Srednja škola Ivan Goran Kovačić šk. god.2015./16.

u Kiseljaku
Ekonomska škola

ZAVRŠNI RAD

PREDMET: ŠPEDICIJA
TEMA: CARINA U POMORSKOM PROMETU

Učenica: Mentor:

Kiseljak, ožujak 2016

Sadržaj
Uvod .............................................................................................................................................. 3
1. Pomorski promet – pojam i razvoj ............................................................................................ 4
1.1. Prijevozni put i sredstva pomorskog prometa ................................................................... 4
2. Vrste pomorske plovidbe .......................................................................................................... 5
3. Carina ........................................................................................................................................ 6
3.1. Vrste carina ........................................................................................................................ 6
3.1.1. Carine prema pravcu kretanja robe ............................................................................ 6
3.1.2. Prema načinu utvrđivanja ........................................................................................... 6
3.1.3. Prema privrednopolitičkoj svrsi: ................................................................................. 7
3.1.4. Carine prema načinu uvođenja ................................................................................... 7
4. Carinjenje, carinski postupci i procedure – pomorski promet .................................................. 7
4.1. Carina u pomorskom prometu ........................................................................................... 9
4.2. Carinski postupak sa brodovima koji dolaze iz inozemstva ............................................. 10
4.3. Dokumenti i organi carine u pomorskom prometu ......................................................... 11
4.3.1. Carinska deklaracija................................................................................................... 11
4.3.2. Manifest .................................................................................................................... 11
4.3.3. Brodska carinska knjiga ............................................................................................. 13
4.3.4. Komercijalne fakture ................................................................................................. 13
4.3.5. Carinarnica ................................................................................................................ 13
4.3.6. Konosman – brodski tovarni list ................................................................................ 13
5. Carinska kontrola brodova u međunarodnom prometu......................................................... 14
5.1. Evidencija brodova u carinskom informacionom sustavu ............................................... 15
5.2. Pomorski agent ................................................................................................................ 15
6. Carinska kontrola jahti u međunarodnom prometu ............................................................... 16
6.1. Carinska kontrola jahti za privatnu plovidbu ................................................................... 16
6.2. Carinska kontrola jahti za komercijalnu upotrebu ........................................................... 17
Zaključak...................................................................................................................................... 18
Literatura..................................................................................................................................... 19

2
Uvod

Zbog suvremenih uvjeta poslovanja okarakterisanih intenzivnim procesima

globalizacije i težnje liberalizaciji međunarodnih ekonomskih odnosa ogleda se u
prevazilaženju svih poteškoća koje se nađu na putu. Teži se prevazilaženju nacionalnih
granica i zastupanje principa slobodne trgovine. Na uspostavljanje međunarodne
razmjene utječu različiti faktori: politički, socijalni, kulturološki i ekonomski.

Čak četiri petine međunarodne trgovine obavlja se pomorskim prometom. To ga čini

najvažnijim na Zemlji. Razvija se paralelno sa kopnenim i zračnim prometom.

Prilikom prijevoza robe pomorskim prometom roba mora proći carinsku kontrolu. Ta
kontrola se obavlja u lukama i pristaništima, na mjestima za pristajanje brodova. To
područje je propisno označeni ili ograđeno ogradom. Kontrolu vrše carinski službenici a
počinje pregledom odgovarajućih dokumenata. Zatim se pregleda brod, posada, putnici i
roba. Ukoliko postoji osnovana sumnja za ilegalne radnje na brodu obavlja se pretres
broda. Sve te radnje nadgleda zapovjednik broda ili pomorski agent. Ukoliko je sve
ispravno na brodu odobrava mu se daljnja plovidba.

U radu pišem općenito o pomorskom prometu, njegovom značaju i razvoju. Zatim

općenito o carini, vrstama carine i postupku carinjenja u pomorskom prometu. Na kraju
detaljno opisujem postupak kontrole brodova u međunarodnom prometu, zatim jahti u
međunarodnom prometu, jahti za privatnu upotrebu i jahti za komercijalne svrhe.

3
1. Pomorski promet – pojam i razvoj

Pomorski promet predstavlja najvažniji promet na Zemlji. Četiri petine svjetske

trgovine prenosi se ovim vidom prometa. Za izgradnju luka najbitniji je položaj zemlje,
a najbolji položaj je onaj koji je prirodan nastavak vodenog puta. Takav položaj imaju
London, Roterdam, Amsterdam. Najveće svjetske luke sagrađene su na ušćima rijeka i
zbog toga su postale svjetske sile. Takva je Velika Britanija. Najveći promet obavlja se
preko Atlanskog, zatim Indijskog i Tihog oceana.

Ovaj promet razvija se paralelno sa kopnenim prometom. Već se u davnoj prošlosti

čovjek služio jednostavnim sredstvima za plovidbu vodenim površinama. U kamenom
dobu upotrebljavao brod na vesla, a polovinom brončanog doba počinje se koristiti
jedrenjak, brod na jedra. Parni stroj u brodarstvu javlja se krajem 19. stoljeća, klipni
pogonski strojevi i turbine sa naftnim derivatima u 20. stoljeću, a sredinom 20. stoljeća
za pogon brodova koristi se atomska energija.

Izgradnja pristaništa i luka uvjetovana je izgradnjim, upotrebom i razvitkom brodova i

plovnih sredstava za vršenje pomorskog prometa.

Dvije su vrste plovidbe:

- primorska i
- unutarnja plovidba, odnosno plovidba rijekama, kanalima i jezerima.

1.1. Prijevozni put i sredstva pomorskog prometa

Prijevozni put podrazumijeva prirodni vodeni put, a to su sva mora svijeta. On ne

zahtijeva naročito ulaganje, samo izgradnju početne i završne točke, to jest izgradnju
luke i pristaništa. Taj prirodni put, odnosno more, dijeli se na obalno (pod
suverenitetom odnosne države) i otvoreno (zajedničko dobro svake države pristupačno
svima).

4
Prijevozno sredstvo je brod. To je objekt koji služi za plovidbu morem (unutarnjim
vodenim putevima). Treba biti fizički i pravno individualiziran, treba imati državnu
pripadnost i oznake za identifikaciju.

Vrste brodova:

- prema namjeni (trgovački, ratni, brodovi za posebnu namjenu, brodovi za

prijevoz putnika, pomorski i riječni brodovi
- brodovi za prijevoz tereta (za prijevoz tekućina (tankeri), za prijevoz rasutog
tereta (bulk-carrieri), za prijevoz kontenjera, za prijevoz teških tereta, za
prijevoz plina, brodovi hladnjače).

2. Vrste pomorske plovidbe

Pomorska plovidba značajna je za zemlje sa pomorskom orijentacijom. Za nju je bitno

da je pomorska lučka infrastruktura izgrađena i dobro poznavanje pomorskog tržišta.

Nekoliko je vrsta pomorske plovidbe:

- mala obalna plovidba – naziva se jop i kabotaža. Podrazumijeva obalnih mjesta

unutar određenih granica plovidbe,
- velika obalna plovidba – odvija se unutar zatvorenih mora prema posebnim
propisima,
- duga plovidba – oceanska plovidba. Podrazumijeva plovidbu preko oceana, i
plovidbu svim morima odgovarajućim brodovima,
- linijska plovidba – odvija se na utvrđenim pomorskim linijama. Tako se prevoze
različiti tereti po redu plovidbe koji je unaprijed određen,
- slobodna plovidba – tramperska. Prijevoz sezonskih proizvoda, sirovina i drugih
masovnih dobara. Brodovi ove plovidbe nemaju određeni, unaprijed utvrđeni red
i nisu, kao drugi, vezani za određene linije.

5
3. Carina

Jedna od vrsta poreza u vanjskotrgovačkom prometu jest carina. Odredi se iznos u

domaćoj valuti, od strane države i naplaćuje se od vlasnika robe kad se roba prevozi
preko granice. Taj novac je siguran prihod države. Povijest ove vrste poreza datira već
iz antičkog doba, a naplaćivao se prijenos robe iz jedne teritorijalne jedinice u drugu
teritorijalnu jedinicu.

3.1. Vrste carina

Dijele se u nekoliko skupina, i to:

3.1.1. Carine prema pravcu kretanja robe:

- uvozne – naplaćuju se prilikom uvoza robe. Imaju fiskalni (zaštitni) karakter.

- izvozne – naplaćuju se prilikom izvoza domaće robe. Danas su sve rjeđe.

- tranzitne – nazivaju se još i provozne. Naplaćuju se prilikom prijevoza strane robe

preko ozemlja odnosne države.

3.1.2. Prema načinu utvrđivanja:

- valorem carine – naplaćuju se na osnovu postotka vrijednosti robe

- specifične carine – naplaćuju se prema određenom iznosu prema jedinici mjere robe
(prema masi, površini, količini).

6
3.1.3. Prema privrednopolitičkoj svrsi:

- fiskalne – služe kao izvor državnih prihoda, a naplaćuju se za robu koja se uvozi za
potrošnju u zemlji.

- zaštitne carine – naplaćuju se za uvoz strane robe.

- socijalno-političke carine – naplaćuju se u slučaju elementarnih nepogoda da bi se

pojednostavila i olakšala opskrba robom pogođenog stanovništva.

- diferencijalne – malo su drugačije od standardnih. Mogu biti prohibitivne i retrozivne.

Prve su jako visoke i djeluju kao uvozna ili izvozna zabrana. Druge stupaju na snagu u
posebnim prilikama stvarajući prisilu da druga strana popusti.

- preferencijalne – uvode se za uvoz neke robe iz pojedinih država po nižim cijenama.

3.1.4. Carine prema načinu uvođenja:

- samostalne – njih autonomno uvodi država.

- ugovorne – uvode se na osnovu zaključenih ugovora među državama i usvojenih

konvencija.

4. Carinjenje, carinski postupci i procedure – pomorski promet

Da bi se primjenila carina mora postojati određeni carinski sustav. Propisi carine

primjenjuju se na cijelom carinskom području. Carinjenje se obavlja prilikom svakog
uvoza ili izvoza robe koja ima određenu vrijednost. Obavljaju ga carinske službe u
carinskom sistemu i zahtijeva stručnost i pouzdanost carinskih osoba. Carinski poslovi
trebaju se obavljati brzo i efikasno. Postupci vršenja carinjenja su:

7
 - prijem deklaracije,
- pregled robe,
- svrstavanje robe prema carinskoj tarifi,
- utvrđivanje carinske osnovice,
- utvrđivanje svote carine koja tereti robu i
- naplaćivanje utvrđene carinske svote.1

Uz carinsku deklaraciju, prilikom carinjenja, prilažu se i drugi dokumenti: trgovačka

faktura (račun), prijevozna isprava, isprava o osiguranju robe, dozvole, certifikati,
potvrde o podrijetlu robe i drugi.

Slika 1. Jedinstvena carinska deklaracija

8
Formular dokumenta koji se popunjava u propisanom obliku i na propisani način. Njime
se zahtijeva da se roba koja se uvozi ili izvozi stavi u određeni carinski postupak.

Izvor: https://www.google.ba/search?q=carinska+deklaracija&client=opera

Tri su vrste carinskih postupaka:

1. redovni carinski postupak – primjenjuje se u slučaju kada se u skraćenom postupku

ne može utvrditi vrsta, količina, vrijednost ili kvalitet. Sastoji se od nekoliko faza:
podnošenje carinske prijave i propisanih isprava, prijem carinske prijave, pregled robe,
raspoređivanje robe po carinskoj tarifi, utvrđivanje carinske osnovice, obračunavanje
carine, naplata carine.

2. pojednostavljeni carinski postupak podrazumijeva da se pojednostave radnje i

procedure prilikom carinjenja, i

3. posebni carinski postupak koji se primjenjuje u posebnim situacijama i uvjetima.

4.1. Carina u pomorskom prometu

Pomorski promet podrazumijeva saobraćanje svjetskim morem pomorskim plovilima.

Carinski nadzor obuhvata domaće i strane brodove koji plove plovnim putevima
unutarnjih voda. Carinjenje se vrši prilikom ulaska, izlaska ili tranzita preko carinskog
područja.

Brodovi koji prometuju sa inozemstvom imaju pravo pristajanja samo u lukama i

pristaništima namijenjenim za međunarodni promet. Potreban je carinski gat2 na
određenom dijelu obale ili pristaništa. Prostorije koje su namijenjene za obavljanje
carinskih poslova smještene su na izlazu iz luke, odvojene su ogradom i trebaju biti
primjereno obilježene. Ukoliko luka ne posjeduje carinski gat, za pristajanje u takvoj
luci potrebno je odobrenje lučke kapetanije ili pristanišne kapetanije.

1
prema udžbeniku Transport, Špedicija i osiguranje; Stjepan Brzak; str. 121.

2
Carinski gat je mol koji služi kao dio operativne obale u luciza pristajanje brodova i za obavljanje lučkih
operacija.

9
Slika 2. Luka u Splitu

Primjer lučkog gata, pristaništa za brodove, u splitu, Hrvatska

Izvor: https://www.google.ba/search?q=lučki+gat&client=opera&source

4.2. Carinski postupak sa brodovima koji dolaze iz inozemstva

Brod koji dolazi iz inozemstva mora proći sanitarnu3, fitosanitetsku4 i veterinarsku5

kontrolu. Prilikom carinskog pregleda broda mora prisustovati ovlašteni predstavnik
broda. Pregled podrazumijeva pregled manifesta i sravnavanje stanja tereta i ostaloga na
brodu i pregled svih prostorija broda. Naposljetku, granična carinarnica, na zahtjev
zapovjednika broda izdaje potvrdu sa rezultatima pregleda.

3
vrši je sanitarna inspekcija. Odnosi sa na kontrolu ispunjavanja sanitarno – tehničkih i i higijenskih
uvjeta propisanih zakonom.

4
odnosi se na kontrolu bilja i biljnih proizvoda prilikom uvoza ili izvoza u pogranično područje.

5
odnosi se na pregled i kontrolu pošiljki životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, hrane životinjskog
podrijetla, hrane za životinje, veterinarske lijekove i medicinska sredstva.

10
4.3. Dokumenti i organi carine u pomorskom prometu

4.3.1. Carinska deklaracija

Carinska deklaracija je deklaracija robe za carinjenje. Propisana je od strane carine. U

njoj se navodi carinska procedura koju treba primjeniti na robu koja se uvozi ili izvozi.
Tu su i sve posebne informacije koje su potrebne carini da bi primjenila tražene
procedure. Prilikom carinjenja prvo se pokazuje deklaracija.

4.3.2. Manifest

Brodovi na carini moraju imati manifest ili neki drugi dokument međunarodno priznat
prilikom dolaska iz inozemstva ili odlaska u inozemstvo. Manifest mora sadržavati
sljedeće podatke:

- prilikom dolaska broda: ime, državnu pripadnost broda, ime i prezime

zapovjednika broda, naziv luke iz koje izlazi brod, broj i vrstu koleta, naziv i
količinu robe, brojeve brodskih teretnica za teret koji treba istovariti u nekoj
luci, naziv luka gdje je planiran istovar preostalog tereta, te luku ukrcaja za robu
koja se prevozi na temelju brodske teretnice,
- prilikom odlaska broda: ime, državnu pripadnost broda, ime i prezime
zapovjednika broda, naziv odredišne luke, broj i vrstu koleta, naziv robe i
količinu, brojeve brodskih teretnica za teret koji je ukrcan u luci u kojoj je
obavljen ukrcaj,
- privatni manifest posade – popis imena posade broda i popis njihovih osobnih
stvari,
- popis putnika i njihove prtljage predane na prijevoz brodu,
- popis namirnica i sve robe koja se koristi za opskrbu broda, posade i putnika,
zatim potrošni i pogonski materijal,
- popis narkotika,
- popis oružja i streljiva.

11
Slika 3. Formular brodskog manifesta
izvor: https://www.google.ba/search?q=brodski+manifest&client=opera

12
4.3.3. Brodska carinska knjiga

To je službena knjiga. Vodi se na brodu i u nju se unose podatci o stavljanju broda pod
carinski nadzor i izuzimanje ispod carinskog nadzora. Obavezno je pokazati carinsku
knjigu na zahtjev carinskih organa, kao i drugih organa koji su nadležni za kontrole.
Stranice ove knjige označene su rednim brojevima, mora biti ovjerena sa naznačenim
brojem stranica i potpisana od strane nadzorne carinarnice.

4.3.4. Komercijalne fakture

To su dokumenti koji se pripremaju za uvozne i izvozne transakcije. One olakšavaju

brže oslobađanje pošiljki u zemlji odredišta. Informacije navedene u komercijalnim
fakturama trebaju biti točne da bi se olakšao i ubrzao prijem pošiljki.

4.3.5. Carinarnica

Ustrojstvena jedinica Carinske uprave. Ovlaštena je od strane carine da obavlja poslove

carinskog nadzora i kontrolu međunarodne robe i međunarodnog putničkog prometa na
određenom dijelu carinskog područja.

4.3.6. Konosman – brodski tovarni list

To je isprava koja se izdaje krcatelju od strane brodara na osnovu ugovora o prijevozu

robe pomorskim putem. Njome se potvrđuje primitak robe za prijevoz koja je označena
na pošiljki i dostava do određene luke. Konosman je vrijedan papir koji naglašava
primatelja, a često i davatelja. On nije ugovor o prijevozu robe, nego samo dokaz da taj
ugovor postoji. U njemu su sadržani sljedeće informacije: naziv i adresa pošiljatelja,
naziv i adresa primatelja, naziv luke izvoza i luke uvoza, ime broda koji prevozi robu,
količinu robe i opće uvjete prijevoza. Špediter dostavlja izvozniku original primljenog
tovarnog lista, on ga prosljeđuje banci zbog naplate obavljenog posla. Nakon izvršenog
plaćanja, banka izvoznika predaje dokumente banci kupca, original tovarnog lista ostaje
kod špeditera zbog preuzimanja robe od brodara i carinjenja iste.

13
5. Carinska kontrola brodova u međunarodnom prometu

Brodovi koji izvoze robu i inozemstvo ili uvoze iz inozemstva mogu pristati samo u
domaćim lukama ili pristaništima koji su otvoreni za međunarodni promet. Carinska
služba u ovom slučaju mora osigurati ispravno provođenje carinskih mjera i zakona.
Dio koji je odvojen ogradom i označen tablom, dio luke ili pristaništa gdje pristaju
brodovi koji prometuju sa inostranstvom naziva se granični prelaz. Njih, radno vrijeme i
klasifikaciju utvrđuje Vlada. Sva roba koja ulazi u carinsko područje ili izlazi iz njega
prijavljuje se graničnoj carinarnici. U slučaju da brod ne može pristati u luku kontrola se
može obaviti i na sidrištu određene luke. Brod pred carinskim organima zastupaju
ovlašteni pomorski agenti. Oni su dužni najaviti carinskim i drugim državnim
službenicima ukoliko će se kontrola obaviti na sidrištu. Također uplaćuju odgovarajuću
taksu prilikom podnošenja odgovarajućeg manifesta.

Brod koji dolazi iz inozemstva mora proći sanitarnu, fitosanitarnu i veterinarsku

kontrolu. Poslije toga vrši se policijska, ili granična kontrola, odnosno kontrola
dokumentacije u vezi sa ulaskom broda u zemlju. Zatim slijedi zdravstveni pregled od
strane zdravstvenih inspektora da bi se isključile prenosne bolesti i zaraze.

Onda dolazi carinski pregled ili carinski pretres broda. Ovaj pregled ne vrši se na
domaćim i stranim vojnim brodovima, na brodovima dok plove na dijelovima graničnih
rijeka na kojima se, prema međunarodnim ugovorima, ne može vršiti nadzor, i na
brodovima organa unutrašnjih poslova.

Zapovjednik broda osigurava prijevoz carinskim službenicima prilikom dolaska na brod

i odlaska sa broda, uvjete za obavljanje carinske kontrole, rasvjetu na brodu i
osvjetljenje u prostorijama broda u kojima se obavlja carinska kontrola.

Carinski pregled obavlja se u prisustvu ovlaštenog predstavnika broda, to jest

pomorskog agenta. Sastoji se od pregleda manifesta, sravnavanja tereta, osobnih stvari
posade, prtljage punika, namirnica, akcizne robe, pogonskog i potrošnog materijala.
Podatci navedeni u manifestu trebaju se poklopiti sa stvarnim stanjem na brodu u
trenutku carinskog pregleda. Ukoliko se pojavi vošak robe, ta roba će se plombirati,
odnosno staviti pod carinski nadzor.

14
Ukoliko postoji osnovana sumnja da se na brodu nalazi sakrivena roba ili više robe nego
što je u manifestu navedeno, carinski službenici vrše pretres broda. On se vrši prilikom
vezivanja broda u luci, ali može se u posebnim slučajevima izvršiti i kad je brod na
sidrištu. Neophodno je obavijestiti carinsku pomorsku graničnu službu 24 sata prije
uplovljavanja broda, navesti zadnjih deset luka u koje je brod uplovljavao, članove
posade, putnike i vrstu robe koju je prevozio, zbog procjene analize rizika i mogućeg
pretresa broda. Najčešće se, u slučaju pretresa broda, carinskim službenicima pridruže
službenici iz sektora carinske sigurnosti i kontrole, ovisno o veličini broda, količine
robe, broja prostorija.

5.1. Evidencija brodova u carinskom informacionom sustavu

Evidencija i putničkih i teretnih brodova obavlja se ručno kroz carinske kontrolnike u

zemljama u kojima ne postoji posebna informatička aplikacija koja predstavlja
evidenciju svih stranih brodova koji uplovljavaju i isplovljavaju. Analiza rizika tako je
mnogo lakša. U zemljama u kojima postoji ta aplikacija (Carinski Informacioni Sistem
– CIS) carinske deklaracije zamjenjene su manifestima, a ulogu špeditera ovlašteni
pomorski agenti koji podnose dokumente. Ova aplikacija omogućuje uvid u stanje,
razlog uplovljavanja broda, teret koji prevozi, kretanje brodova pod carinskim
nadzorom. Da bi uopće došlo do primjene ove aplikacije potrebno je donošenje
pravilnika o otvaranju pomorskih agencija i pravilnik koji bi omogućio obrazovanje
ljudi u pravcu stjecanja zvanja pomorskog agenta. Kroz ovu aplikaciju registruju se
brodovi koji se posmatraju ne kao prijevozno sredstvo, nego kao roba.

5.2. Pomorski agent

Zastupanjem brodova pred organima carinske službe bavi se pomorski agent. Oni su
važni učesnici prilikom vršenja carinske kontrole. Oni u svakom trenutku trebaju imati
informaciju o ruti broda, njegovom upućenju do odredišta, razlog dolaska, postoji li
teret i koja vrsta robe se prevozi. Ukratko, moraju znati sve informacije važne za

15
carinske službenike. Njihov zadatak je i izvještavanje carinarnica o plovidbenom redu
brodova u redovnoj međunarodnoj plovidbi. Dužni su obavijestiti o točnom dolasku
broda u luku i obavijestiti o bilo kakvom kašnjenju.

Najveći problem u vezi sa pomorskim agentima jest nepostojanje zakonske osnove za

obavljanje ove vrste poslova. Također ne postoji stupanj školovanja koji dovodi do
zvanja pomorskog agenta. Zato se pomorske agencije osnivaju kao udruženja čiji
zaposlenici ne moraju imati određenu licencu ili stupanj školovanja za poslove koje
obavljaju.

6. Carinska kontrola jahti u međunarodnom prometu

Jahta je objekt dužine veće od sedam metara namijenjen za plovidbu iz razonode, sporta
ili rekreaciju. Bez obzira na dimenzije plovila, na svakom plovilu vrši se carinska
kontrola. Zbog samog razvoja nautičkog turizma potrebno je dobro poznavanje pravila i
kontrola da bi se plovidba morem za strana plovila bila neometana. Kontrola se vrši da
bi se izbjegle nelegalne aktivnosti. Zbog toga se plovilima koja privremeno ulaze u
carinsko područje ne naplaćuju uvozne takse. Prilikom ulaska plovila iz inozemstva ne
prave se nikakvi carinski dokumenti. Vlasnik ili zapovjednik plovila dužan je usmenim
putem prijaviti se u nadležnu službu.Tada na uvid daje odgovarajuće dokumente koje
sačinjavaju: plovidbena (prometna) dozvola, popis članova posade i putnika. Uvid se
vrši odmah nakon pristanka plovila u pomorsko-graničnu ispostavu. Prije carinske
kontrole vrši se policijska kontrola, odnosno pregled putovnica. Nakon uvida, carinski
službenik izdaje odgovarajuću vinjetu, odnosno dozvolu za slobodan promet.

6.1. Carinska kontrola jahti za privatnu plovidbu

Državna pripadnost plovila treba biti različita od države privremenog uvoza, a vlasnik
plovila mora biti lice koje ima prebivalište na različitoj teritoriji od teritorije zemlje
privremenog uvoza da bi se jahta smatrala korištenom za privatnu plovidbu. Kontrola se
vrši počevši sa utvrđivanjem da se vlasnik plovila nalazi na carinskom području. Često
16
se zna desiti da se zloupotrijebi punomoć, zato je dužnost carinskog službenika utvrditi
da se domaće lice služi svojim plovilom, a ne stranim. Zbog toga pregledava odobrenje
u kojem je precizno naveden razlog upotrebe plovila. Punomoć treba sadržavati ime
osobe koja posjeduje plovilo, njegove osobne podatke, podatke sa putovnice, razlog
izdavanja, rutu kojom će se plovilo kretati i vremenski rok važenja punomoći.

Nakon ovog pregleda, carinski službenik utvrđuje da li plovilo ispunjava sve zakonske
odredbe države i na osnovu razgovora i lokalne analize rizika zaključuje ima li potrebe
za pretres plovila. Ukoliko nema osnovane sumnje za pretres, pušta plovilo da
nesmetano prometuje po moru. Ova vrsta carinske kontrole trebala bi biti obavljana što
preciznije i efikasnije da ne bi spriječila napredak nautičkog turizma.

6.2. Carinska kontrola jahti za komercijalnu upotrebu

Zasnovana je na odredbama Carinskog zakona. Prijavljivanje ove vrste jahti vrši se

usmeno kao i kod jahti za privatnu upotrebu. Ova plovila trebaju biti uvezena sa točno
naznačenom svrhom i moraju biti namijenjena ponovnom izvozu u određenom roku
prilikom kojeg moraju ostati u istom stanju. Da bi strano plovilo sa komercijalnom
namjenom privremeno bila puštena bez plaćanja naknada mora ispunjavati sljedeće
uvjete: da je registrovano u drugoj državi, vlasnik ima prebivalište u drugoj državi,
ukoliko njime upravlja treće lice mora imati odgovarajuću punomoć, posjedovanje
potvrde o sposobnosti jahte koju izdaje registar jahti u državi iz koje dolazi, ovjerena
lista posade i putnika od strane državnog organa države iz koje dolazi.

Ukoliko su svi uvjeti ispunjeni, plovilo se pušta u državu. Međutim, stranim plovilima
kojima je odobren privremeni uvoz zabranjeno je korištenje u unutarnjem pomorskom
prometu.

Za plovila kojima je odobren privremeni uvoz, odobrava se uvoz za rezervne dijelove i

opremu koja se uvodi zbog popravka prijevoznih sredstava. Različito se, zbog veličine,
postupa sa rezervnim dijelovima jahti i dijelovima broda.

17
Zaključak

Pomorski promet, kao jedan od najvaćnijih na Zemlji zauzima četiri petine svjetske
trgovine. Saobraća se po svjetskim morima. Prijevozno sredstvo je brod, odnosno
plovili koje plovi unutarnjim i međunarodnim morima. Pomorski promet važan je za
zemlje sa pomorskom orijentacijom.

Carina podrazumijeva oporezivanje robe prilikom uvoza i izvoza. Određene takse

naplaćuju se po završetku kontrole robe koju vrše carinski službenici. Kontrola se
obavlja u posebno namijenjenim dijelovima luka ili pristaništa, a u posebnim prilikama i
u sidrištu luke. Prilikom kontrole broda glavnu ulogu ima špediter. On predaje
odgovarajuće dokumente sa točno naznačenim podatcima o brodu, robi, posadi i
prtljagu, zatim nadgleda pregled ili pretres broda, i zadužen je za uplatu poreza. U
novije vrijeme javlja se potreba za pomorskim agentima koji bi bili obrazovani
isključivo za te poslove. Također, radi se na uvođenju aplikacije za carinu koja bi
omogućila informatičko umrežavanje, a samim tim lakšu evidenciju brodova koji
pristižu ili odlaze, odnosno skup informacija o njima radi lakšeg i bržeg carinjenja.

Razvoj nautičkog turizma zahtijeva carinsku kontrolu jahti, bilo u privatnom bilo u
stranom vlasništvu. Do sada, privremeno uvezene jahte nisu imale obavezu plaćanja
boravka niti je bila potrebna dokumentacija kao prilikom uplovljavanja broda. To se
vrši usmenim putem, ali kontrola jahte jednaka je kontroli broda. Da bi razvoj tekao
planirano carinski službenici trebaju biti obučeni i efikasni, da ne bi dolazilo do zastoja
u prometu.

18
Literatura

Brzak, Stjepan (2009); Udžbenik Transport, špedicija i osiguranje; Pučko otvoreno

učilište, Zagreb

Izvori:

https://www.google.ba/search?q=brodski+manifest&client=opera

https://www.google.ba/search?q=carinska+deklaracija&client=opera

https://www.google.ba/search?q=brodski+manifest&client=opera

19