ŠKOLA NADNEVAK

NASTAVNIK/NASTAVNICA RAZRED 2.
NASTAVNI PREDMET Hrvatski jezik REDNI BROJ SATA

PRIJEDLOG PISANE PRIPREME ZA NASTAVNI SAT

NASTAVNO PODRUČJE Hrvatski jezik

NASTAVNA TEMA Sintaksa
NASTAVNA JEDINICA Rečenica
KLJUČNI POJMOVI rečenica, vrste rečenica

OBRAZOVNI ISHODI TEMELJNE KOMPETENCIJE

KOGNITIVNI
Učenici će definirati rečenicu te objasniti članjivost kao
njezino svojstvo. Prepoznat će i imenovati rečenične
dijelove i vrste rečenica.
AFEKTIVNI
Učenici će prepoznati potrebu jezičnoga ponašanja u
skladu sa sintaktičkom normom. Osvijestit će bogatstvo
materinskoga jezika te će razvijati ljubav prema njemu.
Razvijanje lingvističke kompetencije.
Razvijanje raščlambenih i objasnidbenih
sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti poznavanja i
uporabe sintaktičke norme u svakodnevnoj
komunikaciji.

NASTAVNE METODE I OBLICI RADA NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

● razgovor, usmeno izlaganje nastavnika ● udžbenik, radna bilježnica
● rad na primjerima, demonstracija ● kreda, ploča
● pisanje, rad u skupinama ● prijenosno računalo, projektor

KORELACIJA/INTEGRACIJA jezično izražavanje

MJESTO IZVOĐENJA učionica
 MOGUĆI TIJEK NASTAVNE DJELATNOSTI
Nastavne djelatnosti nastavnika/nastavnice Aktivnosti učenika/učenice
1. Motivacija
Nastavnik podsjeća učenike na to da riječi stupaju u određene odnose – prisjećanje
u rečenici. Postavlja im pitanja o razumijevanju rečenice (razumiju li je – zaključivanje
kao cjelinu ili kao zbroj značenja pojedinih riječi).
2. Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
Nastavnik na ploču zapisuje rečenicu Učenik Dario ide sutra na – pisanje
natjecanje. Odgovarajući na nastavnikova pitanja, učenici određuju – promatranje
članove rečeničnoga ustrojstva. S obzirom na mogućnost određivanja – zapažanje
samostalnih i nesamostalnih (glavnih i sporednih) dijelova rečenice,
– uočavanje
nastavnik artikulira članjivost kao svojstvo svake rečenice.
– zaključivanje
Na primjerima učenici zaključuju da rečenica može biti jednostavna,
jednostavna proširena, složena (nezavisno i zavisnosložena) te
besubjektna.
3. Utvrđivanje novih nastavnih sadržaja
3.1. Uvježbavanje i ponavljanje – rad u skupinama
Nastavnik dijeli učenike u četiri skupine. Svaka skupina učenika treba – pisanje
smisliti jednu vrstu rečenice i analizirati njezino gramatičko ustrojstvo.
3.2. Provjeravanje – pisanje
Učenici iz svake skupine zapisuju na ploču rečenice, a ostali učenici – usmeno izlaganje
analiziraju službu riječi u rečenici te određuju vrstu rečenice. – zapažanje
Nastavnik korigira učeničke odgovore te potiče raspravu.
4. Domaća zadaća – pisanje
Radna bilježnica. – samostalan rad

PRIJEDLOG PLANA PLOČE / POWERPOINT

Rečenica
Učenik Dario ide sutra na natjecanje.
ČLANJIVOST
Ap S P PO PO (glavni / samostalni dijelovi + sporedni / nesamostalni dijelovi)
Grmi. besubjektna
Marija spava. jednostavna
Sara rano ustaje. jednostavna proširena REČENICA
Učenik dario ide sutra na natjecanje i vraća se u nedjelju. nezavisnosložena
Ako Dario ode na natjecanje, sigurno će pobijediti. zavisnosložena
Odgovori na pitanja iz radne bilježnice (str. 76. – 78.)

1. Mogućnost da rečenicu rastavimo na manje dijelove naziva se članjivost rečenice. Samostalni ili
glavni rečenični dijelovi (P, S, O, PO) i nesamostalni ili sporedni rečenični dijelovi (Ap, At) čine
gramatičko ustrojstvo rečenice. Rečenice prema sastavu dijelimo na jednostavne (proširene,
neproširene) i složene (nezavisnosložene, zavisnosložene).
2. Članjivost rečenice mogućnost je da rečenicu rastavimo na manje dijelove.
3. S – Marko, P – čita, O – knjigu, PO – pomno, Ap – učenik.
4. Pero jede. Kiša pada.
Igor voli crnu kavu. Tanja crta žuti kišobran.
5. a)
6. Sutra će padati kiša i sijati sunce. Marko ima mačku, a kupit će i psa.
Ako pojedeš sirov krumpir, boljet će te želudac. Kako siješ, tako ćeš i žeti.
7. (Učenički rad.)