Professional Documents
Culture Documents
Komunikacijsko Funkcionalno Pojmovni Pristup
Komunikacijsko Funkcionalno Pojmovni Pristup
PREVODENJE PONOVNO
U NASTAVI STRANOGA JEZIKA
85
PREVODENJE: SUVREMENA STRUJANJA I TENDENCIJE, 1995.
86
Y. VRHOVAC: PREVOf)ENJE PONOVNO U NASTAVI STRANOGAJEZIKA
87
PREVODENJE: SUVREMENA STRUJANJA I TENDENCljE, 1995.
Kad se govori 0 usvajanju usmene kompetendje kod ucenika koji viSe nisu
na posve pocetnoj razini ucenja i usvajanja stranoga jezika, sve se viSe koriste
vjezbe koje pripremaju ucenike za obogaCivanje jezienoga izraza, a temelje se na
uocavanju slicnosti i razlika u znacenju pojedinoga iskaza kao i na pravilnoj
uporabi ranije stecenoga znanja, no sada u drukcijem kontekstu. Rijec je, nairne,
o nekoj vrsti intralingvalnoga prevodenja pri kojemu se pridodavanjem
znacenja nekom jezicnom znaku istodobno pridodaje znacenje porud koju on
prenosi te se na taj nacin provjerava ucenikova jezicna kompetendja. Ako je rijec
o leksickim ili gramatickim vjezbama, ucitelj ee traZiti od ucenika da onim
fondom rijeCi koji posjeduje objasni odnosno interpretira, i to na stranom jeziku
i na najbolji nacin na koji umije, znacenje neke rijeci iii iskaza. Ponavljanjem,
prilagodivanjem, preoblikovanjem znacenja unutar jezika cilja ucenik dokazuje
svoju moguenost koristenja toga jezika odnosno svoju sposobnost
intralingvalnoga prevodenja.
Dugo se vremena smatralo kako se komunikadjska kompetencija izgraduje
iskljllCivo na razini llsmenoga izraza. Tek se u posljednjem desetljecll u nastavi
stranoga jezika sve viSe naglasava uloga pisanoga teksta i razvijanja sposobnosti
njegova dekodiranja. Stoga se u nastavi jezika ponovno viSe pozornosti
posveeuje razvijanju vjestina citanja i pisanja koje nisu svedene iskljuCivo na
dekodiranje iii proizvodnju jezicnoga znaka, nego i na izgradnju i oblikovanje
njegova znacenja imajuCi u vidu Citav niz Cinilaca iz jezicnoga i izvanjezicnoga
konteksta koji su utjecali na autora dok je proizveo tekst kao i na njegova
citatelja dok je razvijao sposobnosti dekodiranja poruke i osobno interpretirao
tekst. Ako ucitelj koristi tekst kao vjezbu prevodenja, tad a ucenik mora pomoCu
jezicnih i izvanjezicnih znanja pokazati da je razumio tekst i da znade iskazati
njegov sadrzaj na polazisnom jeziku.
Kod prevodenja dakle ucenik mora razumjeti ne sarno sadrzaj teksta i
pokusati ga prikladno prevesti, vee treba shvatiti poruku kojom je autor zelio
djelovati na Citatelja, Citav kontekst i situaciju u kojima je tekst proizveden te
sukladno stirn i razloge izbora odredenoga leksika, jezicnih funkdja, iskaza.
Znacenje teksta nalazi se stoga u onome sto je autor zelio reCi, odnosno u onome
sto bi zelio da citatelj razumije kroz ono sto je rekao.
88
Y. VRHOVAC: PREVODENJE PONOVNO U NASTAVl STRANOGAJEZlKA
89
koriste odmah prvo znacenje rijeCi koje su nasli u rjeeniku tc da pri prevodenju
prihvate odredenu slobodu koju, medutim, trebaju znati i na pravilan naCin
iskoristiti. Trebaju shvatiti da im je dozvoljeno da na neki nacin budu netoeni i
nepredzni te da prepricaju tekst onako kako bi ga razumjeli i prihvatili govornici
toga govornoga podrucja. Kao jednu od predvjeZbi prevodenja predlazemo,
dakIe, da se od ueenika trazi prethodno globalno shvacanje znacenja teksta te da
usmeno iskazl1 glavnu poruku pisca (»5to je autor htio reCi?«!!), gIavne
faktob'Tafske Cinjenice iii osnovne argumente teksta. Potrebno je da uoee i shvate
cjelokupnu situaciju 11 kojoj je tekst proizveden kao autorovu osnovnu namjeru
pri proizvodnji teksta. UCiteljeva je, stoga, uloga upuCivanje ueenika na ovakav
naCin analize teksta koje se, po mogucnosti, moze obaviti i na materinskom
jeziku, kako hi i ucitelj i ueenici shvatili da se interpretativno prevodenje teksta
oslanja na teoriju znaccnja povezanu s pragmatiekom uporabom jezika,
odnosno na analizu diskursa.
Kao pripremu za ovakav tip vjezbi prevodenja uCitelj moze takoder
predJoziti ucenicima komunikacijske situacije za koje oni sami trebaju na
stranom jeziku iznaCi razlicite jeziene izraze iIi parafraze pomocll kojih se izrice
ista jeziena funkcija. Tako ce nauCiti da je uporaba tih iskaza ovisna 0 raznolikim
izvanjezicnim parametrima (npr. mjesto odigravanja radnje, spol i dob, iicnost,
zanimanje i s1. sudionika komunikacije, vrijeme odigravanja komllnikacije itd.)
koji utjeeu na jezicnu proizvodnju. Cilj je, dakIe, ovih pripremnih vjezba
prevodenja da ueenici, radeCi samostalno, uoee kako se jedan komunikacijski
uzorak moze jezicno ostvariti na razliCite naCine. Ueenid bi nakon toga mogli te
komunikacijskc uzorke prevesti na materinski jezik. Tako bi uoCili da se ista
namjera i u materiskom jeziku moze raznoliko izraziti. Vjezbe takvoga tipa bile
bi dobrim sredstvom u borbi protiv doslovnoga prevodenja, protiv prevodenja
rijec po rijec, protiv sustavnoga trazenja jezicnih istovrijednosti. Istodobno bile
bi ucenicima pokazateljcm kako je svaki jezicni sustav strukturiran na svoj naCin,
kako posjeduje razliCite iskaze koji mogu pripadati i razliCitim jezicnim
razinama, jezicnim varijetetima ali istodobno imati isto znacenje.
Osim prevodenja kraCih tekstova iz razlicitih komunikacijskih situacija
najcesce u formi dijaloga, na pocetnom stupnju ueenja mogu za vjezbe
prevodenja posluziti i poslovice. Ucenici u materinskom jeziku neobicno vole
traziti poslovice istovrijednoga znaeenja te uoCiti kako su neke doista doslovno
prevedene odnosno prenesene iz jednoga jezika u drugi, neke sarno djelomieno,
a neke se u jezicnim realizacijama potpuno razlikuju premda izrazavaju isto
znacenjc.
Na nesto vgoj razini zanimljive su i ucenike neobicno motiviraju vjeZbe
prevodenja idiomatskih izraza koji u sebi, primjerice, ukIjucuju termine za
razliCite dijelove tijela.
90
Y. VRI-IOVAC: PREVODENJE PONOVNO l' NASTAVI STRANOGA]EZIKA
Npr:
to give someone a cold shoulder
iIi
casser les pieds ~ quelqu'un,
couper les chevet.x en quatre, itd.
91
Literatura
Yvonne Vrhovnc
RETOUR DE LA TRADUCTIl)N
DANS I: ENSEIGNEMENTDES LANGUES ETRANGERES
Resume
92