MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK

PRIJEDLOG NAKON JAVNE RASPRAVE

Prosinac, 2017.
Sadržaj

A. OPIS NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK, 5

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI

JEZIK, 6

C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULUMA ENGLESKI JEZIK, 6

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I

DOMENAMA/KONCEPTIMA, 8

Osnovna škola (70+70+70+70+105+105+105+105), 10

Osnovna škola (70+70+70+70+70), 47

Srednja škola – nastavak učenja (105+105+105+96), 72

Srednja škola – nastavak učenja (70+70+70+64), 93

Srednja škola – nastavak učenja (140+140+140+128), 113

Srednja škola – nastavak učenja (70+70+64), 134

Srednja škola – početak učenja (70+70+70+64), 148

E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TE-

MAMA, 168

F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK, 168

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOM PREDMETU ENGLESKI JE-

ZIK, 171

DODATAK A: Popis literature, 173

DODATAK B: Sadržaji međupredmetnih tema, 176

UVOD

Novi kurikulum nastavnoga predmeta Engleski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i pou-
čavanju stranih jezika i donosi raznovrsne novosti, pritom uvažavajući kvalitetne ideje iz dokumenata koji
su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaća osnovnu i srednju školu, odnosno cijelu
obrazovnu vertikalu tijekom pet odgojno‐obrazovnih ciklusa.
Ključna promjena koju donosi kurikulum nastavnoga predmeta Engleski jezik jest odmak od dosadašnjih
nastavnih planova i programa. Kurikulum nije nastavni plan i program, temelji se na drugačijim postav-
kama te mu tako treba i pristupiti. Promjena koju kurikulum donosi prvenstveno je konceptualna; umjesto
navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikulum je
organiziran u tri domene, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika.
Kurikulum tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti da učenik preuzme sre-
dišnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Tri domene u koje je organiziran kurikulum nastavnoga predmeta Engleski jezik – Komunikacijska jezi-
čna kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom –
proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično‐komunikacijskoga područja i svrhe pred-
meta Engleski jezik. Domene su polazište odgojno‐obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju što učenici zna-
ju, što mogu učiniti te koje stavove razvijaju u određenoj godini učenja, a formulirani su u skladu s učeni-
kovim razvojnim obilježjima čime se učenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnotežen prije-
laz iz razreda u razred i iz ciklusa u ciklus. Određene su razine usvojenosti svakoga ishoda kako bi učitelj
znao što se od učenika očekuje te prilagodio poučavanje potrebama učenika. Ishodi proizašli iz domene
Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju
vještinama za upotrebu toga znanja u komunikacijskome činu. Ishodi iz domene Međukulturna komuni-
kacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uočavanje i interpretaciju sličnosti i razlika među kultu-
rama te učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima stranoga jezika što dovodi do iz-
građivanja skladnih međukulturnih odnosa. Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom dovo-
de do samostalne i kritičke upotrebe različitih izvora znanja i primjene učinkovitih strategija učenja jezika
kao pretpostavke cjeloživotnoga učenja.
Kakvoću realizacije novoga kurikuluma osigurava učitelj. Njemu je kurikulumom zajamčena autonomija i
omogućena veća kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa poučavanja koja se ogleda u slobodi
izbora nastavnih sadržaja i načina poučavanja te u organizaciji vremena posvećenog ostvarivanju poje-
dinoga odgojno-obrazovnog ishoda.
Kurikulum stavlja naglasak na sigurno i poticajno okružje za učenje (fizičko i digitalno), autonomiju učite-
lja i učenika, suradničko i istraživačko učenje, autentičnost u poučavanju, poticanje međukulturnih susre-
ta, razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja te multidisciplinarnost i integrirano učenje jezika i sadržaja.
U skladu s promjenama vezanim uz sustav vrednovanja navode se elementi, pristupi i načini različitih
oblika vrednovanja te sastavnice zaključne (pr)ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djela-
tnosti i veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja učeniku pomaže razumjeti važnost i smisle-
nost vrednovanja i preuzeti na sebe odgovornost za vlastito učenje. Novi načini izvještavanja koji upozo-
ravaju na ono što učenik može, što se od njega očekuje, te što i kako treba poboljšati, učeniku omoguću-
ju daljnje planiranje i unapređivanje procesa učenja.

–4
A. OPIS NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK

Svrha učenja i poučavanja predmeta

Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompe-
tencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompe-
tencija.
Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za usmeno i pisano razumijevanje, tu-
mačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i druš-
tvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik.
Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o
različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje in-
formiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj
razini i na razini kulture i društva u cjelini.
Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelek-
tualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, u-
tječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesi-
onalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu
izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.
Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda
učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine.

Povezanost s vrijednostima i ostvarivanjem ciljeva određenih ONK-om

Učenje i poučavanje engleskoga jezika neposredno odražavaju vrijednosti i ciljeve određene Okvirom
nacionalnoga kurikuluma. Znanje engleskoga kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima
ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnome
životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet,
razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi
ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.

Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika

Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostup-
nost kvalitetnoga poučavanja.
Uz primjenu načela učenja i poučavanja definiranih Okvirom nacionalnoga kurikuluma primjenjuju se i
određena načela specifična za učenje stranoga jezika. Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te
primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih
razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgo-
vornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome
kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na
njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode surad-
ničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i
primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti
za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i
sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje
suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.

Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu

Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Pou-
čava se u svim ciklusima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obavezan ili izborni predmet. Broj nastavnih
sati ovisi o ciklusu i vrsti programa/zanimanja.

–5
Slika 1: Mjesto predmeta Engleski jezik u cjelokupnome kurikulumu

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA

Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovla-
davanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga
umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i
usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:
1. samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire
zajednice, uključujući i digitalno okružje
2. razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture
3. samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika
4. prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate
5. cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.
Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja,
izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao
sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim go-
vornicima. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu
svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim
komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.

C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA

Tri su domene kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija,
Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene u
skladu su s vizijom Okvirnoga nacionalnog kurikuluma, a proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptua-
lizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovis-
nosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komu-
nikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kuri-
kuluma nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne ciklu-
se unutar predmeta.

Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u

skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost

–6
razumijevanja te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti
u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
− stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govo-
renoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)
− ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnost slušanja
i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnost čitanja, razumijevanja i pisanja tek-
stova; djelatnost posredovanja).
Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremenu ili
naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba o-
mogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pismenome ili kombini-
ranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima pisane ili
govorene tekstove ili ih prevodi.
Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke
ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metako-
gnitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja me-
đukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja
kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zaintere-
siranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se
razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila među-
kulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva
razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompeten-
tan što znači da je:
 sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama
− empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga
jezika i njihovih kultura
− spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike
− sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engle-
skoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgra-
đivanja skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u
sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i
produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajed-
nici, u fizičkome i digitalnome okružju, te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komuni-
kacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom
naglašava:
 učenikov afektivni i kognitivni razvoj
 razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti
 razvoj medijske pismenosti.
Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibil-
noga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozi-
tivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujed-
no pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno
unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu uče-
nja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

–7
Slika 2: Grafički prikaz organizacije predmetnoga kurikuluma

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostal-

nost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine
jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U sva-
koj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po
razredima i ciklusima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je
učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domena-
ma, razredima i ciklusima razrada ishoda primjerena dobi učenika.
U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija s
pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku.
Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimo-
dalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vi-
zualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji
definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i
čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi (u 5. razredu 100 – 200
riječi, a u 6. razredu 200 –300 riječi), srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi (u 7. razredu 300 –
500, a u 8. razredu 500 – 600 riječi), dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i
pisanja vrlo kratak tekst ima do 40 riječi, kratak između 40 i 80 riječi (u 5. razredu 40 – 60 riječi, u 6. raz-
redu 60 – 70 riječi, a u 7. razredu 70 – 80 riječi), srednje dug tekst ima između 80 i 200 riječi (u 8. razre-
du 80 – 100 riječi), a dug tekst više od 200 riječi.
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju
teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine,
učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i
način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći
čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj
procjeni učitelja.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedene su preporuke za ostvarivanje ishoda koje obuhvaćaju preporu-
čene teme, leksičke strukture, funkcije, ključne gramatičke strukture, tekstne vrste za pisanu produkciju i
metodičke preporuke izražene na razini ciklusa. Pod ključnim gramatičkim strukturama naveden je samo
dio struktura te nije riječ o iscrpnome popisu gramatičkih sadržaja. Strukture su navedene u onome cik-
lusu u kojemu se očekuje ovladanost na razini upotrebe, što ne znači da se one neće pojaviti prije na
razini prepoznavanja ili da se kasnije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture

–8
trebale reciklirati tijekom godina učenja. Dakle, jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) nado-
građuju po razredima i ciklusima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja, recepci-

ja književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine među-
kulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče
uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga
društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.
U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzda-
nje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pis-
menost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika.
Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije
uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje
pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se
i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima
učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-
afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima.
Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče učitelj koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda
primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti
u ovoj je domeni osmišljena tako da učitelju olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učin-
kovitoj upotrebi strategija učenja jezika.

–9
Osnovna škola (70+70+70+70+105+105+105+105)
1. CIKLUS
1. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.1.1. UČENIK NEVERBAL-
NO I VERBALNO REAGIRA NA
IZGOVORENE RIJEČI TE
VRLO KRATKE I JEDNOSTAV-
NE UPUTE I PITANJA.
A.1.2. UČENIK PREPOZNAJE
GRAFIJSKE SLIKE JEDNOS-
TAVNIH RIJEČI.
A.1.3. UČENIK PONAVLJA
RIJEČI I VRLO KRATKE I
JEDNOSTAVNE REČENICE
OPONAŠAJUĆI ENGLESKI
SUSTAV GLASOVA.
A.1.4. UČENIK UPOTREB-
LJAVA UČESTALE RIJEČI
OPONAŠAJUĆI ENGLESKI
SUSTAV GLASOVA.
A.1.5. UČENIK RAZGOVARA
S DRUGOM OSOBOM TE S
NJOM RAZMJENJUJE NA-
UČENE VRLO KRATKE I JED-
NOSTAVNE REČENICE.
RAZRADA ISHODA
- povezuje izgovorene
riječi ili zvučni zapis riječi
sa slikovnim prikazima i
predmetima
- povezuje izgovorene
upute ili zvučni zapis
uputa s radnjama
- imenuje nazive na teme-
lju uputa ili pitanja
- povezuje grafijsku sliku
riječi (čiji je izgovor jed-
nak ili vrlo sličan pisano-
me obliku) sa slikovnim
prikazom
- povezuje grafijsku sliku
riječi s njezinim izgovo-
rom
- ponavlja izgovor riječi i
nekoliko riječi u nizu pre-
ma slušnome modelu
- izgovara učestale riječi
(imenuje, odgovara) na
temelju slikovnoga i sluš-
noga poticaja
- upotrebljava osnovne
komunikacijske obrasce
- pozdravlja, predstavlja
se, pita za ime
- čestita rođendan i blag-
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik češće reagira Učenik češće reagira Učenik neverbalno i ver- Učenik samostalno ne-
neverbalno nego verbal- neverbalno nego verbal- balno reagira na više verbalno i verbalno reagi-
no; uz stalnu pomoć rea- no; uz čestu pomoć reagi- poznatih riječi i na različi- ra na većinu poznatih
gira na učestale riječi i ra na učestale riječi i te upute uz povremenu riječi i uputa.
upute. upute. pomoć.
Učenik češće reagira Učenik češće reagira Učenik neverbalno i ver- Učenik samostalno ne-
neverbalno nego verbal- neverbalno nego verbal- balno reagira na više verbalno i verbalno reagi-
no; uz stalnu pomoć rea- no; uz čestu pomoć reagi- poznatih zapisanih riječi ra na većinu poznatih
gira na učestale riječi. ra na učestale riječi. uz povremenu pomoć. zapisanih riječi.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno po-
ponavlja izgovor manje ponavlja izgovor manje pomoć ponavlja izgovor navlja izgovor većine
zahtjevnih glasova u zahtjevnih glasova u većine glasova u više glasova u većini poznatih
učestalim riječima i reče- učestalim riječima i reče- poznatih riječi i rečenica. riječi i rečenica.
nicama. nicama.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izgo-
izgovara vrlo učestale izgovara neke učestale pomoć izgovara više vara većinu učestalih
riječi i pravilno izgovara riječi i pravilno izgovara učestalih riječi i pravilno riječi i pravilno izgovara
manje zahtjevne glasove. manje zahtjevne glasove. izgovara većinu glasova. većinu glasova.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno upot-
upotrebljava dio osnovnih upotrebljava dio osnovnih pomoć upotrebljava ve- rebljava osnovne komu-
komunikacijskih obraza- komunikacijskih obraza- ćinu osnovnih komunika- nikacijske obrasce.
ca. ca. cijskih obrazaca.
–10
dane, zahvaljuje

–11
A.1.6. UČENIK PRESLIKAVA
SLOVA ENGLESKE ABECEDE.
A.1.7. UČENIK PRESLIKAVA
JEDNOSTAVNE UČESTALE
RIJEČI.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.1.1. UČENIK UOČAVA
MEĐUKULTURNA ISKUSTVA
U POZNATOME KONTEKSTU
TE PREPOZNAJE OSNOVNE
ČINJENICE I OBILJEŽJA KUL-
TURA CILJNOGA JEZIKA ILI
DRUGIH KULTURA I UOČAVA
SLIČNOSTI S VLASTITOM
KULTUROM.
- preslikava slova engle- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno točno
ske abecede prema pred- točno i uredno preslikavatočno i uredno preslikava pomoć točno i uredno i uredno preslikava sva
lošku (posebice q, w, x i većinu jednostavnijih većinu jednostavnijih i preslikava većinu slova slova engleske abecede.
y) slova engleske abecede. neka složenija slova en- engleske abecede.
gleske abecede.
- preslikava ključne riječi Učenik uz stalnu pomoć i Učenik uz čestu pomoć i Učenik uz povremenu Učenik samostalno točno
kako bi razvio grafomoto- više vremena uglavnom više vremena uglavnom pomoć uglavnom točno i i uredno preslikava riječi.
riku točno i uredno preslikava točno i uredno preslikava uredno preslikava riječi.
riječi. riječi.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- uočava imena i tipična Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno (ne-
prezimena vršnjaka iz prepoznaje međukulturno (neverbalno i/ili verbal- pomoć uočava i prepo- verbalno i/ili verbalno, na
zemalja ciljnoga jezika iskustvo u neposredno- no, na materinskome ili znaje primjere međukul- materinskome ili ciljnome
- prepoznaje posebnosti me okružju te osnovne ciljnome jeziku) upozo- turnoga iskustva, ne- jeziku) reagira na primje-
obiteljskih proslava i na- činjenice i obilježja kultu- rava na uočavanje me- verbalno i/ili verbalno, re i elemente međukul-
čina obilježavanja blag- ra ciljnoga jezika ili dru- đukulturnoga iskustva u na materinskome ili cilj- turnih iskustava u škol-
dana gih kultura. poznatim situacijama te nome jeziku reagira skome i izvanškolskome
- prepoznaje nazive ze- povremeno prepoznaje prema predlošku te čes- kontekstu te prepoznaje
malja osnovne činjenice i obi- to prepoznaje osnovne osnovne činjenice i obi-
- prepoznaje i pozitivno lježja kultura ciljnoga činjenice i obilježja kul- lježja kultura ciljnoga
reagira na različite knji- jezika ili drugih kultura. tura ciljnoga jezika ili jezika ili drugih kultura i
ževne tekstove (npr. pje- drugih kultura i uočava uočava sličnosti s vlasti-
smice, brojalice, slikovni- sličnosti s vlastitom kul- tom kulturom.
ce i sl.) turom.

B.1.2. UČENIK PREPOZNAJE
I OPONAŠA OSNOVNE OB-
RASCE ULJUDNOGA OP-
HOĐENJA U SIMULIRANIM
I/ILI STVARNIM MEĐUKUL-
TURNIM SUSRETIMA.
- pravilno reagira u vrlo
jednostavnim komunika-
cijskim situacijama na
engleskome jeziku
- ponavlja izraze za poz-
dravljanje i oslovljavanje
osoba u poznatome kon-
tekstu na neformalnoj
razini
- izražava zahvalu i mol-
bu
Učenik uz stalnu pomoć
reagira (neverbalno i/ili
verbalno, na materin-
skome ili ciljnome jeziku)
na izraze za pozdravlja-
nje i oslovljavanje osoba
u poznatome kontekstu
na neformalnoj razini.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno (ne-
reagira (neverbalno i/ili pomoć ponavlja izraze verbalno i/ili verbalno, na
verbalno, na materin- za pozdravljanje i oslov- materinskome ili ciljnome
skome ili ciljnome jezi- ljavanje osoba te reagi- jeziku) reagira u različi-
ku) u nekim slučajevi- ra (neverbalno i/ili ver- tim neformalnim konteks-
ma. balno, na materinskome tima simuliranih i/ili
ili ciljnome jeziku) u ve- stvarnih međukulturnih
ćini slučajeva. susreta.

–12
- oponaša neverbalne
znakove

–13
B.1.3. UČENIK POKAZUJE
ZANIMANJE ZA UČENJE O
KULTURI CILJNOGA JEZIKA.
B.1.4. UČENIK PREPOZNAJE
I REAGIRA NA PRIMJERE
PRIHVAĆANJA I/ILI ISKLJUČI-
VANJA DRUGIH I DRUGAČIJIH
U POZNATIM KONTEKSTIMA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.1.1. UČENIK UOČAVA I
KORISTI SE NAJOSNOVNIJIM
KOGNITIVNIM STRATEGIJA-
MA UČENJA JEZIKA.
C.1.2. UČENIK UOČAVA I
KORISTI SE NAJOSNOVNIJIM
METAKOGNITIVNIM STRATE-
GIJAMA UČENJA JEZIKA.
- pozitivno reagira na
prigodne sadržaje i aktiv-
nosti u bliskome konteks-
tu
- postavlja pitanja o bli-
skim sadržajima i običa-
jima na materinskome i/ili
stranome jeziku
- uočava primjere uključi-
vanja i/ili izoliranja drugih
i drugačijih u situacijama
iz svakodnevnoga života
u fizičkome i digitalnome
okružju
RAZRADA ISHODA
- gleda i pozorno sluša
učitelja, druge učenike i
zvučno-vizualne zapise
- ponavlja i uvježbava vrlo
kratke i učestale riječi i
izraze razmjenjujući ih s
drugima
- oponaša zvukove i into-
naciju
- usmjerava pažnju na
određeni zadatak i rješa-
va ga
- prikuplja svoje radove u
mapu radova (portfolio)
Učenik prati tijek sata i
primjereno neverbalno
reagira te slijedi upute za
aktivnosti.
Učenik uz stalnu pomoć
uočava primjere prihva-
ćanja i/ili isključivanja
drugih i drugačijih u poz-
natim situacijama.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
uočava i koristi se najos-
novnijim kognitivnim stra-
tegijama učenja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
uočava i koristi se dijelom
najosnovnijih metakogni-
tivnih strategija učenja
jezika.
Učenik uz čestu pomoć Učenik često (neverbal- Učenik samoinicijativno
(neverbalno i/ili verbal- no i/ili verbalno, na ma- iskazuje interes za sadr-
no, na materinskome ili terinskome ili ciljnome žaje i aktivnosti tipične
ciljnome jeziku) reagira jeziku) reagira na prigo- za kulturu ciljnoga jezika.
na prigodne sadržaje i dne sadržaje i aktivnosti
aktivnosti i zadane upu- te često postavlja pita-
te te povremeno postav- nja o bliskim sadržajima
lja pitanja o bliskim sa- i običajima na stranome
držajima i običajima na jeziku.
stranome jeziku.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno razli-
(neverbalno i/ili verbal- pomoć prepoznaje prim- kuje te (neverbalno i/ili
no, na materinskome ili jere prihvaćanja i/ili i- verbalno, na materin-
ciljnome jeziku) upozo- sključivanja drugih i skome ili ciljnome jeziku)
rava na uočavanje prim- drugačijih u poznatim reagira na primjere prih-
jera prihvaćanja i/ili i- situacijama i (neverbal- vaćanja i/ili isključivanja
sključivanja drugih i no i/ili verbalno, na ma- drugih i drugačijih u poz-
drugačijih u poznatim terinskome ili ciljnome natim situacijama.
situacijama. jeziku) reagira na njih.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz povremenu Učenik uočava i koristi se Učenik samostalno uoča-
pomoć uočava i koristi se više najosnovnijih kogniti- va i koristi se većinom
dijelom najosnovnijih vnih strategija učenja najosnovnijih kognitivnih
kognitivnih strategija jezika. strategija učenja.
učenja jezika.
Učenik uz povremenu Učenik uočava i koristi se Učenik samostalno uoča-
pomoć uočava i koristi se više najosnovnijih meta- va i koristi se većinom
dijelom najosnovnijih kognitivnih strategija najosnovnijih metakogni-
metakognitivnih strategija učenja jezika. tivnih strategija učenja
učenja jezika. jezika.
–14

C.1.3. UČENIK UOČAVA I
KORIST SE NAJOSNOVNIJIM
DRUŠTVENO-AFEKTIVNIM
STRATEGIJAMA UČENJA
JEZIKA.
C.1.4. UČENIK UOČAVA I
PRIMJENJUJE NAJOSNOVNI-
JE TEHNIKE KREATIVNOGA
IZRAŽAVANJA.
C.1.5. UČENIK UOČAVA
ČINJENICE I MIŠLJENJA U
VRLO KRATKIM UČESTALIM
JEDNOSTAVNIM IZRAZIMA I
REČENICAMA.
C.1.6. UČENIK PREPOZNA-
JE RAZLIČITE IZVORE IN-
FORMACIJA.
2. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.2.1. UČENIK NEVERBAL-
prema uputama radi
praćenja napretka u uče-
nju
- razmišlja o svojim os-
jećajima prema učenju
jezika i prikladnim znako-
vima/crtežima ih opisuje
- razvija početni pozitivan Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz povremenu Učenik uočava i koristi se Učenik samostalno uoča-
stav i zanimanje za uče- uočava i koristi se dijelom pomoć uočava i koristi se više najosnovnijih druš- va i koristi se većinom
nje engleskoga jezika najosnovnijih društveno- dijelom najosnovnijih tveno-afektivnih strategija najosnovnijih društveno-
- oponaša interakciju i afektivnih strategija uče- društveno-afektivnih stra- učenja jezika. afektivnih strategija uče-
surađuje s drugima u nja jezika. tegija učenja jezika. nja jezika.
paru ili skupini pokazujući
prema njima suosjećaj-
nost igrom, pjesmom,
pričom, dijeljenjem uloga i
kretanjem
- kreativno se izražava Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik uočava i samos-
pjesmom i glumom uočava i primjenjuje najo- uočava i primjenjuje najo- pomoć uočava i primje- talno primjenjuje najos-
- izrađuje slikovni rječnik snovnije tehnike kreativ- snovnije tehnike kreativ- njuje najosnovnije tehnike novnije tehnike kreativ-
- izrezuje, slaže i boji noga izražavanja. noga izražavanja. kreativnoga izražavanja. noga izražavanja.
crteže /slike
- reagira na različite vrste Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno uoča-
poticaja (slušajući zvučne uočava činjenice i mišlje- uočava činjenice i mišlje- pomoć uočava činjenice i va činjenice i mišljenja.
zapise, doživljaje vršnja- nja. nja. mišljenja.
ka i slično) iznoseći činje-
nicu i/ili mišljenje
- prepoznaje i razlikuje Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
različite izvore informacija prepoznaje različite izvo- prepoznaje različite izvo- pomoć prepoznaje različi- poznaje različite izvore
(udžbenik, radna bilježni- re informacija. re informacija. te izvore informacija. informacija.
ca, razni audiovizualni i
digitalni materijali te di-
daktički materijali učitelja)
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- povezuje izgovorene Učenik češće reagira Učenik češće reagira Učenik neverbalno i ver- Učenik samostalno ne-
–15
NO I VERBALNO REAGIRA NA riječi ili zvučni zapis riječi
IZGOVORENE RIJEČI I KRAT- sa slikovnim prikazima i
KE I JEDNOSTAVNE UPUTE. predmetima
- povezuje izgovorene
upute ili zvučni zapis
uputa s radnjama
- imenuje nazive na teme-
lju uputa ili pitanja
A.2.2. UČENIK POVEZUJE - prepoznaje zapisanu
GOVORENI I PISANI OBLIK ključnu riječ na temelju
JEDNOSTAVNIH UČESTALIH izgovorene
RIJEČI KOJE SU SLIČNE U
IZGOVORU I PISMU.
neverbalno nego verbal-
no; uz stalnu pomoć rea-
gira na učestale riječi i
upute.
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje pisani oblik
učestalih ključnih riječi.
neverbalno nego verbal-
no; uz čestu pomoć reagi-
ra na učestale riječi i
upute.
Učenik uz čestu pomoć
prepoznaje pisani oblik
dijela učestalih ključnih
riječi.
balno reagira na više
poznatih riječi i na različi-
te upute uz povremenu
pomoć.
Učenik uz povremenu
pomoć prepoznaje pisani
oblik više učestalih klju-
čnih riječi.
verbalno i verbalno reagi-
ra na većinu poznatih
riječi i uputa.
Učenik samostalno pre-
poznaje pisani oblik ve-
ćine učestalih ključnih
riječi.

A.2.3. UČENIK PONAVLJA - ponavlja izgovor riječi i Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno po-
RIJEČI I KRATKE I JEDNOS- riječi u nizu prema sluš- ponavlja izgovor manje ponavlja izgovor manje pomoć ponavlja izgovor navlja izgovor većine
TAVNE REČENICE OPONAŠA- nome modelu zahtjevnih glasova u zahtjevnih glasova u većine glasova u više glasova u većini riječi i
JUĆI ENGLESKI SUSTAV učestalim riječima i reče- učestalim riječima i reče- riječi i rečenica. rečenica.
GLASOVA. nicama. nicama.

A.2.4. UČENIK UPOTREB- - izgovara učestale riječi Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izgo-
LJAVA UČESTALE RIJEČI I (imenuje, odgovara) i niže izgovara učestale riječi i izgovara učestale riječi i pomoć izgovara više vara većinu učestalih
VRLO KRATKE REČENICE riječi u rečenicu na teme- pravilno izgovara manje pravilno izgovara manje učestalih riječi i pravilno riječi i pravilno izgovara
OPONAŠAJUĆI ENGLESKI lju slikovnoga, slušnoga i zahtjevne glasove; niže zahtjevne glasove; niže izgovara većinu glasova; većinu glasova; niže riječi
SUSTAV GLASOVA. pisanoga poticaja riječi u vrlo kratke rečeni- riječi u vrlo kratke rečeni- niže riječi u vrlo kratke samostalno u vrlo kratke
ce uz pomoć. ce uz čestu pomoć. rečenice uz povremenu rečenice.
pomoć.
A.2.5. UČENIK RAZGOVARA - koristi se osnovnim Učenik se uz stalnu po- Učenik se uz čestu po- Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno
S DRUGOM OSOBOM TE S komunikacijskim obras- moć koristi dijelom osno- moć koristi dijelom osno- pomoć koristi većinom koristi osnovnim komuni-
NJOM RAZMJENJUJE NA- cima vnih komunikacijskih vnih komunikacijskih osnovnih komunikacijskih kacijskim obrascima.
UČENE VRLO KRATKE I JED- - predstavlja drugoga, obrazaca. obrazaca. obrazaca.
NOSTAVNE REČENICE. pita, odgovara, daje upu-
te
A.2.6. UČENIK PREPISUJE - prepisuje ključne riječi i Učenik uz stalnu pomoć i Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno točno
JEDNOSTAVNE UČESTALE rečenice više vremena uglavnom uglavnom točno i uredno i pomoć uglavnom točno i i uredno prepisuje riječi i
RIJEČI TE KRATKE I JEDNOS- točno i uredno prepisuje uz više vremena prepisu- uredno prepisuje riječi i rečenice.
TAVNE REČENICE. riječi i rečenice. je riječi i rečenice. rečenice.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA

PREPORUČENE TEME: Ovo sam ja, Moja obitelj, Moji školski dani, Blagdani

–16
LEKSIČKE STRUKTURE: biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Od drugog se
razreda nadalje ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
FUNKCIJE: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Present simple (1st person singular), Imperative
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: čestitka, pozivnica, kratka poruka
METODIČKE PREPORUKE: Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, ges-
ta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju glo-
balno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
B.2.1. UČENIK UOČAVA - prepoznaje i imenuje Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć i Učenik uz povremenu Učenik samostalno i ug-
POVEZANOST JEZIKA I KUL- osnovne kulturno specifi- prepoznaje kulturno spe- u nekim slučajevima ime- pomoć imenuje i nabraja lavnom točno imenuje i
TURE U POZNATOME KON- čne elemente cifične elemente i najpoz- nuje i nabraja osnovne osnovne kulturno specifi- nabraja osnovne kulturno
TEKSTU TE NAVODI OSNOV- - navodi primjere riječi iz natija obilježja zemalja kulturno specifične ele- čne elemente i najpozna- specifične elemente i
NE ČINJENICE I OBILJEŽJA materinskoga i ciljnoga ciljnoga jezika te never- mente i najpoznatija obi- tija obilježja zemalja cilj- najpoznatija obilježja
ZEMALJA CILJNOGA JEZIKA. jezika koje su kulturno balno ili verbalno na ma- lježja zemalja ciljnoga noga jezika te ponavlja zemalja ciljnoga jezika te
uvjetovane terinskome jeziku reagira jezika te uz pomoć po- prigodne sadržaje i aktiv- navodi prigodne sadržaje
- prepoznaje najpoznatija na prigodne sadržaje i uz navlja prigodne sadržaje i nosti prema predlošku. i ponavlja aktivnosti pre-
obilježja zemalja ciljnoga stalnu pomoć sudjeluje u aktivnosti prema predloš- ma predlošku.
jezika i nacionalne simbo- aktivnostima. ku.
le
- ponavlja prigodne sadr-
žaje i aktivnosti u pozna-
tome kontekstu u okviru
tematskih sadržaja
- prepoznaje sličnosti i
razlike u običajima i tradi-
ciji te u svojoj svakodne-
vici i svakodnevici vršnja-
ka u zemljama ciljnoga
jezika i drugih kultura
- ponavlja premjerene
vrste književnih tekstova
(npr. pjesmice, brojalice,
jednostavne pjesme i sl.)
- pozitivno reagira na
različite književne teksto-
ve (npr. priče, bajke,

–17
 basne i sl.)
B.2.2. UČENIK USPOSTAV- - prepoznaje prikladne Učenik neverbalno ili Učenik uz čestu pomoć Učenik se uz povremenu Učenik samostalno ver-
LJA KONTAKT KORISTEĆI SE oblike oslovljavanja u verbalno na materinsko- (neverbalno i/ili verbalno, pomoć koristi izrazima za balno reagira i uspostav-
OSNOVNIM OBRASCIMA komunikaciji na stranome me jeziku reagira na izra- na materinskome ili cilj- pozdravljanje, oslovljava- lja kontakt u poznatome
ULJUDNOGA OPHOĐENJA U i materinskome jeziku ze za pozdravljanje, o- nome jeziku) reagira na nje i predstavljanje osoba formalnom kontekstu
SIMULIRANIM I/ILI STVARNIM - koristi se odgovarajućim slovljavanje i predstavlja- izraze za pozdravljanje, u poznatome kontekstu simuliranih i/ili stvarnih
MEĐUKULTURNIM SUSRETI- izrazima za pozdravljanje, nje osoba u poznatome oslovljavanje i predstav- na formalnoj razini, ime- međukulturnih susreta,
MA TE REAGIRA NA PRIMJE- oslovljavanje i kontekstu na formalnoj ljanje osoba u poznatome nuje i navodi sudionike navodi i imenuje sudioni-
RIMA MEĐUKULTURNOGA predstavljanje osoba u razini te uz stalnu pomoć kontekstu na formalnoj međukulturnoga iskustva ke te neverbalno i verbal-
ISKUSTVA U FIZIČKOME ILI poznatome kontekstu na prepoznaje doživljeno razini te imenuje sudioni- te uz pomoć reagira u no reagira u situacijama
DIGITALNOME OKRUŽJU. formalnoj razini međukulturno iskustvo u ke i navodi kontekst do- skladu s kontekstom međukulturnoga iskustva
- izražava ispriku neposrednome okružju. življenoga međukulturnog međukulturnoga iskustva u skladu s kontekstom
- navodi i imenuje sudio- iskustva u fizičkome ili u fizičkome ili digitalnome fizičkoga ili digitalnoga
nike međukulturnoga digitalnome okružju. okružju. okružja.
susreta
- uz primjenu odgovaraju-
ćih izraza neverbalno
reagira u situacijama
međukulturnoga iskustva
u fizičkome ili digitalnome
okružju
B.2.3. UČENIK OTVORENO I - u kontaktu s vrlo jednos- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samoinicijativno
RADOZNALO REAGIRA NA tavnim izvornim sadržaji- reagira na lingvističke i reagira na lingvističke i pomoć reagira na lingvis- iskazuje interes za strane
STRANE I NERAZUMLJIVE ma na stranome jeziku kulturne sadržaje i na kulturne sadržaje i potica- tičke i kulturne sadržaje i i nerazumljive sadržaje.
SADRŽAJE. pokazuje zanimanje i poticaje na ciljnome jezi- je na ciljnome jeziku. poticaje na ciljnome jezi-
otvorenost ku. ku.
- postavlja pitanja o bli-
skim sadržajima i običa-
jima na stranome jeziku
te o ponekim nepoznatim
sadržajima
- zanima se za svakod-
nevicu vršnjaka u zem-
ljama ciljnoga jezika
B.2.4. UČENIK UOČAVA - izdvaja primjere uključi- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izdva-
KONKRETNE PRIMJERE vanja pripadnika drugih uočava primjere uključi- prepoznaje primjere u- pomoć razlikuje primjere ja primjere uključivanja
POZITIVNIH NAČINA OP- kultura i/ili drugih i druga- vanja pripadnika drugih ključivanja pripadnika uključivanja pripadnika pripadnika drugih kultura
HOĐENJA PREMA PRIPADNI- čijih u stvarnim i imagi- kultura i/ili drugih i druga- drugih kultura i/ili drugih i drugih kultura i/ili drugih i i/ili drugih i drugačijih u
CIMA DRUGIH KULTURA U narnim situacijama u čijih u stvarnim situacija- drugačijih u stvarnim i drugačijih od negativnih različitim kontekstima.

–18
RAZLIČITIM KONTEKSTIMA. stvarnome i digitalnome ma u neposrednome imaginarnim situacijama. načina ophođenja.
okružju okružju.
- prepoznaje potrebu za
prihvaćanjem različitosti
između sebe i drugih
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.

–19

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.2.1. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE NAJOSNOVNIJIM
KOGNITIVNIM STRATEGIJAMA
UČENJA JEZIKA.
C.2.2. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE NAJOSNOVNIJIM
METAKOGNITIVNIM STRATE-
GIJAMA UČENJA JEZIKA.
C.2.3. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE NAJOSNOVNIJIM
DRUŠTVENO-AFEKTIVNIM
STRATEGIJAMA UČENJA
JEZIKA.
C.2.4. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE NAJOSNOVNI-
JE TEHNIKE KREATIVNOGA
IZRAŽAVANJA.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- grupira slike i riječi, Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
povezuje sadržaj vrlo povezuje i koristi se najo- povezuje i koristi se najo- pomoć povezuje i koristi činkovito povezuje i koris-
kratkih učestalih rečenica snovnijim kognitivnim snovnijim kognitivnim se najosnovnijim kogniti- ti se najosnovnijim kogni-
s pokretom strategijama učenja. strategijama učenja jezi- vnim strategijama učenja tivnim strategijama uče-
- uvježbava jednostavne ka. jezika. nja jezika.
učestale rečenice i uspo-
ređuje ih s materinskim
jezikom
- slijedi uputu zadatka, Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
povezuje ga s prethodnim povezuje i koristi se najo- povezuje i koristi se najo- pomoć povezuje i koristi činkovito povezuje i koris-
zadatcima i rješava snovnijim metakognitiv- snovnijim metakognitiv- se najosnovnijim metako- ti se najosnovnijim meta-
- prikuplja svoje radove i nim strategijama učenja. nim strategijama učenja. gnitivnim strategijama kognitivnim strategijama
prati napredak u učenju učenja. učenja jezika.
vrlo kratkim jednostavnim
rečenicama
- traži pomoć učitelja u Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
izgovoru i intonaciji povezuje i koristi se najo- povezuje i koristi se najo- pomoć povezuje i koristi činkovito povezuje i koris-
- surađuje sa svojim vrš- snovnijim društveno- snovnijim društveno- se najosnovnijim društve- ti se najosnovnijim druš-
njacima u rješavanju afektivnim strategijama afektivnim strategijama no-afektivnim strategija- tveno-afektivnim strategi-
jednostavnih problema učenja jezika. učenja jezika. ma učenja jezika. jama učenja jezika.
- prihvaća da je prirodno
činiti pogreške pri učenju
- izabire aktivnosti koje
povećavaju zadovoljstvo
učenja
- sudjeluje u vrlo kratkim Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izabi-
predstavama izabire i primjenjuje najo- izabire i primjenjuje najo- pomoć izabire i primjenju- re i primjenjuje najosnov-
- prepoznaje značenje snovnije tehnike kreativ- snovnije tehnike kreativ- je najosnovnije tehnike nije tehnike kreativnoga
vrlo kratkih učestalih noga izražavanja. noga izražavanja. kreativnoga izražavanja. izražavanja.
rečenica te crta i boji
–20
C.2.5. UČENIK IZRAŽAVA
SVOJE MIŠLJENJE U JEDNO-
STAVNIM SVAKODNEVNIM
KOMUNIKACIJSKIM SITUACI-
JAMA TE PREPOZNAJE MIŠ-
LJENJA DRUGIH.
C.2.6. UČENIK SE KORISTI
OSNOVNIM IZVORIMA IN-
FORMACIJA PREMA UPUTA-
MA.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Najosnovnije strategije učenja jezika i tehnike kreativnoga izražavanja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-
obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
2. CIKLUS
3. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.3.1. UČENIK NEVERBAL-
NO I VERBALNO REAGIRA NA
IZGOVORENE RIJEČI I JED-
NOSTAVNE UPUTE.
A.3.2. UČENIK POVEZUJE
GOVORENI I PISANI OBLIK
SLOVA.
- uočava i razlikuje različi-
ta mišljenja
- izražava vlastito mišlje-
nje
- koristi se osnovnim
izvorima informacija (sli-
kovni rječnik i slično)
prepoznajući njihovu
svrhu
RAZRADA ISHODA
- povezuje izgovorene
riječi ili zvučni zapis riječi
sa slikovnim prikazima i
predmetima
- povezuje izgovorene
upute ili zvučni zapis
uputa s radnjama
- imenuje nazive na teme-
lju uputa ili pitanja
- pokazuje i zapisuje
slovo nakon slušanja
izgovora toga slova
- slovka na razini izolira-
nih, zapisanih slova
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izra-
izražava svoje mišljenje izražava svoje mišljenje pomoć izražava svoje žava svoje mišljenje te
te prepoznaje mišljenja te prepoznaje mišljenja mišljenje te prepoznaje prepoznaje mišljenja
drugih. drugih. mišljenja drugih. drugih.
Učenik se uz stalnu po- Učenik se uz čestu po- Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno
moć koristi osnovnim moć koristi osnovnim pomoć koristi osnovnim koristi osnovnim izvorima
izvorima informacija. izvorima informacija. izvorima informacija. informacija.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik češće reagira Učenik češće reagira Učenik neverbalno i ver- Učenik samostalno ne-
neverbalno nego verbal- neverbalno nego verbal- balno uz povremenu verbalno i verbalno reagi-
no; uz stalnu pomoć rea- no; uz čestu pomoć reagi- pomoć reagira na više ra na većinu riječi i uputa.
gira na učestale riječi i ra na učestale riječi i riječi i na različite upute.
upute. upute.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno poka-
pokazuje i zapisuje slova pokazuje i zapisuje slova pomoć pokazuje i zapisu- zuje i zapisuje sva slova
jasnije veze između izgo- jasnije veze između izgo- je većinu slova te pravilno te pravilno izgovara sva
vora na engleskome i vora na engleskome i izgovara više slova en- slova engleske abecede.
hrvatskome jeziku te hrvatskome jeziku i neka gleske abecede.
pravilno izgovara jednos- slova s manje jasnom
tavnija slova engleske vezom te pravilno izgova-
abecede. ra jednostavnija slova
engleske abecede i dio
–21
složenijih slova.

–22
A.3.3. UČENIK RAZUMIJE - neverbalno i verbalno
GLAVNU PORUKU KRATKOGA pokazuje razumijevanje
I JEDNOSTAVNOGA TEKSTA osnovne poruke teksta
POZNATE TEMATIKE PRI (odgovara na pitanja
SLUŠANJU I ČITANJU. razumijevanja, pokazuje
slikovnu karticu i slično)
A.3.4. UČENIK NAGLAS ČITA - povezuje pisani i govo-
JEDNOSTAVNE REČENICE S reni oblik riječi u rečenič-
POZNATIM RIJEČIMA. nome nizu
- čita naglas pojedinačno
i u skupini
A.3.5. UČENIK PONAVLJA - ponavlja rečenice opo-
KRATKE I JEDNOSTAVNE našajući intonaciju izjav-
REČENICE OPONAŠAJUĆI ne, upitne i usklične
INTONACIJU. rečenice
A.3.6. UČENIK IZGOVARA - izgovara učestale riječi
UČESTALE RIJEČI I KRATKE I (imenuje, odgovara) i niže
JEDNOSTAVNE REČENICE S riječi u rečenicu na teme-
POZNATIM RIJEČIMA OPO- lju slikovnoga, slušnoga i
NAŠAJUĆI ENGLESKI SUSTAV pisanoga poticaja
GLASOVA.
A.3.7. UČENIK RAZGOVARA - postavlja naučena pita-
S DRUGOM OSOBOM TE S nja i daje odgovore pove-
NJOM RAZMJENJUJE NA- zane s temom
UČENE JEDNOSTAVNE
REČENICE.
A.3.8. UČENIK PIŠE JEDNO- - piše rečenice na temelju
STAVNE REČENICE. predloška te manje i više
strukturiranih aktivnosti
(preslagivanje riječi, od-
govaranje na pitanja,
slikopriča, dovršavanje
rečenice i slično)
Učenik uz stalnu pomoć
pokazuje razumijevanje
osnovne poruke u manje
zahtjevnim aktivnostima.
Učenik uz stalnu pomoć
naglas čita rečenice s
jednostavnijim poznatim
riječima.
Učenik uz stalnu pomoć
ponavlja cijelu rečenicu i
oponaša jednostavniju
intonaciju.
Učenik uz stalnu pomoć
izgovara učestale riječi i
pravilno izgovara manje
zahtjevne glasove; uz
stalnu pomoć niže riječi u
kratke rečenice.
Učenik uz stalnu pomoć
razmjenjuje nekoliko
lakših jednostavnih reče-
nica s drugom osobom
postavljajući naučena
pitanja i dajući naučene
odgovore.
Učenik uz stalnu pomoć
piše jednostavne rečeni-
ce na temelju aktivnosti
koje su više strukturirane.
Učenik uz čestu pomoć
pokazuje razumijevanje
osnovne poruke u manje
zahtjevnim aktivnostima.
Učenik uz čestu pomoć
naglas čita rečenice s
jednostavnijim poznatim
riječima.
Učenik uz čestu pomoć
ponavlja cijelu rečenicu i
oponaša različite intona-
cije.
Učenik uz čestu pomoć
izgovara učestale riječi i
pravilno izgovara manje
zahtjevne glasove; uz
čestu pomoć niže riječi u
kratke rečenice.
Učenik uz čestu pomoć
razmjenjuje lakše rečeni-
ce s drugom osobom
postavljajući naučena
pitanja i dajući naučene
odgovore.
Učenik uz čestu pomoć
piše jednostavne rečeni-
ce na temelju aktivnosti
koje su više strukturirane.
Učenik uz povremenu
pomoć pokazuje razumi-
jevanje osnovne poruke u
većini aktivnosti.
Učenik uz povremenu
pomoć uglavnom tečno
naglas čita jednostavne
rečenice s poznatim rije-
čima.
Učenik uz povremenu
pomoć ponavlja cijelu
rečenicu i oponaša razli-
čite intonacije.
Učenik uz povremenu
pomoć izgovara više
učestalih riječi i pravilno
izgovara većinu glasova;
uz povremenu pomoć
niže riječi u kratke rečeni-
ce.
Učenik uz povremenu
pomoć razmjenjuje reče-
nice s drugom osobom
postavljajući naučena
pitanja i odgovarajući
naučenim odgovorima;
pokušava dati vlastite
odgovore.
Učenik uz povremenu
pomoć piše jednostavne
rečenice na temelju razli-
čitih primjerenih aktivnos-
ti.
Učenik samostalno poka-
zuje razumijevanje os-
novne poruke u svim
aktivnostima.
Učenik samostalno, tečno
i izražajno naglas čita
jednostavne rečenice s
poznatim riječima.
Učenik samostalno po-
navlja cijelu rečenicu i
oponaša različite intona-
cije.
Učenik samostalno izgo-
vara većinu učestalih
riječi i pravilno izgovara
većinu glasova; samos-
talno niže riječi u kratke
rečenice.
Učenik samostalno raz-
mjenjuje rečenice s dru-
gom osobom postavljajući
naučena pitanja i dajući
naučene i vlastite odgo-
vore.
Učenik samostalno piše
jednostavne rečenice na
temelju svih primjerenih
aktivnosti.
–23

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.3.1. UČENIK USPOREĐU-
JE OSNOVNE ČINJENICE I
OBILJEŽJA ZEMALJA CILJ-
NOGA JEZIKA S VLASTITOM
KULTUROM.
B.3.2. UČENIK NAVODI ŠTO
JE NAUČIO O DRUGIMA I O
SEBI IZ MEĐUKULTURNOGA
ISKUSTVA.
B.3.3. UČENIK PREPOZNAJE
I OPONAŠA KLJUČNE KON-
VENCIJE ULJUDNOGA PONA-
ŠANJA U MEĐUKULTURNIM
SUSRETIMA.
RAZRADA ISHODA
- ističe sličnosti među
kulturno specifičnim ele-
mentima
- izdvaja prepoznatljiva
obilježja zemalja ciljnoga
jezika i pronalazi analogi-
je u vlastitoj kulturi
- opisuje neke aktivnosti
iz svakodnevnoga života
djece i mladih u zemljama
ciljnoga jezika i uspoređu-
je ih s onima u vlastitoj
zemlji
- uspoređuje književne
tekstove na engleskom
jeziku s onima iz vlastite
kulture (npr. ilustrirane
priče, jednostavne pjes-
me, stripovi i sl.)
- navodi činjenice o dru-
gim kulturama koje je
usvojio
- izražava svoje dojmove
o pripadnicima druge
kulture
- izražava kako se os-
jećao tijekom međukul-
turnoga iskustva
- uočava i primjenjuje
uobičajene društvene
konvencije ponašanja u
javnosti
- oponaša primjere nači-
na ophođenja prema
drugima
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
uočava primjere sličnosti
među kulturno specifič-
nim elementima te prepo-
znaje osnovna obilježja
zemalja ciljnoga jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
uočava pojedine elemen-
te međukulturnoga isku-
stva i neverbalno i/ili ver-
balno na materinskome
jeziku izražava svoje
osjećaje tijekom međukul-
turnoga iskustva.
Učenik uz stalnu pomoć
neverbalno i/ili verbalno
reagira primjenjujući uo-
bičajene društvene kon-
vencije ponašanja u jav-
nosti.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
prepoznaje i razlikuje
primjere sličnosti među
kulturno specifičnim ele-
mentima, imenuje osnov-
na obilježja zemalja cilj-
noga jezika te prepoznaje
analogije u vlastitoj kultu-
ri.
Učenik uz čestu pomoć
prepoznaje i navodi usvo-
jene činjenice o drugim
kulturama te uz poticaj,
neverbalno i/ili verbalno
izražava svoje osjećaje
tijekom međukulturnoga
iskustva.
Učenik uz čestu pomoć
uočava i neverbalno i/ili
verbalno reagira primje-
njujući uobičajene druš-
tvene konvencije pona-
šanja u javnosti.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć prepoznaje slič-
nosti i razlike kulturno
specifičnih elemenata,
navodi i imenuje osnovna
obilježja zemalja ciljnoga
jezika te uz poticaj prona-
lazi analogije u vlastitoj
kulturi.
Učenik uz povremenu
pomoć prepoznaje i dje-
lomično navodi usvojene
činjenice o drugim kultu-
rama te izražava svoje
osjećaje tijekom međukul-
turnoga iskustva.
Učenik uz povremenu
pomoć neverbalno i/ili
verbalno reagira na uobi-
čajene društvene kon-
vencije ponašanja u jav-
nosti.
IZNIMNA
Učenik samostalno razli-
kuje i uspoređuje kulturno
specifične elemente te u
većini slučajeva točno
navodi analogije u vlasti-
toj kulturi.
Učenik samostalno navo-
di usvojene činjenice o
drugim kulturama te sa-
mostalno neverbalno i/ili
verbalno izražava svoje
osjećaje tijekom međukul-
turnoga iskustva.
Učenik u većini slučajeva
samostalno neverbalno
i/ili verbalno reagira prim-
jenjujući uobičajene druš-
tvene konvencije pona-
šanja u javnosti.
–24
–25
B.3.4. UČENIK REAGIRA NA
PRIMJERE POZITIVNIH NAČI-
NA OPHOĐENJA PREMA
PRIPADNICIMA DRUGIH KUL-
TURA U POZNATOME KON-
TEKSTU.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.3.1. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE NAJOSNOVNI-
JE KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA.
C.3.2. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE NAJOSNOVNI-
JE METAKOGNITIVNE STRA-
TEGIJE UČENJA JEZIKA.
C.3.3. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE NAJOSNOVNI-
JE DRUŠTVENO-AFEKTIVNE
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA.
- verbalno ili neverbalno
reagira na pristojno i
prihvatljivo ponašanje u
poznatome kontekstu
- objašnjava načine kako
uključiti druge i drugačije
u različite aktivnosti
- ističe važnost prihvaća-
nja drugih i drugačijih
- primjenjuje poželjne
oblike ponašanja u vlasti-
tome razredu i školi
RAZRADA ISHODA
- grupira slike i riječi uz
pisani, zvučni zapis i
izgovorenu riječ
- koristi se mentalnim
mapama radi zapamćiva-
nja
- povezuje nove rije-
či/izraze s poznatima
- prepoznaje svrhu poje-
dinoga zadatka, priprema
se za njegovo rješavanje i
rješava ga
- primjenjuje vršnjačko
vrednovanje prema upu-
tama
- prati/zapisuje kratkim
rečenicama vlastiti na-
predak u učenju
- slijedi prirodnu znatiželju
i time povećava motivaci-
ju za učenje
- traži pomoć prijatelja u
rješavanju zadatka radi
Učenik uz stalnu pomoć
uočava primjere kako
uključiti druge i drugačije
u različite aktivnosti u
neposrednome okružju.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i primjenjuje najo-
snovnije kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i primjenjuje najo-
snovnije metakognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i primjenjuje najo-
snovnije društveno-
afektivne strategije uče-
nja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
prepoznaje i razlikuje
primjere kako uključiti
druge i drugačije u različi-
te aktivnosti u neposred-
nome okružju i povreme-
no primjenjuje poželjne
oblike ponašanja.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
izabire i primjenjuje najo-
snovnije kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i primjenjuje najo-
snovnije metakognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i primjenjuje najo-
snovnije društveno-
afektivne strategije uče-
nja jezika.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno ne-
pomoć neverbalno i/ili verbalno i/ili verbalno
verbalno reagira te u- reagira pozitivno se op-
ključuje druge i drugačije hodeći prema drugima te
u različite aktivnosti u uključuje druge i drugači-
različitome kontekstu. je u različite aktivnosti u
različitome kontekstu.
VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
pomoć izabire i primjenju- činkovito izabire i primje-
je najosnovnije kognitivne njuje najosnovnije kogni-
strategije učenja jezika. tivne strategije učenja
jezika.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
pomoć izabire i primjenju- činkovito izabire i primje-
je najosnovnije metakog- njuje najosnovnije meta-
nitivne strategije učenja kognitivne strategije uče-
jezika. nja jezika.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
pomoć izabire i primjenju- činkovito izabire i primje-
je najosnovnije društve- njuje najosnovnije druš-
no-afektivne strategije tveno-afektivne strategije
učenja jezika. učenja jezika.
–26

C.3.4. UČENIK PROŠIRUJE
RASPON NAJOSNOVNIJIH
TEHNIKA KREATIVNOGA
IZRAŽAVANJA U GOVORENJU
I PISANJU.
C.3.5. UČENIK IZRAŽAVA I
RAZLIKUJE SVOJE I DRUGA
MIŠLJENJA I STAVOVE U
JEDNOSTAVNIM SVAKODNE-
VNIM KOMUNIKACIJSKIM
SITUACIJAMA.
C.3.6. UČENIK PRONALAZI I
POVEZUJE OSNOVNE IN-
FORMACIJE IZ RAZLIČITIH
IZVORA.
4. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.4.1. UČENIK RAZUMIJE
VRLO KRATAK I JEDNOSTA-
VAN TEKST POZNATE TEMA-
TIKE PRI SLUŠANJU I ČITA-
NJU.
A.4.2. UČENIK IZGOVARA
SLOVA POZNATE JEDNOS-
TAVNE ZAPISANE RIJEČI TE
osjećaja samopouzdanja
- kontrolira osjećaj nemira
- kreativno se izražava u
kratkim rečenicama i vrlo
kratkim tekstovima prema
predlošku
- izražava se različitim
vrstama pokreta (mimika,
geste, ples)
- oblikuje svoje mišljenje i
stavove
- prepoznaje mišljenja i
stavove drugih
- pronalazi osnovne in-
formacije iz različitih izvo-
ra (uz prethodne i interak-
tivni izvori, drugi učenici,
školska knjižnica i slično)
povezujući njihove sadr-
žaje
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta
- koristi se osnovnim
strategijama za poboljša-
nje razumijevanja pri
slušanju i čitanju
- razumije glavnu poruku i
ključnu informaciju iz
teksta
- slovka na razini zapisa-
nih riječi
- piše riječ slovo po slovo
Učenik uz stalnu pomoć
proširuje raspon najos-
novnijih tehnika kreativ-
noga izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć
izražava i razlikuje svoje
i druga mišljenja i stavo-
ve.
Učenik uz stalnu pomoć
pronalazi i povezuje os-
novne informacije iz razli-
čitih izvora.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje vrlo kratkoga i
jednostavnoga teksta
poznate tematike te na-
vodi ključnu informaciju
iz njega.
Učenik uz stalnu pomoć
pravilno izgovara jednos-
tavnija slova engleske
Učenik uz čestu pomoć
proširuje raspon najosno-
vnijih tehnika kreativnoga
izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
izražava i razlikuje svoje i
druga mišljenja i stavove.
Učenik uz čestu pomoć
pronalazi i povezuje os-
novne informacije iz razli-
čitih izvora.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć u
dijelu aktivnosti pokazuje
razumijevanje vrlo krat-
koga i jednostavnoga
teksta poznate tematike
te navodi ključnu infor-
maciju iz njega.
Učenik uz čestu pomoć
pravilno izgovara jednos-
tavnija slova engleske
Učenik uz povremenu Učenik samostalno proši-
pomoć proširuje raspon ruje raspon najosnovnijih
najosnovnijih tehnika tehnika kreativnoga izra-
kreativnoga izražavanja. žavanja.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno izra-
pomoć izražava i razlikuje žava i razlikuje svoje i
svoje i druga mišljenja i druga mišljenja i stavove.
stavove.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno pro-
pomoć pronalazi i pove- nalazi i povezuje osnovne
zuje osnovne informacije informacije iz različitih
iz različitih izvora. izvora.
VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz povremenu Učenik u aktivnostima
pomoć u aktivnostima samostalno pokazuje
pokazuje razumijevanje razumijevanje vrlo krat-
vrlo kratkoga i jednostav- koga i jednostavnoga
noga teksta poznate te- teksta poznate tematike
matike te navodi ključnu te samostalno navodi
informaciju iz njega. ključnu informaciju iz
teksta i povezuje ju s
primjerom iz teksta.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno pra-
pomoć pravilno izgovara vilno izgovara sva slova
više slova engleske abe- engleske abecede te
–27
ZAPISUJE POZNATU JEDNO- nakon slušanja izgovora
STAVNU RIJEČ SLUŠAJUĆI slova na razini poznatih
IZGOVOR SLOVA KOJA ČINE riječi
TU RIJEČ.
A.4.3. UČENIK NAGLAS ČITA - poštuje fonološka obilje-
POZNAT VRLO KRATAK I žja (glasove, naglasak,
JEDNOSTAVAN TEKST POZ- ritam, intonaciju) engle-
NATE TEMATIKE. skoga jezika pri čitanju
teksta naglas, pojedinač-
no i u skupini
- prepoznaje početak i
kraj rečenice
- primjenjuje pravila upot-
rebe osnovnih pravopis-
nih znakova
- čita naglas
A.4.4. UČENIK OPONAŠA - uočava različite intona-
INTONACIJU JEDNOSTAVNE cije rečenice
REČENICE. - prepoznaje komunika-
cijsku vrijednost intonaci-
je
- izgovara jednostavne
rečenice odgovarajućom
intonacijom
A.4.5. UČENIK GOVORI - planira strukturu teksta
VRLO KRATAK I JEDNOSTA- na temelju predloška
VAN TEKST. - povezuje elemente teks-
ta uz upotrebu vrlo jedno-
stavnih jezičnih struktura i
predloška
- predstavlja i opisuje
sadržaj poznate tematike
abecede te zapisuje slova
jasnije veze između izgo-
vora na engleskome i
hrvatskome jeziku u poz-
natoj riječi.
Učenik uz stalnu pomoć
uspoređuje fonološka
obilježja engleskoga i
materinskoga jezika, uz
stalnu pomoć primjenjuje
pravila upotrebe osnovnih
pravopisnih znakova te
djelomično prilagođava
izgovor pri čitanju naglas
vrlo kratkoga i jednostav-
noga teksta poznate te-
matike, pojedinačno i u
skupini.
Učenik uz stalnu pomoć
ponavlja i izgovara jedno-
stavne rečenice odgova-
rajućom intonacijom.
Učenik govori dio teksta,
uz stalnu pomoć povezu-
je elemente teksta, opisu-
je, predstavlja i uz stalnu
pomoć prepričava vrlo
kratak i jednostavan tekst
poznate tematike na te-
melju predloška.
abecede i dio složenijih
slova te zapisuje slova
jasnije veze između izgo-
vora na engleskome i
hrvatskome jeziku i neka
slova s manje jasnom
vezom u poznatoj riječi.
Učenik uz čestu pomoć
uspoređuje fonološka
obilježja engleskoga i
materinskoga jezika, uz
čestu pomoć primjenjuje
pravila upotrebe osnovnih
pravopisnih znakova te
prilagođava izgovor za
dio manje suptilnih razlika
pri čitanju naglas vrlo
kratkoga i jednostavnoga
teksta poznate tematike,
pojedinačno i u skupini.
Učenik uz čestu pomoć
ponavlja i izgovara jedno-
stavne rečenice odgova-
rajućom intonacijom.
Učenik uz čestu pomoć
govori većinu teksta,
povezuje elemente teks-
ta, opisuje, predstavlja i
prepričava vrlo kratak i
jednostavan tekst pozna-
te tematike na temelju
predloška.
cede te uglavnom zapisu- zapisuje sva slova u poz-
je sva slova u poznatoj natoj riječi.
riječi.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno uspo-
pomoć uspoređuje fono- ređuje fonološka obilježja
loška obilježja englesko- engleskoga i materinsko-
ga i materinskoga jezika, ga jezika, primjenjuje
uz povremenu pomoć pravila upotrebe osnovnih
primjenjuje pravila upot- pravopisnih znakova te
rebe osnovnih pravopis- prilagođava izgovor za
nih znakova te prilagođa- gotovo sve razlike pri
va izgovor za većinu čitanju naglas vrlo krat-
razlika pri čitanju naglas koga i jednostavnoga
vrlo kratkoga i jednostav- teksta poznate tematike,
noga teksta poznate te- pojedinačno i u skupini, te
matike, pojedinačno i u izražajno čita naglas.
skupini, te čita naglas s
elementima izražajnoga
čitanja.
Učenik uz povremenu Učenik ponavlja i samos-
pomoć ponavlja i izgova- talno izgovara jednostav-
ra jednostavne rečenice ne rečenice odgovaraju-
odgovarajućom intonaci- ćom intonacijom.
jom.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno govori
pomoć govori većinu tekst, povezuje sve ele-
teksta, povezuje elemen- mente teksta, opisuje,
te teksta, opisuje, preds- predstavlja i prepričava
tavlja i prepričava vrlo gotovo svaki vrlo kratak i
kratak i jednostavan tekst jednostavan tekst pozna-
poznate tematike na te- te tematike na temelju
melju predloška. predloška.
–28

A.4.6. UČENIK SUDJELUJE U
VRLO KRATKOME I JEDNOS-
TAVNOME RAZGOVORU
POZNATE TEMATIKE.
A.4.7. UČENIK PIŠE VRLO
KRATAK I JEDNOSTAVAN
TEKST POZNATE TEMATIKE.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
na temelju predloška
koristeći se vrlo jednosta-
vnim jezičnim struktura-
ma
- prepričava slijed do-
gađaja za sadržaj pozna-
te tematike na temelju
predloška koristeći se vrlo
jednostavnim jezičnim
strukturama
- planira razgovor Učenik sudjeluje u vrlo Učenik sudjeluje u vrlo Učenik sudjeluje u vrlo Učenik sudjeluje u vrlo
- povezuje i uspoređuje kratkome i jednostavno- kratkome i jednostavno- kratkome i jednostavno- kratkome i jednostavno-
planirani sadržaj s pred- me razgovoru poznate me razgovoru poznate me razgovoru poznate me razgovoru poznate
loškom tematike postavljajući tematike postavljajući tematike postavljajući tematike postavljajući
- vodi razgovor koristeći naučena pitanja i odgova- naučena i dio vlastitih većinom vlastita pitanja i vlastita pitanja i dajući
se vrlo jednostavnim rajući kratkim naučenim pitanja i odgovarajući dajući većinom vlastite vlastite odgovore te sa-
jezičnim strukturama odgovorima te uz stalnu kratkim naučenim i vlasti- odgovore te uz povreme- mostalno prepoznaje
- prepoznaje priliku za pomoć pokušava obliko- tim odgovorima te uz nu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje
preuzimanje riječi vati vlastite jednostavne čestu pomoć oblikuje priliku za preuzimanje riječi.
odgovore i prepoznati vlastite jednostavne od- riječi.
priliku za preuzimanje govore i prepoznaje prili-
riječi. ku za preuzimanje riječi.
- planira strukturu teksta Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obli-
na temelju predloška oblikuje pisani vrlo kratak oblikuje pisani vrlo kratak pomoć oblikuje pisani vrlo kuje pisani vrlo kratak i
- povezuje planirani sadr- i jednostavan tekst poz- i jednostavan tekst poz- kratak i jednostavan tekst jednostavan tekst pozna-
žaj sa zadanim predloš- nate tematike na temelju nate tematike na temelju poznate tematike na te- te tematike na temelju
kom predloška, uz stalnu po- predloška, povezuje ve- melju predloška, povezu- predloška, povezuje sve
- povezuje dijelove teksta moć povezuje dijelove i ćinu dijelova, primjenjuje je gotovo sve dijelove, dijelove, primjenjuje os-
u logičnu cjelinu primjenjuje osnovna pra- osnovna pravopisna pra- primjenjuje osnovna pra- novna pravopisna pravila
- oblikuje tekst koristeći vopisna pravila. vila. vopisna pravila. i kreativno se izražava.
se vrlo jednostavnim
jezičnim strukturama i
predloškom
- uređuje tekst i primjenju-
je osnovna pravopisna
pravila
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
–29
HOD
B.4.1. UČENIK POTKREP- - navodi i imenuje specifi-
LJUJE OSNOVNE ČINJENICE čne navike i aktivnosti iz
O ZEMLJAMA CILJNOGA svakodnevnoga života
JEZIKA KONKRETNIM PRIM- kultura zemalja ciljnoga
JERIMA I PREPOZNAJE ME- jezika u poznatome kon-
ĐUKULTURNE PODUDARNO- tekstu
STI. - izdvaja obilježja zemalja
ciljnoga jezika koja su
slična ili istovjetna onima
u vlastitoj kulturi
- iz raznih multimodalnih
izvora pronalazi činjenice
o zemljama ciljnoga jezi-
ka
- izdvaja elemente knjiže-
vnih tekstova na engle-
skom jeziku koji se podu-
daraju s onima u vlastitoj
kulturi (npr. ilustrirane
priče, jednostavne pjes-
me, stripovi i sl.)
B.4.2. UČENIK OPISUJE ŠTO - vrlo kratkim i jednostav-
JE NAUČIO O SEBI I O DRU- nim tekstom govori o
GIMA IZ MEĐUKULTURNOGA onome što je naučio o
ISKUSTVA. vlastitoj kulturi od druge
osobe
- proširuje vlastito pozna-
vanje činjenica o drugim
kulturama
B.4.3. UČENIK SE KORISTI - primjenjuje uobičajene
KLJUČNIM KONVENCIJAMA društvene konvencije
ULJUDNOGA PONAŠANJA U ponašanja u javnosti
MEĐUKULTURNIM SUSRETI- - prilagođava svoje pona-
MA TE NA JEDNOSTAVAN šanje u skladu s uvriježe-
NAČIN TRAŽI POJAŠNJENJE nim društvenim konvenci-
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno navo-
uočava posebnosti kultu- prepoznaje posebnosti pomoć prepoznaje i di i imenuje posebnosti
ra zemalja ciljnoga jezika kultura zemalja ciljnoga razlikuje posebnosti kultu- kultura zemalja ciljnoga
u poznatome kontekstu te jezika te obilježja zemalja ra zemalja ciljnoga jezika jezika te razlikuje i uspo-
uočava obilježja zemalja ciljnoga jezika slič- te prepoznaje i razlikuje ređuje obilježja zemalja
ciljnoga jezika slič- na/istovjetna onima u obilježja zemalja ciljnoga ciljnoga jezika slič-
na/istovjetna onima u vlastitoj kulturi. jezika slična/istovjetna na/istovjetna onima u
vlastitoj kulturi. onima u vlastitoj kulturi. vlastitoj kulturi.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno govori
navodi i povezuje ele- govori dio teksta, preds- pomoć govori većinu vrlo povezujući elemente
mente teksta u kratke i tavlja i opisuje što je nau- kratkoga i jednostavnoga teksta i opisuje, predstav-
jednostavne rečenice o čio u međukulturnome teksta opisujući što je lja i prepričava vrlo kratak
onome što je naučio u iskustvu na temelju pred- naučio u međukulturnome i jednostavan tekst o
međukulturnome iskustvu loška te navodi činjenice iskustvu te navodi usvo- onome što je naučio u
u neposrednome okružju o drugim kulturama na jene činjenice o drugim međukulturnome iskustvu
na temelju predloška. temelju predloška. kulturama u školskome te navodi usvojene činje-
kontekstu. nice o drugim kulturama u
školskome i izvanškol-
skome kontekstu.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno ne-
prepoznaje primjere uobi- razlikuje primjere uobiča- pomoć neverbalno i/ili verbalno i verbalno prim-
čajenih društvenih kon- jenih društvenih konven- verbalno primjenjuje uo- jenjuje uobičajene druš-
vencija te uočava pona- cija u vlastitoj kulturi i bičajene društvene kon- tvene konvencije uljudno-
šanje koje je u skladu s stranim kulturama te vencije i uglavnom se ga ponašanja, ponaša se
uvriježenim društvenim uočava tko se, gdje, ka- ponaša u skladu s uvrije- u skladu s uvriježenim
–30
RADI RAZUMIJEVANJA KUL-
TURNO UVJETOVANIH SADR-
ŽAJA.
B.4.4. UČENIK PREPOZNAJE
I RAZLIKUJE NESPORAZUME
UZROKOVANE KULTURNIM
RAZLIKAMA, RAZLIKUJE
PRIMJERE PRIHVAĆANJA I/ILI
ISKLJUČIVANJA DRUGIH I
DRUGAČIJIH U POZNATOME
KONTEKSTU TE OSVJEŠTAVA
VAŽNOST UČENJA STRANIH
JEZIKA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.4.1. UČENIK PRILAGOĐA-
VA NAJOSNOVNIJE KOGNI-
TIVNE STRATEGIJE UČENJA
JEZIKA RAZLIČITIM ZADAT-
CIMA.
jama
- objašnjava signale i
reakcije sugovornika
- postavlja pitanja o iz-
vornim sadržajima koje
ne razumije
- samostalno istražuje o
sadržajima koji ga zani-
maju
- prepoznaje kulturno
specifične razlike u op-
hođenju
- uočava različita shvaća-
nja pojedinih običaja
- razlikuje primjere uklju-
čivanja od izoliranja dru-
gih i drugačijih u stvarnim
i imaginarnim situacijama
- izbjegava negativno
kategoriziranje pripadnika
različitih kultura
- uvažava potrebu za
učenjem više stranih
jezika
RAZRADA ISHODA
- stavlja nove riječi i izra-
ze u kontekst radi lakše-
ga zapamćivanja
- uočava uzorke u pozna-
tim jezičnim izrazima i
strukturama i kombinira ih
na nov način
- povezuje naučeno s
novim sadržajima
- prevladava vlastita o-
graničenja u govorenju i
pisanju koristeći se pok-
konvencijama. da, kako i zašto ponaša u
skladu s uvriježenim
društvenim konvencija-
ma.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć
uočava primjere kulturno uočava i prepoznaje prim-
specifičnih razlika u op- jere kulturno specifičnih
hođenju i različita shva- razlika u ophođenju i
ćanja pojedinih običaja te različita shvaćanja poje-
prepoznaje primjere u- dinih običaja te primjere
ključivanja od izoliranja uključivanja i/ili isključiva-
drugih i drugačijih u nja drugih i drugačijih u
stvarnim situacijama. stvarnim situacijama.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć
prilagođava najosnovnije prilagođava najosnovnije
kognitivne strategije uče- kognitivne strategije uče-
nja jezika različitim za- nja jezika različitim za-
datcima. datcima.
ženim društvenim kon-
vencijama u poznatome
kontekstu te povremeno
traži pojašnjenje radi
razumijevanja kulturno
uvjetovanih sadržaja.
Učenik uz povremenu
pomoć prepoznaje i razli-
kuje primjere kulturno
specifičnih razlika u op-
hođenju, uočava i prepo-
znaje različita shvaćanja
pojedinih običaja, prepo-
znaje i razlikuje primjere
uključivanja i/ili isključiva-
nja drugih i drugačijih u
stvarnim i imaginarnim
situacijama te uočava
važnost učenja više stra-
nih jezika.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć prilagođava najo-
snovnije kognitivne stra-
tegije učenja jezika razli-
čitim zadatcima.
društvenim konvencijama
u poznatome i nepozna-
tome kontekstu te samos-
talno traži pojašnjenje
radi razumijevanja kultur-
no uvjetovanih sadržaja.
Učenik samostalno pre-
poznaje i neverbalno i/ili
verbalno reagira uvaža-
vajući kulturno specifične
razlike u ophođenju, raz-
likuje i uspoređuje primje-
re uključivanja i/ili isključi-
vanja drugih i drugačijih u
stvarnim i imaginarnim
situacijama te uvažava
potrebu za učenjem više
stranih jezika.
IZNIMNA
Učenik samostalno prila-
gođava najosnovnije
kognitivne strategije uče-
nja jezika različitim za-
datcima.
–31
 retima, gestama, mate-
rinskim jezikom
C.4.2. UČENIK PRILAGOĐA- - uočava kako uloženi Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno prila-
VA NAJOSNOVNIJE METAKO- trud utječe na uspješno prilagođava najosnovnije prilagođava najosnovnije pomoć prilagođava najo- gođava najosnovnije
GNITIVNE STRATEGIJE UČE- rješavanje zadatka metakognitivne strategije metakognitivne strategije snovnije metakognitivne metakognitivne strategije
NJA JEZIKA RAZLIČITIM ZA- - planira i rješava zadatke učenja jezika različitim učenja jezika različitim strategije učenja jezika učenja jezika različitim
DATCIMA. - razvija svijest o postoja- zadatcima. zadatcima. različitim zadatcima. zadatcima.
nju veze među jezicima
- prati/zapisuje vlastiti
napredak u učenju vrlo
kratkim jednostavnim
tekstom
C.4.3. UČENIK PRILAGOĐA- - postavlja ključna pitanja Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno prila-
VA NAJOSNOVNIJE DRUŠ- i traži pojašnjenja na prilagođava najosnovnije prilagođava najosnovnije pomoć prilagođava najo- gođava najosnovnije
TVENO-AFEKTIVNE STRATE- primjerima društveno-afektivne stra- društveno-afektivne stra- snovnije društveno- društveno-afektivne stra-
GIJE UČENJA JEZIKA RAZLI- - koristi se materijalima tegije učenja jezika razli- tegije učenja jezika razli- afektivne strategije uče- tegije učenja jezika razli-
ČITIM ZADATCIMA. za samovrednovanje čitim zadatcima. čitim zadatcima. nja jezika različitim za- čitim zadatcima.
kako bi osvijestio predno- datcima.
sti i probleme u učenju i
podijelio ih s drugima radi
smanjenja osjećaja nesi-
gurnosti

–32
C.4.4. UČENIK UOČAVA I
PRIMJENJUJE OSNOVNE
TEHNIKE KREATIVNOGA
IZRAŽAVANJA.
C.4.5. UČENIK IZRAŽAVA
SVOJE MIŠLJENJE, STAVOVE
I VRIJEDNOSTI I USPOREĐU-
JE IH S DRUGIMA U RAZLIČI-
TIM SVAKODNEVNIM KOMU-
NIKACIJSKIM SITUACIJAMA.
C.4.6. UČENIK IZDVAJA I
USPOREĐUJE OSNOVNE
INFORMACIJE IZ RAZLIČITIH
IZVORA TE IZVODI VRLO
KRATKE PREZENTACIJE
JEDNOSTAVNIH SADRŽAJA.
5. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.5.1. UČENIK RAZUMIJE
KRATAK I JEDNOSTAVAN
TEKST POZNATE TEMATIKE
PRI SLUŠANJU I ČITANJU.
A.5.2. UČENIK IZRAŽAJNO
NAGLAS ČITA KRATAK I JED-
NOSTAVAN TEKST POZNATE
TEMATIKE.
- usmeno i pisano se
kreativno izražava u vrlo
kratkim jednostavnim
tekstovima poznatih sa-
držaja prema predlošku
(poruka, kratka priča,
intervju i slično)
- formulira svoje mišlje-
nje, stavove i vrijednosti i
pronalazi sličnosti i razli-
ke s mišljenjima, stavo-
vima i vrijednostima dru-
gih
- koristi se vrlo kratkim
jednostavnim tekstovima
iz različitih izvora iz kojih
izabire osnovne informa-
cije radi njihova prezenti-
ranja
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta
- razumije glavnu poruku i
ključnu informaciju
- koristi se osnovnim
strategijama za poboljša-
nje razumijevanja pri
slušanju i čitanju
- prilagođava izgovor u
skladu s fonološkim obi-
lježjima engleskoga jezi-
ka pri čitanju naglas teks-
ta te ih oponaša u čitanju
Učenik uz stalnu pomoć
uočava i primjenjuje os-
novne tehnike kreativno-
ga izražavanja.
Učenik izražava svoje
mišljenje, stavove i vrije-
dnosti i uz stalnu pomoć
uspoređuje ih s drugima.
Učenik uz stalnu pomoć
izdvaja i uspoređuje os-
novne informacije iz razli-
čitih izvora te priprema i
izvodi vrlo kratke prezen-
tacije jednostavnih sadr-
žaja.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje kratkoga i jednos-
tavnoga teksta poznate
tematike te navodi ključnu
informaciju.
Učenik uz stalnu pomoć
prilagođava izgovor fono-
loškim obilježjima engle-
skoga jezika pri čitanju
naglas kratkoga i jednos-
Učenik uz čestu pomoć
uočava i primjenjuje os-
novne tehnike kreativno-
ga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
izražava svoje mišljenje,
stavove i vrijednosti i
uspoređuje ih s drugima.
Učenik uz čestu pomoć
izdvaja i uspoređuje os-
novne informacije iz razli-
čitih izvora te priprema i
izvodi vrlo kratke prezen-
tacije jednostavnih sadr-
žaja.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć u
većini aktivnosti pokazuje
razumijevanje kratkoga i
jednostavnoga teksta
poznate tematike te na-
vodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć
prilagođava izgovor fono-
loškim obilježjima engle-
skoga jezika pri čitanju
naglas kratkoga i jednos-
Učenik uz povremenu
pomoć uočava i primje-
njuje osnovne tehnike
kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu
pomoć izražava svoje
mišljenje, stavove i vrije-
dnosti i uspoređuje ih s
drugima.
Učenik uz povremenu
pomoć izdvaja i uspore-
đuje osnovne informacije
iz različitih izvora te pri-
prema i izvodi vrlo kratke
prezentacije jednostavnih
sadržaja.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć u većini aktivnosti
pokazuje razumijevanje
kratkoga i jednostavnoga
teksta poznate tematike
te navodi ključnu infor-
maciju.
Učenik uz povremenu
pomoć prilagođava izgo-
vor fonološkim obilježjima
engleskoga jezika pri
čitanju naglas kratkoga i
Učenik samostalno uoča-
va i primjenjuje osnovne
tehnike kreativnoga izra-
žavanja.
Učenik samostalno izra-
žava svoje mišljenje,
stavove i vrijednosti i
uspoređuje ih s drugima.
Učenik samostalno izdva-
ja i uspoređuje osnovne
informacije iz različitih
izvora te izvodi vrlo kratke
prezentacije jednostavnih
sadržaja.
IZNIMNA
Učenik u svim aktivnosti-
ma pokazuje razumijeva-
nje kratkoga i jednostav-
noga teksta poznate te-
matike te navodi ključnu
informaciju u tekstu i
povezuje ju s primjerom
iz teksta.
Učenik samostalno prila-
gođava izgovor fonološ-
kim obilježjima englesko-
ga jezika pri čitanju nag-
las kratkoga i jednostav-
–33
 - tumači interpunkcijske
znakove pri čitanju reče-
nica u tekstu
- čita naglas tečno
A.5.3. UČENIK PRIMJENJU- - razlikuje intonacijska
JE INTONACIJSKA OBILJEŽJA obilježja jednostavnih
JEDNOSTAVNE REČENICE. izjavnih, upitnih i uskličnih
rečenica
- govori rečenice primje-
njujući intonacijska obilje-
žja
A.5.4. UČENIK GOVORI - planira strukturu teksta
KRATAK I JEDNOSTAVAN uspoređujući sadržaj s
TEKST POZNATE TEMATIKE predloškom
KORISTEĆI SE VRLO JEDNO- - povezuje elemente teks-
STAVNIM JEZIČNIM STRUK- ta
TURAMA. - reproducira tekst na
temelju predloška
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.5.5. UČENIK SUDJELUJE U - planira razgovor
KRATKOME I JEDNOSTAV- - povezuje i uspoređuje
NOME RAZGOVORU POZNA- planirani sadržaj s pred-
TE TEMATIKE. loškom
- sudjeluje u razgovoru
koristeći se vrlo jednosta-
vnim jezičnim struktura-
ma
- prepoznaje priliku za
preuzimanje riječi
A.5.6. UČENIK ZAPISUJE - uočava razlike između
JEDNOSTAVNE UČESTALE govorenoga i pisanoga
IZGOVORENE RIJEČI. oblika riječi
- piše riječi po diktatu
A.5.7. UČENIK PIŠE KRATAK - planira strukturu teksta
I JEDNOSTAVAN TEKST POZ- na temelju predloška
NATE TEMATIKE KORISTEĆI - povezuje planirani sadr-
tavnoga teksta poznate
tematike.
Učenik uz stalnu pomoć
primjenjuje određena
odgovarajuća intonacijska
obilježja.
Učenik uz stalnu pomoć
planira i povezuje ele-
mente teksta te govori
kratak i jednostavan tekst
poznate tematike na te-
melju predloška. Ispravlja
svoj govor uz stalnu po-
moć.
Učenik sudjeluje u krat-
kome i jednostavnome
razgovoru poznate tema-
tike postavljajući naučena
pitanja i odgovarajući
naučenim odgovorima te
uz stalnu pomoć oblikuje
vlastite odgovore i prepo-
znaje priliku za preuzi-
manje riječi.
Učenik uz stalnu pomoć
zapisuje jednostavne
učestale izgovorene riječi.
Učenik uz stalnu pomoć
oblikuje pisani kratak i
jednostavan tekst pozna-
tavnoga teksta poznate jednostavnoga teksta noga teksta poznate te-
tematike. poznate tematike te čita matike te čita naglas
naglas s elementima izražajno oponašajući
izražajnoga čitanja. različite uobičajene stan-
dardne izgovore.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno prim-
primjenjuje odgovarajuća pomoć primjenjuje odgo- jenjuje sva odgovarajuća
intonacijska obilježja. varajuća intonacijska intonacijska obilježja.
obilježja.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno plani-
planira i povezuje ele- pomoć planira i povezuje ra i povezuje elemente
mente teksta te uz čestu elemente teksta te uz teksta te samostalno
pomoć govori kratak i povremenu pomoć govori govori kratak i jednosta-
jednostavan tekst pozna- kratak i jednostavan tekst van tekst poznate temati-
te tematike na temelju poznate tematike na te- ke na temelju predloška.
predloška. Uz čestu po- melju predloška. Uz po- Samostalno ispravlja svoj
moć ispravlja svoj govor. vremenu pomoć ispravlja govor.
svoj govor.
Učenik sudjeluje u krat- Učenik sudjeluje u krat- Učenik sudjeluje u krat-
kome i jednostavnome kome i jednostavnome kome i jednostavnome
razgovoru poznate tema- razgovoru poznate tema- razgovoru poznate tema-
tike postavljajući naučena tike postavljajući većinom tike postavljajući vlastita
i dio vlastitih pitanja i vlastita pitanja i dajući pitanja i dajući vlastite
odgovarajući naučenim i većinom vlastite odgovo- odgovore te samostalno
vlastitim odgovorima te re te uz povremenu po- prepoznaje priliku za
uz čestu pomoć prepoz- moć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
naje priliku za preuzima- preuzimanje riječi.
nje riječi.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno zapi-
zapisuje dio učestalih pomoć zapisuje većinu suje sve učestale izgovo-
izgovorenih riječi. učestalih izgovorenih rene riječi.
riječi.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obli-
oblikuje pisani kratak i pomoć oblikuje pisani kuje pisani kratak i jedno-
jednostavan tekst pozna- kratak i jednostavan tekst stavan tekst poznate
–34
SE VRLO JEDNOSTAVNIM žaj sa zadanim predloš- te tematike na temelju te tematike na temelju poznate tematike na te- tematike na temelju pred-
JEZIČNIM STRUKTURAMA I kom predloška, povezuje dio predloška, povezuje ve- melju predloška, povezu- loška, povezuje sve dije-
RAZLIKUJUĆI UPOTREBU - povezuje dijelove teksta dijelova, primjenjuje neka ćinu dijelova, primjenjuje je gotovo sve dijelove, love, primjenjuje osnovna
OSNOVNIH PRAVOPISNIH u logičnu cjelinu osnovna pravopisna pra- osnovna pravopisna pra- primjenjuje osnovna pra- pravopisna pravila i krea-
ZNAKOVA. - oblikuje tekst koristeći vila. vila. vopisna pravila. tivno se izražava.
se vrlo jednostavnim
jezičnim strukturama i
predloškom
- uređuje tekst i primjenju-
je osnovna pravopisna
pravila
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
PREPORUČENE TEME: Moj dom i moj zavičaj, Moja svakodnevica, Život u školi, Aktivnosti za slobodno vrijeme, Kupovina, Hrana i piće, Zemlje i nacionalnosti
LEKSIČKE STRUKTURE: biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se po-
navljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse.
FUNKCIJE: opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Present simple, Present continuous, Articles (elementary), Pronouns, Adjectives, Prepositions
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: razglednica, neformalno pismo, jednostavna pjesma, strip, poster
METODIČKE PREPORUKE: u trećem se i četvrtom razredu poučavanje jezičnih sadržaja temelji na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, dramatizacijom, pjesmom
i pokretom s pomoću zornih sredstava. Od petog se razreda poučavanje jezičnih sadržaja temelji na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom i dramati-
zacijom te s pomoću zornih sredstava. Pozornost se pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se po-
sreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Od četvrtog razreda učenike se postupno upućuje na
pojedine pravilnosti i analogije, a od petog se razreda učenike postupno uvodi u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja
primjera.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
B.5.1. UČENIK PRIMJENJU- - sudjeluje u obilježavanju Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obi-
JE OSNOVNA ZNANJA O i obilježava posebne navodi posebne datume i opisuje posebne datume i pomoć objašnjava važ- lježava posebne datume i
ZEMLJAMA CILJNOGA JEZIKA datume i dane koji nisu dane koji nisu uobičajeni dane koji nisu uobičajeni nost posebnih datuma i dane koji nisu uobičajeni
UNUTAR VLASTITE KULTURE. uobičajeni za vlastitu za vlastitu kulturu te su- za vlastitu kulturu te su- dana koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te su-
kulturu (npr. godišnjice djeluje u specifičnim akti- djeluje u specifičnim akti- za vlastitu kulturu te uz djeluje u specifičnim akti-
rođenja i smrti značajnih vnostima svojstvenima vnostima svojstvenima poticaj sudjeluje u speci- vnostima svojstvenima
osoba, obljetnice važnih svakodnevici zemalja svakodnevici zemalja fičnim aktivnostima svoj- svakodnevici zemalja
događaja i sl.) ciljnoga jezika u školsko- ciljnoga jezika u školsko- stvenima svakodnevici ciljnoga jezika i izvan
- objašnjava važnost me kontekstu. me kontekstu. zemalja ciljnoga jezika i škole.
posebnih datuma i dana izvan škole.
karakterističnih za kulture
zemalja ciljnoga jezika

–35
- sudjeluje u specifičnim
aktivnostima svojstveni-
ma svakodnevici zemalja
ciljnoga jezika
- u vlastiti izričaj uključuje
jezične sadržaje poput
zagonetki, poslovica i sl.
na engleskom jeziku

–36
B.5.2. UČENIK ODRŽAVA - primjenjuje odgovaraju-
KRATKU I JEDNOSTAVNU će društvene konvencije
KOMUNIKACIJU KORISTEĆI u kratkome i jednostav-
SE KLJUČNIM KONVENCIJA- nome razgovoru u fizi-
MA ULJUDNOGA PONAŠANJA čkome ili digitalnome
U MEĐUKULTURNIM SUSRE- okružju
TIMA.
B.5.3. UČENIK PREPOZNAJE - uočava osnovne strate-
I OPISUJE OSNOVNE STRA- gije za izbjegavanje i/ili
TEGIJE ZA IZBJEGAVANJE prevladavanje kulturno
I/ILI PREVLADAVANJE KUL- uvjetovanih nesporazuma
TURNO UVJETOVANIH NES- - traži pojašnjenje i doda-
PORAZUMA I RASPRAVLJA O tne informacije
UTJECAJU PRIHVAĆANJA I/ILI - provjerava razumijeva-
ISKLJUČIVANJA DRUGIH I nje
DRUGAČIJIH U POZNATIM - prihvaća kulturnu uvje-
SITUACIJAMA. tovanost i specifičnost
određenih pojava
- prepoznaje postojanje
vrijednosti, uvjerenja i
običaja različitih od kultu-
re do kulture
- svojim riječima sažeto
navodi moguće posljedice
isključivanja drugih i dru-
gačijih u poznatim situaci-
jama
B.5.4. UČENIK IZABIRE - razlikuje primjere prih-
PRIJATELJSTVO, SURADNJU, vaćanja i/ili isključivanja
ALTRUIZAM, SOLIDARNOST I drugih i drugačijih u razli-
PRIHVAĆANJE RAZLIČITOSTI čitim kontekstima
I POSEBNOSTI U RAZLIČITIM - opisuje rješenja kako
KONTEKSTIMA MEĐUKUL- pozitivno reagirati u poz-
TURNIH ISKUSTVA. natim kontekstima
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.
Učenik uz stalnu pomoć,
na temelju predloška,
primjenjuje odgovarajuće
društvene konvencije u
kratkome razgovoru u
fizičkome ili digitalnome
okružju.
Učenik uz stalnu pomoć
uočava osnovne strategi-
je za izbjegavanje i/ili
prevladavanje kulturno
uvjetovanih nesporazu-
ma, uočava postojanje
kulturno uvjetovanih vri-
jednosti, uvjerenja i obi-
čaja te uočava moguće
posljedice isključivanja
drugih i drugačijih u poz-
natim situacijama.
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje primjere prih-
vaćanja i/ili isključivanja
drugih i drugačijih u razli-
čitim kontekstima te iz-
dvaja primjere pozitivnih
rješenja u poznatim kon-
tekstima.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje odgovarajuće
društvene konvencije u
kratkome razgovoru u
fizičkome ili digitalnome
okružju.
Učenik uz čestu pomoć
navodi osnovne strategije
za izbjegavanje i/ili prev-
ladavanje kulturno uvje-
tovanih nesporazuma,
opisuje kulturno uvjeto-
vane vrijednosti, uvjere-
nja i običaje te moguće
posljedice isključivanja
drugih i drugačijih u poz-
natim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć
opisuje primjere prihva-
ćanja i/ili isključivanja
drugih i drugačijih u razli-
čitim kontekstima te iz-
dvaja primjere pozitivnih
rješenja u poznatim kon-
tekstima.
Učenik uz povremenu
pomoć primjenjuje odgo-
varajuće društvene kon-
vencije u kratkome raz-
govoru u fizičkome ili
digitalnome okružju.
Učenik uz povremenu
pomoć opisuje osnovne
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje kulturno
uvjetovanih nesporazu-
ma, opisuje kulturno uvje-
tovane vrijednosti, uvje-
renja i običaje te izvodi
zaključak o mogućim
posljedicama isključivanja
drugih i drugačijih u poz-
natim situacijama.
Učenik uz povremenu
pomoć objašnjava kako
pozitivno reagirati i prila-
goditi ponašanje u pozna-
tim kontekstima.
Učenik samostalno prim-
jenjuje odgovarajuće
društvene konvencije u
kratkome razgovoru u
fizičkome ili digitalnome
okružju.
Učenik samostalno opisu-
je osnovne strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje kulturno uvjeto-
vanih nesporazuma te u
većini slučajeva samos-
talno komentira moguće
posljedice isključivanja
drugih i drugačijih u poz-
natim situacijama.
Učenik samostalno prila-
gođava i mijenja svoje
ponašanje u skladu s
ponuđenim rješenjima.
–37

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.5.1. UČENIK UOČAVA I
KORISTI SE OSNOVNIM KOG-
NITIVNIM STRATEGIJAMA
UČENJA JEZIKA.
C.5.2. UČENIK UOČAVA I
KORISTI SE OSNOVNIM ME-
TAKOGNITIVNIM STRATEGI-
JAMA UČENJA JEZIKA.
C.5.3. UČENIK UOČAVA I
KORISTI SE OSNOVNIM DRU-
ŠTVENO-AFEKTIVNIM STRA-
TEGIJAMA UČENJA JEZIKA.
C.5.4. UČENIK IZABIRE I
KORISTI SE OSNOVNIM TEH-
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- zapisuje ključne riječi i Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno uoča-
koncepte u skraćenome uočava i koristi se osnov- uočava i koristi se osnov- pomoć uočava i koristi se va i koristi se osnovnim
obliku nim kognitivnim strategi- nim kognitivnim strategi- osnovnim kognitivnim kognitivnim strategijama
- koristi se prethodno jama učenja jezika. jama učenja jezika. strategijama učenja jezi- učenja jezika.
stečenim znanjem radi ka.
lakšega učenja
- prepoznaje leksičke i
strukturne obrasce induk-
tivnim i deduktivnim za-
ključivanjem
- koristi se popisima riječi
- prihvaća naputke za Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno uoča-
uspješnije rješavanje uočava i koristi se osnov- uočava i koristi se osnov- pomoć uočava i koristi se va i koristi se osnovnim
zadataka nim metakognitivnim nim metakognitivnim osnovnim metakognitiv- metakognitivnim strategi-
- postavlja ciljeve i planira strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi- nim strategijama učenja jama učenja jezika.
vlastito učenje ka. ka. jezika.
- prepoznaje svoj trenutni
položaj u procesu učenja
- prati svoj napredak
kratkim jednostavnim
tekstom
- samostalno bira jezične Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć i Učenik uz povremenu Učenik samostalno uoča-
aktivnosti koje povećava- uočava i koristi se osnov- koristi se osnovnim druš- pomoć uočava i koristi se va i koristi se osnovnim
ju razumijevanje i ugodu nim društveno-afektivnim tveno-afektivnim strategi- osnovnim društveno- društveno-afektivnim
tijekom učenja i upotreb- strategijama učenja jezi- jama učenja jezika. afektivnim strategijama strategijama učenja jezi-
ljava ih ka. učenja jezika. ka.
- radi u paru i/ili skupini
radi međusobne podrške i
osjećaja uspješnosti (raz-
vija suradničko učenje)
- nagrađuje sebe i druge
za uspješno ispunjen
zadatak
- kreativno oblikuje različi- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izabi-
te kratke i jednostavne izabire i koristi se osnov- izabire i koristi se osnov- pomoć izabire i koristi se re i koristi se osnovnim
–38
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA-
ŽAVANJA PRI STVARANJU
RAZLIČITIH KRATKIH I JED-
NOSTAVNIH TEKSTOVA POZ-
NATIH SADRŽAJA.
C.5.5. UČENIK OBRAZLAŽE
SVOJE MIŠLJENJE, STAVO-
VE I VRIJEDNOSTI I USPORE-
ĐUJE IH S DRUGIMA U RAZ-
LIČITIM KOMUNIKACIJSKIM
SITUACIJAMA.
C.5.6. UČENIK TUMAČI
OSNOVNE INFORMACIJE IZ
RAZLIČITIH IZVORA TE IZVO-
DI KRATKE PREZENTACIJE
JEDNOSTAVNIH SADRŽAJA I
UPOTREBLJAVA IH.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Najosnovnije i osnovne strategije učenja jezika i tehnike kreativnoga izražavanja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju
odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
3. CIKLUS
6. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.6.1. UČENIK RAZUMIJE
KRATAK TEKST POZNATE
TEMATIKE PRI SLUŠANJU I
ČITANJU.
tekstove prema smjerni-
cama (ulomak, kratak
tekst/ e-poruka o sebi,
obitelji i okružju, osobni
dnevnik i sl.)
- rješava jezične zagone-
tke
- prikuplja i grupira zanim-
ljive činjenice
- objašnjava svoje mišlje-
nje, stavove i vrijednosti i
razmatra mišljenja, sta-
vove i vrijednosti drugih
pokazujući za njih razumi-
jevanje i uspoređujući ih
sa svojima
- koristi se osnovnim
informacijama iz različitih
izvora, tumači informacije
radi njihova prenošenja i
prezentiranja na temelju
predloška
RAZRADA ISHODA
- pokazuje globalno i
selektivno razumijevanje
teksta
- razumije glavnu poruku i
pronalazi ključnu infor-
nim tehnikama kreativno-
ga izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć
obrazlaže svoje mišljenje,
stavove i vrijednosti i
uspoređuje ih s mišljenji-
ma, stavovima i vrijed-
nostima drugih.
Učenik se uz stalnu po-
moć koristi osnovnim
informacijama iz različitih
izvora, uz pomoć ih tu-
mači te priprema i izvodi
kratke prezentacije jed-
nostavnih sadržaja na
temelju predloška.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje kratkoga teksta
poznate tematike te na-
nim tehnikama kreativno-
ga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
obrazlaže svoje mišlje-
nje i vrijednosti i uspore-
đuje ih s mišljenjima,
stavovima i vrijednostima
drugih.
Učenik se uz čestu po-
moć koristi osnovnim
informacijama iz različitih
izvora, uz čestu pomoć ih
tumači te priprema i izvo-
di kratke prezentacije
jednostavnih sadržaja na
temelju predloška.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje kratkoga teksta
poznate tematike te na-
osnovnim tehnikama
kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu
pomoć obrazlaže svoje
mišljenje, stavove i vrije-
dnosti i uspoređuje ih s
mišljenjima, stavovima i
vrijednostima drugih.
Učenik se uz povremenu
pomoć koristi osnovnim
informacijama iz različitih
izvora, uz povremenu
pomoć ih tumači te pri-
prema i izvodi kratke
prezentacije jednostavnih
sadržaja na temelju pred-
loška.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć u većini aktivnosti
pokazuje razumijevanje
kratkoga teksta poznate
tematike te navodi ključnu
tehnikama kreativnoga
izražavanja.
Učenik samostalno ob-
razlaže svoje mišljenje,
stavove i vrijednosti i
uspoređuje ih s mišljenji-
ma, stavovima i vrijed-
nostima drugih.
Učenik se samostalno
koristi osnovnim informa-
cijama iz različitih izvora,
samostalno ih tumači te
priprema i izvodi kratke
prezentacije jednostavnih
sadržaja na temelju pred-
loška
IZNIMNA
Učenik u svim aktivnosti-
ma pokazuje razumijeva-
nje kratkoga teksta poz-
nate tematike te samos-
talno navodi ključnu in-
–39
 maciju u tekstu
- upotrebljava više strate-
gija za poboljšanje razu-
mijevanja pri slušanju i
čitanju
A.6.2. UČENIK PRIMJENJU- - reproducira rečeničnu
JE INTONACIJSKA OBILJEŽJA intonaciju
NA KRATAK GOVORENI - izražajno čita kratak
TEKST. tekst
A.6.3. UČENIK GOVORI - planira strukturu i sadr-
KRATAK TEKST POZNATE žaj teksta
TEMATIKE KORISTEĆI SE - povezuje elemente teks-
JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM ta u logičnu cjelinu kori-
STRUKTURAMA. steći se jednostavnim
jezičnim strukturama
- govori kratak tekst
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.6.4. UČENIK SUDJELUJE U - planira strukturu i sadr-
KRATKOME RAZGOVORU žaj razgovora
POZNATE TEMATIKE. - započinje, vodi i završa-
va razgovor
- preuzima riječ na prim-
jeren način
A.6.5. UČENIK ZAPISUJE - zapisuje izgovorene
IZGOVORENE JEDNOSTAVNE jednostavne rečenice u
KRATKE REČENICE S POZ- kojima se nalaze poznate
NATIM RIJEČIMA. jezične strukture
- upotrebljava osnovne
pravopisne znakove
A.6.6. UČENIK PIŠE KRATAK - planira strukturu i sadr-
STRUKTURIRAN TEKST POZ- žaj teksta
NATE TEMATIKE KORISTEĆI - povezuje elemente teks-
SE JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM ta u logičnu cjelinu kori-
STRUKTURAMA I PRIMJENJU- steći se jednostavnim
JUĆI OSNOVNA PRAVOPISNA jezičnim strukturama i
vodi ključnu informaciju.
Učenik primjenjuje neka
intonacijska obilježja
rečenica kad govori ili čita
kratak tekst radi jasnijega
i izražajnijega govora.
Učenik govori dio kratko-
ga teksta, uz stalnu po-
moć povezuje njegove
elemente, opisuje, preds-
tavlja i prepričava kratak i
jednostavan tekst pozna-
te tematike. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik uz stalnu pomoć
sudjeluje u kratkome
razgovoru poznate tema-
tike i pokušava preuzeti
riječ na primjeren način.
Učenik uz stalnu pomoć
razumije i zapisuje poje-
dine izgovorene jednos-
tavne rečenice i odvaja
dijelove rečenica osnov-
nim pravopisnim znako-
vima.
Učenik uz stalnu pomoć
piše kratak strukturiran
tekst poznate tematike
koristeći se nekim jednos-
tavnim jezičnim struktu-
rama i primjenjujući os-
vodi ključnu informaciju.
Učenik uz pomoć primje-
njuje većinu intonacijskih
obilježja rečenica kad
govori ili čita kratak tekst
radi jasnijega i izražajni-
jega govora.
Učenik uz povremenu
pomoć govori većinu
teksta, povezuje elemen-
te teksta, opisuje, preds-
tavlja i prepričava kratak
tekst poznate tematike.
Uz čestu pomoć ispravlja
svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć
sudjeluje u kratkome
razgovoru poznate tema-
tike i preuzima riječ na
primjeren način.
Učenik uz čestu pomoć
razumije i zapisuje izgo-
vorene jednostavne reče-
nice i odvaja dijelove
rečenica osnovnim pra-
vopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć
piše kratak strukturiran
tekst poznate tematike
koristeći se s više jednos-
tavnih jezičnih struktura i
primjenjujući osnovna
informaciju.
Učenik primjenjuje većinu
intonacijskih obilježja
rečenica kad govori ili čita
kratak tekst radi jasnijega
i izražajnijega govora.
Učenik govori većinu
teksta, povezuje elemen-
te teksta, opisuje, preds-
tavlja i prepričava kratak
tekst poznate tematike.
Uz povremenu pomoć
ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć sudjeluje u krat-
kome razgovoru poznate
tematike i preuzima riječ
na primjeren način.
Učenik uz povremenu
pomoć zapisuje izgovo-
rene jednostavne rečeni-
ce i odvaja dijelove reče-
nica osnovnim pravopis-
nim znakovima.
Učenik uz povremenu
pomoć piše kratak struk-
turiran tekst poznate
tematike koristeći se
većinom jednostavnim
jezičnim strukturama i
formaciju i povezuje ju s
primjerom iz teksta.
Učenik samostalno prim-
jenjuje gotovo sva intona-
cijska obilježja rečenica
kad govori ili čita kratak
tekst radi jasnijega i izra-
žajnijega govora.
Učenik samostalno govori
tekst, povezuje sve ele-
mente teksta, opisuje,
predstavlja i prepričava
gotovo svaki kratak tekst
poznate tematike. Samo-
stalno ispravlja svoj go-
vor.
Učenik samostalno sudje-
luje u kratkome razgovoru
poznate tematike i preu-
zima riječ na primjeren
način.
Učenik točno i samostal-
no zapisuje izgovorene
jednostavne rečenice i
odvaja dijelove rečenica
osnovnim pravopisnim
znakovima.
Učenik samostalno piše
kratak strukturiran tekst
poznate tematike koriste-
ći se svim jednostavnim
jezičnim strukturama i
samostalno primjenjujući
–40
PRAVILA. poštujući osnovna pravo- novna pravopisna pravila. pravopisna pravila. primjenjujući osnovna osnovna pravopisna pra-
pisna pravila pravopisna pravila. vila.
- oblikuje tekst koristeći
se jednostavnim jezičnim
strukturama i primjenjuju-
ći osnovna pravopisna
pravila

–41

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.6.1. UČENIK ISTRAŽUJE
DODATNE INFORMACIJE O
ZEMLJAMA CILJNOGA JEZIKA
RADI RAZUMIJEVANJA KUL-
TURNO UVJETOVANIH SADR-
ŽAJA O VLASTITOJ KULTURI I
STRANIM KULTURAMA.
B.6.2. UČENIK OPISUJE
RAZLIČITE PRIMJERE MEĐU-
KULTURNIH ISKUSTAVA I
OBJAŠNJAVA ŠTO JE NAUČIO
IZ MEĐUKULTURNOGA ISKU-
STVA.
B.6.3. UČENIK PREPOZNAJE
I OPISUJE OSNOVNE DRUŠ-
TVENO-JEZIČNE FUNKCIJE
JEZIKA.
RAZRADA ISHODA
- pronalazi i preispituje
činjenice povezane s
poviješću, geografijom,
kulturom, književnošču,
institucijama, umjetnošću
i medijima zemalja ciljno-
ga jezika
- informira se o aktualnim
događanjima i važnim
pojedincima
- kritički povezuje činjeni-
ce o drugim kulturama s
vlastitom kulturom
- navodi primjere stvarnih
i/ili simuliranih međukul-
turnih susreta u fizičkome
i digitalnome okružju
- tumači i prepričava us-
vojene činjenice o vlasti-
toj kulturi i drugim kultu-
rama u okviru tematskih
sadržaja
- prepoznaje osnovne
društveno-jezične funkcije
jezika: minimalne odgo-
vore, postavljanje pitanja,
preuzimanje prava na
riječ, promjenu teme,
pristojnost i komplimente
- navodi primjere osnov-
nih društveno-jezičnih
funkcija
- navodi razlike između
formalnoga i neformalno-
ga stila izražavanja
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno preis-
prepoznaje činjenice povezuje činjenice pove- pomoć analizira činjenice pituje činjenice povezane
povezane sa zemljama zane sa zemljama ciljno- povezane sa zemljama sa zemljama ciljnoga
ciljnoga jezika i uočava ga jezika u cjelovitu sliku i ciljnoga jezika, informira jezika, samoinicijativno se
sličnosti s vlastitom kul- navodi sličnosti s vlasti- se o aktualnim događa- informira o aktualnim
turom. tom kulturom. njima i važnim pojedinci- događanjima i važnim
ma te uspoređuje činjeni- pojedincima te kritički
ce o drugim kulturama s povezuje činjenice o dru-
vlastitom kulturom. gim kulturama s vlastitom
kulturom.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno opisu-
navodi primjere međukul- navodi različite primjere pomoć opisuje različite je različite primjere me-
turnih iskustava te nabra- međukulturnih iskustava i primjere međukulturnih đukulturnih iskustava i
ja usvojene činjenice o sažeto prepričava usvo- iskustava i objašnjava prepričava usvojene či-
vlastitoj kulturi i drugim jene činjenice o vlastitoj usvojene činjenice o vlas- njenice o vlastitoj kulturi i
kulturama. kulturi i drugim kulturama. titoj kulturi i drugim kultu- drugim kulturama.
rama.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i pre-
prepoznaje osnovne navodi osnovne društve- pomoć opisuje osnovne cizno opisuje osnovne
društveno-jezične funkcije no-jezične funkcije te društveno-jezične funkcije društveno-jezične funkcije
te prepoznaje razlike prepoznaje razlike izme- u poznatim kontekstima, u izvanškolskome kon-
između formalnoga i ne- đu formalnoga i nefor- daje primjere te navodi tekstu, daje primjere te
formalnoga stila izraža- malnoga stila izražavanja razlike između formalno- navodi razlike između
vanja u poznatim kontek- u poznatim kontekstima. ga i neformalnoga stila formalnoga i neformalno-
stima. izražavanja. ga stila izražavanja.
–42
B.6.4. UČENIK IZDVAJA
POZITIVNE SVJETONAZORE
OD RAZLIČITIH OBLIKA DI-
SKRIMINACIJE U RAZLIČITIM
KONTEKSTIMA TE PREPOZ-
NAJE POSTOJANJE EKSPLI-
CITNIH STEREOTIPA I PRED-
RASUDA I POTREBU DA IH SE
RAZGRADI.
B.6.5. UČENIK PREPOZNAJE
NEIZREČENE PRETPOSTAV-
KE DOBRIH MEĐUKULTURNIH
ODNOSA I NAVODI UZROKE
NERAZUMIJEVANJA MEĐU
OSOBAMA IZ RAZLIČITIH
KULTURA TE OBJAŠNJAVA
VAŽNOST UČENJA STRANIH
JEZIKA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.6.1. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE OSNOVNIM KOG-
NITIVNIM STRATEGIJAMA
UČENJA JEZIKA.
- prepoznaje i ističe pozi-
tivan način ophođenja
prema drugima i drugači-
jima neovisno o kontekstu
- na konkretnim primjeri-
ma uočava predrasude i
stereotipe o vlastitoj kul-
turi i drugim kulturama
- prepoznaje potrebu
proširenja stereotipnih
predodžbi i njihove raz-
gradnje
- uočava osnovne neiz-
rečene pretpostavke
dobrih međukulturnih
odnosa – prihvaćanje
temeljnih humanističkih
vrijednosti, uvažavanje
različitosti i svijest o kul-
turnoj uvjetovanosti druš-
tvenih normi i ponašanja
- navodi osnovne uzroke
međukulturnoga nerazu-
mijevanja
- daje primjere korisnosti i
potrebe za učenjem stra-
nih jezika
RAZRADA ISHODA
- organizira vlastito po-
navljanje za prirodnu i
automatiziranu komuni-
kaciju
- traži ponavljanje/ pojaš-
njenje radi uspješnije
komunikacije
- koristi se tablicama i
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik ističe važnost
prepoznaje pozitivne opisuje pozitivne načine pomoć opisuje pozitivne pozitivnoga načina op-
načine ophođenja prema ophođenja prema drugi- načine ophođenja prema hođenja prema drugima i
drugima i drugačijima u ma i drugačijima u pozna- drugima i drugačijima drugačijima te prepoznaje
poznatome kontekstu te tome kontekstu te uočava neovisno o kontekstu te postojanje eksplicitnih
uočava eksplicitne pred- eksplicitne predrasude i prepoznaje postojanje stereotipa i predrasuda te
rasude i stereotipe o stereotipe o vlastitoj kul- eksplicitnih stereotipa i potrebu da ih se razgradi
vlastitoj kulturi i drugim turi i drugim kulturama na predrasuda te potrebu da neovisno o kontekstu.
kulturama na vrlo konkre- konkretnim primjerima u ih se razgradi u poznato-
tnim primjerima bliskih poznatome kontekstu. me kontekstu.
sadržaja.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
osvještava postojanje prepoznaje neizrečene pomoć prepoznaje os- poznaje neizrečene pret-
neizrečenih pretpostavki pretpostavke dobrih me- novne neizrečene pretpo- postavke dobrih međukul-
dobrih međukulturnih đukulturnih odnosa te stavke dobrih međukul- turnih odnosa, navodi
odnosa te prepoznaje navodi osnovne uzroke turnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga
osnovne uzroke međukul- međukulturnoga nerazu- uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te, kori-
turnoga nerazumijevanja. mijevanja. nerazumijevanja te obja- steći se vlastitim primje-
šnjava važnost učenja rima, objašnjava važnost
stranih jezika. učenja stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik povezuje osnovne
povezuje osnovne kogni- povezuje osnovne kogni- pomoć povezuje osnovne kognitivne strategije uče-
tivne strategije učenja tivne strategije učenja i uz kognitivne strategije uče- nja jezika te se samostal-
jezika i uz stalnu pomoć čestu pomoć se njima nja jezika i uz povremenu no njima koristi.
se njima koristi. koristi. se pomoć njima koristi.
–43
 drugim grafičkim prikazi-
ma radi lakšega razumi-
jevanja i pamćenja poda-
taka
- koristi se dvojezičnim
rječnikom
C.6.2. UČENIK POVEZUJE I - raščlanjuje zadatak na Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik povezuje osnovne
KORISTI SE OSNOVNIM ME- manje cjeline radi njego- povezuje i koristi se os- povezuje i koristi se os- pomoć povezuje osnovne metakognitivne strategije
TAKOGNITIVNIM STRATEGI- va lakšega rješavanja novnim metakognitivnim novnim metakognitivnim metakognitivne strategije učenja jezika i samostal-
JAMA UČENJA JEZIKA. - organizira vlastito uče- strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi- učenja jezika i uglavnom no se njima koristi.
nje s naglaskom na pros- ka. ka. se samostalno njima
torno okružje koristi.
- regulira učenje vlastitom
i vršnjačkom povratnom
informacijom
- prati napredak u učenju
jednostavnim tekstom
C.6.3. UČENIK POVEZUJE I - surađuje s drugim uče- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik povezuje osnovne
KORISTI SE OSNOVNIM DRU- nicima kako bi riješio povezuje i koristi se os- povezuje koristi se osno- pomoć povezuje i koristi društveno-afektivne stra-
ŠTVENO-AFEKTIVNIM STRA- problemske situacije i novnim društveno- vnim društveno- se osnovnim društveno- tegije učenja jezika i sa-
TEGIJAMA UČENJA JEZIKA. dobio povratnu informaci- afektivnim strategijama afektivnim strategijama afektivnim strategijama mostalno se njima koristi.
ju o uspješnosti rješava- učenja jezika. učenja jezika. učenja jezika.
nja zadatka
- koristi se društvenim
vještinama radi učinkovi-
toga rada u skupini
C.6.4. UČENIK POVEZUJE - kreativno oblikuje različi- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pove-
OSNOVNE TEHNIKE KREATI- te kratke tekstove pozna- povezuje i koristi se os- povezuje i koristi se os- pomoć povezuje i koristi zuje i koristi se osnovnim
VNOGA IZRAŽAVANJA I KO- tih sadržaja prema smjer- novnim tehnikama kreati- novnim tehnikama kreati- se osnovnim tehnikama tehnikama kreativnoga
RISTI SE NJIMA PRI STVARA- nicama vnoga izražavanja. vnoga izražavanja. kreativnoga izražavanja. izražavanja.
NJU RAZLIČITIH KRATKIH - priprema pitanja za kviz
TEKSTOVA POZNATIH SADR-
ŽAJA.
C.6.5. UČENIK IZABIRE I - povezuje prethodna Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izabi-
KORISTI SE OSNOVNIM VJE- znanja s dostupnim in- izabire i koristi se osnov- izabire i koristi se osnov- pomoć izabire i koristi se re i koristi se osnovnim
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ- formacijama nim vještinama kritičkoga nim vještinama kritičkoga osnovnim vještinama vještinama kritičkoga
LJENJA: RAZUMIJE I USPO- - određuje što mu je pot- mišljenja. mišljenja. kritičkoga mišljenja. mišljenja.
REĐUJE INFORMACIJE, ANA- rebno za rješavanje jed-
LIZIRA SVOJE I TUĐA MIŠ- nostavne problemske

–44
LJENJA, STAVOVE I VRIJED- situacije, stvaranje miš-
NOSTI TE RJEŠAVA JEDNOS- ljenja, stava i vrijednosti
TAVNE PROBLEMSKE SITUA- izražavajući razumijeva-
CIJE. nje za mišljenja, stavove i
vrijednosti drugih

–45
C.6.6. UČENIK PRONALAZI I
ORGANIZIRA INFORMACIJE IZ
RAZLIČITIH IZVORA TE IZVO-
DI KRATKE PREZENTACIJE
JEDNOSTAVNIH SADRŽAJA.
7. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.7.1. UČENIK RAZUMIJE
JEDNOSTAVAN TEKST SRE-
DNJE DUŽINE I POZNATE
TEMATIKE PRI SLUŠANJU I
ČITANJU.
A.7.2. UČENIK UOČAVA I
PRIMJENJUJE NAGLASAK I
INTONACIJU KAKO BI OBO-
GATIO JEDNOSTAVNU PO-
RUKU.
A.7.3. UČENIK GOVORI
KRATAK TEKST KORISTEĆI
SE JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM
- pronalazi, razvrstava i
uspoređuje informacije iz
različitih izvora radi njiho-
va razumijevanja i sus-
tavne upotrebe u različi-
tim kratkim tekstovima
poznatih sadržaja i krat-
kim prezentacijama jed-
nostavnih sadržaja
RAZRADA ISHODA
- pokazuje globalno i
selektivno razumijevanje
teksta
- izdvaja glavnu poruku
teksta
- izdvaja ključne i specifi-
čne informacije
- upotrebljava više strate-
gija za poboljšanje razu-
mijevanja pri slušanju i
čitanju
- koristi se naglaskom i
intonacijom kako bi izra-
zio različit smisao infor-
macije
- izražava stav prema
onome što govori
- planira i priprema struk-
turu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teks-
Učenik uz stalnu pomoć
pronalazi i organizira
informacije iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije jed-
nostavnih sadržaja.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje glavne poruke
jednostavnoga teksta
poznate tematike te pre-
poznaje ključne i neke
specifične informacije.
Učenik uz stalnu pomoć
primjenjuje naglasak i
intonaciju u učestalim,
poznatim i naučenim
jednostavnim porukama i
situacijama te se koristi
naglaskom i intonacijom
radi izražavanja vlastitoga
stava i značenja informa-
cija.
Učenik uz stalnu pomoć
planira i priprema kratak
tekst, povezuje elemente
Učenik uz čestu pomoć
pronalazi i organizira
informacije iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije jed-
nostavnih sadržaja.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć u
većini aktivnosti pokazuje
razumijevanje glavne
poruke jednostavnoga
teksta poznate tematike
te prepoznaje ključne i
neke specifične informa-
cije.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje naglasak i
intonaciju u poznatim i
jednostavnim porukama i
situacijama radi izražava-
nja vlastitoga stava i zna-
čenja informacije.
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema kratak
tekst, povezuje elemente
Učenik uz povremenu
pomoć pronalazi i organi-
zira informacije iz različi-
tih izvora te priprema i
izvodi kratke prezentacije
jednostavnih sadržaja.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć u većini aktivnosti
pokazuje razumijevanje
glavne poruke jednostav-
noga teksta poznate te-
matike te prepoznaje
ključne i specifične infor-
macije.
Učenik uz povremenu
pomoć primjenjuje nagla-
sak i intonaciju u jednos-
tavnim porukama radi
izražavanja vlastitoga
stava i značenja informa-
cije.
Učenik uz povremenu
pomoć planira i priprema
kratak tekst, povezuje
Učenik samostalno pro-
nalazi i organizira infor-
macije iz različitih izvora
te priprema i izvodi kratke
prezentacije jednostavnih
sadržaja.
IZNIMNA
Učenik u svim aktivnosti-
ma pokazuje razumijeva-
nje glavne poruke jednos-
tavnoga teksta poznate
tematike te samostalno
prepoznaje glavnu poru-
ku, ključne i specifične
informacije.
Učenik samostalno prim-
jenjuje naglasak i intona-
ciju u jednostavnim poru-
kama, točno se koristi
njima radi izražavanja
vlastitoga stava i znače-
nja informacije.
Učenik samostalno plani-
ra i priprema kratak tekst,
povezuje elemente teks-
–46
STRUKTURAMA NIŽE RAZINE
SLOŽENOSTI.
A.7.4. UČENIK SUDJELUJE U
PLANIRANOME I JEDNOSTA-
VNOME NEPLANIRANOM
RAZGOVORU POZNATE TE-
MATIKE.
A.7.5. UČENIK ZAPISUJE
IZGOVORENE JEDNOSTAVNE
REČENICE S POZNATIM
RIJEČIMA.
A.7.6. UČENIK PIŠE KRATAK
STRUKTURIRAN TEKST POZ-
NATE TEMATIKE KORISTEĆI
SE JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM
STRUKTURAMA NIŽE RAZINE
SLOŽENOSTI I PRIMJENJU-
JUĆI PRAVOPISNA PRAVILA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.7.1. UČENIK USPOREĐU-
JE SLIČNOSTI I RAZLIKE
ta u logičnu cjelinu kori-
steći se odgovarajućim
jezičnim strukturama
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
- planira i priprema struk-
turu i sadržaj planiranoga
razgovora
- sudjeluje u neplanira-
nome razgovoru poznate
tematike
- koristi se odgovarajućim
jezičnim strukturama
- zapisuje izgovorene
jednostavne rečenice u
kojima se nalaze poznate
jezične strukture
- koristi se osnovnim
pravopisnim znakovima
- planira strukturu i sadr-
žaj teksta
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i od-
govarajućim jezičnim
strukturama
- primjenjuje pravopisna
pravila u različitim aktiv-
nostima pisanja
- uređuje, tj. ispravlja svoj
tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- pronalazi dodirne točke
među različitim kulturama
teksta, prenosi glavnu
poruku teksta te upotreb-
ljava učestale jezične
strukture. Ispravlja svoj
govor uz stalnu pomoć.
Učenik uz stalnu pomoć
planira, priprema i sudje-
luje u planiranome i jed-
nostavnome neplanira-
nom razgovoru te se uz
stalnu pomoć koristi
učestalim jezičnim struk-
turama.
Učenik uz stalnu pomoć
zapisuje pojedine izgovo-
rene jednostavne rečeni-
ce i odvaja dijelove reče-
nica osnovnim pravopis-
nim znakovima.
Učenik uz stalnu pomoć
piše kratak strukturiran
tekst poznate tematike
koristeći se nekim jezi-
čnim strukturama niže
razine složenosti i primje-
njujući osnovna pravopis-
na pravila. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj
tekst.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje sličnosti i
teksta, prenosi glavnu
poruku i ključne informa-
cije teksta te upotrebljava
učestale jezične struktu-
re. Ispravlja svoj govor uz
čestu pomoć.
Učenik uz čestu pomoć
planira, priprema i sudje-
luje u planiranome i jed-
nostavnome neplanira-
nom razgovoru te se uz
čestu pomoć koristi od-
govarajućim jezičnim
strukturama.
Učenik uz čestu pomoć
zapisuje izgovorene jed-
nostavne rečenice i odva-
ja dijelove rečenica osno-
vnim pravopisnim znako-
vima.
Učenik uz čestu pomoć
piše kratak strukturiran
tekst poznate tematike
koristeći se s više jezičnih
struktura niže razine slo-
ženosti i primjenjujući
osnovna pravopisna pra-
vila. Uz čestu pomoć
ispravlja svoj tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
navodi i imenuje sličnosti
elemente teksta, prenosi ta, tečno, točno i s lako-
glavnu poruku i ključne ćom se izražava te is-
informacije te uz povre- pravlja pogreške u svome
menu pomoć ispravlja govoru i govoru vršnjaka.
svoj govor.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno plani-
pomoć planira, priprema i ra, priprema i sudjeluje u
sudjeluje u planiranome planiranome razgovoru;
razgovoru, započinje i započinje i razvija komu-
razvija komunikaciju u nikaciju u neplaniranome
jednostavnome neplani- razgovoru, tečno, točno i
ranom razgovoru te se uz spontano govori te se
povremenu pomoć koristi koristi odgovarajućim
odgovarajućim jezičnim jezičnim strukturama.
strukturama.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno zapi-
pomoć zapisuje izgovo- suje izgovorene jednos-
rene jednostavne rečeni- tavne rečenice i odvaja
ce; često ispravno odvaja dijelove rečenica osnov-
dijelove rečenica osnov- nim pravopisnim znako-
nim pravopisnim znako- vima.
vima.
Učenik uz povremenu Učenik piše kratak struk-
pomoć piše kratak struk- turiran tekst poznate
turiran tekst poznate tematike koristeći se svim
tematike koristeći se jezičnim strukturama niže
većinom jezičnih struktura razine složenosti i samos-
niže razine složenosti i talno primjenjujući osnov-
primjenjujući osnovna na pravopisna pravila.
pravopisna pravila. Uz Samostalno ispravlja svoj
povremenu pomoć is- tekst i tekst vršnjaka.
pravlja svoj tekst.
VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz povremenu Učenik samostalno anali-
pomoć opisuje sličnosti i zira sličnosti i različitosti
–47
MEĐU VLASTITOM KULTU- - uočava posebnosti i
ROM, KULTURAMA ZEMALJA različitosti među različitim
CILJNOGA JEZIKA I DRUGIM kulturama
KULTURAMA. - izvještava o osnovnim
obilježjima običaja zema-
lja ciljnoga jezika i drugih
kultura i uspoređuje ih s
običajima vlastite zemlje
- iz raznih multimodalnih
izvora izdvaja važne či-
njenice o zemljama cilj-
noga jezika i drugih kultu-
ra
- uspoređuje sličnosti i
razlike među književnim
tekstovima na materin-
skom i engleskom jeziku
(npr. igrokazi, kraće dra-
me, pripovijetke i sl.)
B.7.2. UČENIK OBJAŠNJAVA - prepričava tijek među-
PROCES VLASTITOGA UČE- kulturnoga susreta
NJA TIJEKOM MEĐUKULTUR- - opisuje strategije koje je
NOGA ISKUSTVA. primjenjivao kako bi nau-
čio nešto o kulturi druge
osobe
različitosti među različitim
kulturama.
Učenik uz stalnu pomoć
prepričava dijelove me-
đukulturnoga susreta te
navodi neke od strategija
kojima se koristio tijekom
međukulturnoga iskustva.
i različitosti među različi-
tim kulturama te uočava
činjenice o zemljama
ciljnoga jezika i drugih
kultura u raznim izvorima.
Učenik uz čestu pomoć
prepričava dijelove me-
đukulturnoga susreta te
navodi neke od strategija
kojima se koristio tijekom
međukulturnoga iskustva.
različitosti među različitim
kulturama, pronalazi
primjere u poznatome
kontekstu i izvještava o
njima te iz raznih multi-
modalnih izvora izdvaja
važne činjenice o zem-
ljama ciljnoga jezika i
drugih kultura.
Učenik uz povremenu
pomoć prepričava tijek
međukulturnoga susreta i
opisuje strategije kojima
se koristio tijekom među-
kulturnoga iskustva.
među različitim kultura-
ma, navodi i opisuje prim-
jere u poznatome kontek-
stu te iz raznih multimo-
dalnih izvora izdvaja važ-
ne činjenice o zemljama
ciljnoga jezika i drugih
kultura.
Učenik samostalno pre-
pričava tijek međukultur-
noga susreta i tumači
strategije kojima se koris-
tio tijekom međukulturno-
ga iskustva.

B.7.3. UČENIK PRIMJENJU- - izražava osnovne druš- Učenik uz stalnu pomoć u Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno prim-
JE OSNOVNE DRUŠTVENO- tveno-jezične funkcije s nekim slučajevima prim- primjenjuje osnovne druš- pomoć u većini slučajeva jenjuje osnovne društve-
JEZIČNE FUNKCIJE JEZIKA pomoću jednostavnih jenjuje osnovne društve- tveno-jezične funkcije u primjenjuje osnovne druš- no-jezične funkcije u
KORISTEĆI SE JEDNOSTAV- jezičnih struktura u tekstu no-jezične funkcije u poznatome kontekstu. tveno-jezične funkcije u različitim kontekstima.
NIM IZRAZIMA. niže razine složenosti školskome kontekstu. poznatome kontekstu.
- primjenjuje odgovaraju-
će strukture minimalnih
odgovora i one za postav-
ljanje pitanja
- koristi se osnovnim
tehnikama za preuzima-
nje prava na riječ i prom-
jenu teme

–48
- pristojno se odnosi pre-
ma drugima
- izražava komplimente

–49
B.7.4. UČENIK OBJAŠNJAVA
OPASNOST OD GENERALI-
ZACIJA, PREDRASUDA I
STEREOTIPA I POTREBU ZA
NJIHOVOM RAZGRADNJOM
TE PREPOZNAJE POSTOJA-
NJE OSNOVNIH STRATEGIJA
ZA IZBJEGAVANJE I/ILI PREV-
LADAVANJE NESPORAZUMA I
OTKRIVANJE STEREOTIPA I
PREDRASUDA.
B.7.5. UČENIK OPISUJE
POJEDINE ČIMBENIKE KOJI
PRIDONOSE
(NE)RAZUMIJEVANJU MEĐU
KULTURAMA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.7.1. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE OSNOVNE
KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA PRIMJERENE
RAZLIČITIM ZADATCIMA.
- opisuje mogući utjecaj Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obja-
generalizacija, predrasu- osvještava opasnost od opisuje utjecaj generali- pomoć komentira utjecaj šnjava utjecaj generaliza-
da i stereotipa na osobne generalizacija, predrasu- zacija, predrasuda i ste- generalizacija, predrasu- cija, predrasuda i stereo-
i međukulturne odnose da i stereotipa te važnost reotipa na osobne i me- da i stereotipa na osobne tipa na osobne i međukul-
- navodi primjere neus- njihova razotkrivanja i đukulturne odnose te i međukulturne odnose te turne odnose te komenti-
pješnih kulturnih susreta razgradnje. opisuje važnost njihova komentira važnost njiho- ra važnost njihova razot-
zbog nesporazuma uzro- razotkrivanja i razgradnje. va razotkrivanja i razgra- krivanja i razgradnje neo-
kovanih generalizacijama, dnje. visno o kontekstu.
predrasudama i stereoti-
pima
- ističe važnost razotkri-
vanja i razgradnje gene-
ralizacija, predrasuda i
stereotipa
- uočava načine rješava-
nja kulturno uvjetovanih
nesporazuma
- objašnjava kako tumač- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obja-
enje pojava drugih kultura prepoznaje čimbenike koji prepoznaje čimbenike koji pomoć navodi i opisuje šnjava čimbenike koji
iz osobnoga gledišta, pridonose nerazumijeva- pridonose nerazumijeva- čimbenike koji pridonose pridonose nerazumijeva-
omalovažavanje drugoga nju među kulturama. nju među kulturama. nerazumijevanju među nju među kulturama.
i drugačijega i nedostatak kulturama.
empatije dovode do me-
đukulturnih nesporazuma
- objašnjenja potkrepljuje
primjerima iz poznatoga
konteksta
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- planira i priprema jezi- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
čne aktivnosti izabire i primjenjuje os- izabire i primjenjuje os- pomoć u većini slučajeva činkovito izabire i primje-
- primjenjuje jednostavne novne kognitivne strategi- novne kognitivne strategi- učinkovito primjenjuje njuje osnovne kognitivne
leksičke i strukturne ob- je učenja jezika. je učenja jezika. osnovne kognitivne stra- strategije učenja jezika.
rasce/pravila tegije učenja jezika.
- koristi se kontekstom i
prethodnim znanjem radi
određivanja značenja i
–50
izgovora riječi

–51
C.7.2. UČENIK IZABIRE I - postavlja ciljeve učenja i
PRIMJENJUJE OSNOVNE organizira vlastito učenje
METAKOGNITIVNE STRATE- s naglaskom na organi-
GIJE UČENJA JEZIKA PRIM- zaciju vremena
JERENE RAZLIČITIM ZADAT- - prepoznaje i koristi se
CIMA. metodama koje su mu
više pomogle pri učenju
- prati napredak u učenju
kratkim tekstom
C.7.3. UČENIK IZABIRE I - razvija svijest o ulozi
PRIMJENJUJE OSNOVNE učenja jezika u jačanju
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE samopouzdanja
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA - aktivno sluša i uvažava
PRIMJERENE RAZLIČITIM mišljenja drugih
ZADATCIMA. - sudjeluje u procesu
donošenja odluka u sku-
pini
C.7.4. UČENIK PRILAGOĐA- - kreativno oblikuje različi-
VA I KORISTI SE OSNOVNIM te vrste kratkih tekstova
TEHNIKAMA KREATIVNOGA poznatih sadržaja
IZRAŽAVANJA U STVARANJU - koristi se tehnikom slu-
RAZLIČITIH VRSTA KRATKIH čajnih pojmova i oluje
TEKSTOVA POZNATIH SADR- ideja u pripremi usmeno-
ŽAJA. ga i pisanoga izlaganja
C.7.5. UČENIK POVEZUJE - promišlja temu
OSNOVNE VJEŠTINE KRITI- - provjerava informacije
ČKOGA MIŠLJENJA I KORISTI procjenjujući njihovu ak-
SE NJIMA: OBJAŠNJAVA tualnost i svrhovitost u
INFORMACIJE, TUMAČI I rješavanju problemske
PROCJENJUJE SVOJA I TUĐA situacije
MIŠLJENJA, STAVOVE I VRI- - tumači i kritički procje-
JEDNOSTI I RJEŠAVA PROB- njuje mišljenja, stavove i
LEMSKE SITUACIJE. vrijednosti
C.7.6. UČENIK IZABIRE I - iz različitih ponuđenih
TUMAČI INFORMACIJE IZ izvora izabire i kritički
RAZLIČITIH IZVORA TE IZVO- objašnjava svoj izbor
DI KRATKE PREZENTACIJE informacija prema smjer-
SREDNJE SLOŽENIH SADR- nicama i prezentira ih
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i primjenjuje os-
novne metakognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i primjenjuje os-
novne društveno-
afektivne strategije uče-
nja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
prilagođava osnovne
tehnike kreativnoga izra-
žavanja i uz stalnu pomoć
se njima koristi.
Učenik uz stalnu pomoć
povezuje osnovne vješti-
ne kritičkoga mišljenja i
uz stalnu pomoć se njima
koristi.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i tumači informaci-
je iz različitih izvora te
priprema i izvodi kratke
prezentacije srednje slo-
Učenik uz čestu pomoć
izabire i primjenjuje os-
novne metakognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i primjenjuje os-
novne društveno-
afektivne strategije uče-
nja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
prilagođava osnovne
tehnike kreativnoga izra-
žavanja i uz čestu pomoć
se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć
povezuje osnovne vješti-
ne kritičkoga mišljenja i
uz čestu pomoć se njima
koristi.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i tumači informaci-
je iz različitih izvora te
priprema i izvodi kratke
prezentacije srednje slo-
Učenik uz povremenu
pomoć u većini slučajeva
učinkovito primjenjuje
osnovne metakognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć i u većini slučaje-
va učinkovito primjenjuje
osnovne društveno-
afektivne strategije uče-
nja jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć učinkovito prila-
gođava osnovne tehnike
kreativnoga izražavanja i
uz povremenu se pomoć
njima koristi.
Učenik uz povremenu
pomoć učinkovito pove-
zuje osnovne vještine
kritičkoga mišljenja i uz
povremenu se pomoć
njima koristi.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire i tumači
informacije iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije sred-
Učenik samostalno i u-
činkovito izabire i primje-
njuje osnovne metakogni-
tivne strategije učenja
jezika.
Učenik samostalno i u-
činkovito izabire i primje-
njuje osnovne društveno-
afektivne strategije uče-
nja jezika.
Učenik samostalno i u-
činkovito prilagođava
osnovne tehnike kreativ-
noga izražavanja i uz
pomoć se njima koristi.
Učenik samostalno i u-
činkovito povezuje i os-
novne vještine kritičkoga
mišljenja i samostalno se
njima koristi.
Učenik samostalno izabi-
re i tumači informacije iz
različitih izvora te pripre-
ma i izvodi kratke prezen-
tacije srednje složenih
–52
ŽAJA.
8. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.8.1. UČENIK RAZUMIJE
TEKST SREDNJE DUŽINE I
POZNATE TEMATIKE PRI
SLUŠANJU I ČITANJU.
A.8.2. UČENIK RAZLIKUJE I
KORISTI SE NAGLASKOM I
INTONACIJOM KAKO BI OBO-
GATIO PORUKU.
A.8.3. UČENIK GOVORI
TEKST SREDNJE DUŽINE
KORISTEĆI SE JEZIČNIM
STRUKTURAMA NIŽE RAZINE
SLOŽENOSTI.
A.8.4. UČENIK SUDJELUJE U
DUŽEMU PLANIRANOM I
DUŽEMU JEDNOSTAVNOME
NEPLANIRANOM RAZGOVO-
RU POZNATE TEMATIKE.
RAZRADA ISHODA
- globalno i selektivno
razumije tekst
- izdvaja ključne i specifi-
čne informacije
- primjenjuje strategije za
poboljšanje razumijevanja
pri slušanju i čitanju
- koristi se naglaskom i
intonacijom kako bi izra-
zio različit smisao infor-
macije
- izražava stav prema
onome što govori
- planira i priprema struk-
turu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teks-
ta u logičnu cjelinu kori-
steći se odgovarajućim
jezičnim strukturama
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
- planira i priprema sadr-
žaj i strukturu razgovora
- sudjeluje u neplanira-
nome razgovoru poznate
tematike
ženih sadržaja prema ženih sadržaja prema nje složenih sadržaja sadržaja prema smjerni-
smjernicama. smjernicama. prema smjernicama. cama.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć u Učenik uz čestu pomoć u Učenik uz povremenu Učenik u svim aktivnosti-
manje zahtjevnim aktiv- većini aktivnosti pokazuje pomoć u većini aktivnosti ma pokazuje razumijeva-
nostima pokazuje razumi- razumijevanje glavne pokazuje razumijevanje nje glavne poruke teksta
jevanje glavne poruke poruke teksta srednje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate
teksta srednje dužine i dužine i poznate tematike srednje dužine i poznate tematike te samostalno
poznate tematike te iz- te izdvaja ključne i neke tematike te izdvaja klju- izdvaja glavnu poruku,
dvaja ključne i neke spe- specifične informacije. čne i specifične informaci- ključne i specifične infor-
cifične informacije. je. macije.
Učenik se uz stalnu po- Učenik se uz čestu po- Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno
moć koristi naglaskom i moć koristi naglaskom i pomoć koristi naglaskom i koristi naglaskom i into-
intonacijom u učestalim, intonacijom u poznatim intonacijom u porukama nacijom u porukama radi
poznatim i naučenim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga izražavanja vlastitoga
porukama i situacijama te radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informa- stava i značenja informa-
se koristi naglaskom i stava i značenja informa- cije. cije.
intonacijom radi izraža- cije.
vanja vlastitoga stava i
značenja informacija.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno plani-
planira i priprema tekst planira i priprema tekst pomoć planira i priprema ra i priprema tekst sred-
srednje dužine, povezuje srednje dužine, povezuje tekst srednje dužine, nje dužine, povezuje
elemente teksta, prenosi elemente teksta, prenosi povezuje elemente teks- elemente teksta, prenosi
glavnu poruku teksta te glavnu poruku i ključne ta, prenosi glavnu poruku glavnu poruku teksta te
se koristi učestalim jezi- informacije teksta te se i ključne informacije te se se koristi odgovarajućim
čnim strukturama. Isprav- koristi odgovarajućim koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
lja svoj govor uz stalnu jezičnim strukturama. jezičnim strukturama. Uz Samostalno ispravlja svoj
pomoć. Ispravlja svoj govor uz povremenu pomoć is- govor.
čestu pomoć. pravlja svoj govor.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno plani-
planira, priprema i sudje- planira, priprema i sudje- pomoć planira, priprema i ra, priprema i sudjeluje u
luje u planiranome razgo- luje u planiranome razgo- sudjeluje u planiranome planiranome razgovoru;
voru, sudjeluje u jednos- voru, sudjeluje u jednos- razgovoru, započinje i započinje i razvija komu-
tavnome neplaniranom tavnome neplaniranom razvija komunikaciju u nikaciju u neplaniranome
–53
- koristi se odgovarajućim razgovoru poznate tema-
jezičnim strukturama tike te se koristi učestalim
jezičnim strukturama.
razgovoru poznate tema- jednostavnome neplani- razgovoru poznate tema-
tike te se koristi odgova- ranom razgovoru poznate tike, tečno, točno i spon-
rajućim jezičnim struktu- tematike te se koristi tano govori te se koristi
rama. odgovarajućim jezičnim odgovarajućim jezičnim
strukturama. strukturama.
–54
A.8.5. UČENIK ZAPISUJE - zapisuje izgovoreni tekst Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno zapi-
KRATAK I JEDNOSTAVAN u kojemu se nalaze poz- zapisuje izgovoreni tekst zapisuje izgovoreni tekst pomoć zapisuje izgovo- suje izgovoreni tekst
IZGOVORENI TEKST POZNA- nate jezične strukture poznate tematike i odvaja poznate tematike i odvaja reni tekst poznate temati- poznate tematike i odvaja
TE TEMATIKE. - koristi se osnovnim dijelove rečenica i rečeni- dijelove rečenica i rečeni- ke i odvaja dijelove reče- dijelove rečenica i rečeni-
pravopisnim znakovima ce osnovnim pravopisnim ce osnovnim pravopisnim nica i rečenice osnovnim ce osnovnim pravopisnim
znakovima. znakovima. pravopisnim znakovima. znakovima.
A.8.6. UČENIK PIŠE STRUK- - planira strukturu i sadr- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno piše
TURIRAN TEKST SREDNJE žaj teksta piše strukturiran tekst piše strukturiran tekst pomoć piše strukturiran kratak strukturiran tekst
DUŽINE I POZNATE TEMATIKE - koristi se primjerenim srednje dužine poznate srednje dužine poznate tekst srednje dužine poz- srednje dužine poznate
KORISTEĆI SE JEZIČNIM veznim sredstvima i jezi- tematike koristeći se tematike koristeći se s nate tematike koristeći se tematike koristeći se svim
STRUKTURAMA NIŽE RAZINE čnim strukturama niže nekim jezičnim struktu- više jezičnih struktura većinom jezičnih struktura jezičnim strukturama niže
SLOŽENOSTI I RAZLIKUJUĆI razine složenosti rama niže razine slože- niže razine složenosti i niže razine složenosti i razine složenosti i primje-
PRAVOPISNA PRAVILA U - primjenjuje pravopisna nosti i primjenjuje osnov- primjenjuje osnovna pra- primjenjuje osnovna pra- njuje osnovna pravopisna
HRVATSKOME I ENGLESKO- pravila na pravopisna pravila. Uz vopisna pravila. Uz čestu vopisna pravila. Uz po- pravila. Samostalno is-
ME JEZIKU. - uređuje, tj. ispravlja svoj stalnu pomoć ispravlja pomoć ispravlja svoj vremenu pomoć ispravlja pravlja svoj tekst i tekst
tekst svoj tekst. tekst. svoj tekst. vršnjaka.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
PREPORUČENE TEME: Obrazovanje, Svijet rada, Planovi za budućnost, Putovanja, Interesi, Zdravlje
LEKSIČKE STRUKTURE: biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se po-
navljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse.
FUNKCIJE: opisivanje ljudi, stvari i mjesta, opisivanje osjećaja, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje ob-
veze i potrebe, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Future forms, Past simple, Present perfect simple, Past continuous, Conditional clauses (type 1), Passive, Reported speech (present
simple)
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: formalno pismo, email, kratak članak, vrlo kratka priča, pjesma, osvrt (npr. na knjigu, predstavu, film), prepričavanje, intervju, osobni
dnevnik, prezentacija, biografija, letak, blog, jednostavne bilješke, recept, reklamne poruke
METODIČKE PREPORUKE: poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije te s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji
uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije i uvođenje u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju
induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Od sedmog se razreda poučavanje temelji na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome
kontekstu. Osim metajezika, postupno se povećava i udio kognitivnoga pristupa jeziku.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
B.8.1. UČENIK KRITIČKI - pronalazi i obrazlaže Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno ob-
POVEZUJE INFORMACIJE O informacije o zemljama prepoznaje nove informa- povezuje nove informaci- pomoć objašnjava nove razlaže informacije o
ZEMLJAMA CILJNOGA JEZIKA ciljnoga jezika i drugim cije o zemljama ciljnoga je o zemljama ciljnoga informacije o zemljama zemljama ciljnoga jezika i
I DRUGIM KULTURAMA U kulturama jezika i drugim kulturama jezika i drugim kulturama ciljnoga jezika i drugim drugim kulturama, izvodi
NOVIM KONTEKSTIMA. - izvodi zaključke i prila- te uočava moguću prim- te primjenjuje informacije kulturama, prilagođava zaključke u novim kon-
gođava informacije razli- jenu informacija u pozna- u poznatome kontekstu. informacije različitim kon- tekstima.

–55
 čitim kontekstima
- kritički povezuje infor-
macije iz književnih teks-
tova (npr. duže priče,
kraći romani, pjesme i sl.)
B.8.2. UČENIK IZABIRE - razlikuje formalne i ne-
KOMUNIKACIJSKE OBRASCE formalne kontekste s
PRIKLADNE ZADANOMU obzirom na komunikacij-
KONTEKSTU TE ZAPOČINJE sku situaciju i sugovorni-
INTERAKCIJU S DRUGIMA ke
RADI ZADOVOLJENJA VLAS- - primjenjuje odgovaraju-
TITIH MEĐUKULTURNIH KO- će naučene obrasce u
MUNIKACIJSKIH POTREBA. okviru tematskih sadržaja
- inicira međukulturni
susret u fizičkome ili digi-
talnome okružju kako bi
zadovoljio vlastitu znati-
želju i/ili razmijenio infor-
macije
B.8.3. UČENIK OBJAŠNJAVA - tumači i daje primjere
OSNOVNE STRATEGIJE ZA osnovnih strategija za
IZBJEGAVANJE I/ILI PREVLA- izbjegavanje i/ili prevla-
DAVANJE NESPORAZUMA, davanje nesporazuma
OTKRIVANJE STEREOTIPA I (traži pojašnjenje i dodat-
PREDRASUDA O VLASTITOJ ne informacije, razvija
KULTURI I STRANIM KULTU- svijest o kulturnoj uvjeto-
RAMA TE UTJECAJ GENERA- vanosti pojava i njihovoj
LIZACIJA, PREDRASUDA I interpretaciji)
STEREOTIPA NA POJEDINCA I - svojim riječima sažeto
PROCJENJUJE VAŽNOST opisuje načine otkrivanja
UČENJA STRANIH JEZIKA. implicitnih stereotipa i
predrasuda o vlastitoj
kulturi i stranim kulturama
- prepoznaje pretpostav-
ke na kojima se stereotipi
i predrasude temelje
- prepoznaje važnost
procjenjivanja utemelje-
nosti stereotipa i predra-
tome kontekstu.
Učenik uz stalnu pomoć
navodi razlike između
formalnoga i neformalno-
ga stila te na temelju
predloška primjenjuje
odgovarajuće naučene
obrasce u poznatome
kontekstu i započinje
interakciju s drugima u
neposrednome okružju.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje osnovne strategi-
je za izbjegavanje i/ili
prevladavanje nespora-
zuma, osvještava posto-
janje implicitnih stereotipa
i predrasuda o vlastitoj
kulturi i stranim kulturama
te mogućnosti stjecanja
pogrešne i/ili nepotpune
slike o narodu i/ili kulturi
ili mogućnosti da će poje-
dinac ostati uskraćen za
nova iskustva zbog svoga
inicijalnoga stava.
Učenik uz čestu pomoć
opisuje razlike između
formalnoga i neformalno-
ga stila te primjenjuje
odgovarajuće naučene
obrasce u poznatome
kontekstu i započinje
interakciju s drugima u
neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć
opisuje osnovne strategi-
je za izbjegavanje i/ili
prevladavanje nespora-
zuma, prepoznaje načine
otkrivanja implicitnih ste-
reotipa i predrasuda o
vlastitoj kulturi i stranim
kulturama te komentira
opasnosti od generaliza-
cija, stereotipa i predra-
suda.
tekstima.
Učenik uz povremenu
pomoć razlikuje formalne
i neformalne kontekste,
primjenjuje odgovarajuće
naučene obrasce u poz-
natome kontekstu te po-
vremeno započinje inte-
rakciju s drugima u razli-
čitim kontekstima.
Učenik uz povremenu
pomoć objašnjava os-
novne strategije za izbje-
gavanje i/ili prevladavanje
nesporazuma, opisuje
načine otkrivanja implicit-
nih stereotipa i predrasu-
da o vlastitoj kulturi i stra-
nim kulturama i objašnja-
va opasnosti od generali-
zacija, stereotipa i pred-
rasuda i njihov utjecaj na
pojedinca te raspravlja o
važnosti učenja stranih
jezika.
Učenik samostalno i ug-
lavnom točno razlikuje
formalne i neformalne
kontekste, primjenjuje
odgovarajuće naučene
obrasce te vrlo često
započinje interakciju s
drugima u različitim kon-
tekstima.
Učenik samostalno obja-
šnjava osnovne strategije
za izbjegavanje i/ili prev-
ladavanje nesporazuma,
tumači načine otkrivanja
implicitnih stereotipa i
predrasuda o vlastitoj i
stranoj kulturi te samos-
talno, uz vlastite primjere
objašnjava opasnosti od
generalizacija, stereotipa
i predrasuda i njihov utje-
caj na pojedinca te ras-
pravlja o važnosti učenja
stranih jezika.
–56
 suda
- prihvaća različitosti i
razmatra pojave izvan
uvriježenih okvira
- upozorava na mo-
gućnost stjecanja pogre-
šne i/ili nepotpune slike o
narodu i/ili kulturi zbog
generalizacija, stereotipa
i predrasuda
- ističe mogućnost da će
pojedinac ostati uskraćen
za nova iskustva zbog
svoga inicijalnoga stava
- raspravlja o važnosti
učenja stranih jezika
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
C.8.1. UČENIK OVLADAVA - raspravlja i razmjenjuje Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno ovla-
OSNOVNIM KOGNITIVNIM iskustva i ideje o strategi- ovladava osnovnim kog- ovladava osnovnim kog- pomoć uglavnom uspješ- dava osnovnim kognitiv-
STRATEGIJAMA UČENJA I jama učenja nitivnim strategijama nitivnim strategijama no ovladava većinom nim strategijama učenja i
PROCJENJUJE NJIHOVU - pretpostavlja značenje učenja i procjenjuje njiho- učenja i procjenjuje njiho- osnovnih kognitivnih stra- procjenjuje njihovu učin-
UČINKOVITOST. nepoznatih riječi na teme- vu učinkovitost. vu učinkovitost. tegija učenja jezika i proc- kovitost.
lju konteksta i strukture jenjuje njihovu učinkovi-
riječi tost.
- dedukcijom dolazi do
pravila za upotrebu jezika
C.8.2. UČENIK OVLADAVA - sustavno prati i vrednuje Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno ovla-
OSNOVNIM METAKOGNITIV- vlastito učenje ovladava osnovnim me- ovladava osnovnim me- pomoć uglavnom uspješ- dava osnovnim metakog-
NIM STRATEGIJAMA UČENJA - vodi dnevnik učenja, takognitivnim strategija- takognitivnim strategija- no ovladava većinom nitivnim strategijama
I PROCJENJUJE NJIHOVU konzultira se s učiteljem ma učenja i procjenjuje ma učenja i procjenjuje osnovnih metakognitivnih učenja i procjenjuje njiho-
UČINKOVITOST. - procjenjuje učenje dru- njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. strategija učenja jezika i vu učinkovitost.
gih radi unapređenja procjenjuje njihovu učin-
učinkovitosti vlastitoga kovitost.
učenja

–57
- prati napredak u učenju
jednostavnim tekstom
srednje dužine

–58
C.8.3. UČENIK OVLADAVA - samoga sebe potiče u Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno ovla-
OSNOVNIM DRUŠTVENO- radu imajući na umu cilje- ovladava osnovnim druš- ovladava osnovnim druš- pomoć uglavnom uspješ- dava osnovnim društve-
AFEKTIVNIM STRATEGIJAMA ve učenja jezika i predno- tveno-afektivnim strategi- tveno-afektivnim strategi- no ovladava većinom no-afektivnim strategija-
UČENJA I PROCJENJUJE sti koje donosi znanje jama učenja i procjenjuje jama učenja i procjenjuje osnovnih društveno- ma učenja i procjenjuje
NJIHOVU UČINKOVITOST. - voljan je preuzeti rizik u njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. afektivnih strategija uče- njihovu učinkovitost.
jezičnim aktivnostima nja jezika i procjenjuje
unatoč mogućim pogreš- njihovu učinkovitost.
kama ili poteškoćama
- aktivno sluša i uvažava
mišljenja drugih empatič-
no i prihvaćanjem različi-
tosti
C.8.4. UČENIK RAZVIJA - kreativno oblikuje različi- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
OSNOVNE TEHNIKE KREATI- te vrste tekstova srednje razvija i koristi se osnov- razvija i koristi se osnov- pomoć učinkovito razvija i činkovito razvija i koristi
VNOGA IZRAŽAVANJA I KO- dužine poznatih sadržaja nim tehnikama kreativno- nim tehnikama kreativno- koristi se osnovnim tehni- se osnovnim tehnikama
RISTI SE NJIMA PRI STVARA- (esej u kojemu iznosi ga izražavanja. ga izražavanja. kama kreativnoga izraža- kreativnoga izražavanja.
NJU RAZLIČITIH VRSTA TEK- pozitivne i negativne vanja.
STOVA SREDNJE DUŽINE strane problema i/ili iznosi
POZNATIH SADRŽAJA. svoje mišljenje, rješenje i
slično)
- provodi kratko istraživa-
nje nudeći originalna
rješenja problema i/ili
zaključke
C.8.5. UČENIK RAZVIJA I - razmatra različita glediš- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
KORISTI SE OSNOVNIM VJE- ta, uključuje se u diskusi- razvija osnovne vještine razvija i osnovne vještine pomoć učinkovito razvija činkovito razvija osnovne
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ- ju i surađuje s drugima u kritičkoga mišljenja i uz kritičkoga mišljenja i uz osnovne vještine kriti- vještine kritičkoga mišlje-
LJENJA: INTERPRETIRA rješavanju problemskih stalnu pomoć se njima čestu pomoć se njima čkoga mišljenja i uz po- nja i samostalno se njima
INFORMACIJE, VREDNUJE situacija i donošenju logi- koristi. koristi. vremenu se pomoć njima koristi.
SVOJE I TUĐA MIŠLJENJA, čkih odluka koristi.
STAVOVE I VRIJEDNOSTI, - kritički vrednuje svoje i
RJEŠAVA PROBLEMSKE tuđa mišljenja, stavove i
SITUACIJE I DONOSI ODLU- vrijednosti
KE.
C.8.6. UČENIK USPOREĐU- - uspoređuje različita Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno uspo-
JE I VREDNUJE INFORMACIJE gledišta iz kojih se tuma- uspoređuje i vrednuje uspoređuje i vrednuje pomoć uspoređuje i vred- ređuje i vrednuje informa-
IZ RAZLIČITIH IZVORA TE če informacije u različitim informacije iz različitih informacije iz različitih nuje informacije iz različi- cije iz različitih izvora te
IZVODI KRATKE PREZENTA- izvorima izvora te priprema i izvodi izvora te priprema i izvodi tih izvora te priprema i priprema i izvodi kratke

–59
CIJE SREDNJE SLOŽENIH
SADRŽAJA.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Osnovne strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih
se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola (70+70+70+70+70)
2. CIKLUS
4. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.4.1. UČENIK NEVERBAL-
NO I VERBALNO REAGIRA NA
IZGOVORENE RIJEČI I JED-
NOSTAVNE UPUTE.
A.4.2. UČENIK POVEZUJE
GOVORENI I PISANI OBLIK
SLOVA.
A.4.3. UČENIK RAZUMIJE
GLAVNU PORUKU KRATKOGA
I JEDNOSTAVNOGA TEKSTA
POZNATE TEMATIKE PRI
- kritički analizira i vred-
nuje informacije radi upot-
rebe u tekstovima i pre-
zentacijama
RAZRADA ISHODA
- povezuje izgovorene
riječi ili zvučni zapis riječi
sa slikovnim prikazima i
predmetima
- povezuje izgovorene
upute ili zvučni zapis
uputa s radnjama
- imenuje nazive na teme-
lju uputa ili pitanja
- pokazuje i zapisuje
slovo nakon slušanja
izgovora toga slova
- slovka na razini izolira-
nih, zapisanih slova
- neverbalno i verbalno
pokazuje razumijevanje
glavne poruke (odgovara
na pitanja razumijevanja,
kratke prezentacije sred- kratke prezentacije sred- izvodi kratke prezentacije prezentacije srednje slo-
nje složenih sadržaja. nje složenih sadržaja. srednje složenih sadrža- ženih sadržaja.
ja.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik češće reagira Učenik češće reagira Učenik neverbalno i ver- Učenik samostalno ne-
neverbalno nego verbal- neverbalno nego verbal- balno reagira na više verbalno i verbalno reagi-
no; uz stalnu pomoć rea- no; uz čestu pomoć reagi- riječi i na različite upute ra na većinu riječi i uputa.
gira na učestale riječi i ra na učestale riječi i uz povremenu pomoć.
upute. upute.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno poka-
pokazuje i zapisuje slova pokazuje i zapisuje slova pomoć pokazuje i zapisu- zuje i zapisuje sva slova
jasnije veze između izgo- jasnije veze između izgo- je većinu slova te pravilno te pravilno izgovara sva
vora na engleskome i vora na engleskome i izgovara više slova en- slova engleske abecede.
hrvatskome jeziku te hrvatskome jeziku i neka gleske abecede.
pravilno izgovara jednos- slova s manje jasnom
tavnija slova engleske vezom te pravilno izgova-
abecede. ra jednostavnija slova
engleske abecede i dio
složenijih slova.
Učenik uz stalnu pomoć u Učenik uz čestu pomoć u Učenik uz povremenu Učenik u svim aktivnosti-
manje zahtjevnim aktiv- manje zahtjevnim aktiv- pomoć u većini aktivnosti ma pokazuje razumijeva-
nostima pokazuje razumi- nostima pokazuje razumi- pokazuje razumijevanje nje glavne poruke kratko-
jevanje glavne poruke jevanje glavne poruke glavne poruke kratkoga i ga i jednostavnoga teksta
–60
SLUŠANJU I ČITANJU. pokazuje slikovnu karticu
i sl.)
A.4.4. UČENIK IZGOVARA - izgovara učestale riječi
UČESTALE RIJEČI I VRLO (imenuje, odgovara) i niže
KRATKE REČENICE OPONA- riječi u rečenicu na teme-
ŠAJUĆI ENGLESKI SUSTAV lju slikovnoga, slušnoga i
GLASOVA. pisanoga poticaja
A.4.5. UČENIK PONAVLJA - ponavlja rečenice opo-
KRATKE I JEDNOSTAVNE našajući intonaciju izjav-
REČENICE OPONAŠAJUĆI ne, upitne i usklične
INTONACIJU. rečenice
A.4.6. UČENIK IZGOVARA - izgovara učestale riječi
UČESTALE RIJEČI I KRATKE I (imenuje, odgovara) i niže
JEDNOSTAVNE REČENICE S riječi u rečenicu na teme-
POZNATIM RIJEČIMA OPO- lju slikovnoga, slušnoga i
NAŠAJUĆI ENGLESKI SUSTAV pisanoga poticaja
GLASOVA.
A.4.7. UČENIK S DRUGOM - koristi se osnovnim
OSOBOM U GOVORU RAZ- komunikacijskim obras-
MJENJUJE NAUČENE JED- cima
NOSTAVNE REČENICE. - pozdravlja, predstavlja
se, pita za ime
- čestita rođendan i blag-
dane, zahvaljuje
- postavlja naučena pita-
nja i daje odgovore pove-
zane s temom
A.4.8. UČENIK PIŠE KRATKE - piše rečenice na temelju
I JEDNOSTAVNE REČENICE. predloška te manje i više
strukturiranih aktivnosti
(preslagivanje riječi, od-
govaranje na pitanja,
slikopriča, dovršavanje
rečenice i sl.)
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
kratkoga i jednostavnoga kratkoga i jednostavnoga jednostavnoga teksta poznate tematike pri slu-
teksta poznate tematike teksta poznate tematike poznate tematike pri slu- šanju i čitanju.
pri slušanju i čitanju. pri slušanju i čitanju. šanju i čitanju.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izgo-
izgovara učestale riječi i izgovara učestale riječi i pomoć izgovara više vara većinu učestalih
pravilno izgovara manje pravilno izgovara manje učestalih riječi i pravilno riječi i pravilno izgovara
zahtjevne glasove; uz zahtjevne glasove; uz izgovara većinu glasova; većinu glasova; samos-
stalnu pomoć niže riječi u čestu pomoć niže riječi u uz povremenu pomoć talno niže riječi u vrlo
vrlo kratke rečenice. vrlo kratke rečenice. niže riječi u vrlo kratke kratke rečenice.
rečenice.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno po-
ponavlja cijelu rečenicu i ponavlja cijelu rečenicu i pomoć ponavlja cijelu navlja cijelu rečenicu i
oponaša jednostavniju oponaša različite intona- rečenicu i oponaša razli- oponaša različite intona-
intonaciju. cije. čite intonacije. cije.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izgo-
izgovara učestale riječi i izgovara učestale riječi i pomoć izgovara više vara većinu učestalih
pravilno izgovara manje pravilno izgovara manje učestalih riječi i pravilno riječi i pravilno izgovara
zahtjevne glasove; uz zahtjevne glasove; uz izgovara većinu glasova; većinu glasova; samos-
stalnu pomoć niže riječi u čestu pomoć niže riječi u uz povremenu pomoć talno niže riječi u kratke
kratke rečenice. kratke rečenice. niže riječi u kratke rečeni- rečenice.
ce
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno raz-
razmjenjuje s drugom razmjenjuje s drugom pomoć razmjenjuje s mjenjuje s drugom oso-
osobom nekoliko lakših osobom lakše rečenice drugom osobom rečenice bom rečenice postavljaju-
jednostavnih rečenica postavljajući naučena postavljajući naučena ći naučena pitanja i dajući
postavljajući naučena pitanja i dajući naučene pitanja i dajući naučene naučene i vlastite odgo-
pitanja i dajući naučene odgovore. odgovore; pokušava dati i vore.
odgovore. vlastite odgovore.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno piše
piše kratke i jednostavne piše kratke i jednostavne pomoć piše kratke i jed- kratke i jednostavne
rečenice na temelju akti- rečenice na temelju akti- nostavne rečenice na rečenice na temelju svih
vnosti koje su više struk- vnosti koje su više struk- temelju različitih primje- primjerenih aktivnosti.
turirane. turirane. renih aktivnosti.
–61
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.4.1. UČENIK UOČAVA
POVEZANOST JEZIKA I KUL-
TURE U POZNATOME KON-
TEKSTU TE NAVODI OSNOV-
NE ČINJENICE I OBILJEŽJA
ZEMALJA CILJNOGA JEZIKA.
B.4.2. UČENIK USPOSTAV-
LJA KONTAKT KORISTEĆI SE
OSNOVNIM OBRASCIMA
ULJUDNOGA OPHOĐENJA U
SIMULIRANIM I/ILI STVARNIM
MEĐUKULTURNIM SUSRETI-
MA TE REAGIRA NA PRIMJE-
RIMA MEĐUKULTURNOGA
ISKUSTVA U FIZIČKOME ILI
DIGITALNOME OKRUŽJU.
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- prepoznaje i imenuje Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć i Učenik uz povremenu Učenik samostalno i ug-
osnovne kulturno specifi- prepoznaje kulturno spe- u nekim slučajevima ime- pomoć imenuje i nabraja lavnom točno imenuje i
čne elemente cifične elemente i najpoz- nuje i nabraja osnovne osnovne kulturno specifi- nabraja osnovne kulturno
- navodi primjere riječi iz natija obilježja zemalja kulturno specifične ele- čne elemente i najpozna- specifične elemente i
materinskoga i ciljnoga ciljnoga jezika te never- mente i najpoznatija obi- tija obilježja zemalja cilj- najpoznatija obilježja
jezika koje su kulturno balno ili verbalno na ma- lježja zemalja ciljnoga noga jezika te ponavlja zemalja ciljnoga jezika te
uvjetovane terinskome jeziku reagira jezika te uz pomoć po- prigodne sadržaje i aktiv- navodi prigodne sadržaje
- prepoznaje najpoznatija na prigodne sadržaje i uz navlja prigodne sadržaje i nosti prema predlošku. i ponavlja aktivnosti pre-
obilježja zemalja ciljnoga stalnu pomoć sudjeluje u aktivnosti prema predloš- ma predlošku.
jezika i nacionalne simbo- aktivnostima. ku.
le
- ponavlja prigodne sadr-
žaje i aktivnosti u pozna-
tome kontekstu u okviru
tematskih sadržaja
- prepoznaje sličnosti i
razlike u običajima i tradi-
ciji te između svoje sva-
kodnevice i svakodnevice
vršnjaka u zemljama
ciljnoga jezika i drugih
kultura
- primjereno reagira na
različite književne teksto-
ve (npr. pjesmice, broja-
lice, jednostavne pjesme,
priče, bajke, basne i sl.)
- prepoznaje prikladne Učenik neverbalno ili Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno ver-
oblike oslovljavanja u verbalno na materinsko- neverbalno i/ili verbalno, pomoć upotrebljava izra- balno reagira i uspostav-
komunikaciji na stranome me jeziku reagira na izra- na materinskome ili cilj- ze za pozdravljanje, o- lja kontakt u poznatome
i materinskome jeziku ze za pozdravljanje, o- nome jeziku reagira na slovljavanje i predstavlja- formalnom kontekstu
- koristi se odgovarajućim slovljavanje i predstavlja- izraze za pozdravljanje, nje osoba u poznatome simuliranih i/ili stvarnih
izrazima za pozdravljanje, nje osoba u poznatome oslovljavanje i predstav- kontekstu na formalnoj međukulturnih susreta,
oslovljavanje i predstav- kontekstu na formalnoj ljanje osoba u poznatome razini, imenuje i navodi navodi i imenuje sudioni-
ljanje osoba u poznatome razini te uz stalnu pomoć kontekstu na formalnoj sudionike međukulturno- ke te neverbalno i verbal-
kontekstu na formalnoj prepoznaje doživljeno razini te imenuje sudioni- ga iskustva te uz pomoć no reagira u situacijama
razini međukulturno iskustvo u ke i navodi kontekst do- reagira u skladu s kon- međukulturnoga iskustva
–62

B.4.3. UČENIK REAGIRA NA
PRIMJERE POZITIVNIH NAČI-
NA OPHOĐENJA PREMA
PRIPADNICIMA DRUGIH KUL-
TURA U POZNATOME KON-
TEKSTU.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.4.1. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE NAJOSNOVNI-
JE KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA.
C.4.2. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE NAJOSNOVNI-
- izražava ispriku neposrednome okružju. življenoga međukulturnog tekstom međukulturnoga u skladu s kontekstom
- navodi i imenuje sudio- iskustva u fizičkome ili iskustva u fizičkome ili fizičkoga ili digitalnoga
nike međukulturnoga digitalnome okružju. digitalnome okružju. okružja.
susreta
- uz primjenu odgovaraju-
ćih izraza neverbalno
reagira u situacijama
međukulturnoga iskustva
u fizičkome ili digitalnome
okružju
- verbalno ili neverbalno Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno ne-
reagira na pristojno i uočava primjere kako prepoznaje i razlikuje pomoć neverbalno i/ili verbalno i/ili verbalno
prihvatljivo ponašanje u uključiti druge i drugačije primjere kako uključiti verbalno reagira te u- reagira pozitivno se op-
poznatome kontekstu u različite aktivnosti u druge i drugačije u različi- ključuje druge i drugačije hodeći prema drugima te
- objašnjava načine kako neposrednome okružju. te aktivnosti u neposred- u različite aktivnosti u uključuje druge i drugači-
uključiti druge i drugačije nome okružju i povreme- različitome kontekstu. je u različite aktivnosti u
u različite aktivnosti no primjenjuje poželjne različitome kontekstu.
- ističe važnost prihvaća- oblike ponašanja.
nja drugih i drugačijih
- primjenjuje poželjne
oblike ponašanja u vlasti-
tome razredu i školi
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- grupira slike i riječi uz Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
pisani, zvučni zapis i izabire i primjenjuje na- izabire i primjenjuje na- pomoć izabire i primjenju- učinkovito izabire i
izgovorenu riječ josnovnije kognitivne josnovnije kognitivne je najosnovnije kognitivne primjenjuje najosnovnije
- povezuje nove rije- strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. kognitivne strategije
či/izraze s poznatima učenja jezika.
- uvježbava jednostavne
učestale rečenice i uspo-
ređuje ih s materinskim
jezikom
- koristi se mentalnim
mapama radi za-
pamćivanja
- prepoznaje svrhu poje- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
dinoga zadatka, priprema izabire i primjenjuje na- izabire i primjenjuje na- pomoć izabire i primjenju- učinkovito izabire i
–63
JE METAKOGNITIVNE STRA- se za njegovo rješavanje i josnovnije metakognitivne josnovnije metakognitivne je najosnovnije metakog- primjenjuje najosnovnije
TEGIJE UČENJA JEZIKA. rješava ga strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. nitivne strategije učenja metakognitivne strategije
- primjenjuje vršnjačko jezika. učenja jezika.
vrednovanje prema upu-
tama
- prati/zapisuje vlastiti
napredak u učenju krat-
kim jednostavnim rečeni-
cama
C.4.3. UČENIK IZABIRE I - slijedi prirodnu znatiželju Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
PRIMJENJUJE NAJOSNOVNI- i time povećava motivaci- izabire i primjenjuje na- izabire i primjenjuje na- pomoć izabire i primjenju- učinkovito izabire i prim-
JE DRUŠTVENO-AFEKTIVNE ju za učenje josnovnije društveno- josnovnije društveno- je najosnovnije jenjuje najosnovnije
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA. - traži pomoć učitelja i afektivne strategije učen- afektivne strategije učen- društveno-afektivne društveno-afektivne
prijatelja u rješavanju ja jezika. ja jezika. strategije učenja jezika. strategije učenja jezika.
zadatka radi osjećaja
samopouzdanja
- kontrolira osjećaj nemira

–64
C.4.4. UČENIK PROŠIRUJE
RASPON NAJOSNOVNIJIH
TEHNIKA KREATIVNOGA
IZRAŽAVANJA U GOVORENJU
I PISANJU.
C.4.5. UČENIK IZRAŽAVA
SVOJE MIŠLJENJE U JEDNO-
STAVNIM SVAKODNEVNIM
KOMUNIKACIJSKIM SITUACI-
JAMA TE PREPOZNAJE MIŠ-
LJENJA DRUGIH.
C.4.6. UČENIK PRONALAZI I
POVEZUJE OSNOVNE IN-
FORMACIJE IZ RAZLIČITIH
IZVORA.
5. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.5.1. UČENIK RAZUMIJE
VRLO KRATAK I JEDNOSTA-
VAN TEKST POZNATE TEMA-
TIKE PRI SLUŠANJU I ČITA-
NJU.
A.5.2. UČENIK IZGOVARA
SLOVA POZNATE JEDNOS-
TAVNE ZAPISANE RIJEČI TE
ZAPISUJE POZNATU JEDNO-
STAVNU RIJEČ SLUŠAJUĆI
- kreativno se izražava u
kratkim jednostavnim
rečenicama prema pred-
lošku
- izražava se različitim
vrstama pokreta (mimika,
geste, ples)
- uočava i razlikuje različi-
ta mišljenja
- izražava vlastito mišlje-
nje
- pronalazi osnovne in-
formacije iz različitih izvo-
ra (slikovni rječnik, inte-
raktivni izvori, drugi uče-
nici, školska knjižnica i
sl.) povezujući njihove
sadržaje
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta
- koristi se osnovnim
strategijama za poboljša-
nje razumijevanja pri
slušanju i čitanju
- razumije glavnu poruku i
ključnu informaciju
- slovka na razini zapisa-
nih riječi
- piše riječ slovo po slovo
nakon slušanja izgovora
slova na razini poznatih
Učenik uz stalnu pomoć
proširuje raspon najos-
novnijih tehnika kreativ-
noga izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć
izražava svoje mišljenje
te prepoznaje mišljenja
drugih.
Učenik uz stalnu pomoć
pronalazi i povezuje os-
novne informacije iz razli-
čitih izvora.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje vrlo kratkoga i
jednostavnoga teksta
poznate tematike te na-
vodi ključnu informaciju
iz teksta.
Učenik uz stalnu pomoć
pravilno izgovara jednos-
tavnija slova engleske
abecede te zapisuje slova
jasnije veze između izgo-
Učenik uz čestu pomoć
proširuje raspon najos-
novnijih tehnika kreativ-
noga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
izražava svoje mišljenje
te prepoznaje mišljenja
drugih.
Učenik uz čestu pomoć
pronalazi i povezuje os-
novne informacije iz razli-
čitih izvora.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć u
dijelu aktivnosti pokazuje
razumijevanje vrlo krat-
koga i jednostavnoga
teksta poznate tematike
te navodi ključnu infor-
maciju iz teksta.
Učenik uz čestu pomoć
pravilno izgovara jednos-
tavnija slova engleske
abecede i dio složenijih
slova te zapisuje slova
Učenik uz povremenu Učenik samostalno
pomoć proširuje raspon proširuje raspon najos-
najosnovnijih tehnika novnijih tehnika kreativ-
kreativnoga izražavanja. noga izražavanja.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno
pomoć izražava svoje izražava svoje mišljenje
mišljenje te prepoznaje te prepoznaje mišljenja
mišljenja drugih. drugih.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno pro-
pomoć pronalazi i pove- nalazi i povezuje osnovne
zuje osnovne informacije informacije iz različitih
iz različitih izvora. izvora.
VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz povremenu Učenik u aktivnostima
pomoć u aktivnostima pokazuje razumijevanje
pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednos-
vrlo kratkoga i jednos- tavnoga teksta poznate
tavnoga teksta poznate tematike te samostalno
tematike te navodi ključnu navodi ključnu informaciju
informaciju iz teksta. iz teksta i povezuje ju s
primjerom iz teksta.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno pra-
pomoć pravilno izgovara vilno izgovara sva slova
više slova engleske abe- engleske abecede te
cede te uglavnom zapisu- zapisuje sva slova u poz-
je sva slova u poznatoj natoj riječi.
–65
IZGOVOR SLOVA KOJA ČINE riječi
TU RIJEČ.
A.5.3. UČENIK NAGLAS ČITA - poštuje fonološka obilje-
POZNAT VRLO KRATAK I žja engleskoga jezika
JEDNOSTAVAN TEKST. (glasove, naglasak, ritam,
intonaciju) pri čitanju
naglas teksta, pojedinač-
no i u skupini
- prepoznaje početak i
kraj rečenice
- primjenjuje pravila upot-
rebe osnovnih pravopis-
nih znakova
- čita naglas tečno
A.5.4. UČENIK OPONAŠA - uočava različite intona-
INTONACIJU JEDNOSTAVNE cije rečenice
REČENICE. - prepoznaje komunikaci-
jsku vrijednost intonacije
- izgovara jednostavne
rečenice odgovarajućom
intonacijom
A.5.5. UČENIK GOVORI - planira strukturu teksta
VRLO KRATAK I JEDNOSTA- na temelju predloška
VAN TEKST. - povezuje elemente teks-
ta uz upotrebu vrlo jed-
nostavnih jezičnih struktu-
ra i predloška
- predstavlja i opisuje
sadržaj poznate tematike
na temelju predloška
koristeći se vrlo jednos-
tavnim jezičnim struktu-
vora na engleskome i
hrvatskome jeziku u poz-
natoj riječi.
Učenik uz stalnu pomoć
uspoređuje fonološka
obilježja engleskoga i
materinskoga jezika, uz
stalnu pomoć primjenjuje
pravila uporabe osnovnih
pravopisnih znakova te
djelomično prilagođava
izgovor pri čitanju naglas
vrlo kratkoga i jed-
nostavnoga teksta poz-
nate tematike, pojedi-
načno i u skupini.
Učenik uz stalnu pomoć
ponavlja i izgovara jed-
nostavne rečenice odgo-
varajućom intonacijom.
Učenik govori dio teksta,
uz stalnu pomoć povezu-
je elemente teksta, opisu-
je, predstavlja i uz stalnu
pomoć prepričava vrlo
kratak i jednostavan tekst
poznate tematike na te-
melju predloška.
jasnije veze između izgo-
vora na engleskome i
hrvatskome jeziku i neka
slova s manje jasnom
vezom u poznatoj riječi.
Učenik uz čestu pomoć
uspoređuje fonološka
obilježja engleskoga i
materinskoga jezika, uz
čestu pomoć primjenjuje
pravila upotrebe osnovnih
pravopisnih znakova te
prilagođava izgovor za
dio manje suptilnih razlika
pri čitanju naglas vrlo
kratkoga i jednostavnoga
teksta poznate tematike,
pojedinačno i u skupini.
Učenik uz čestu pomoć
ponavlja i izgovara jed-
nostavne rečenice odgo-
varajućom intonacijom.
Učenik uz čestu pomoć
govori većinu teksta,
povezuje elemente teks-
ta, opisuje, predstavlja i
prepričava vrlo kratak i
jednostavan tekst pozna-
te tematike na temelju
predloška.
riječi.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno
pomoć uspoređuje uspoređuje fonološka
fonološka obilježja eng- obilježja engleskoga i
leskoga i materinskoga materinskoga jezika,
jezika, uz povremenu primjenjuje pravila upo-
pomoć primjenjuje pravila trebe osnovnih
upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te
pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za
prilagođava izgovor za gotovo sve razlike pri
većinu razlika pri čitanju čitanju naglas vrlo krat-
naglas vrlo kratkoga i koga i jednostavnoga
jednostavnoga teksta teksta poznate tematike,
poznate tematike, pojedi- pojedinačno i u skupini, te
načno i u skupini, te čita izražajno čita naglas.
naglas s elementima
izražajnoga čitanja.
Učenik uz povremenu Učenik ponavlja i samos-
pomoć ponavlja i izgova- talno izgovara jednos-
ra jednostavne rečenice tavne rečenice odgovara-
odgovarajućom intonaci- jućom intonacijom.
jom.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno govori
pomoć govori većinu tekst, povezuje sve ele-
teksta, povezuje elemen- mente teksta, opisuje,
te teksta, opisuje, preds- predstavlja i prepričava
tavlja i prepričava vrlo gotovo svaki vrlo kratak i
kratak i jednostavan tekst jednostavan tekst pozna-
poznate tematike na te- te tematike na temelju
melju predloška. predloška.
–66
 rama
- prepričava slijed
događaja za sadržaj poz-
nate tematike na temelju
predloška koristeći se vrlo
jednostavnim jezičnim
strukturama
A.5.6. UČENIK SUDJELUJE U - planira vrlo kratak i jed- Učenik sudjeluje u vrlo Učenik sudjeluje u vrlo Učenik sudjeluje u vrlo Učenik sudjeluje u vrlo
VRLO KRATKOME I JEDNOS- nostavan razgovor kratkome i jednostavno- kratkome i jednostavno- kratkome i jednostavno- kratkome i jednostavno-
TAVNOME RAZGOVORU - povezuje i uspoređuje me razgovoru poznate me razgovoru poznate me razgovoru poznate me razgovoru poznate
POZNATE TEMATIKE. planirani sadržaj s pred- tematike postavljajući tematike postavljajući tematike postavljajući tematike postavljajući
loškom naučena pitanja i odgova- naučena i dio vlastitih većinom vlastita pitanja i vlastita pitanja i dajući
- vodi kratak razgovor rajući kratkim naučenim pitanja i odgovarajući dajući većinom vlastite vlastite odgovore te sa-
koristeći se vrlo jednos- odgovorima te uz stalnu kratkim naučenim i vlasti- odgovore te uz povreme- mostalno prepoznaje
tavnim jezičnim struktu- pomoć pokušava obliko- tim odgovorima te uz nu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje
rama vati vlastite jednostavne čestu pomoć oblikuje priliku za preuzimanje riječi.
- prepoznaje priliku za odgovore i prepoznati vlastite jednostavne od- riječi.
preuzimanje riječi priliku za preuzimanje govore i prepoznaje prili-
riječi. ku za preuzimanje riječi.
A.5.7. UČENIK PIŠE VRLO - planira strukturu teksta Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obli-
KRATAK I JEDNOSTAVAN na temelju predloška oblikuje pisani vrlo kratak oblikuje pisani vrlo kratak pomoć oblikuje pisani vrlo kuje pisani vrlo kratak i
TEKST POZNATE TEMATIKE. - povezuje planirani sa- i jednostavan tekst poz- i jednostavan tekst poz- kratak i jednostavan tekst jednostavan tekst pozna-
držaj sa zadanim pred- nate tematike na temelju nate tematike na temelju poznate tematike na te- te tematike na temelju
loškom predloška, uz stalnu predloška, povezuje melju predloška, predloška, povezuje sve
- povezuje dijelove teksta pomoć povezuje dijelove i većinu dijelova, primjenju- povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje os-
u logičnu cjelinu primjenjuje osnovna pra- je osnovna pravopisna dijelove, primjenjuje os- novna pravopisna pravila
- oblikuje tekst koristeći vopisna pravila. pravila. novna pravopisna pravila. i kreativno se izražava.
se vrlo jednostavnim
jezičnim strukturama i
predloškom
- uređuje tekst i primjenju-
je osnovna pravopisna
pravila
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
PREPORUČENE TEME: Ovo sam ja, Moja obitelj, Moji školski dani, Blagdani, Moj dom i moj zavičaj, Moja svakodnevica, Život u školi, Aktivnosti za slobodno vrijeme, Kupo-
vina, Hrana i piće, Zemlje i nacionalnosti
LEKSIČKE STRUKTURE: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Od petog se
razreda ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
FUNKCIJE: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Present simple, Present continuous; Imperative, Articles (elementary), Pronouns, Adjectives, Prepositions

–67
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: čestitka, pozivnica, kratka poruka, razglednica, neformalno pismo, jednostavna pjesma, strip, poster
METODIČKE PREPORUKE: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, dramatizacijom, uz pjesmu i pokret te s pomoću zor-
nih sredstava. Pozornost se pridaje i razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez
osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Od petog se razreda učenike postupno upućuje na pojedine pravilnosti i
analogije. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.

–68

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.5.1. UČENIK USPOREĐU-
JE OSNOVNE ČINJENICE I
OBILJEŽJA ZEMALJA CILJ-
NOGA JEZIKA S VLASTITOM
KULTUROM.
B.5.2. UČENIK NAVODI ŠTO
JE NAUČIO O SEBI I DRUGIMA
IZ MEĐUKULTURNOGA ISKU-
STVA.
B.5.3. UČENIK PREPOZNAJE
I OPONAŠA KLJUČNE KON-
VENCIJE ULJUDNOGA PONA-
ŠANJA U MEĐUKULTURNIM
SUSRETIMA TE NA JEDNOS-
TAVAN NAČIN TRAŽI POJAŠ-
RAZRADA ISHODA
- ističe sličnosti među
kulturno specifičnim ele-
mentima
- izdvaja prepoznatljiva
obilježja zemalja ciljnoga
jezika i pronalazi analogi-
je u vlastitoj kulturi
- opisuje neke aktivnosti
iz svakodnevnoga života
djece i mladih u zemljama
ciljnoga jezika i uspoređu-
je ih s onima u vlastitoj
zemlji
- uspoređuje književne
tekstove na engleskom
jeziku s onima iz vlastite
kulture (npr. ilustrirane
priče, jednostavne
pjesme, stripovi i sl.)
- navodi činjenice koje je
usvojio o drugim kultura-
ma
- izražava svoje dojmove
o pripadnicima druge
kulture
- izražava kako se osje-
ćao tijekom međukultur-
noga iskustva
- uočava i primjenjuje
uobičajene društvene
konvencije ponašanja u
javnosti
- oponaša primjere
načina ophođenja prema
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
uočava primjere sličnosti
među kulturno
specifičnim elementima te
prepoznaje osnovna
obilježja zemalja ciljnoga
jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
uočava pojedine elemen-
te međukulturnoga
iskustva i neverbalno i/ili
verbalno na materinsko-
me jeziku izražava svoje
osjećaje tijekom međukul-
turnoga iskustva.
Učenik uz stalnu pomoć
neverbalno i/ili verbalno
reagira primjenjujući
uobičajene društvene
konvencije ponašanja u
javnosti.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno razli-
prepoznaje i razlikuje pomoć prepoznaje kuje i uspoređuje kulturno
primjere sličnosti među sličnosti i razlike kulturno specifične elemente te u
kulturno specifičnim ele- specifičnih elemenata, većini slučajeva točno
mentima, imenuje osnov- navodi i imenuje osnovna navodi analogije u vlasti-
na obilježja zemalja obilježja zemalja ciljnoga toj kulturi.
ciljnoga jezika te prepoz- jezika te uz poticaj
naje analogije u vlastitoj pronalazi analogije u
kulturi. vlastitoj kulturi.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno na-
prepoznaje i navodi pomoć prepoznaje i dje- vodi usvojene činjenice o
usvojene činjenice o dru- lomično navodi usvojene drugim kulturama te sa-
gim kulturama te uz poti- činjenice o drugim kultu- mostalno neverbalno i/ili
caj, neverbalno i/ili ver- rama te izražava svoje verbalno izražava svoje
balno izražava svoje osjećaje tijekom međukul- osjećaje tijekom međukul-
osjećaje tijekom međukul- turnoga iskustva. turnoga iskustva.
turnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik u većini slučajeva
uočava i neverbalno i/ili pomoć neverbalno i/ili samostalno neverbalno
verbalno reagira primjen- verbalno reagira na i/ili verbalno reagira
jujući uobičajene društve- uobičajene društvene primjenjujući uobičajene
ne konvencije ponašanja konvencije ponašanja u društvene konvencije
u javnosti. javnosti. ponašanja u javnosti.
–69
NJENJE RADI RAZUMIJEVA- drugima
NJA KULTURNO UVJETOVA-
NIH SADRŽAJA.
B.5.4. UČENIK PREPOZNAJE - prepoznaje kulturno Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
I RAZLIKUJE NESPORAZUME specifične razlike u op- uočava primjere kulturno uočava i prepoznaje pomoć prepoznaje i razli- poznaje i neverbalno i/ili
UZROKOVANE KULTURNIM hođenju specifičnih razlika u op- primjere kulturno speci- kuje primjere kulturno verbalno reagira uvaža-
RAZLIKAMA, RAZLIKUJE - uočava različita hođenju i različita fičnih razlika u ophođenju specifičnih razlika u op- vajući kulturno specifične
PRIMJERE PRIHVAĆANJA I/ILI shvaćanja pojedinih shvaćanja pojedinih i različita shvaćanja poje- hođenju, uočava i pre- razlike u ophođenju, raz-
ISKLJUČIVANJA DRUGIH I običaja običaja te prepoznaje dinih običaja te primjere poznaje različita shvaćan- likuje i uspoređuje primje-
DRUGAČIJIH U POZNATOME - razlikuje primjere primjere uključivanja od uključivanja i/ili ja pojedinih običaja, pre- re uključivanja i/ili
KONTEKSTU TE OSVJEŠTAVA uključivanja od izoliranja izoliranja drugih i dru- isključivanja drugih i dru- poznaje i razlikuje primje- isključivanja drugih i dru-
VAŽNOST UČENJA STRANIH drugih i drugačijih u gačijih u stvarnim situaci- gačijih u stvarnim situaci- re uključivanja i/ili gačijih u stvarnim i imagi-
JEZIKA. stvarnim i imaginarnim jama. jama. isključivanja drugih i dru- narnim situacijama te
situacijama gačijih u stvarnim i imagi- uvažava potrebu za učen-
- izbjegava negativno narnim situacijama te jem više stranih jezika.
kategoriziranje pripadnika uočava važnost učenja
različitih kultura više stranih jezika.
- uvažava potrebu za
učenjem više stranih
jezika
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
C.5.1. UČENIK PRILAGOĐA- - stavlja nove riječi i izra- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno prila-
VA NAJOSNOVNIJE KOGNI- ze u kontekst radi lakše- prilagođava najosnovnije prilagođava najosnovnije pomoć prilagođava najo- gođava najosnovnije
TIVNE STRATEGIJE UČENJA ga zapamćivanja kognitivne strategije uče- kognitivne strategije uče- snovnije kognitivne stra- kognitivne strategije uče-
JEZIKA RAZLIČITIM ZADAT- - uočava uzorke u pozna- nja jezika različitim za- nja jezika različitim za- tegije učenja jezika razli- nja jezika različitim za-
CIMA. tim jezičnim izrazima i datcima. datcima. čitim zadatcima. datcima.
strukturama i kombinira ih
na nov način
- povezuje naučeno s
novim sadržajima
- prevladava vlastita o-
graničenja u govorenju i
pisanju koristeći se pok-
retima, gestama, mate-

–70
 rinskim jezikom
C.5.2. UČENIK PRILAGOĐA- - uočava kako uloženi
VA NAJOSNOVNIJE METAKO- trud utječe na uspješno
GNITIVNE STRATEGIJE UČE- rješavanje zadatka
NJA JEZIKA RAZLIČITIM ZA- - planira i rješava zadatke
DATCIMA. - razvija svijest o posto-
janju veze među jezicima
- prati/zapisuje vlastiti
napredak u učenju vrlo
kratkim jednostavnim
tekstom
C.5.3. UČENIK PRILAGOĐA- - postavlja ključna pitanja
VA NAJOSNOVNIJE DRUŠ- i traži pojašnjenja na
TVENO-AFEKTIVNE STRATE- primjerima
GIJE UČENJA JEZIKA RAZLI- - koristi se materijalima
ČITIM ZADATCIMA. za samovrednovanje
kako bi osvijestio pred-
nosti i probleme u učenju
i podijelio ih s drugima
radi smanjenja osjećaja
nesigurnosti
C.5.4. UČENIK UOČAVA I - usmeno i pisano se
PRIMJENJUJE OSNOVNE kreativno izražava u vrlo
TEHNIKE KREATIVNOGA kratkim jednostavnim
IZRAŽAVANJA. tekstovima poznatih sa-
držaja prema predlošku
(poruka, kratka priča,
intervju i sl.)
C.5.5. UČENIK IZRAŽAVA I - oblikuje svoje mišljenje,
USPOREĐUJE SVOJE I DRU- stavove i vrijednosti
GA MIŠLJENJE, STAVOVE I - pronalazi sličnosti i raz-
VRIJEDNOSTI U RAZLIČITIM like s mišljenjima, stavo-
SVAKODNEVNIM KOMUNIKA- vima i vrijednostima dru-
CIJSKIM SITUACIJAMA. gih
C.5.6. UČENIK IZDVAJA I - koristi se vrlo kratkim
USPOREĐUJE OSNOVNE jednostavnim tekstovima
INFORMACIJE IZ RAZLIČITIH iz različitih izvora iz kojih
IZVORA TE IZVODI VRLO izabire osnovne informa-
KRATKE PREZENTACIJE cije radi njihova prezenti-
Učenik uz stalnu pomoć
prilagođava najosnovnije
metakognitivne strategije
učenja jezika različitim
zadatcima.
Učenik uz stalnu pomoć
prilagođava najosnovnije
društveno-afektivne stra-
tegije učenja jezika raz-
ličitim zadatcima.
Učenik uz stalnu pomoć
uočava i primjenjuje os-
novne tehnike kreativno-
ga izražavanja.
Učenik izražava svoje
mišljenje, stavove i vrije-
dnosti i uz stalnu pomoć
ih uspoređuje s drugima.
Učenik uz stalnu pomoć
izdvaja i uspoređuje os-
novne informacije iz razli-
čitih izvora te priprema i
izvodi vrlo kratke prezen-
Učenik uz čestu pomoć
prilagođava najosnovnije
metakognitivne strategije
učenja jezika različitim
zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć
prilagođava najosnovnije
društveno-afektivne stra-
tegije učenja jezika raz-
ličitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć
uočava i primjenjuje os-
novne tehnike kreativno-
ga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
izražava svoje mišljenje,
stavove i vrijednosti i
uspoređuje ih s drugima.
Učenik uz čestu pomoć
izdvaja i uspoređuje os-
novne informacije iz razli-
čitih izvora te priprema i
izvodi vrlo kratke prezen-
Učenik uz povremenu
pomoć prilagođava na-
josnovnije metakognitivne
strategije učenja jezika
različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu
pomoć prilagođava na-
josnovnije društveno-
afektivne strategije učen-
ja jezika različitim zada-
tcima.
Učenik uz povremenu
pomoć uočava i primje-
njuje osnovne tehnike
kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu
pomoć izražava svoje
mišljenje, stavove i vrije-
dnosti i uspoređuje ih s
drugima.
Učenik uz povremenu
pomoć izdvaja i uspore-
đuje osnovne informacije
iz različitih izvora te pri-
prema i izvodi vrlo kratke
Učenik samostalno prila-
gođava najosnovnije
metakognitivne strategije
učenja jezika različitim
zadatcima.
Učenik samostalno prila-
gođava najosnovnije
društveno-afektivne stra-
tegije učenja jezika raz-
ličitim zadatcima.
Učenik samostalno uoča-
va i primjenjuje osnovne
tehnike kreativnoga izra-
žavanja.
Učenik samostalno izra-
žava svoje mišljenje,
stavove i vrijednosti i
uspoređuje ih s drugima.
Učenik samostalno izdva-
ja i uspoređuje osnovne
informacije iz različitih
izvora te izvodi vrlo kratke
prezentacije jednostavnih
–71
JEDNOSTAVNIH SADRŽAJA. ranja tacije jednostavnih sadr- tacije jednostavnih sadr- prezentacije jednostavnih sadržaja.
žaja. žaja. sadržaja.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Najosnovnije strategije učenja jezika i tehnike kreativnoga izražavanja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-
obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

–72
3. CIKLUS
6. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.6.1. UČENIK RAZUMIJE
KRATAK I JEDNOSTAVAN
TEKST POZNATE TEMATIKE
PRI SLUŠANJU I ČITANJU.
A.6.2. UČENIK IZRAŽAJNO
NAGLAS ČITA KRATAK I JED-
NOSTAVAN TEKST POZNATE
TEMATIKE.
A.6.3. UČENIK PRIMJENJU-
JE INTONACIJSKA OBILJEŽJA
JEDNOSTAVNE REČENICE.
A.6.4. UČENIK GOVORI
KRATAK I JEDNOSTAVAN
TEKST POZNATE TEMATIKE
KORISTEĆI SE VRLO JEDNO-
STAVNIM JEZIČNIM STRUK-
TURAMA.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta
- razumije glavnu poruku i
ključnu informaciju
- koristi se osnovnim
strategijama za poboljša-
nje razumijevanja pri
slušanju i čitanju
- prilagođava izgovor u
skladu s fonološkim obi-
lježjima engleskoga jezi-
ka pri čitanju naglas te ih
oponaša u čitanju
- tumači interpunkcijske
znakove pri čitanju reče-
nica u tekstu
- čita naglas tečno
- razlikuje intonacijska
obilježja jednostavnih
izjavnih, upitnih i uskličnih
rečenica
- govori jednostavne
rečenice poznate temati-
ke primjenjujući intonacij-
ska obilježja
- planira strukturu teksta
uspoređujući sadržaj s
predloškom
- povezuje elemente teks-
ta
- reproducira tekst na
temelju predloška
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć u Učenik uz čestu pomoć u Učenik uz povremenu Učenik u svim aktivnosti-
manje zahtjevnim aktiv- većini aktivnosti pokazuje pomoć u većini aktivnosti ma pokazuje razumijeva-
nostima pokazuje razumi- razumijevanje kratkoga i pokazuje razumijevanje nje kratkoga i jednostav-
jevanje kratkoga i jednos- jednostavnoga teksta kratkoga i jednostavnoga noga teksta poznate te-
tavnoga teksta poznate poznate tematike te na- teksta poznate tematike matike te samostalno
tematike te navodi ključnu vodi ključnu informaciju. te navodi ključnu infor- navodi ključnu informaciju
informaciju. maciju. u tekstu i povezuje ju s
primjerom iz teksta.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno
prilagođava izgovor prilagođava izgovor pomoć prilagođava izgo- prilagođava izgovor
fonološkim obilježjima fonološkim obilježjima vor fonološkim obilježjima fonološkim obilježjima
engleskoga jezika pri engleskoga jezika pri engleskoga jezika pri engleskoga jezika pri
čitanju naglas kratkoga i čitanju naglas kratkoga i čitanju naglas kratkoga i čitanju naglas kratkoga i
jednostavnoga teksta jednostavnoga teksta jednostavnoga teksta jednostavnoga teksta
poznate tematike. poznate tematike. poznate tematike te čita poznate tematike te čita
naglas s elementima naglas izražajno
izražajnoga čitanja. oponašajući različite uo-
bičajene standardne
izgovore.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno
primjenjuje određena primjenjuje odgovarajuća pomoć primjenjuje odgo- primjenjuje sva odgovara-
odgovarajuća intonacijska intonacijska obilježja. varajuća intonacijska juća intonacijska obilježja.
obilježja. obilježja.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno plani-
planira i povezuje ele- planira i povezuje ele- pomoć planira i povezuje ra i povezuje elemente
mente teksta te uz stalnu mente teksta te uz čestu elemente teksta te uz teksta te samostalno
pomoć govori kratak i pomoć govori kratak i povremenu pomoć govori govori kratak i jednosta-
jednostavan tekst pozna- jednostavan tekst poz- kratak i jednostavan tekst van tekst poznate te-
te tematike na temelju nate tematike na temelju poznate tematike na matike na temelju pred-
predloška. Uz stalnu predloška. Uz čestu temelju predloška. Uz loška. Samostalno isprav-
–73

A.6.5. UČENIK SUDJELUJE U
KRATKOME I JEDNOSTAV-
NOME RAZGOVORU POZNA-
TE TEMATIKE.
A.6.6. UČENIK ZAPISUJE
JEDNOSTAVNE UČESTALE
IZGOVORENE RIJEČI.
A.6.7. UČENIK PIŠE KRATAK
I JEDNOSTAVAN TEKST POZ-
NATE TEMATIKE KORISTEĆI
SE VRLO JEDNOSTAVNIM
JEZIČNIM STRUKTURAMA I
RAZLIKUJUĆI UPOTREBU
OSNOVNIH PRAVOPISNIH
ZNAKOVA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.6.1. UČENIK PRIMJENJU-
JE OSNOVNA ZNANJA O
ZEMLJAMA CILJNOGA JEZIKA
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
- planira kratak i jednos-
tavan razgovor
- povezuje i uspoređuje
planirani sadržaj s pred-
loškom
- sudjeluje u razgovoru
koristeći se vrlo jednos-
tavnim jezičnim struktu-
rama
- prepoznaje priliku za
preuzimanje riječi
- uočava razlike između
govorenoga i pisanoga
oblika riječi
- piše jednostavne učes-
tale riječi po diktatu
- planira strukturu teksta
na temelju predloška
- povezuje planirani sa-
držaj sa zadanim pred-
loškom
- povezuje dijelove teksta
u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći
se vrlo jednostavnim
jezičnim strukturama i
predloškom
- primjenjuje osnovna
pravopisna pravila
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- sudjeluje u obilježavanju
i obilježava posebne
datume i dane koji nisu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik sudjeluje u krat-
kome i jednostavnome
razgovoru poznate tema-
tike postavljajući naučena
pitanja i odgovarajući
naučenim odgovorima te
uz stalnu pomoć oblikuje
vlastite odgovore i pre-
poznaje priliku za preu-
zimanje riječi.
Učenik uz stalnu pomoć
zapisuje jednostavne
učestale izgovorene riječi.
Učenik uz stalnu pomoć
oblikuje pisani kratak i
jednostavan tekst pozna-
te tematike na temelju
predloška, povezuje dio
dijelova, primjenjuje neka
osnovna pravopisna pra-
vila. Uz stalnu pomoć
uređuje svoj tekst.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
navodi posebne datume i
dane koji nisu uobičajeni
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik sudjeluje u krat-
kome i jednostavnome
razgovoru poznate tema-
tike postavljajući naučena
i dio vlastitih pitanja i
odgovarajući naučenim i
vlastitim odgovorima te
uz čestu pomoć prepoz-
naje priliku za preuziman-
je riječi.
Učenik uz čestu pomoć
zapisuje dio učestalih
izgovorenih riječi.
Učenik uz čestu pomoć
oblikuje pisani kratak i
jednostavan tekst poz-
nate tematike na temelju
predloška, povezuje
većinu dijelova, primjenju-
je osnovna pravopisna
pravila. Uz čestu pomoć
uređuje svoj tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
opisuje posebne datume i
dane koji nisu uobičajeni
povremenu pomoć is- lja svoj govor.
pravlja svoj govor.
Učenik sudjeluje u krat- Učenik sudjeluje u krat-
kome i jednostavnome kome i jednostavnome
razgovoru poznate tema- razgovoru poznate tema-
tike postavljajući većinom tike postavljajući vlastita
vlastita pitanja i dajući pitanja i dajući vlastite
većinom vlastite odgovo- odgovore te samostalno
re te u uz povremenu prepoznaje priliku za
pomoć prepoznaje priliku preuzimanje riječi.
za preuzimanje riječi.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno za-
pomoć zapisuje većinu pisuje sve učestale izgo-
učestalih izgovorenih vorene riječi.
riječi.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno ob-
pomoć oblikuje pisani likuje pisani kratak i jed-
kratak i jednostavan tekst nostavan tekst poznate
poznate tematike na tematike na temelju pred-
temelju predloška, pove- loška, povezuje sve dije-
zuje gotovo sve dijelove, love, primjenjuje osnovna
primjenjuje osnovna pravopisna pravila i krea-
pravopisna pravila. Uz tivno se izražava. Sa-
povremenu pomoć uređu- mostalno uređuje svoj
je svoj tekst. tekst.
VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz povremenu Učenik samostalno obil-
pomoć objašnjava ježava posebne datume i
važnost posebnih datuma dane koji nisu uobičajeni
–74
UNUTAR VLASTITE KULTURE. uobičajeni za vlastitu za vlastitu kulturu te sud- za vlastitu kulturu te sud- i dana koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sud-
kulturu (npr. godišnjice jeluje u specifičnim aktiv- jeluje u specifičnim aktiv- za vlastitu kulturu te uz jeluje u specifičnim aktiv-
rođenja i smrti značajnih nostima svojstvenima nostima svojstvenima poticaj sudjeluje u speci- nostima svojstvenima
osoba, obljetnice važnih svakodnevici zemalja svakodnevici zemalja fičnim aktivnostima svakodnevici zemalja
događaja i sl.) ciljnoga jezika u školsko- ciljnoga jezika u školsko- svojstvenima svakod- ciljnoga jezika i izvan
- objašnjava važnost me kontekstu. me kontekstu. nevici zemalja ciljnoga škole.
posebnih datuma i dana jezika i izvan škole.
specifičnih za kulture
zemalja ciljnoga jezika
- sudjeluje u specifičnim
aktivnostima svojstveni-
ma svakodnevici zemalja
ciljnoga jezika
- iz raznih multimodalnih
izvora pronalazi činjenice
o zemljama ciljnoga jezi-
ka
- u vlastiti izričaj uključuje
jezične sadržaje poput
zagonetki, poslovica i sl.
na engleskom jeziku
B.6.2. UČENIK ODRŽAVA - primjenjuje odgovaraju- Učenik uz stalnu pomoć i Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno
KRATKU I JEDNOSTAVNU će društvene konvencije na temelju predloška primjenjuje odgovarajuće pomoć primjenjuje odgo- primjenjuje odgovarajuće
KOMUNIKACIJU KORISTEĆI u kratkome i jednostav- primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u varajuće društvene kon- društvene konvencije u
SE KLJUČNIM KONVENCIJA- nome razgovoru u fizi- društvene konvencije u kratkome razgovoru u vencije u kratkome raz- kratkome razgovoru u
MA ULJUDNOGA PONAŠANJA čkome ili digitalnome kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome govoru u fizičkome ili fizičkome ili digitalnome
U MEĐUKULTURNIM SUSRE- okružju fizičkome ili digitalnome okružju. digitalnome okružju. okružju.
TIMA. - objašnjava signale i okružju.
reakcije sugovornika
- postavlja pitanja o iz-
vornim sadržajima koje
ne razumije
- samostalno istražuje o
sadržajima koji ga zani-
maju
B.6.3. UČENIK PREPOZNAJE - uočava osnovne strate- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno opisu-
I OPISUJE OSNOVNE STRA- gije za izbjegavanje i/ili uočava osnovne strategi- navodi osnovne strategije pomoć opisuje osnovne je osnovne strategije za
TEGIJE ZA IZBJEGAVANJE prevladavanje kulturno je za izbjegavanje i/ili za izbjegavanje i/ili pre- strategije za izbjegavanje izbjegavanje i/ili prevla-
I/ILI PREVLADAVANJE KUL- uvjetovanih nesporazuma prevladavanje kulturno vladavanje kulturno uvje- i/ili prevladavanje kulturno davanje kulturno uvjeto-

–75
TURNO UVJETOVANIH NES-
PORAZUMA I RASPRAVLJA O
UTJECAJU PRIHVAĆANJA I/ILI
ISKLJUČIVANJA DRUGIH I
DRUGAČIJIH U POZNATIM
SITUACIJAMA.
B.6.4. UČENIK IZABIRE
PRIJATELJSTVO, SURADNJU,
ALTRUIZAM, SOLIDARNOST I
PRIHVAĆANJE RAZLIČITOSTI
I POSEBNOSTI U RAZLIČITIM
KONTEKSTIMA MEĐUKUL-
TURNIH ISKUSTVA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.6.1. UČENIK UOČAVA I
KORISTI SE OSNOVNIM KOG-
NITIVNIM STRATEGIJAMA
UČENJA JEZIKA.
C.6.2. UČENIK UOČAVA I
- traži pojašnjenje i doda-
tne informacije
- provjerava razumijevan-
je
- prihvaća kulturnu uvje-
tovanost i specifičnost
određenih pojava
- prepoznaje postojanje
vrijednosti, uvjerenja i
običaja različitih od kultu-
re do kulture
- svojim riječima sažeto
navodi moguće posljedice
isključivanja drugih i dru-
gačijih u poznatim situaci-
jama
- razlikuje primjere prih-
vaćanja i/ili isključivanja
drugih i drugačijih u razli-
čitim kontekstima
- opisuje rješenja kako
pozitivno reagirati u poz-
natim kontekstima
RAZRADA ISHODA
- zapisuje ključne riječi i
koncepte u skraćenome
obliku
- koristi se prethodno
stečenim znanjem radi
lakšega učenja
- prepoznaje leksičke i
strukturne obrasce induk-
tivnim i deduktivnim za-
ključivanjem
- koristi se popisima riječi
- prihvaća naputke za
uvjetovanih nesporazu- tovanih nesporazuma, uvjetovanih nesporazu- vanih nesporazuma te u
ma, uočava postojanje opisuje kulturno uvjeto- ma, opisuje kulturno uvje- većini slučajeva samos-
kulturno uvjetovanih vri- vane vrijednosti, uvjeren- tovane vrijednosti, uvje- talno komentira moguće
jednosti, uvjerenja i ja i običaje te moguće renja i običaje te izvodi posljedice isključivanja
običaja te uočava mo- posljedice isključivanja zaključak o mogućim drugih i drugačijih u poz-
guće posljedice drugih i drugačijih u poz- posljedicama isključivanja natim situacijama.
isključivanja drugih i dru- natim situacijama. drugih i drugačijih u poz-
gačijih u poznatim situaci- natim situacijama.
jama.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno prila-
prepoznaje primjere prih- opisuje primjere prihva- pomoć objašnjava kako gođava i mijenja svoje
vaćanja i/ili isključivanja ćanja i/ili isključivanja pozitivno reagirati i prila- ponašanje u skladu s
drugih i drugačijih u razli- drugih i drugačijih u razli- goditi ponašanje u pozna- ponuđenim rješenjima.
čitim kontekstima te iz- čitim kontekstima te iz- tim kontekstima.
dvaja primjere pozitivnih dvaja primjere pozitivnih
rješenja u poznatim kon- rješenja u poznatim kon-
tekstima. tekstima.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno
uočava i koristi se osnov- uočava i koristi se osnov- pomoć uočava i koristi se uočava osnovne kogni-
nim kognitivnim strategi- nim kognitivnim strategi- osnovnim kognitivnim tivne strategije učenja
jama učenja jezika. jama učenja jezika. strategijama učenja jezi- jezika i samostalno se
ka. koristi njima.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik uočava i samos-
–76
KORISTI SE OSNOVNIM ME- uspješnije rješavanje uočava i koristi se osnov- uočava koristi se osnov- pomoć uočava i koristi se talno se koristi osnovnim
TAKOGNITIVNIM STRATEGI- zadataka nim metakognitivnim nim metakognitivnim osnovnim metakognitiv- metakognitivnim strategi-
JAMA UČENJA JEZIKA. - postavlja ciljeve i planira strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi- nim strategijama učenja jama učenja jezika.
vlastito učenje ka. ka. jezika.
- prepoznaje svoj trenutni
položaj u procesu učenja
- prati svoj napredak
kratkim jednostavnim
tekstom

–77
C.6.3. UČENIK UOČAVA I - samostalno bira i koristi
KORISTI SE OSNOVNIM DRU- se jezičnim aktivnostima
ŠTVENO-AFEKTIVNIM STRA- koje povećavaju razumi-
TEGIJAMA UČENJA JEZIKA. jevanje i ugodu tijekom
učenja
- radi u paru i/ili skupini
radi međusobne podrške i
osjećaja uspješnosti (raz-
vija suradničko učenje)
- nagrađuje sebe i druge
za uspješno ispunjen
zadatak
C.6.4. UČENIK IZABIRE I - kreativno oblikuje različi-
KORISTI SE OSNOVNIM TEH- te kratke i jednostavne
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA- tekstove prema smjerni-
ŽAVANJA I STVARA RAZLIČI- cama (ulomak, kratak
TE KRATKE I JEDNOSTAVNE tekst/e-poruka o sebi,
TEKSTOVE POZNATIH SADR- obitelji i okružju, osobni
ŽAJA. dnevnik i sl.)
- rješava jezične zagone-
tke
- prikuplja i grupira zanim-
ljive činjenice
C.6.5. UČENIK OBRAZLAŽE - objašnjava svoje mišlje-
SVOJE MIŠLJENJE, STAVO- nje, stavove i vrijednosti i
VE I VRIJEDNOSTI I USPORE- razmatra mišljenja, sta-
ĐUJE IH S DRUGIMA U RAZ- vove i vrijednosti drugih
LIČITIM KOMUNIKACIJSKIM pokazujući za njih razumi-
SITUACIJAMA. jevanje i uspoređujući ih
sa svojima
C.6.6. UČENIK TUMAČI I - objašnjava i koristi se
KORISTI SE OSNOVNIM IN- osnovnim informacijama
FORMACIJAMA IZ RAZLIČITIH iz različitih izvora radi
IZVORA TE IZVODI KRATKE njihova prenošenja i pre-
PREZENTACIJE JEDNOSTAV- zentiranja na temelju
NIH SADRŽAJA. predloška
Učenik uz stalnu pomoć
uočava i koristi se osnov-
nim društveno-afektivnim
strategijama učenja jezi-
ka.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i koristi se osnov-
nim tehnikama kreativno-
ga izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć
obrazlaže svoje mišljenje,
stavove i vrijednosti te ih
uspoređuje s mišljenjima,
stavovima i vrijednostima
drugih.
Učenik uz stalnu pomoć
tumači i t koristi se osno-
vnim informacijama iz
različitih izvora te pripre-
ma i izvodi kratke prezen-
tacije jednostavnih sadr-
žaja na temelju predloš-
ka.
Učenik uz čestu pomoć
uočava i koristi se osnov-
nim društveno-afektivnim
strategijama učenja jezi-
ka.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i koristi se osnov-
nim tehnikama kreativno-
ga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
obrazlaže svoje mišlje-
nje i vrijednosti te ih uspo-
ređuje s mišljenjima,
stavovima i vrijednostima
drugih.
Učenik uz čestu pomoć
tumači i koristi se osnov-
nim informacijama iz
različitih izvora te pripre-
ma i izvodi kratke prezen-
tacije jednostavnih sadr-
žaja na temelju predloš-
ka.
Učenik uz povremenu
pomoć uočava i koristi se
osnovnim društveno-
afektivnim strategijama
učenja jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire i koristi se
osnovnim tehnikama
kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu
pomoć obrazlaže svoje
mišljenje, stavove i vrije-
dnosti te ih uspoređuje s
mišljenjima, stavovima i
vrijednostima drugih.
Učenik uz povremenu
pomoć tumači i koristi se
osnovnim informacijama
iz različitih izvora te pri-
prema i izvodi kratke
prezentacije jednostavnih
sadržaja na temelju pred-
loška.
Učenik uočava i samos-
talno se koristi osnovnim
društveno-afektivnim
strategijama učenja jezi-
ka.
Učenik samostalno izabi-
re i koristi se osnovnim
tehnikama kreativnoga
izražavanja.
Učenik samostalno ob-
razlaže svoje mišljenje,
stavove i vrijednosti te ih
uspoređuje s mišljenjima,
stavovima i vrijednostima
drugih.
Učenik samostalno tuma-
či i koristi se osnovnim
informacijama iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije jed-
nostavnih sadržaja na
temelju predloška.
–78
–79
7. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.7.1. UČENIK RAZUMIJE
KRATAK TEKST POZNATE
TEMATIKE PRI SLUŠANJU I
ČITANJU.
A.7.2. UČENIK PRIMJENJU-
JE INTONACIJSKA OBILJEŽJA
NA KRATAK GOVORENI
TEKST.
A.7.3. UČENIK GOVORI
KRATAK TEKST POZNATE
TEMATIKE KORISTEĆI SE
JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM
STRUKTURAMA.
A.7.4. UČENIK SUDJELUJE U
KRATKOME RAZGOVORU
POZNATE TEMATIKE.
A.7.5. UČENIK ZAPISUJE
IZGOVORENE JEDNOSTAVNE
RAZRADA ISHODA
- pokazuje globalno i
selektivno razumijevanje
teksta
- razumije glavnu poruku i
pronalazi ključnu infor-
maciju u tekstu
- primjenjuje više strategi-
ja za poboljšanje razumi-
jevanja pri slušanju i
čitanju
- reproducira rečeničnu
intonaciju
- izražajno čita kratak i
tekst
- planira strukturu i sadr-
žaj teksta
- povezuje elemente teks-
ta u logičnu cjelinu kori-
steći se jednostavnim
jezičnim strukturama
- govori kratak tekst
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
- planira strukturu i sadr-
žaj razgovora
- započinje, vodi i završa-
va razgovor
- preuzima riječ na
primjeren način
- zapisuje izgovorene
jednostavne rečenice u
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje kratkoga teksta
poznate tematike te na-
vodi ključnu informaciju.
Učenik primjenjuje neka
intonacijska obilježja
rečenica kad govori ili čita
kratak tekst radi jasnijega
i izražajnijega govora.
Učenik govori dio kratko-
ga teksta, uz stalnu po-
moć povezuje njegove
elemente, opisuje, preds-
tavlja i prepričava kratak i
jednostavan tekst pozna-
te tematike. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik uz stalnu pomoć
sudjeluje u kratkome
razgovoru poznate tema-
tike i pokušava preuzeti
riječ na primjeren način.
Učenik uz stalnu pomoć
razumije i zapisuje poje-
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje kratkoga teksta
poznate tematike te na-
vodi ključnu informaciju.
Učenik uz pomoć
primjenjuje većinu intona-
cijskih obilježja rečenica
kad govori ili čita kratak
tekst u svrhu jasnijega i
izražajnijega govora.
Učenik uz povremenu
pomoć govori većinu
teksta, povezuje elemen-
te teksta, opisuje, pred-
stavlja i prepričava kratak
tekst poznate tematike.
Uz čestu pomoć ispravlja
svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć
sudjeluje u kratkome
razgovoru poznate tema-
tike i preuzima riječ na
primjeren način.
Učenik uz čestu pomoć
razumije i zapisuje izgo-
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć u većini aktivnosti
pokazuje razumijevanje
kratkoga teksta poznate
tematike te navodi ključnu
informaciju.
Učenik primjenjuje većinu
intonacijskih obilježja
rečenica kad govori ili čita
kratak tekst u svrhu jasni-
jega i izražajnijega govo-
ra.
Učenik govori većinu
teksta, povezuje elemen-
te teksta, opisuje, pred-
stavlja i prepričava kratak
tekst poznate tematike.
Uz povremenu pomoć
ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć sudjeluje u krat-
kome razgovoru poznate
tematike i preuzima riječ
na primjeren način.
Učenik uz povremenu
pomoć zapisuje izgovo-
IZNIMNA
Učenik u svim aktivnosti-
ma pokazuje razumije-
vanje kratkoga teksta
poznate tematike te sa-
mostalno navodi ključnu
informaciju i povezuje ju s
primjerom iz teksta.
Učenik samostalno
primjenjuje gotovo sva
intonacijska obilježja
rečenica kad govori ili čita
kratak tekst u svrhu jasni-
jega i izražajnijega govo-
ra.
Učenik samostalno govori
tekst, povezuje sve ele-
mente teksta, opisuje,
predstavlja i prepričava
gotovo svaki kratak tekst
poznate tematike. Sa-
mostalno ispravlja svoj
govor.
Učenik samostalno sudje-
luje u kratkome razgovoru
poznate tematike i preu-
zima riječ na primjeren
način.
Učenik točno i samostal-
no zapisuje izgovorene
–80
KRATKE REČENICE S POZ-
NATIM RIJEČIMA.
A.7.6. UČENIK PIŠE KRATAK
STRUKTURIRAN TEKST POZ-
NATE TEMATIKE KORISTEĆI
SE JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM
STRUKTURAMA I PRIMJENJU-
JUĆI OSNOVNA PRAVOPISNA
PRAVILA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.7.1. UČENIK ISTRAŽUJE
DODATNE INFORMACIJE O
ZEMLJAMA CILJNOGA JEZIKA
RADI RAZUMIJEVANJA KUL-
TURNO UVJETOVANIH SADR-
ŽAJA O VLASTITOJ KULTURI I
STRANIM KULTURAMA.
B.7.2. UČENIK OPISUJE
RAZLIČITE PRIMJERE MEĐU-
kojima se nalaze poznate
jezične strukture
- planira strukturu i sadr-
žaj teksta
- povezuje elemente teks-
ta u logičnu cjelinu kori-
steći se jednostavnim
jezičnim strukturama i
poštujući osnovna pravo-
pisna pravila
- oblikuje tekst koristeći
jednostavne jezične
strukture i primjenjujući
osnovna pravopisna pra-
vila
- uređuje, tj. ispravlja svoj
tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- pronalazi i preispituje
činjenice povezane s
poviješću, geografijom,
kulturom, književnošču,
institucijama, umjetnosti i
medijima zemalja ciljnoga
jezika
- informira se o aktualnim
događanjima i važnim
pojedincima
- kritički povezuje činjeni-
ce o drugim kulturama s
vlastitom kulturom
- navodi primjere stvarnih
i/ili simuliranih međukul-
dine izgovorene jednos-
tavne rečenice i odvaja
dijelove rečenica osnov-
nim pravopisnim znako-
vima.
Učenik piše kratak struk-
turiran tekst poznate
tematike koristeći se
nekim jednostavnim jezi-
čnim strukturama i uz
stalnu pomoć primjenjuje
osnovna pravopisna pra-
vila. Uz stalnu pomoć
ispravlja svoj tekst.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje činjenice
povezane sa zemljama
ciljnoga jezika i uočava
sličnosti s vlastitom kultu-
rom.
Učenik uz stalnu pomoć
navodi primjere međukul-
vorene jednostavne reče-
nice i odvaja dijelove
rečenica osnovnim pra-
vopisnim znakovima.
Učenik piše kratak
strukturiran tekst poznate
tematike koristeći više
jednostavnih jezičnih
struktura i uz čestu
pomoć primjenjuje os-
novna pravopisna pravila.
Uz čestu pomoć ispravlja
svoj tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
povezuje činjenice pove-
zane sa zemljama ciljno-
ga jezika u cjelovitu sliku i
navodi sličnosti s vlasti-
tom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć
navodi različite primjere
rene jednostavne rečeni- jednostavne rečenice i
ce i odvaja dijelove reče- odvaja dijelove rečenica
nica osnovnim pravopis- osnovnim pravopisnim
nim znakovima. znakovima.
Učenik piše kratak Učenik piše kratak
strukturiran tekst poznate strukturiran tekst poznate
tematike koristeći većinu tematike koristeći se svim
jednostavnih jezičnih jednostavnim jezičnim
struktura i uz povremenu strukturama i samostalno
pomoć primjenjuje os- primjenjuje osnovna
novna pravopisna pravila. pravopisna pravila. Sa-
Uz povremenu pomoć mostalno ispravlja svoj
ispravlja svoj tekst. tekst.
VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz povremenu Učenik samostalno preis-
pomoć analizira činjenice pituje činjenice povezane
povezane sa zemljama sa zemljama ciljnoga
ciljnoga jezika, informira jezika, samoinicijativno se
se o aktualnim događan- informira o aktualnim
jima i važnim pojedincima događanjima i važnim
te uspoređuje činjenice o pojedincima te kritički
drugim kulturama s vlasti- povezuje činjenice o dru-
tom kulturom. gim kulturama s vlastitom
kulturom.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno opisu-
pomoć opisuje različite je različite primjere me-
–81
KULTURNIH ISKUSTAVA I turnih susreta u fizičkome
OBJAŠNJAVA ŠTO JE NAUČIO i digitalnome okružju
IZ MEĐUKULTURNOGA ISKU- - tumači i prepričava us-
STVA. vojene činjenice o vlasti-
toj kulturi i drugim kultu-
rama u okviru tematskih
sadržaja
turnih iskustava te nabra- međukulturnih iskustava i primjere međukulturnih đukulturnih iskustava i
ja usvojene činjenice o sažeto prepričava usvo- iskustava i objašnjava prepričava usvojene či-
vlastitoj kulturi i drugim jene činjenice o vlastitoj usvojene činjenice o vlas- njenice o vlastitoj kulturi i
kulturama. kulturi i drugim kulturama. titoj kulturi i drugim kultu- drugim kulturama.
rama.
–82
B.7.3. UČENIK PREPOZNAJE - prepoznaje osnovne
I OPISUJE OSNOVNE DRUŠ- društveno-jezične funkcije
TVENO-JEZIČNE FUNKCIJE jezika: minimalne odgo-
JEZIKA. vore, postavljanje pitanja,
preuzimanje prava na
riječ, promjenu teme,
pristojnost i komplimente
- navodi primjere osnov-
nih društveno-jezičnih
funkcija
- navodi razlike između
formalnoga i neformalno-
ga stila izražavanja
B.7.4. UČENIK IZDVAJA - prepoznaje i ističe pozi-
POZITIVNE SVJETONAZORE tivan način ophođenja
OD RAZLIČITIH OBLIKA DI- prema drugima i drugači-
SKRIMINACIJE U RAZLIČITIM jima neovisno o kontekstu
KONTEKSTIMA TE PREPOZ- - na konkretnim primjeri-
NAJE POSTOJANJE EKSPLI- ma uočava predrasude i
CITNIH STEREOTIPA I PRED- stereotipe o vlastitoj kul-
RASUDA I POTREBU DA IH SE turi i drugim kulturama
RAZGRADI. - prepoznaje potrebu
proširenja stereotipnih
predodžbi i njihove raz-
gradnje
B.7.5. UČENIK PREPOZNAJE - uočava osnovne neiz-
NEIZREČENE PRETPOSTAV- rečene pretpostavke
KE DOBRIH MEĐUKULTURNIH dobrih međukulturnih
ODNOSA I NAVODI UZROKE odnosa – prihvaćanje
NERAZUMIJEVANJA MEĐU temeljnih humanističkih
OSOBAMA IZ RAZLIČITIH vrijednosti, uvažavanje
KULTURA TE OBJAŠNJAVA različitosti i svijest o kul-
VAŽNOST UČENJA STRANIH turnoj uvjetovanosti druš-
JEZIKA. tvenih normi i ponašanja
- navodi osnovne uzroke
međukulturnoga nerazu-
mijevanja
- daje primjere korisnosti i
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i pre-
prepoznaje osnovne navodi osnovne društve- pomoć opisuje osnovne cizno opisuje osnovne
društveno-jezične funkcije no-jezične funkcije te društveno-jezične funkcije društveno-jezične funkcije
te prepoznaje razlike prepoznaje razlike izme- u poznatim kontekstima, u izvanškolskome kon-
između formalnoga i ne- đu formalnoga i nefor- daje primjere te navodi tekstu, daje primjere te
formalnoga stila izraža- malnoga stila izražavanja razlike između formalno- navodi razlike između
vanja u poznatim kontek- u poznatim kontekstima. ga i neformalnoga stila formalnoga i neformalno-
stima. izražavanja. ga stila izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik ističe važnost
prepoznaje pozitivne opisuje pozitivne načine pomoć opisuje pozitivne pozitivnoga načina op-
načine ophođenja prema ophođenja prema drugi- načine ophođenja prema hođenja prema drugima i
drugima i drugačijima u ma i drugačijima u pozna- drugima i drugačijima drugačijima te prepoznaje
poznatome kontekstu te tome kontekstu te uočava neovisno o kontekstu te postojanje eksplicitnih
uočava eksplicitne pred- eksplicitne predrasude i prepoznaje postojanje stereotipa i predrasuda te
rasude i stereotipe o stereotipe o vlastitoj kul- eksplicitnih stereotipa i potrebu da ih se razgradi
vlastitoj kulturi i drugim turi i drugim kulturama na predrasuda te potrebu da neovisno o kontekstu.
kulturama na vrlo konkre- konkretnim primjerima u ih se razgradi u poznato-
tnim primjerima bliskih poznatome kontekstu. me kontekstu.
sadržaja.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
osvještava postojanje prepoznaje neizrečene pomoć prepoznaje os- poznaje neizrečene pret-
neizrečenih pretpostavki pretpostavke dobrih me- novne neizrečene pretpo- postavke dobrih međukul-
dobrih međukulturnih đukulturnih odnosa te stavke dobrih međukul- turnih odnosa, navodi
odnosa te prepoznaje navodi osnovne uzroke turnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga
osnovne uzroke međukul- međukulturnoga nerazu- uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te, kori-
turnoga nerazumijevanja. mijevanja. nerazumijevanja te obja- steći vlastite primjere,
šnjava važnost učenja objašnjava važnost uče-
stranih jezika. nja stranih jezika.
–83
potrebe za učenjem stra-
nih jezika

–84

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.7.1. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE OSNOVNIM KOG-
NITIVNIM STRATEGIJAMA
UČENJA JEZIKA.
C.7.2. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE OSNOVNIM ME-
TAKOGNITIVNIM STRATEGI-
JAMA UČENJA JEZIKA.
C.7.3. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE OSNOVNIM DRU-
ŠTVENO-AFEKTIVNIM STRA-
TEGIJAMA UČENJA JEZIKA.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- organizira vlastito pona- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik povezuje i sa-
vljanje za prirodnu i au- povezuje i koristi se os- povezuje i koristi se os- pomoć povezuje i koristi mostalno i učinkovito se
tomatiziranu komunikaciju novnim kognitivnim novnim kognitivnim se osnovnim kognitivnim koristi osnovnim kogni-
- traži ponavljanje/ po- strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi- tivnim strategijama učen-
jašnjenje radi uspješnije ka. ka. ka. ja jezika.
komunikacije
- koristi se tablicama i
drugim grafičkim prikazi-
ma radi lakšega razumi-
jevanja i pamćenja poda-
taka
- koristi se dvojezičnim
rječnikom
- raščlanjuje zadatak na Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik povezuje i samos-
manje cjeline radi njego- povezuje i koristi se os- povezuje i koristi se os- pomoć povezuje i uglav- talno se koristi osnovnim
va lakšega rješavanja novnim metakognitivnim novnim metakognitivnim nom samostalno se koris- metakognitivnim strategi-
- organizira vlastito uče- strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi- ti osnovnim metakognitiv- jama učenja jezika.
nje s naglaskom na pros- ka. ka. nim strategijama učenja
torno okružje jezika.
- regulira učenje vlastitom
i vršnjačkom povratnom
informacijom
- prati napredak u učenju
jednostavnim tekstom
- surađuje s drugim uče- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik povezuje i samos-
nicima kako bi riješio povezuje i koristi se os- povezuje i koristi se os- pomoć povezuje i koristi talno se koristi osnovnim
problemske situacije i novnim društveno- novnim društveno- se osnovnim društveno- društveno-afektivnim
dobio povratnu informaci- afektivnim strategijama afektivnim strategijama afektivnim strategijama strategijama učenja jezi-
ju o uspješnosti rješava- učenja jezika. učenja jezika. učenja jezika. ka.
nja zadatka
- upotrebljava društvene
vještine radi učinkovitoga
rada u skupini
–85
C.7.4. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE OSNOVNIM TEH-
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA-
ŽAVANJA I STVARA RAZLIČI-
TE KRATKE TEKSTOVE POZ-
NATIH SADRŽAJA.
C.7.5. UČENIK IZABIRE I
KORISTI SE OSNOVNIM VJE-
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ-
LJENJA: RAZUMIJE I USPO-
REĐUJE INFORMACIJE, ANA-
LIZIRA SVOJE I TUĐA MIŠ-
LJENJA, STAVOVE I VRIJED-
NOSTI I RJEŠAVA JEDNOS-
TAVNE PROBLEMSKE SITUA-
CIJE.
C.7.6. UČENIK PRONALAZI I
ORGANIZIRA INFORMACIJE IZ
RAZLIČITIH IZVORA TE IZVO-
DI KRATKE PREZENTACIJE
JEDNOSTAVNIH SADRŽAJA.
8. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.8.1. UČENIK RAZUMIJE
JEDNOSTAVAN TEKST SRE-
DNJE DUŽINE POZNATE
TEMATIKE PRI SLUŠANJU I
ČITANJU.
- kreativno oblikuje različi-
te kratke tekstove pozna-
tih sadržaja prema smjer-
nicama
- priprema pitanja za kviz
- povezuje prethodna
znanja s dostupnim in-
formacijama
- određuje što mu je po-
trebno za rješavanje jed-
nostavne problemske
situacije, stvaranje mišl-
jenja, stava i vrijednosti
izražavajući razumijevan-
je za mišljenja, stavove i
vrijednosti drugih
- pronalazi, razvrstava i
uspoređuje informacije iz
različitih izvora radi njiho-
va razumijevanja i sus-
tavne upotrebe u različi-
tim kratkim tekstovima
poznatih sadržaja i krat-
kim prezentacijama jed-
nostavnih sadržaja
RAZRADA ISHODA
- razumije tekst globalno i
selektivno
- izdvaja glavnu poruku
teksta
- izdvaja ključne i specifi-
čne informacije
- upotrebljava više strate-
Učenik uz stalnu pomoć
povezuje i koristi se os-
novnim tehnikama krea-
tivnoga izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i koristi se osnov-
nim vještinama kritičkoga
mišljenja.
Učenik uz stalnu pomoć
pronalazi i organizira
informacije iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije jed-
nostavnih sadržaja.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje glavne poruke
jednostavnoga teksta
poznate tematike te pre-
poznaje ključne i neke
Učenik uz čestu pomoć
povezuje i koristi se os-
novnim tehnikama krea-
tivnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i koristi se osnov-
nim vještinama kritičkoga
mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć
pronalazi i organizira
informacije iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije jed-
nostavnih sadržaja.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć u
većini aktivnosti pokazuje
razumijevanje glavne
poruke jednostavnoga
teksta poznate tematike
te prepoznaje ključne i
neke specifične informa-
Učenik uz povremenu
pomoć povezuje i koristi
se osnovnim tehnikama
kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire i koristi se
osnovnim vještinama
kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu
pomoć pronalazi i organi-
zira informacije iz različi-
tih izvora te priprema i
izvodi kratke prezentacije
jednostavnih sadržaja.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć u većini aktivnosti
pokazuje razumijevanje
glavne poruke jednostav-
noga teksta poznate te-
matike te prepoznaje
ključne i specifične infor-
Učenik samostalno pove-
zuje i koristi se osnovnim
tehnikama kreativnoga
izražavanja.
Učenik samostalno izabi-
re i koristi se osnovnim
vještinama kritičkoga
mišljenja.
Učenik samostalno pro-
nalazi i organizira infor-
macije iz različitih izvora
te priprema i izvodi kratke
prezentacije jednostavnih
sadržaja.
IZNIMNA
Učenik u svim aktivnosti-
ma pokazuje razumijeva-
nje glavne poruke jednos-
tavnoga teksta poznate
tematike te samostalno
prepoznaje glavnu poru-
ku, ključne i specifične
–86
gija za poboljšanje razu- specifične informacije. cije. macije. informacije.
mijevanja pri slušanju i
čitanju

–87
A.8.2. UČENIK UOČAVA I - koristi se naglaskom i
PRIMJENJUJE NAGLASAK I intonacijom kako bi izra-
INTONACIJU KAKO BI OBO- zio različit smisao infor-
GATIO JEDNOSTAVNU PO- macije
RUKU. - izražava stav prema
onome što govori
A.8.3. UČENIK GOVORI - planira i priprema
KRATAK TEKST KORISTEĆI strukturu i sadržaj teksta
SE JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM - povezuje elemente teks-
STRUKTURAMA NIŽE RAZINE ta u logičnu cjelinu koris-
SLOŽENOSTI. teći se odgovarajućim
jezičnim strukturama
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.8.4. UČENIK SUDJELUJE U - planira i priprema
PLANIRANOME RAZGOVORU I strukturu i sadržaj razgo-
JEDNOSTAVNOME NEPLANI- vora
RANOM RAZGOVORU POZ- - sudjeluje u neplanira-
NATE TEMATIKE. nome razgovoru poznate
tematike
- koristi se odgovarajućim
jezičnim strukturama
A.8.5. UČENIK ZAPISUJE - zapisuje izgovorene
IZGOVORENE JEDNOSTAVNE jednostavne rečenice u
REČENICE S POZNATIM kojima se nalaze poznate
RIJEČIMA. jezične strukture
- koristi se osnovnim
pravopisnim znakovima
A.8.6. UČENIK PIŠE KRATAK - planira strukturu i sadr-
Učenik se uz stalnu
pomoć koristi naglaskom i
intonacijom u učestalim,
poznatim i naučenim
jednostavnim porukama i
situacijama te se koristi
naglaskom i intonacijom
radi izražavanja vlastitoga
stava i značenja infor-
macija.
Učenik uz stalnu pomoć
planira i priprema kratak
tekst, povezuje elemente
teksta, prenosi glavnu
poruku teksta te se koristi
učestalim jezičnim
strukturama. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik uz stalnu pomoć
planira, priprema i
sudjeluje u planiranome i
jednostavnome neplani-
ranom razgovoru te se uz
stalnu pomoć koristi
učestalim jezičnim
strukturama.
Učenik uz stalnu pomoć
zapisuje pojedine izgovo-
rene jednostavne rečeni-
ce i odvaja dijelove reče-
nica osnovnim pravopis-
nim znakovima.
Učenik uz stalnu pomoć
Učenik se uz čestu
pomoć koristi naglaskom i
intonacijom u poznatim i
jednostavnim porukama i
situacijama radi iz-
ražavanja vlastitoga stava
i značenja informacije.
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema kratak
tekst, povezuje elemente
teksta, prenosi glavnu
poruku i ključne infor-
macije teksta te se koristi
učestalim jezičnim
strukturama. Uz čestu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik uz čestu pomoć
planira, priprema i
sudjeluje u planiranome i
jednostavnome neplani-
ranom razgovoru te se uz
čestu pomoć koristi od-
govarajućim jezičnim
strukturama.
Učenik uz čestu pomoć
zapisuje izgovorene jed-
nostavne rečenice i odva-
ja dijelove rečenica os-
novnim pravopisnim zna-
kovima.
Učenik uz čestu pomoć
Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno
pomoć koristi naglaskom i koristi naglaskom i in-
intonacijom u jed- tonacijom u jednostavnim
nostavnim porukama radi porukama, koristi se
izražavanja vlastitoga njima točno radi iz-
stava i značenja infor- ražavanja vlastitoga stava
macije. i značenja informacije.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno plani-
pomoć planira i priprema ra i priprema kratak tekst,
kratak tekst, povezuje povezuje elemente tek-
elemente teksta, prenosi sta, izražava se tečno,
glavnu poruku i ključne točno i s lakoćom te se
informacije te se koristi koristi odgovarajućim
odgovarajućim jezičnim jezičnim strukturama.
strukturama. Uz pov- Ispravlja pogreške u
remenu pomoć ispravlja svome govoru i govoru
svoj govor. vršnjaka.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno plani-
pomoć planira, priprema i ra, priprema i sudjeluje u
sudjeluje u planiranome planiranome razgovoru;
razgovoru, započinje i započinje i razvija komu-
razvija komunikaciju u nikaciju u neplaniranome
jednostavnome neplani- razgovoru, govori tečno,
ranom razgovoru te se uz točno i spontano te se
povremenu pomoć koristi samostalno koristi odgo-
odgovarajućim jezičnim varajućim jezičnim
strukturama. strukturama.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno za-
pomoć zapisuje izgovo- pisuje izgovorene jednos-
rene jednostavne rečeni- tavne rečenice i odvaja
ce; često ispravno odvaja dijelove rečenica osnov-
dijelove rečenica osnov- nim pravopisnim znako-
nim pravopisnim znako- vima.
vima.
Učenik uz povremenu Učenik piše kratak
–88
STRUKTURIRAN TEKST POZ- žaj teksta piše kratak strukturiran piše kratak strukturiran pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate
NATE TEMATIKE KORISTEĆI - koristi se primjerenim tekst poznate tematike tekst poznate tematike strukturiran tekst poznate tematike koristeći se svim
SE JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM veznim sredstvima i od- koristeći se nekim je- koristeći se s više jezičnih tematike koristeći se jezičnim strukturama niže
STRUKTURAMA NIŽE RAZINE govarajućim jezičnim zičnim strukturama niže struktura niže razine većinom jezičnih struktura razine složenosti i sa-
SLOŽENOSTI I PRIMJENJU- strukturama razine složenosti i složenosti i primjenjujući niže razine složenosti i mostalno primjenjujući
JUĆI PRAVOPISNA PRAVILA. - primjenjuje pravopisna primjenjujući osnovna osnovna pravopisna primjenjujući osnovna osnovna pravopisna
pravila u različitim aktiv- pravopisna pravila. Uz pravila. Uz čestu pomoć pravopisna pravila. Uz pravila. Samostalno is-
nostima pisanja stalnu pomoć ispravlja ispravlja svoj tekst. povremenu pomoć is- pravlja svoj tekst i tekst
- uređuje, tj. ispravlja svoj svoj tekst. pravlja svoj tekst. vršnjaka.
tekst
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
PREPORUČENE TEME: Obrazovanje, Svijet rada, Planovi za budućnost, Putovanja, Interesi, Zdravlje
LEKSIČKE STRUKTURE: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se po-
navljaju i proširuju u odnosu na prethodni ciklus.
FUNKCIJE: opisivanje ljudi, stvari i mjesta, opisivanje osjećaja, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obve-
ze i potrebe, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Future forms, Past simple, Present perfect simple, Conditional clauses (type 1), Passive
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: formalno pismo, email, kratak članak, vrlo kratka priča, pjesma, osvrt (npr. na knjigu, predstavu, film), prepričavanje, intervju, osobni
dnevnik, prezentacija, biografija, letak, blog, jednostavne bilješke, recept, reklamne poruke
METODIČKE PREPORUKE: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom i dramatizacijom te uz pomoć zornih sredsta-
va. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije i uvođenje u osno-
ve metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Od osmog se razreda poučavanje temelji na uravnoteženome odnosu svih
četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Postupnim se povećava udio kognitivnoga pristupa jeziku.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
B.8.1. UČENIK USPOREĐU- - pronalazi dodirne točke Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno anali-
JE SLIČNOSTI I RAZLIKE među različitim kulturama prepoznaje sličnosti i navodi i imenuje sličnosti pomoć opisuje sličnosti i zira sličnosti i različitosti
MEĐU VLASTITOM KULTU- - uočava posebnosti i različitosti među različitim i različitosti među različi- različitosti među različitim među različitim kultura-
ROM, KULTURAMA ZEMALJA različitosti među različitim kulturama. tim kulturama te uočava kulturama, pronalazi ma, navodi i opisuje
CILJNOGA JEZIKA I DRUGIM kulturama činjenice o zemljama primjere u poznatome primjere u poznatome
KULTURAMA. - izvještava o osnovnim ciljnoga jezika i drugih kontekstu i izvještava o kontekstu te iz raznih
obilježjima običaja zemal- kultura u raznim izvorima. njima te iz raznih multi- multimodalnih izvora
ja ciljnoga jezika i drugih modalnih izvora izdvaja izdvaja važne činjenice o
kultura i uspoređuje ih s važne činjenice o zeml- zemljama ciljnoga jezika i
običajima vlastite zemlje jama ciljnoga jezika i drugih kultura.
- iz raznih multimodalnih drugih kultura.
izvora izdvaja važne čin-
jenice o zemljama ciljno-
ga jezika i drugih cultura

–89

B.8.2. UČENIK OBJAŠNJAVA
PROCES VLASTITOGA UČE-
NJA TIJEKOM MEĐUKULTUR-
NOGA ISKUSTVA.
B.8.3. UČENIK PRIMJENJU-
JE OSNOVNE DRUŠTVENO-
JEZIČNE FUNKCIJE JEZIKA
KORISTEĆI SE JEDNOSTAV-
NIM IZRAZIMA.
B.8.4. UČENIK OBJAŠNJAVA
OPASNOST OD GENERALI-
ZACIJA, PREDRASUDA I
STEREOTIPA I POTREBU ZA
NJIHOVOM RAZGRADNJOM
TE PREPOZNAJE POSTOJA-
NJE OSNOVNIH STRATEGIJA
ZA IZBJEGAVANJE I/ILI PREV-
LADAVANJE NESPORAZUMA I
OTKRIVANJE STEREOTIPA I
- uspoređuje sličnosti i
razlike među književnim
tekstovima na materins-
kom i engleskom jeziku
(npr. igrokazi, kraće dra-
me, pripovijetke i sl.)
- prepričava tijek među- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
kulturnoga susreta prepričava dijelove me- prepričava dijelove me- pomoć prepričava tijek pričava tijek međukultur-
- opisuje strategije koje je đukulturnoga susreta te đukulturnoga susreta te međukulturnoga susreta i noga susreta i tumači
primjenjivao kako bi nau- navodi neke od strategija navodi neke od strategija opisuje strategije kojima strategije kojima se koris-
čio nešto o kulturi druge kojima se koristio tijekom kojima se koristio tijekom se koristio tijekom među- tio tijekom međukulturno-
osobe međukulturnoga iskustva. međukulturnoga iskustva. kulturnoga iskustva. ga iskustva.
- izražava osnovne druš- Učenik uz stalnu pomoć u Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno
tveno-jezične funkcije s nekim slučajevima primjenjuje osnovne pomoć u većini slučajeva primjenjuje osnovne
pomoću jednostavnih primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije
jezičnih struktura u tekstu društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu. društveno-jezične funkcije u različitim kontekstima.
niže razine složenosti u školskome kontekstu. u poznatome kontekstu.
- primjenjuje odgovaraju-
će strukture minimalnih
odgovora i one za postav-
ljanje pitanja
- koristi se osnovnim
tehnikama za preuziman-
je prava na riječ i
promjenu teme
- pristojno se odnosi pre-
ma drugima
-izražava komplimente
- opisuje mogući utjecaj Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obja-
generalizacija, predrasu- osvještava opasnost od opisuje utjecaj generali- pomoć komentira utjecaj šnjava utjecaj generaliza-
da i stereotipa na osobne generalizacija, predrasu- zacija, predrasuda i ste- generalizacija, predrasu- cija, predrasuda i stereo-
i međukulturne odnose da i stereotipa te važnost reotipa na osobne i da i stereotipa na osobne tipa na osobne i međukul-
- navodi primjere neus- njihova razotkrivanja i međukulturne odnose te i međukulturne odnose te turne odnose te komenti-
pješnih kulturnih susreta razgradnje. opisuje važnost njihova komentira važnost njiho- ra važnost njihova razo-
zbog nesporazuma uzro- razotkrivanja i razgradnje. va razotkrivanja i raz- tkrivanja i razgradnje
kovanih generalizacijama, gradnje. neovisno o kontekstu.
predrasudama i stereoti-
pima
–90
PREDRASUDA. - ističe važnost razotkri-
vanja i razgradnje gene-
ralizacija, predrasuda i
stereotipa
- uočava načine rješavan-
ja kulturno uvjetovanih
nesporazuma
B.8.5. UČENIK OPISUJE - objašnjava kako tumač- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obja-
POJEDINE ČIMBENIKE KOJI enje pojava drugih kultura prepoznaje čimbenike koji prepoznaje čimbenike koji pomoć navodi i opisuje šnjava čimbenike koji
PRIDONOSE iz osobnoga gledišta, pridonose nerazumijevan- pridonose nerazumijevan- čimbenike koji pridonose pridonose nerazumijevan-
(NE)RAZUMIJEVANJU MEĐU omalovažavanje drugoga ju među kulturama. ju među kulturama. nerazumijevanju među ju među kulturama.
KULTURAMA. i drugačijega i nedostatak kulturama.
empatije dovode do me-
đukulturnih nesporazuma
- objašnjenja potkrepljuje
primjerima iz poznatoga
konteksta
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
C.8.1. UČENIK IZABIRE I - planira i priprema jezi- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
PRIMJENJUJE OSNOVNE čne aktivnosti izabire i primjenjuje os- izabire i primjenjuje os- pomoć i u većini slučaje- činkovito izabire i primje-
KOGNITIVNE STRATEGIJE - primjenjuje jednostavne novne kognitivne strategi- novne kognitivne strategi- va učinkovito primjenjuje njuje osnovne kognitivne
UČENJA JEZIKA PRIMJERENE leksičke i strukturne ob- je učenja jezika. je učenja jezika. osnovne kognitivne stra- strategije učenja jezika.
RAZLIČITIM ZADATCIMA. rasce/pravila tegije učenja jezika.
- koristi se kontekstom i
prethodnim znanjem radi
određivanja značenja i
izgovora riječi
C.8.2. UČENIK IZABIRE I - postavlja ciljeve učenja i Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
PRIMJENJUJE OSNOVNE organizira vlastito učenje izabire i primjenjuje os- izabire i primjenjuje os- pomoć i u većini slučaje- učinkovito izabire i
METAKOGNITIVNE STRATE- s naglaskom na organi- novne metakognitivne novne metakognitivne va učinkovito primjenjuje primjenjuje osnovne me-
GIJE UČENJA JEZIKA PRIM- zaciju vremena strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. osnovne metakognitivne takognitivne strategije
JERENE RAZLIČITIM ZADAT- - prepoznaje i upotreblja- strategije učenja jezika. učenja jezika.
CIMA. va metode koje su mu
više pomogle pri učenju

–91
- prati napredak u učenju
kratkim tekstom

–92
C.8.3. UČENIK IZABIRE I - razvija svijest o ulozi
PRIMJENJUJE OSNOVNE učenja jezika u jačanju
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE samopouzdanja
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA - aktivno sluša i uvažava
PRIMJERENE RAZLIČITIM mišljenja drugih
ZADATCIMA. - sudjeluje u procesu
donošenja odluka u sku-
pini
C.8.4. UČENIK PRILAGOĐA- - kreativno oblikuje različi-
VA OSNOVNE TEHNIKE KRE- te vrste kratkih tekstova
ATIVNOGA IZRAŽAVANJA U poznatih sadržaja
STVARANJU RAZLIČITIH - koristi se tehnikom
VRSTA KRATKIH TEKSTOVA slučajnih pojmova i oluje
POZNATIH SADRŽAJA. ideja u pripremi usmeno-
ga i pisanoga izlaganja
C.8.5. UČENIK POVEZUJE I - promišlja temu
OSNOVNE VJEŠTINE KRITI- - provjerava informacije
ČKOGA MIŠLJENJA: OBJAŠ- procjenjujući njihovu aktu-
NJAVA INFORMACIJE, TUMA- alnost i svrhovitost u
ČI I PROCJENJUJE SVOJA I rješa-vanju problemske
TUĐA MIŠLJENJA, STAVOVE I situacije
VRIJEDNOSTI I RJEŠAVA - tumači i kritički procje-
PROBLEMSKE SITUACIJE. njuje mišljenja, stavove i
vrijednosti
C.8.6. UČENIK IZABIRE I - iz različitih ponuđenih
TUMAČI INFORMACIJE IZ izvora izabire i kritički
RAZLIČITIH IZVORA TE IZVO- objašnjava svoj izbor
DI KRATKE PREZENTACIJE informacija prema
SREDNJE SLOŽENIH SADR- smjernicama i prezentira
ŽAJA. ih
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Osnovne strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih
se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i primjenjuje os-
novne društveno-
afektivne strategije učen-
ja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
prilagođava i upotrebljava
osnovne tehnike kreativ-
noga izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć
povezuje i upotrebljava
osnovne vještine kriti-
čkoga mišljenja.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i tumači informaci-
je iz različitih izvora te
priprema i izvodi kratke
prezentacije srednje
složenih sadržaja prema
smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i primjenjuje os-
novne društveno-
afektivne strategije učen-
ja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
prilagođava i upotrebljava
osnovne tehnike kreativ-
noga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
povezuje i upotrebljava
osnovne vještine kriti-
čkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i tumači informaci-
je iz različitih izvora te
priprema i izvodi kratke
prezentacije srednje
složenih sadržaja prema
smjernicama.
Učenik uz povremenu
pomoć i u većini slučaje-
va učinkovito primjenjuje
osnovne društveno-
afektivne strategije učen-
ja jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć učinkovito prila-
gođava i upotrebljava
osnovne tehnike kreativ-
noga izražavanja.
Učenik uz povremenu
pomoć učinkovito pove-
zuje i upotrebljava os-
novne vještine kritičkoga
mišljenja.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire i tumači
informacije iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije sred-
nje složenih sadržaja
prema smjernicama.
Učenik samostalno i
učinkovito izabire i
primjenjuje osnovne
društveno-afektivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik samostalno i
učinkovito prilagođava i
upotrebljava osnovne
tehnike kreativnoga
izražavanja.
Učenik samostalno i u-
činkovito povezuje i upot-
rebljava osnovne vještine
kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno izabi-
re i tumači informacije iz
različitih izvora te pripre-
ma i izvodi kratke
prezentacije srednje
složenih sadržaja prema
smjernicama.
–93
Srednja škola – nastavak učenja (105+105+105+96)
4. CIKLUS
1. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.1.1. UČENIK ANALIZIRA
JEDNOSTAVAN PRILAGOĐEN
ILI IZVORAN TEKST SREDNJE
DUŽINE PRI SLUŠANJU I
ČITANJU.
A.1.2. UČENIK ČITA PRILA-
GOĐENE KNJIŽEVNE TEKS-
TOVE.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
osnovnih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije
- prepoznaje implicitne
poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebit-
ne informacije
- primjenjuje strategije za
slušanje i čitanje
- razumije govornika kad
govori polako u najzastu-
pljenijim varijantama
standardnoga jezika
- uspoređuje utjecaj into-
nacije na poruku koju
govornik želi prenijeti
- prepoznaje i razlikuje
razgovorni stil od formal-
nijih stilova
- razvija čitalačku pisme-
nost čitajući radi užitka
književne tekstove u mo-
gućoj korelaciji s hrvat-
skim jezikom te po izboru
učenika i učitelja
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz pomoć ana-
lizira tekst i glavnu poruku
te pronalazi i analizira
neke ključne i specifične
informacije. Uz stalnu
pomoć prepoznaje os-
novne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke i
utjecaj intonacije te
razumije govornika kad
govori polako u
najzastupljenijim vari-
jantama standardnoga
jezika te primjenjuje neke
strategije za slušanje i
čitanje.
Učenik uz stalnu pomoć
čita prilagođene književne
tekstove prema prijedlogu
učitelja služeći se rječni-
kom.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku te pronalazi i ana-
lizira neke ključne i
specifične informacije.
Prepoznaje osnovne
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke i neke
implicitne poruke te pov-
remeno razlikuje bitne od
nebitnih informacija. Uz
čestu pomoć prepoznaje
utjecaj intonacije i razumi-
je izvornog govornika kad
govori polako u
najzastupljenijim vari-
jantama standardnoga
jezika te primjenjuje neke
strategije za slušanje i
čitanje.
Učenik uz čestu pomoć
čita prilagođene književne
tekstove prema prijedlogu
učitelja.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira tekst i
glavnu poruku, pronalazi i
analizira većinu ključnih i
specifičnih informacija.
Prepoznaje osnovne
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke i im-
plicitne poruke te
uglavnom razlikuje bitne
od nebitnih informacija.
Uz povremenu pomoć
prepoznaje utjecaj in-
tonacije i razumije izvor-
nog govornika kad govori
polako u najzastupljenijim
varijantama standardno-
ga jezika te primjenjuje
više različitih strategija za
slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu
pomoć čita prilagođene
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja.
IZNIMNA
Učenik samostalno ana-
lizira tekst, glavnu
poruku, ključne i
specifične informacije i
povezuje ih s primjerima
iz teksta. Prepoznaje
osnovne leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i implicitne
poruke te razlikuje bitne
od nebitnih informacija.
Prepoznaje utjecaj in-
tonacije i razumije izvor-
nog govornika kad govori
polako u najzastupljenijim
varijantama standardno-
ga jezika te primjenjuje
odgovarajuće strategije
za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno čita
prilagođene književne
tekstove prema vlastito-
me izboru.
Samoinicijativno se krea-
tivno izražava.
–94
A.1.3. UČENIK PRILAGOĐA- - ističe i naglašava znač-
VA PROZODIJU RAZLIČITIM enje pojedinačnih riječi u
KOMUNIKACIJSKIM SITUACI- prijenosu poruke
JAMA. - koristi se odgovarajućim
naglaskom ili/i akcentom,
ritmom, intonacijom te
varijacijama u brzini i
glasnoći govora i prila-
gođava ih različitim ko-
munikacijskim situacijama
A.1.4. UČENIK GOVORI - planira tijek govora
TEKST SREDNJE DUŽINE - priprema i govori tekst
KORISTEĆI SE JEZIČNIM - izražava vlastito mišlje-
STRUKTURAMA SREDNJE nje, ideje i stavove i pot-
RAZINE SLOŽENOSTI. krepljuje ih odgovaraju-
ćim dokazima i primjeri-
ma
- upotrebljava osnovne
leksičke strukture svoj-
stvene jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.1.5. UČENIK SUDJELUJE U - planira i priprema raz-
DUŽEMU PLANIRANOM I govor
JEDNOSTAVNOME NEPLANI- - sudjeluje u razgovoru
RANOM RAZGOVORU. - upotrebljava primjerene
jezične strukture za
pokretanje, održavanje i
završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ
- koristi se osnovnim
Učenik uz stalnu pomoć i
prema slušnome modelu
prilagođava prozodiju
poznatim komunikacij-
skim situacijama kako bi
istaknuo značenje pojedi-
načnih riječi u prijenosu
poruke oponašajući od-
govarajući naglasak ili/i
akcent, ritam, intonaciju
te varijacije u brzini i gla-
snoći govora.
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst sred-
nje dužine koristeći se
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti
te izražava vlastito miš-
ljenje, ideje i stavove. Uz
stalnu pomoć se koristi
osnovnim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik uz stalnu pomoć
planira i priprema duži
razgovor i sudjeluje u
jednostavnome nepla-
niranom razgovoru koris-
teći se nekim primjerenim
jezičnim strukturama; uz
stalnu pomoć pokreće
razgovor i preuzima pra-
vo na riječ te upotrebljava
Učenik prema slušnome
modelu prilagođava pro-
zodiju poznatim komuni-
kacijskim situacijama
kako bi istaknuo značenje
pojedinačnih riječi u prije-
nosu poruke i uz čestu se
pomoć koristi odgovara-
jućim naglaskom ili/i ak-
centom, ritmom, intonaci-
jom te varijacijama u
brzini i glasnoći govora.
Učenik uz čestu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst sred-
nje dužine, koristi se
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti,
izražava vlastito mišlje-
nje, ideje i stavove i nas-
toji ih potkrijepiti primjeri-
ma. Uz čestu se pomoć
koristi osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema duži
razgovor i sudjeluje u
jednostavnome nepla-
niranom razgovoru koris-
teći se nekim primjerenim
jezičnim strukturama;
pokreće, održava i za-
vršava razgovor te po-
vremeno preuzima pravo
Učenik prilagođava pro-
zodiju različitim komuni-
kacijskim situacijama
kako bi istaknuo značenje
pojedinačnih riječi u prije-
nosu poruke i uz povre-
menu se pomoć koristi
naglaskom ili/i akcentom,
ritmom, intonacijom te
varijacijama u brzini i
glasnoći govora.
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek govo-
ra, priprema i govori tekst
srednje dužine, koristi se
primjerenim jezičnim
strukturama srednje razi-
ne složenosti, izražava
vlastito mišljenje, ideje i
stavove i potkrepljuje ih
ponekim dokazima i prim-
jerima. Uz povremenu se
pomoć koristi osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć planira i priprema
duži razgovor i aktivno
sudjeluje u jednostavno-
me neplaniranom razgo-
voru koristeći se primje-
renim jezičnim struktura-
ma, često pokreće,
održava i završava raz-
govor te preuzima pravo
Učenik samostalno i krea-
tivno prilagođava prozodi-
ju različitim komunikacij-
skim situacijama kako bi
posebno istaknuo znače-
nje pojedinačnih riječi u
prijenosu poruke, točno i
precizno koristi se odgo-
varajućim naglaskom ili/i
akcentom, ritmom, into-
nacijom te varijacijama u
brzini i glasnoći govora.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora,
priprema i govori tekst
srednje dužine točno se
koristeći primjerenim
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti
te izražava vlastito miš-
ljenje, ideje i stavove i
potkrepljuje ih odgovara-
jućim dokazima i primje-
rima. Samostalno se
koristi osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik samostalno pla-
nira i priprema duži raz-
govor i aktivno i sa-
moinicijativno sudjeluje u
jednostavnome nepla-
niranom razgovoru, krea-
tivno se koristi primjere-
nim jezičnim strukturama,
samostalno pokreće,
održava i završava raz-
–95

A.1.6. UČENIK PIŠE STRUK-
TURIRAN TEKST SREDNJE
DUŽINE KORISTEĆI SE JEZI-
ČNIM STRUKTURAMA SRED-
NJE RAZINE SLOŽENOSTI.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.1.1. UČENIK RASPRAVLJA
O INFORMACIJAMA O ZEM-
LJAMA CILJNOGA JEZIKA I
DRUGIM KULTURAMA.
B.1.2. UČENIK PRILAGOĐA-
VA ZADANE KOMUNIKACIJ-
SKE OBRASCE U RAZLIČITIM,
UNAPRIJED ODREĐENIM
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- planira strukturu i sadr-
žaj
- organizira tekst u od-
lomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i jezi-
čnim strukturama srednje
razine složenosti
- primjenjuje pravopisna
pravila
- koristi se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- proširuje raspon infor-
macija o drugim kultura-
ma
- utvrđuje i analizira
sličnosti i različitosti među
vlastitom kulturom i dru-
gim kulturama
- prosuđuje primjerenost
zaključaka o vlastitoj
kulturi i drugim kulturama
- mijenja naučene komu-
nikacijske obrasce za
izražavanje različitih druš-
tvenih funkcija jezika
osnovne leksičke struktu-
re svojstvene jeziku
struke.
Učenik uz stalnu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst srednje dužine
koristeći se nekim veznim
sredstvima i primjerenim
jezičnim strukturama te
primjenjuje dio
pravopisnih pravila. Uz
stalnu pomoć se koristi
osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj
tekst.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
proširuje raspon infor-
macija o drugim kultura-
ma te obrazlaže sličnosti i
različitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama.
Učenik uz stalnu pomoć i
na temelju predloška
primjenjuje naučene ko-
munikacijske obrasce.
na riječ i upotrebljava
osnovne leksičke struktu-
re svojstvene jeziku
struke.
Učenik uz čestu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst srednje dužine s
djelomično razrađenim
idejama koristeći se
nekim odgovarajućim
veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti.
Uz čestu se pomoć koristi
osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz čestu
pomoć ispravlja svoj
tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
obrazlaže sličnosti i raz-
ličitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama te tumači zaključke
o vlastitoj kulturi i drugim
kulturama.
Učenik uz čestu pomoć i
u nekim slučajevima
primjenjuje naučene ko-
munikacijske obrasce.
na riječ i upotrebljava
osnovne leksičke struktu-
re svojstvene jeziku
struke.
Učenik uz povremenu
pomoć piše tekst srednje
dužine, organizira od-
lomke i razrađuje ideje,
uglavnom se točno koristi
primjerenim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima i jezičnim
strukturama srednje ra-
zine složenosti. Uz pov-
remenu se pomoć koristi
osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz pov-
remenu pomoć ispravlja
svoj tekst.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć procjenjuje
sličnosti i različitosti među
vlastitom kulturom i dru-
gim kulturama te za-
ključke o vlastitoj kulturi i
drugim kulturama.
Učenik uz povremenu
pomoć i u većini slučaje-
va primjereno izabire i
koristi se naučenim ko-
govor te preuzima pravo
na riječ i upotrebljava
osnovne leksičke struktu-
re svojstvene jeziku
struke.
Učenik samostalno i krea-
tivno piše tekst srednje
dužine, jasno organizira
odlomke i precizno raz-
rađuje ideje točno se
koristeći primjerenim
veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti.
Koristi se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke. Samostalno is-
pravlja svoj tekst.
IZNIMNA
Učenik samostalno
procjenjuje sličnosti i
različitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama te primjerenost
zaključaka o vlastitoj
kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno prila-
gođava i koristi se
naučenim komunikaci-
jskim obrascima.
–96
KONTEKSTIMA. - prilagođava obrasce munikacijskim obrascima.
vlastitim potrebama u
komunikacijskoj situaciji

–97
B.1.3. UČENIK PREISPITUJE
I PROCJENJUJE PREDRASU-
DE I STEREOTIPE NA SVIM
RAZINAMA I U SVIM OBLICIMA
TE PREDLAŽE STRATEGIJE
ZA IZBJEGAVANJE I/ILI PREV-
LADAVANJE NESPORAZUMA,
OTKRIVANJE I RAZGRADNJU
STEREOTIPA I PREDRASUDA.
B.1.4. UČENIK PREPOZNAJE
I OBJAŠNJAVA UTJECAJ
MEĐUKULTURNIH ISKUSTAVA
NA OBLIKOVANJE VLASTITIH
UVJERENJA I STAVOVA PRE-
MA DRUGIMA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.1.1. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
KOGNITIVNIM STRATEGIJAMA
UČENJA JEZIKA.
C.1.2. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
METAKOGNITIVNIM STRATE-
- provjerava točnost in-
formacija o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika i drugim kultu-
rama
- ističe (vlastita) pogrešna
shvaćanja i upozorava na
njihove posljedice
- izabire strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma,
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda
primjerene kontekstu
- izdvaja vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima
- navodi promjene vlasti-
tih uvjerenja i stavova
koje su uslijedile kao
rezultat međukulturnih
iskustava
RAZRADA ISHODA
- analizira i primjenjuje
potrebne korake za us-
pješno rješavanje zadat-
ka
- raščlanjuje nove izraze i
strukture na poznate
elemente radi razumije-
vanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim
i/ili dvojezičnim rječnicima
- razmišlja o različitim
zadatcima pokazujući
jasno razumijevanje nji-
Učenik uz stalnu pomoć
istražuje informacije o
narodu i/ili kulturama
zemalja ciljnoga jezika te
upozorava na (vlastita)
pogrešna shvaćanja.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje složene kog-
nitivne strategije učenja
jezika i uz stalnu pomoć
se njima koristi.
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje složene me-
takognitivne strategije
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
dovodi u vezu različite pomoć komentira različite
informacije o narodu i/ili informacije o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno- kulturama zemalja ciljno-
ga jezika, preispituje ga jezika i (vlastita) po-
(vlastita) pogrešna grešna shvaćanja o naro-
shvaćanja o narodu i/ili du i/ili kulturama zemalja
kulturama zemalja ciljno- ciljnoga jezika te preispi-
ga jezika te se koristi tuje strategije za izbjega-
strategijama za izbjega- vanje i/ili prevladavanje
vanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i
nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i
razgradnju stereotipa i predrasuda.
predrasuda.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
opisuje promjene vlastitih pomoć objašnjava
uvjerenja i stavova prema promjene vlastitih uvje-
drugima. renja i stavova prema
drugima.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA VRLO DOBRA
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
prepoznaje složene kog- pomoć prepoznaje većinu
nitivne strategije učenja složenih kognitivnih stra-
jezika i uz čestu pomoć tegija učenja jezika i uz
se njima koristi. povremenu se pomoć
njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
prepoznaje složene me- pomoć prepoznaje većinu
takognitivne strategije složenih metakognitivnih
Učenik samostalno
provjerava točnost infor-
macija o narodu i/ili kultu-
rama zemalja ciljnoga
jezika, komentira (vlasti-
ta) pogrešna shvaćanja o
narodu i/ili kulturama
zemalja ciljnoga jezika te
samostalno predlaže
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma, otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pre-
drasuda.
Učenik samostalno obja-
šnjava promjene vlastitih
uvjerenja i stavova prema
drugima i daje primjere.
IZNIMNA
Učenik samostalno pre-
poznaje složene kognitiv-
ne strategije učenja jezika
i samostalno se njima
koristi.
Učenik samostalno pre-
poznaje složene meta-
kognitivne strategije
–98
GIJAMA UČENJA JEZIKA. hove svrhe
- prepoznaje moguće
probleme i bira odgovara-
juća rješenja
- prati napredak u učenju
tekstom srednje dužine
C.1.3. UČENIK PREPOZNAJE - usredotočuje se na
I KORISTI SE SLOŽENIM ciljeve učenja, vlastita
DRUŠTVENO-AFEKTIVNIM postignuća i resurse koji
STRATEGIJAMA UČENJA su mu na raspolaganju
JEZIKA. radi smanjenja stresa pri
učenju
- razgovara s drugima o
poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učen-
je radi uzajamne potpore i
ohrabrenja
C.1.4. UČENIK IZABIRE - kreativno oblikuje različi-
RAZLIČITE TEHNIKE KREATI- te vrste tekstova
VNOGA IZRAŽAVANJA I KO- - provodi kratko istraživa-
RISTI SE NJIMA: TUMAČI I nje na temelju postavlje-
VREDNUJE POSTOJEĆE I nih hipoteza izvodeći
OSMIŠLJAVA NOVE IDEJE zaključke otvorenoga tipa
POVEZANE S OSOBNIM IS- i koristeći se intuicijom u
KUSTVIMA I POZNATIM TE- pronalaženju originalnih
MAMA. rješenja
C.1.5. UČENIK IZABIRE - pažljivo, aktivno i anali-
RAZLIČITE VJEŠTINE KRITI- tički čita i odlučuje koje
ČKOGA MIŠLJENJA I KORISTI od informacija, mišljenja,
SE NJIMA PRI TUMAČENJU I stavova i vrijednosti u
VREDNOVANJU MIŠLJENJA, tekstu prihvatiti
STAVOVA I VRIJEDNOSTI - izlaže ih s argumentaci-
POVEZANIH S OSOBNIM jom
ISKUSTVIMA I POZNATIM - sudjeluje u debati
TEMAMA.
C.1.6. UČENIK IZABIRE I - bira i usklađuje informa-
ORGANIZIRA INFORMACIJE IZ cije/poruke iz različitih
RAZLIČITIH VRSTA TEKSTO- vrsta tekstova i iz različi-
VA I IZVORA, UOČAVA OS- tih izvora te ih prema
učenja jezika i uz stalnu
pomoć se njima koristi.
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje složene
društveno-afektivne stra-
tegije učenja jezika i uz
stalnu pomoć se njima
koristi.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i različite tehnike
kreativnoga izražavanja i
uz stalnu pomoć se njima
koristi.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire različite vještine
kritičkoga mišljenja i uz
stalnu pomoć se njima
koristi.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i organizira infor-
macije iz različitih vrsta
tekstova i izvora te pri-
učenja jezika i uz čestu
pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć
prepoznaje složene
društveno-afektivne stra-
tegije učenja jezika i uz
čestu pomoć se njima
koristi.
Učenik uz čestu pomoć
izabire različite tehnike
kreativnoga izražavanja i
uz čestu pomoć se njima
koristi.
Učenik uz čestu pomoć
izabire različite vještine
kritičkoga mišljenja i uz
čestu pomoć se njima
koristi.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i organizira infor-
macije iz različitih vrsta
tekstova i izvora te pri-
strategija učenja jezika i
uz pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu
pomoć prepoznaje većinu
složenih društveno-
afektivnih strategija učen-
ja jezika i uz povremenu
se pomoć njima koristi.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire različite
tehnike kreativnoga izra-
žavanja i uz povremenu
se pomoć učinkovito
njima koristi.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire različite
vještine kritičkoga mišl-
jenja i uz povremenu se
pomoć njima učinkovito
koristi.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire i organizira
informacije iz različitih
vrsta tekstova i izvora te
učenja jezika i samos-
talno se njima koristi.
Učenik samostalno pre-
poznaje složene
društveno-afektivne stra-
tegije učenja jezika i sa-
mostalno se njima koristi.
Učenik izabire različite
tehnike kreativnoga izra-
žavanja te se njima sa-
mostalno i učinkovito
koristi.
Učenik izabire različite
vještine kritičkoga mišl-
jenja te se njima učinkovi-
to koristi.
Učenik samostalno izabi-
re i organizira informacije
iz različitih vrsta tekstova
i izvora te priprema i iz-
–99
NOVNA PRAVILA ZA CITIRA- smjernicama iznosi u prema i izvodi duže pre- prema i izvodi duže pre- priprema i izvodi duže vodi duže prezentacije
NJE IZVORA, TE IZVODI DUŽE dužim prezentacijama zentacije srednje složenih zentacije srednje složenih prezentacije srednje slo- srednje složenih sadržaja
PREZENTACIJE SREDNJE sadržaja prema smjerni- sadržaja prema smjerni- ženih sadržaja prema prema smjernicama i
SLOŽENIH SADRŽAJA. cama i uočava neka os- cama i uočava neka os- smjernicama i uočava uočava osnovna pravila
novna pravila za citiranje novna pravila za citiranje većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
izvora. izvora. za citiranje izvora.

–100
2. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.2.1. UČENIK ANALIZIRA
JEDNOSTAVAN IZVORAN I
DUŽI PRILAGOĐEN TEKST
PRI SLUŠANJU I ČITANJU.
A.2.2. UČENIK ANALIZIRA
PRILAGOĐENE KNJIŽEVNE
TEKSTOVE.
A.2.3. UČENIK SE KORISTI
PROZODIJOM
RADI ISTICANJA RAZLIČITIH
ZNAČENJA.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
jednostavnih leksičkih
struktura svojstvenih
jeziku struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i implicitne poruke
u tekstu primjenjujući
strategije slušanja i čita-
nja
- procjenjuje utjecaj into-
nacije na poruku koju
govornik želi prenijeti u
različitim kontekstima
- prepoznaje različite
stilove uvjetovane komu-
nikacijskom situacijom
- razlikuje upotrebu odgo-
varajućega jezičnog regi-
stra u formalnim i nefor-
malnim situacijama
- razvija čitalačku pisme-
nost čitajući radi užitka
- analizira tekstove prila-
gođene razini znanja u
mogućoj korelaciji s hr-
vatskim jezikom te po
izboru učenika i učitelja
- izmjenjuje naglašavanje
riječi i mijenja rečeničnu
intonaciju kako bi istak-
nuo drugačije značenje
- pravilno izgovara i prati
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku, pronalazi neke
ključne i specifične infor-
macije te prepoznaje
implicitne poruke i jed-
nostavne leksičke struktu-
re svojstvene jeziku stru-
ke. Uz stalnu pomoć
prepoznaje utjecaj into-
nacije i prepoznaje stilove
u pisanome i govorenome
jeziku. Uz stalnu pomoć
razlikuje upotrebu odgo-
varajućega jezičnog reg-
istra.
Učenik uz stalnu pomoć,
služeći se rječnikom,
analizira prilagođene
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja.
Učenik se uz stalnu
pomoć prema zvučnome
predlošku koristi prozodi-
jom, izmjenjuje
naglašavanje riječi i mi-
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA VRLO DOBRA
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
analizira tekst i glavnu pomoć analizira tekst i
poruku, neke ključne i glavnu poruku, pronalazi i
specifične informacije, analizira većinu ključnih i
prepoznaje implicitne specifičnih informacija.
poruke i jednostavne Prepoznaje jednostavne
leksičke strukture svojst- leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke. Uz vene jeziku struke i ana-
čestu pomoć prepoznaje lizira većinu implicitnih
utjecaj intonacije i poruka te razlikuje bitne
prepoznaje stilove u pi- od nebitnih informacija.
sanome i govorenome Uz povremenu pomoć
jeziku. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj in-
razlikuje upotrebu odgo- tonacije i prepoznaje
varajućega jezičnog reg- stilove u pisanome i go-
istra. vorenome jeziku.
Većinom razlikuje upotre-
bu odgovarajućega jez-
ičnog registra.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
analizira prilagođene pomoć analizira prila-
književne tekstove prema gođene književne teksto-
prijedlogu učitelja. ve prema prijedlogu učite-
lja.
Učenik se uz čestu Učenik uz povremenu
pomoć prema zvučnome pomoć koristi prozodiju,
predlošku koristi prozodi- izmjenjuje naglašavanje
jom, izmjenjuje riječi i mijenja rečeničnu
naglašavanje riječi i mi- intonaciju kako bi istak-
IZNIMNA
Učenik samostalno ana-
lizira tekst, glavnu
poruku, ključne i
specifične informacije i
povezuje ih s primjerima
iz teksta. Prepoznaje
jednostavne leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i analizira
implicitne poruke te
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Učenik sa-
mostalno i točno prepoz-
naje različite stilove u
pisanome i govorenome
jeziku i razlikuje uporabu
odgovarajućega jezičnog
registra.
Učenik samostalno anali-
zira prilagođene književ-
ne tekstove prema vlasti-
tome izboru.
Samoinicijativno se krea-
tivno izražava.
Učenik se samostalno i
kreativno koristi prozodi-
jom, izmjenjuje
naglašavanje riječi i mi-
jenja rečeničnu intonaciju
–101
 ritam rečenice
- varira brzinu i glasnoću
govora i prilagođava ih
različitim komunikacijskim
situacijama
A.2.4. UČENIK GOVORI - planira tijek govora
TEKST SREDNJE DUŽINE - priprema i govori tekst
KORISTEĆI JEZIČNE STRUK- - izražava vlastito mišlje-
TURE VIŠE RAZINE SLOŽE- nje, ideje i stavove i obra-
NOSTI. zlaže ih argumentima
- iznosi rezultat rada u
skupini ili vlastitoga rada
pred drugima
- koristi se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.2.5. UČENIK SUDJELUJE U - koristi se primjerenom
KRAĆEMU NEPLANIRANOM I jezičnom strukturom za
DUŽEMU PLANIRANOM RAZ- pokretanje, održavanje i
GOVORU. završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ
- pokazuje zanimanje za
razgovor i uključuje se u
tijek razgovora izborom
prikladnih fraza
- koristi se osnovnim
leksičkim strukturama
jenja rečeničnu intonaciju
kako bi istaknuo drugačije
značenje te prati ritam
rečenice.
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst
srednje dužine koristeći
jezične strukture više
razine složenosti, izraža-
va vlastito mišljenje, ideje
i stavove te iznosi rezultat
rada u skupini ili vlastito-
ga rada pred drugima. Uz
stalnu pomoć se koristi
osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik uz stalnu pomoć
planira, priprema i sudje-
luje u kraćemu neplanira-
nom i dužemu planiranom
razgovoru te koristi neke
primjerene jezične struk-
ture. Uz stalnu pomoć se
koristi osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke, pokreće
razgovor, rijetko preuzima
pravo na riječ te se u-
jenja rečeničnu intonaciju
kako bi istaknuo drugačije
značenje te povremeno
točno prati ritam rečenice.
Učenik uz čestu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst sred-
nje dužine, povremeno
točno se koristi jezičnom
strukturom više razine
složenosti, izražava vlas-
tito mišljenje, ideje i
stavove i nastoji ih
obrazložiti argumentima
te uz čestu pomoć iznosi
rezultat rada u skupini ili
vlastitoga rada pred dru-
gima. Uz čestu se pomoć
koristi osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz čestu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik uz čestu pomoć
planira, priprema i sudje-
luje u kraćemu neplanira-
nom i dužemu planiranom
razgovoru te povremeno
koristi primjerene jezične
strukture. Uz čestu se
pomoć koristi osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke, pokreće, održava i
završava razgovor, po-
nuo drugačije značenje te
često pravilno izgovara i
prati ritam rečenice.
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek go-
vora, priprema i govori
tekst srednje dužine,
često se točno koristi
primjerenom jezičnom
strukturom više razine
složenosti i samostalno
izražava vlastito mišljen-
je, ideje i stavove i
obrazlaže ih ponekim
argumentima te uz pov-
remenu pomoć iznosi
rezultat rada u skupini ili
vlastitoga rada pred dru-
gima. Uz povremenu se
pomoć koristi osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke. Uz povremenu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik uz povremenu
pomoć planira, priprema i
često aktivno sudjeluje u
kraćemu neplaniranom i
dužemu planiranom raz-
govoru te često točno
koristi primjerene jezične
strukture. Uz povremenu
pomoć se koristi osnov-
nim leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke, pokreće, održava i
kako bi istaknuo drugačije
značenje te pravilno
izgovara i točno prati
ritam rečenice.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora,
priprema i govori tekst
srednje dužine točno
koristeći primjerene jez-
ične strukture više razine
složenosti, samostalno
izražava vlastito mišljen-
je, ideje i stavove i
obrazlaže ih argumentima
te točno iznosi rezultat
rada u skupini ili vlastito-
ga rada pred drugima.
Samostalno se koristi
osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Samostalno
ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno plani-
ra, priprema i aktivno i
spontano sudjeluje u
kraćemu neplaniranom i
dužemu planiranom raz-
govoru, kreativno koristi
primjerene jezične struk-
ture te samostalno pokre-
će, održava i završava
razgovor, preuzima pravo
na riječ i samostalno i
spontano uključuje se u
–102

A.2.6. UČENIK PIŠE STRUK-
TURIRAN TEKST SREDNJE
DUŽINE KORISTEĆI JEZIČNE
STRUKTURE VIŠE RAZINE
SLOŽENOSTI.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.2.1. UČENIK ISTRAŽUJE
KULTURE ZEMALJA CILJNO-
GA JEZIKA I DRUGE KULTURE
TE PREISPITUJE PRETPOS-
TAVKE DOBRIH MEĐUKUL-
TURNIH ODNOSA I POTENCI-
JALNO PROBLEMATIČNE
SITUACIJE U MEĐUKULTUR-
NIM SUSRETIMA.
B.2.2. UČENIK PRIMJENJU-
JE RAZNOLIKE DRUŠTVENO-
JEZIČNE FUNKCIJE JEZIKA I
KONVENCIJE ULJUDNOGA
svojstvenima jeziku stru-
ke
- individualno i/ili su-
radničkim radom planira
strukturu i sadržaj
- organizira tekst u od-
lomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i jez-
ičnim strukturama više
razine složenosti
- primjenjuje pravopisna
pravila
- koristi se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- otkriva kulture zemalja
ciljnoga jezika i druge
kulture tijekom sati knji-
ževnosti, filmske umjet-
nosti i sl. u izvanškolsko-
me okružju
- analizira (ne)uspješne
međukulturne odnose i
definira njihove zajedni-
čke karakteristike
- primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi, u
fizičkome i digitalnome
ključuje u razgovor izbo-
rom osnovnih fraza.
Učenik uz stalnu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst, koristi se nekim
veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
jezičnim strukturama više
razine složenosti. Uz
stalnu pomoć se koristi
osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz stalnu
pomoć uređuje tekst.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i druge
kulture u poznatome
kontekstu te opisuje ka-
rakteristike zajedničke
uspješnim međukulturnim
odnosima.
Učenik uz stalnu pomoć
primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi te
vremeno preuzima pravo
na riječ te se uključuje u
razgovor djelomično is-
pravnim izborom nekih
prikladnih fraza.
Učenik uz čestu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst s djelomično
razrađenim idejama,
koristi se primjerenim
veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
jezičnim strukturama više
razine složenosti. Uz
čestu se pomoć koristi
osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz čestu
pomoć uređuje tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i druge
kulture u različitim kon-
tekstima te opisuje karak-
teristike zajedničke neus-
pješnim međukulturnim
odnosima.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi te
završava razgovor, preu- razgovor pravilnim izbo-
zima pravo na riječ i u- rom prikladnih fraza te se
ključuje se u razgovor koristi osnovnim leksičkim
ispravnim izborom većine strukturama svojstvenima
prikladnih fraza. jeziku struke.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i krea-
pomoć piše strukturiran tivno piše strukturiran
tekst srednje dužine, tekst srednje dužine,
često se točno koristi točno se koristi primjeren-
primjerenim veznim im veznim sredstvima,
sredstvima, pravopisnim pravopisnim pravilima i
pravilima i jezičnim jezičnim strukturama više
strukturama više razine razine složenosti te jasno
složenosti, jasno organ- organizira odlomke i
izira odlomke i precizno precizno razrađuje ideje.
razrađuje ideje. Uz pov- Samostalno se koristi
remenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim
osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima
strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno
jeziku struke. Uz pov- uređuje tekst.
remenu pomoć uređuje
tekst.
VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz povremenu Učenik samoinicijativno
pomoć istražuje kulture istražuje kulture zemalja
zemalja ciljnoga jezika i ciljnoga jezika i druge
druge kulture u različitim kulture u različitim kon-
kontekstima te procjenju- tekstima te samostalno
je karakteristike procjenjuje karakteristike
(ne)uspješnih međukul- (ne)uspješnih međukul-
turnih odnosa. turnih odnosa.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno prila-
pomoć izabire primjerene gođava vlastito ponaša-
konvencije uljudnoga nje u skladu s konvenci-
ponašanja privatnoj i jama uljudnoga ponaša-
–103
PONAŠANJA U RAZLIČITIM
KONTEKSTIMA.
B.2.3. UČENIK PREDVIĐA
MOGUĆE POSLJEDICE UTJE-
CAJA PREDRASUDA I STE-
REOTIPA U RAZLIČITIM KON-
TEKSTIMA.
B.2.4. UČENIK RASPRAVLJA
O UTJECAJU MEĐUKULTUR-
NIH ISKUSTAVA NA OBLIKO-
VANJE VLASTITIH UVJERE-
NJA I STAVOVA PREMA DRU-
GIMA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.2.1. UČENIK POVEZUJE I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA.
okružju, neovisno o kon-
tekstu
- iskazuje različite druš-
tveno-jezične funkcije s
pomoću jezičnih struktura
srednje razine složenosti
- osmišljava analogije i
metafore s pomoću kojih
opisuje opasnost od tu-
mačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite
- objašnjava opasnost od
stjecanja pogrešne i/ili
nepotpune slike o narodu
i/ili kulturi zbog generali-
zacija, stereotipa i pred-
rasuda
- koristi se osobnim isku-
stvom kao polazišnom
točkom za izvođenje
zaključaka o utjecaju
međukulturnih iskustava
na oblikovanje uvjerenja i
stavova
- argumentira svoje mišl-
jenje i potkrepljuje ga
primjerima
RAZRADA ISHODA
- koristi se raznim teh-
nikama naglašavanja radi
razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne
poruke, ključne i
specifične informacije i
implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i dru-
različite društvene funkci-
je jezika u poznatim kon-
tekstima.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje opasnost od tu-
mačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite te
moguće posljedice gene-
ralizacija, stereotipa i
predrasuda u poznatome
kontekstu.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje vlastita uvjerenja i
stavove proizišle iz
međukulturnih iskustava.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
povezuje i primjenjuje
složene kognitivne
strategije učenja jezika.
različite društvene funkci-
je jezika u različitim kon-
tekstima.
Učenik uz čestu pomoć
raspravlja o opasnosti od
tumačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite te
opisuje moguće posljedi-
ce generalizacija, stereo-
tipa i predrasuda u različi-
tim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć
objašnjava vlastita uvje-
renja i stavove proizišle iz
međukulturnih iskustava.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
povezuje i primjenjuje
složene kognitivne
strategije učenja jezika.
javnoj sferi i povremeno
primjenjuje različite druš-
tvene funkcije jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć i koristeći primjere
objašnjava opasnost od
tumačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite te
objašnjava moguće pos-
ljedice generalizacija,
stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu
pomoć daje primjere
utjecaja međukulturnih
iskustava na oblikovanje
vlastitih uvjerenja i sta-
vova.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć povezuje i prim-
jenjuje složene kognitivne
strategije učenja jezika.
nja u privatnoj i javnoj
sferi te u većini slučajeva
samostalno primjenjuje
različite društvene funkci-
je jezika.
Učenik samostalno osmi-
šljava analogije i metafo-
re s pomoću kojih opisuje
opasnost od tumačenja
drugih kultura kroz prizmu
vlastite te objašnjava
moguće posljedice gene-
ralizacija, stereotipa i
predrasuda.
Učenik samostalno ar-
gumentira zaključke o
utjecaju međukulturnih
iskustava na oblikovanje
vlastitih uvjerenja i sta-
vova.
IZNIMNA
Učenik samostalno i
učinkovito povezuje i
primjenjuje složene kog-
nitivne strategije učenja
jezika.
–104
 gim vrstama natuknica
radi rekonstruiranja
značenja slušanih i
čitanih tekstova
C.2.2. UČENIK POVEZUJE I - istražuje različite pristu- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
PRIMJENJUJE SLOŽENE pe učenju i rješavanju povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i primje- činkovito povezuje i prim-
METAKOGNITIVNE STRATE- zadataka i koristi se njima složene metakognitivne složene metakognitivne njuje složene metakogni- jenjuje složene metakog-
GIJE UČENJA JEZIKA. radi unapređenja učenja strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. tivne strategije učenja nitivne strategije učenja
- bilježi napredak u uče- jezika. jezika.
nju dužim tekstom
C.2.3. UČENIK POVEZUJE I - stvara pozitivan stav Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
PRIMJENJUJE SLOŽENE pozitivnim izjavama tije- povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i učinkovito povezuje i
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE kom rada na zadatku složene društveno- složene društveno- primjenjuje složene primjenjuje složene
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA. - upravlja vlastitim emoci- afektivne strategije učen- afektivne strategije učen- društveno-afektivne stra- društveno-afektivne stra-
onalnim stanjem i primje- ja jezika. ja jezika. tegije učenja jezika. tegije učenja jezika.
njuje tehnike opuštanja
radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom
u skupini na projektima
unutar redovnoga učenja
i poučavanja
C.2.4. UČENIK POVEZUJE I - pokazuje interes za Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
KORISTI SE RAZLIČITIM TEH- povezivanjem širokoga povezuje i koristi se raz- povezuje i koristi se raz- pomoć i učinkovito pove- učinkovito povezuje i
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA- raspona povezanih, ali i ličitim tehnikama kreativ- ličitim tehnikama kreativ- zuje i koristi se različitim koristi se različitim teh-
ŽAVANJA: PROPITUJE I VRE- različitih područja/tema noga izražavanja. noga izražavanja. tehnikama kreativnoga nikama kreativnoga
DNUJE POSTOJEĆE I OSMIŠ- - pokazuje prilagodljivost izražavanja. izražavanja.
LJAVA NOVE IDEJE POVEZA- u otkrivanju novih znače-
NE S OSOBNIM ISKUSTVIMA I nja i odnosa među poj-
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA- movima i idejama
JIMA. - u govoru i pisanju koristi
se humorom
C.2.5. UČENIK POVEZUJE I - definira i pojašnjava Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
KORISTI SE RAZLIČITIM VJE- problem procjenjujući povezuje i koristi se raz- povezuje i koristi se raz- pomoć i učinkovito pove- učinkovito povezuje i
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ- koliko su iznesene činje- ličitim vještinama kritičko- ličitim vještinama kritičko- zuje i koristi se različitim koristi se različitim vješti-
LJENJA: PROPITUJE I VRED- nice ili mišljenja i stavovi ga mišljenja. ga mišljenja. vještinama kritičkoga nama kritičkoga mišljenja.
NUJE MIŠLJENJA, STAVOVE I koherentni, uzročno- mišljenja.
VRIJEDNOSTI PRIMJENJUJU- posljedično povezani i
ĆI IH U RJEŠAVANJU PROB- jesu li zaključci logički
LEMSKIH SITUACIJA POVE- utemeljeni

–105
ZANIH S OSOBNIM ISKU-
STVIMA I OPĆIM/STRUČNIM
SADRŽAJIMA.
C.2.6. UČENIK INTERPRETI-
RA I USPOREĐUJE INFOR-
MACIJE IZ RAZLIČITIH VRSTA
TEKSTOVA I IZVORA, PRIM-
JENJUJE OSNOVNA PRAVILA
ZA CITIRANJE IZVORA TE
IZVODI DUŽE PREZENTACIJE
SREDNJE SLOŽENIH SADR-
ŽAJA.
5. CIKLUS
3. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.3.1. UČENIK ANALIZIRA
DUŽI IZVORAN ILI PRILA-
GOĐEN TEKST PRI SLUŠA-
NJU I ČITANJU.
A.3.2. UČENIK ČITA JEDNO-
STAVNE KNJIŽEVNE TEKS-
TOVE.
- izražava samouvjere-
nost u vlastitome lo-
gičkom prosuđivanju
- razvija sposobnost tu-
mačenja i razlikovanja
informacija/poruka iz
različitih vrsta tekstova
kao i razlikovanja različi-
tih vrsta izvora te razmje-
njivanja informacija radi
objektivnoga izvještava-
nja
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
složenijih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i implicitne poruke
u tekstu
- razlikuje bitnu od nebit-
ne informacije
- primjenjuje strategije
slušanja i čitanja
- razvija čitalačku pisme-
nost čitajući radi užitka
jednostavne književne
tekstove
- analizira tekstove prila-
gođene razini znanja po
Učenik uz stalnu pomoć
interpretira i uspoređuje
informacije iz različitih
vrsta tekstova i izvora,
primjenjuje osnovna pra-
vila za citiranje te pripre-
ma i izvodi duže prezen-
tacije srednje složenih
sadržaja.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira glavnu poruku i
pronalazi neke ključne i
specifične informacije,
prepoznaje neke složeni-
je leksičke strukture
svojstvene jeziku struke i
implicitne poruke te
djelomično razlikuje bitnu
od nebitne informacije.
Primjenjuje neke strategi-
je slušanja i čitanja.
Učenik čita jednostavne
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja služeći
se rječnikom i razumije
sadržaj i značenje nekih
nepoznatih riječi iz kon-
Učenik uz čestu pomoć
interpretira i uspoređuje
informacije iz različitih
vrsta tekstova i izvora,
primjenjuje osnovna pra-
vila za citiranje te pripre-
ma i izvodi duže prezen-
tacije srednje složenih
sadržaja.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira glavnu poruku,
neke ključne i specifične
informacije i neke implic-
itne poruke te povremeno
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Prepoznaje
složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i primjenjuje
više strategija slušanja i
čitanja.
Učenik čita jednostavne
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja i razu-
mije sadržaj i značenje
nekih nepoznatih riječi iz
konteksta.
Učenik uz povremenu
pomoć interpretira i uspo-
ređuje informacije iz razli-
čitih vrsta tekstova i izvo-
ra, uglavnom učinkovito
primjenjuje osnovna pra-
vila za citiranje te pripre-
ma i izvodi duže prezen-
tacije srednje složenih
sadržaja.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira glavnu
poruku, većinu ključnih i
specifičnih informacija i
implicitnih poruka i često
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Prepoznaje
složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i primjenjuje
većinu različitih strategija
slušanja i čitanja.
Učenik čita jednostavne
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja i razu-
mije sadržaj i značenje
većine nepoznatih riječi iz
konteksta.
Učenik samostalno inter-
pretira i uspoređuje in-
formacije iz različitih vrsta
tekstova i izvora, učinko-
vito primjenjuje osnovna
pravila za citiranje te
priprema i izvodi duže
prezentacije srednje slo-
ženih sadržaja.
IZNIMNA
Učenik samostalno ana-
lizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i povezuje ih s
primjerima iz teksta. Ana-
lizira implicitne poruke i
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Prepoznaje
složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i primjenjuje
odgovarajuće strategije
slušanja i čitanja.
Učenik čita i samostalno
analizira jednostavne
književne tekstove prema
vlastitome izboru i razu-
mije sadržaj i značenje
nepoznatih riječi iz kon-
–106
 izboru učenika i učitelja
A.3.3. UČENIK GOVORI DUG - planira tijek govora i
TEKST KORISTEĆI SLOŽENE izlaganja, priprema i go-
JEZIČNE STRUKTURE I STIL vori tekst koristeći slože-
PRIMJEREN KOMUNIKACIJ- ne jezične strukture i stil
SKOJ SITUACIJI. primjeren komunikacijskoj
situaciji
- upotrebljava složenije
leksičke strukture svoj-
stvene jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.3.4. UČENIK SUDJELUJE U - koristi se primjerenim
DUŽEMU PLANIRANOM I jezičnim strukturama za
DUGOME NEPLANIRANOM pokretanje, održavanje i
RAZGOVORU. završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ
- pokazuje zanimanje za
razgovor i koristi se os-
novnim frazama da dobije
na vremenu prije nego
što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
A.3.5. UČENIK PIŠE DUG - planira strukturu i
STRUKTURIRAN TEKST KO- sadržaj
teksta.
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora i
izlaganja, priprema i go-
vori tekst koristeći se
složenim jezičnim struktu-
rama te uz stalnu pomoć
prilagođava stil komu-
nikacijskoj situaciji. Uz
stalnu pomoć upotreblja-
va složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik se uz stalnu
pomoć koristi jezičnim
strukturama potrebnim za
sudjelovanje u dužemu
neplaniranom i dugome
planiranom razgovoru,
pokreće razgovor i preu-
zima pravo na riječ te se
koristi osnovnim frazama
da dobije na vremenu
prije nego što odgovori na
pitanje. Uz stalnu pomoć
se koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz stalnu pomoć
piše strukturiran dug tekst
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema tijek
govora i izlaganja, govori
tekst, povremeno se
koristi složenim jezičnim
strukturama i prilagođava
stil govora komu-
nikacijskoj situaciji. Uz
čestu pomoć upotrebljava
složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke. Uz čestu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik se uz čestu
pomoć koristi primjerenim
jezičnim strukturama,
pokreće, održava i za-
vršava duži neplanirani i
dugi planirani razgovor,
povremeno preuzima
pravo na riječ te se koristi
osnovnim frazama da
dobije na vremenu prije
nego što odgovori na
pitanje. Uz čestu se
pomoć koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz čestu pomoć
piše strukturiran dug tekst
teksta. Samoinicijativno
se kreativno izražava.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i krea-
pomoć planira tijek go- tivno planira tijek govora i
vora i izlaganja, priprema izlaganja, priprema i
i govori tekst, često se tečno govori tekst, točno
koristi primjerenim se koristeći primjerenim
složenim jezičnim struktu- složenim jezičnim struktu-
rama, prilagođava stil rama i stilom primjerenim
govora komunikacijskoj komunikacijskoj situaciji.
situaciji. Uz povremenu Samostalno upotrebljava
pomoć upotrebljava složenije leksičke
složenije leksičke strukture svojstvene
strukture svojstvene jeziku struke. Samostalno
jeziku struke. Uz pov- ispravlja svoj govor.
remenu pomoć ispravlja
svoj govor.
Učenik uz povremenu Učenik aktivno i spontano
pomoć aktivno sudjeluje u sudjeluje u dužemu ne-
dužemu neplaniranom i planiranom i dugome
dugome planiranom raz- planiranom razgovoru,
govoru, često se koristi kreativno se koristi
primjerenim jezičnim primjerenim jezičnim
strukturama te pokreće, strukturama, samostalno
održava i završava raz- pokreće, održava i za-
govor, preuzima pravo na vršava razgovor, preuzi-
riječ te se često koristi ma pravo na riječ, potiče
osnovnim frazama da sugovornike na sudjelo-
dobije na vremenu prije vanje u razgovoru i točno
nego što odgovori na se koristi osnovnim fra-
pitanje. Uz povremenu se zama da dobije na vre-
pomoć koristi složenijim menu prije nego što od-
leksičkim strukturama govori na pitanje. Sa-
svojstvenima jeziku mostalno se koristi
struke. složenijim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i krea-
pomoć piše strukturiran tivno piše strukturiran dug
–107
RISTEĆI SE SLOŽENIM JEZI-
ČNIM STRUKTURAMA I STI-
LOM PRIMJERENIM KOMUNI-
KACIJSKOJ SITUACIJI.
A.3.6. UČENIK SAŽIMA I
PREVODI JEDNOSTAVNIJE
TEKSTOVE.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.3.1. UČENIK INTEGRIRA
RAZLIČITE KULTURNE ELE-
MENTE I STVARA CJELOVITU
SLIKU VLASTITE I DRUGIH
KULTURA.
- organizira dug tekst u
odlomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i
složenim jezičnim struktu-
rama
- primjenjuje pravopisna
pravila i odgovarajući stil
pisanja
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
- usmeno ili pismeno
sažima jedan ili više teks-
tova proizvedenih na
engleskome jeziku u
jedan tekst na materin-
skome jeziku
- prevodi pisani ili govo-
reni tekst na engleskome
jeziku na hrvatski jezik
vodeći računa o kulturnim
posebnostima jezika
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- objašnjava složenost
vlastite i drugih kultura
analizirajući njihove sas-
tavne dijelove
- poopćava vlastite ideje
o svojoj kulturi i drugim
kulturama i objašnjava ih
integrirajući različite kul-
turne elemente
i koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima i složenim je-
zičnim strukturama te
odgovarajućim stilom
pisanja. Uz stalnu pomoć
se koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke. Uz stalnu pomoć
uređuje tekst.
Učenik uz više vremena i
uz stalnu pomoć sažima i
prevodi jednostavnije
tekstove.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira različite
elemente vlastite i drugih
kultura te uspoređuje
različite kulturne elemen-
te drugih kultura s vlasti-
tom kulturom.
s djelomično razrađenim
idejama, povremeno se
točno koristi primjerenim
veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
složenim jezičnim struktu-
rama, povremeno se
koristeći odgovarajućim
stilom pisanja. Uz čestu
se pomoć koristi složeni-
jim leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke. Uz čestu pomoć
uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć
sažima i prevodi jednos-
tavnije tekstove.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
integrira elemente iz raz-
ličitih područja u cjelovitu
sliku vlastite kulture te
objašnjava sličnosti i
različitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama.
dug tekst, često se točno
koristi primjerenim vez-
nim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
složenim jezičnim struktu-
rama, jasno organizira
odlomke i precizno raz-
rađuje ideje, često se
koristeći odgovarajućim
stilom pisanja. Uz pov-
remenu se pomoć koristi
složenijim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz pov-
remenu pomoć uređuje
tekst.
Učenik uz povremenu
pomoć sažima i prevodi
jednostavnije tekstove.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć integrira elemente
iz različitih područja u
cjelovitu sliku kultura
zemalja ciljnoga jezika te
objašnjava posebnosti i
različitosti kultura zemalja
ciljnoga jezika.
tekst, točno se koristi
primjerenim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima i složenim jez-
ičnim strukturama, jasno
organizira odlomke,
precizno razrađuje ideje
koristeći se odgova-
rajućim stilom pisanja.
Samostalno se koristi
složenijim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Samostalno
uređuje tekst.
Učenik samostalno saži-
ma i prevodi jednostavni-
je tekstove.
IZNIMNA
Učenik samostalno integ-
rira elemente iz različitih
područja u cjelovitu sliku
drugih kultura te objaš-
njava posebnosti i različi-
tosti drugih kultura.
–108
B.3.2. UČENIK SE IZRAŽAVA - primjenjuje prikladne
PRIMJERENO KONTEKSTU I komunikacijske obrasce u
SVRSI KOMUNIKACIJE. skladu s društveno-
jezičnim funkcijama u
različitim kontekstima
- upotrebljava odgova-
rajuće neverbalne zna-
kove
B.3.3. UČENIK ANALIZIRA - preispituje vlastite vrije-
UTJECAJ EMPATIJE NA VLA- dnosti i stavove prema
STITA RAZMIŠLJANJA I POS- drugima i drugačijima
TUPKE TE OSMIŠLJAVA - prilagođava postojeće i
STRATEGIJE ZA IZBJEGAVA- kreira nove strategije za
NJE I/ILI PREVLADAVANJE izbjegavanje i/ili prevla-
NESPORAZUMA, OTKRIVA- davanje nesporazuma i
NJE I RAZGRADNJU STEREO- otkrivanje i razgradnju
TIPA I PREDRASUDA O VLAS- stereotipa i predrasuda
TITOJ KULTURI I STRANIM
KULTURAMA.
Učenik uz stalnu pomoć
primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
poznatim kontekstima.
Učenik uz stalnu pomoć
objašnjava vlastite vrijed-
nosti i stavove prema
drugima te procjenjuje
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
različitim kontekstima te
se u nekim slučajevima
koristi odgovarajućim
neverbalnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć
procjenjuje vlastite vrijed-
nosti i stavove prema
drugima te prilagođava
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno prim-
pomoć primjenjuje pri- jenjuje prikladne komu-
kladne komunikacijske nikacijske obrasce u
obrasce u različitim različitim kontekstima te
kontekstima te se u većini odgovarajuće neverbalne
slučajeva koristi odgova- znakove.
rajućim neverbalnim zna-
kovima.
Učenik uz povremenu Učenik u većini slučajeva
pomoć procjenjuje vlastite samostalno procjenjuje
vrijednosti i stavove pre- vlastite vrijednosti i sta-
ma drugima te često vove prema drugima te
prilagođava strategije za samostalno osmišljava
izbjegavanje i/ili prevla- nove strategije za izbje-
davanje nesporazuma i gavanje i/ili prevladavanje
otkrivanje i razgradnju nesporazuma i otkrivanje
stereotipa i predrasuda. i razgradnju stereotipa i
predrasuda.
–109
B.3.4. UČENIK INTERPRETI-
RA MEĐUKULTURNO ISKU-
STVO IZ VIŠE RAZLIČITIH
GLEDIŠTA TE PREDLAŽE
RJEŠENJA POTENCIJALNO
PROBLEMATIČNIH SITUACIJA
U MEĐUKULTURNIM KON-
TAKTIMA I (P)ODRŽAVA
USPJEŠNE ODNOSE.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.3.1. UČENIK ANALIZIRA I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA.
C.3.2. UČENIK ANALIZIRA I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
METAKOGNITIVNE STRATE-
- uvažava različita kultur-
na gledišta i primjenjuje ih
pri izvođenju zaključaka o
vlastitoj kulturi i drugim
kulturama
- tumači pojave drugih
kultura bez donošenja
vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke među-
kulturnih nesporazuma
- analizira stajališta i me-
đukulturna iskustva u
stvarnim i imaginarnim
situacijama uvažavajući
različite kulturne identite-
te
- usmjeren je na
(p)održavanje dobrih
međukulturnih odnosa
RAZRADA ISHODA
- uspoređuje leksičke i
strukturne elemente cilj-
noga jezika s materinskim
jezikom i utvrđuje sličnos-
ti i razlike
- prevodi tekstove s cilj-
noga jezika
- uvježbava ciljni jezik u
prirodnome/stvarnome
okružju čitajući izvorne
tekstove
- koristi se različitim
vrstama rječnika
- okušava se u nepozna-
tim zadatcima i pristu-
pima učenju
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje različita kulturna
gledišta, osvještava važ-
nost nedonošenja vrijed-
nosnih prosudbi o drugim
kulturama, analizira uzro-
ke međukulturnih nespo-
razuma i stajališta te
međukulturna iskustva u
stvarnim situacijama
uvažavajući različite kul-
turne identitete i usmjeren
je na (p)održavanje dob-
rih međukulturnih odnosa.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira i primjenjuje
složene kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
analizira i primjenjuje
složene
Učenik uz čestu pomoć
objašnjava različita kul-
turna gledišta i pojave
drugih kultura bez dono-
šenja vrijednosnih pro-
sudbi, raspravlja o uzro-
cima međukulturnih nes-
porazuma te stajalištima i
iskustvima u stvarnim
situacijama uvažavajući
različite kulturne identite-
te.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira i primjenjuje
složene kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
analizira i primjenjuje
složene metakognitivne
Učenik uz povremenu
pomoć izvodi zaključke o
različitim kulturnim glediš-
tima, uspoređuje pojave
drugih kultura bez dono-
šenja vrijednosnih pro-
sudbi, propituje uzroke
međukulturnih nespora-
zuma te analizira stajališ-
ta i međukulturna isku-
stva u stvarnim i imagi-
narnim situacijama uva-
žavajući različite kulturne
identitete.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira i primjen-
juje većinu složenih kog-
nitivnih strategija učenja
jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć analizira i primjen-
juje većinu složenih me-
Učenik samostalno izvodi
zaključke o različitim
kulturnim gledištima,
objašnjava pojave drugih
kultura bez donošenja
vrijednosnih prosudbi,
propituje uzroke međukul-
turnih nesporazuma te
analizira stajališta i me-
đukulturna iskustva uva-
žavajući različite kulturne
identitete.
IZNIMNA
Učenik samostalno anali-
zira i učinkovito primjenju-
je složene kognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik samostalno ana-
lizira i učinkovito primjen-
juje složene metakogni-
–110
GIJE UČENJA JEZIKA. - svjesno pronalazi i stva- metakognitivne strategije strategije učenja jezika. takognitivnih strategija tivne strategije učenja
ra prilike za upotrebu i učenja jezika. učenja jezika. jezika.
vježbanje jezika u stvar-
nim komunikacijskim
situacijama
- razvija kriterije za
procjenu vlastitoga znan-
ja
- bilježi napredak i inter-
pretira podatke o vlasti-
tome učenju
C.3.3. UČENIK ANALIZIRA I - nastavlja razvijati sura- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno anali-
PRIMJENJUJE SLOŽENE dničko učenje analizira i primjenjuje analizira i primjenjuje pomoć analizira i primjen- zira i učinkovito primjenju-
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE - radi u skupini uz preu- složene društveno- složene društveno- juje većinu složenih je složene društveno-
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA. zimanje odgovornosti za afektivne strategije učen- afektivne strategije učen- društveno-afektivnih stra- afektivne strategije učen-
ostvarenje zajedničkih ja jezika. ja jezika. tegija učenja jezika. ja jezika.
ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i
odnos prema drugima te
s njima razgovara o vlas-
titim kao i osjećajima
drugih
C.3.4. UČENIK SE KORISTI - razvija i upotrebljava Učenik se uz stalnu Učenik se uz čestu Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno i
RAZLIČITIM TEHNIKAMA spontano i slobodno aso- pomoć koristi različitim pomoć koristi različitim pomoć učinkovito koristi učinkovito koristi različitim
KREATIVNOGA IZRAŽAVANJA ciranje i izmišljanje kroz tehnikama kreativnoga tehnikama kreativnoga različitim tehnikama krea- tehnikama kreativnoga
I PRILAGOĐAVA IH: KRITIČKI stvaralačku fantaziju izražavanja i prilagođava izražavanja i prilagođava tivnoga izražavanja i izražavanja i prilagođava
VREDNUJE POSTOJEĆE I - koristi se metodom ih. ih. prilagođava ih. ih.
OSMIŠLJAVA NOVE IDEJE pokušaja i pogrešaka u
POVEZANE S OSOBNIM IS- stvaranju novih sadržaja i
KUSTVIMA I ideja
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA-
JIMA.
C.3.5. UČENIK SE KORISTI - provodi kratko istraživa- Učenik se uz stalnu Učenik se uz čestu Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno i
RAZLIČITIM VJEŠTINAMA nje: postavlja hipoteze, pomoć koristi različitim pomoć koristi različitim pomoć učinkovito koristi učinkovito koristi različitim
KRITIČKOGA MIŠLJENJA I primjenjuje osnovne teh- vještinama kritičkoga vještinama kritičkoga različitim vještinama vještinama kritičkoga
PRILAGOĐAVA IH: KRITIČKI nike istraživanja, obrađu- mišljenja i prilagođava ih. mišljenja i prilagođava ih. kritičkoga mišljenja i mišljenja i prilagođava ih.
VREDNUJE MIŠLJENJA, STA- je podatke i interpretira prilagođava ih.
VOVE I VRIJEDNOSTI PRIM- rezultate tako da zaključci
JENJUJUĆI IH U RJEŠAVANJU logično slijede iz argume-

–111
PROBLEMSKIH SITUACIJA I
DONOŠENJU ODLUKA POVE-
ZANIH S OSOBNIM ISKU-
STVIMA I OPĆIM/STRUČNIM
SADRŽAJIMA.
C.3.6. UČENIK PROCJENJU-
JE INFORMACIJE IZ RAZLIČI-
TIH VRSTA TEKSTOVA I IZ-
VORA, PRIMJENJUJE PRAVI-
LA ZA CITIRANJE IZVORA TE
IZVODI DUŽE PREZENTACIJE
SLOŽENIH SADRŽAJA.
4. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.4.1. UČENIK PROCJENJU-
JE DUŽI IZVORAN ILI PRILA-
GOĐEN TEKST PRI SLUŠA-
NJU I ČITANJU.
A.4.2. UČENIK ANALIZIRA
nata i empirijskih podata-
ka
- nudi rješenja i donosi
odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste
tekstova
- u fizičkome i/ili digital-
nome okružju objavljuje
tekstove/kratke projekte
radi usporedbe i procjene
informacija
- izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
složenih leksičkih struktu-
ra svojstvenih jeziku stru-
ke
- kritički procjenjuje glav-
nu poruku, ključne i spe-
cifične informacije i impli-
citne poruke u tekstu
- predviđa sadržaj na
temelju ustroja teksta i
procjenjuje kako struktura
teksta i njegove karakte-
ristike utječu na čitatelja i
služe namjeni teksta
- razvija čitalačku pisme-
Učenik uz stalnu pomoć
procjenjuje informacije iz
različitih vrsta tekstova i
izvora, primjenjuje pravila
za citiranje te priprema i
izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
kritički procjenjuje glavnu
poruku, neke ključne i
specifične informacije i
neke implicitne poruke u
izvornome ili prilagođe-
nome tekstu, predviđa
sadržaj na temelju ustroja
teksta i procjenjuje kako
struktura teksta i neke
njegove karakteristike
utječu na čitatelja i služe
namjeni teksta. Uz stalnu
pomoć prepoznaje slože-
ne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
Učenik analizira jednos-
Učenik uz čestu pomoć
procjenjuje informacije iz
različitih vrsta tekstova i
izvora, primjenjuje pravila
za citiranje te priprema i
izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
kritički procjenjuje glavnu
poruku, neke ključne i
specifične informacije i
neke implicitne poruke u
izvornome ili prilagođe-
nome tekstu, predviđa
sadržaj na temelju ustroja
teksta te procjenjuje kako
struktura teksta i neke
njegove karakteristike
utječu na čitatelja i služe
namjeni teksta. Uz čestu
pomoć prepoznaje slože-
ne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć
Učenik uz povremenu
pomoć procjenjuje infor-
macije iz različitih vrsta
tekstova i izvora,
uglavnom učinkovito
primjenjuje pravila za
citiranje te priprema i
izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć kritički procjenjuje
glavnu poruku, ključne i
specifične informacije i
implicitne poruke u izvor-
nome ili prilagođenome
tekstu, predviđa sadržaj
na temelju ustroja teksta
te procjenjuje kako nje-
gove karakteristike utječu
na čitatelja i služe namje-
ni teksta. Uz povremenu
pomoć prepoznaje slože-
ne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu
Učenik samostalno i us-
pješno procjenjuje infor-
macije iz različitih vrsta
tekstova i izvora, samos-
talno i učinkovito primjen-
juje pravila za citiranje te
priprema i izvodi duže
prezentacije složenih
sadržaja prema smjerni-
cama.
IZNIMNA
Učenik samostalno kritički
procjenjuje glavnu poru-
ku, ključne i specifične
informacije i implicitne
poruke u izvornome ili
prilagođenome tekstu,
točno predviđa sadržaj na
temelju ustroja teksta te
procjenjuje kako njegove
karakteristike utječu na
čitatelja i služe namjeni
teksta. Samostalno
prepoznaje složene
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke.
Učenik samostalno anali-
–112
JEDNOSTAVNE KNJIŽEVNE nost čitajući radi užitka
TEKSTOVE. - analizira književne teks-
tove prilagođene razini
znanja po izboru učenika
i učitelja
tavne književne tekstove
prema prijedlogu učitelja i
služeći se rječnikom ra-
zumije sadržaj i značenje
nekih nepoznatih riječi iz
konteksta.
analizira jednostavne
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja i razu-
mije sadržaj i značenje
nekih nepoznatih riječi iz
konteksta.
pomoć analizira jednos-
tavne književne tekstove
prema prijedlogu učitelja i
razumije sadržaj i znače-
nje većine nepoznatih
riječi iz konteksta.
zira jednostavne književ-
ne tekstove prema vlasti-
tome izboru i razumije
sadržaj i značenje nepo-
znatih riječi iz konteksta.
Samoinicijativno se krea-
tivno izražava.
–113
A.4.3. UČENIK GOVORI DUG - planira tijek govora i
TEKST KORISTEĆI SE VRLO izlaganja
SLOŽENIM JEZIČNIM STRUK- - priprema i govori tekst
TURAMA. koristeći se vrlo složenim
jezičnim strukturama i
stilom primjerenim komu-
nikacijskoj situaciji
- koristi se složenim le-
ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
tekst
A.4.4. UČENIK SUDJELUJE U - koristi se primjerenim
DUGOME RAZGOVORU. jezičnim strukturama za
pokretanje, održavanje i
završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ u dugome neplanira-
nom razgovoru
- koristi se složenim le-
ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke
A.4.5. UČENIK PIŠE TEKST - planira strukturu i sadr-
VRLO SLOŽENE JEZIČNE žaj
STRUKTURE RAZLIČITIH - organizira tekst različitih
DUŽINA, STILOVA I NAMJENA. dužina u odlomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i slo-
ženim jezičnim struktu-
rama
- primjenjuje pravopisna
Učenik uz stalnu pomoć
govori dug tekst, planira
tijek govora i izlaganja,
priprema i govori tekst
koristeći se nekim vrlo
složenim jezičnim struktu-
rama i prilagođava stil
komunikacijskoj situaciji.
Uz stalnu pomoć se koris-
ti složenim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik uz stalnu pomoć
sudjeluje u dugome raz-
govoru, uz pomoć se
koristi primjerenim jezi-
čnim strukturama, rijetko
pokreće razgovor i preu-
zima pravo na riječ. Uz
stalnu pomoć se koristi
složenim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik uz stalnu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst različitih dužina,
koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima, složenim jezi-
čnim strukturama i nekim
stilističkim sredstvima te
razvija ideje i teze i podu-
Učenik uz čestu pomoć
govori dug tekst, planira
tijek govora i izlaganja,
priprema i govori tekst
povremeno se koristi
nekim vrlo složenim jez-
ičnim strukturama i
prilagođava stil komu-
nikacijskoj situaciji. Uz
čestu se pomoć koristi
složenim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz čestu
pomoć ispravlja svoj go-
vor.
Učenik uz čestu pomoć
sudjeluje u dugome raz-
govoru, povremeno se
koristi primjerenim jezi-
čnim strukturama, pokre-
će, održava i završava
razgovor, povremeno
preuzima pravo na riječ.
Uz čestu se pomoć koristi
složenim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst različitih dužina,
koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima, složenim jez-
ičnim strukturama i nekim
stilističkim sredstvima te
razvija ideje i teze koje
Učenik uz povremenu
pomoć govori dug tekst,
planira tijek govora i
izlaganja, priprema i go-
vori tekst često se koris-
teći većinom vrlo složenih
jezičnih struktura i stilom
primjerenim komu-
nikacijskoj situaciji. Uz
povremenu se pomoć
koristi složenim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz pov-
remenu pomoć ispravlja
svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć aktivno sudjeluje u
dugome razgovoru, često
se koristi primjerenim
jezičnim strukturama,
često samostalno pokre-
će, održava i završava
razgovor i preuzima pra-
vo na riječ. Uz povreme-
nu se pomoć koristi slo-
ženim leksičkim struktu-
rama svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz povremenu
pomoć piše strukturiran
tekst različitih dužina,
koristi se većinom veznih
sredstava, poštuje
pravopisna pravila, koristi
se većinom složenih jez-
ičnih struktura i stilističkih
sredstava te uz pov-
Učenik samostalno i krea-
tivno govori dug tekst,
planira tijek govora i
izlaganja, priprema i go-
vori tekst točno i precizno
koristeći se vrlo složenim
jezičnim strukturama i
stilom primjerenim komu-
nikacijskoj situaciji. Sa-
mostalno se koristi
složenim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Samostalno
ispravlja svoj govor.
Učenik aktivno i spontano
sudjeluje u dugome raz-
govoru, kreativno se kori-
sti primjerenim jezičnim
strukturama, samostalno
pokreće, održava i zavr-
šava razgovor i preuzima
pravo na riječ. Samostal-
no se koristi složenim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik samostalno i krea-
tivno piše strukturiran
tekst različitih dužina,
točno se koristi veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima, složenim jez-
ičnim strukturama, krea-
tivno se koristi stilističkim
sredstvima te samostalno
–114
 pravila i odgovarajuća pire ih ponekim dokazi- povremeno podupire remenu pomoć razvija razvija ideje i teze koje
stilistička sredstva kako bi ma, primjerima i citatima. ponekim dokazima, prim- ideje i teze koje često točno podupire odgova-
postigao odgovarajući Uz stalnu pomoć se koris- jerima i citatima. Uz čestu podupire odgovarajućim rajućim dokazima, prim-
efekt ti složenim leksičkim se pomoć koristi složenim dokazima, primjerima i jerima i citatima. Sa-
- koristi se složenim le- strukturama svojstvenima leksičkim strukturama citatima. Uz povremenu mostalno se koristi
ksičkim strukturama svoj- jeziku struke. Uz stalnu svojstvenima jeziku se pomoć koristi složenim složenim leksičkim
stvenima jeziku struke pomoć ispravlja svoj struke. Uz čestu pomoć leksičkim strukturama strukturama svojstvenima
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst. ispravlja svoj tekst. svojstvenima jeziku jeziku struke. Samostalno
tekst struke. Uz povremenu ispravlja svoj tekst.
pomoć Ispravlja svoj
tekst.
A.4.6. UČENIK SAŽIMA I - usmeno ili pismeno Učenik uz više vremena i Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno saži-
PREVODI SLOŽENIJE TEKS- sažima na engleski jezik uz stalnu pomoć sažima i sažima i prevodi složenije pomoć samostalno saži- ma i prevodi složenije
TOVE. jedan ili više tekstova prevodi složenije teksto- tekstove. ma i prevodi složenije tekstove.
proizvedenih na materin- ve. tekstove.
skome jeziku
- prima pisani tekst na
materinskome jeziku i
proizvodi pisani ili govo-
reni tekst na engleskome
jeziku vodeći računa o
kulturnim posebnostima
jezika
- posreduje u neposred-
noj usmenoj interakciji
između dvaju ili više su-
govornika koji ne dijele
isti jezik
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA (4. I 5. CIKLUS)
PREPORUČENE TEME: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj,
Varijante engleskoga jezika
LEKSIČKE STRUKTURE: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se po-
navljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovi-
ma.
FUNKCIJE: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, razvijanje argumentacije, izražavanje apstraktnih ideja
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Present perfect continuous, Past perfect simple and continuous, Passive (advanced structures), Conditional clauses (types 2 and 3,
mixed), Reported speech (past simple), Future continuous, Future perfect simple and continuous, Subjunctive, Relative and participle clauses
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za
stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
METODIČKE PREPORUKE: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadr-

–115
žaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA
HOD
B.4.1. UČENIK RASPRAVLJA - iznosi argumentirane
O SLOŽENIM ELEMENTIMA stavove o kulturnim ele-
VAŽNIM PRIPADNICIMA DRU- mentima važnim pri-
GIH KULTURA I ARGUMENTI- padnicima drugih kultura
RA VAŽNOST VIŠEJEZIČNOS- - objašnjava međuovis-
TI. nost različitih elemenata
koji definiraju kulturu i
njihovu promjenjivost
B.4.2. UČENIK UVAŽAVA - primjenjuje prikladne
SVE KULTURNE SPECIFIČ- komunikacijske obrasce i
NOSTI RAZLIČITIH GOVORNI- odgovarajuće neverbalne
KA I PRIMJENJUJE IH U ME- znakove
ĐUKULTURNOJ INTERAKCIJI - ponaša se u skladu s
TE KOMUNICIRA S RAZLIČI- kulturnim normama u
TIM SKUPINAMA GOVORNIKA različitim kontekstima
NA NAČIN KOJI DOVODI DO - uvažava sve kulturne
UZAJAMNOGA ZADOVOLJS- posebnosti i različitosti
TVA SUGOVORNIKA. prisutne u verbalnoj i
neverbalnoj komunikaciji i
u međukulturnim susreti-
ma primjenjuje konvencije
povezane s njima
- primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
skladu sa situacijom i
sugovornicima
B.4.3. UČENIK PRIMJENJU- - koristi se vlastitim stra-
JE VLASTITE STRATEGIJE ZA tegijama za izbjegavanje
IZBJEGAVANJE I/ILI PREVLA- i/ili prevladavanje nespo-
DAVANJE NESPORAZUMA, razuma i otkrivanje i raz-
OTKRIVANJE I RAZGRADNJU gradnju stereotipa i pred-
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć
objašnjava vlastite sta- analizira vlastite stavove
vove o kulturnim elemen- o kulturnim elementima
tima važnim pripadnicima važnim pripadnicima
drugih kultura te objašn- drugih kultura te povezuje
java različite elemente različite elemente koji
koji definiraju kulturu i definiraju kulturu i objašn-
uočava njihovu promjenji- java njihovu promjenji-
vost. vost.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć
opisuje neverbalne zna- primjenjuje neverbalne
kove u različitim međukul- znakove u različitim
turnim situacijama i kul- međukulturnim situacija-
turne norme u različitim ma i analizira kulturne
kontekstima te primjenju- norme u različitim konte-
je konvencije povezane s kstima te primjenjuje
kulturnim posebnostima i konvencije povezane s
različitostima prisutne u kulturnim posebnostima i
verbalnoj komunikaciji u različitostima prisutne u
poznatim kontekstima. verbalnoj i neverbalnoj
komunikaciji te prikladne
komunikacijske obrasce u
poznatim kontekstima.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć
opisuje strategije za izb- objašnjava strategije za
jegavanje i/ili prevlada- izbjegavanje i/ili prevla-
vanje nesporazuma i davanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju otkrivanje i razgradnju
VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz povremenu Učenik argumentira vlas-
pomoć preispituje vlastite tite stavove o kulturnim
stavove o kulturnim ele- elementima važnim pri-
mentima važnim pri- padnicima drugih kultura,
padnicima drugih kultura, objašnjava međuovisnost
raspravlja o različitim različitih elemenata koji
elementima koji definiraju definiraju kulturu i njihovu
kulturu i o njihovoj promjenjivost te samos-
promjenjivosti te argu- talno argumentira važnost
mentira važnost višeje- višejezičnosti.
zičnosti.
Učenik uz povremenu Učenik se ponaša u skla-
pomoć primjenjuje never- du s kulturnim normama
balne znakove u različitim u različitim kontekstima,
međukulturnim situacija- samostalno primjenjuje
ma, kulturne norme u konvencije povezane s
različitim kontekstima, kulturnim posebnostima i
konvencije povezane s različitostima prisutne u
kulturnim posebnostima i verbalnoj i neverbalnoj
različitostima prisutne u komunikaciji u različitim
verbalnoj i neverbalnoj kontekstima te prikladne
komunikaciji u različitim komunikacijske obrasce u
kontekstima te prikladne različitim kontekstima.
komunikacijske obrasce u
različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno
pomoć primjenjuje strate- primjenjuje strategije za
gije za izbjegavanje i/ili izbjegavanje i/ili prevla-
prevladavanje nespora- davanje nesporazuma i
zuma i otkrivanje i raz- otkrivanje i razgradnju
–116
STEREOTIPA I PREDRASUDA rasuda stereotipa i predrasuda, stereotipa i predrasuda, gradnju stereotipa i pre- stereotipa i predrasuda,
TE PRILAGOĐAVA I ZBOG - preuzima odgovornost analizira uzroke objašnjava moguća drasuda, predlaže rješen- preuzima odgovornost za
EMPATIJE MIJENJA VLASTITA za uspjeh međukulturno- (ne)uspjeha međukultur- rješenja problema u ja problema u međukul- rješavanje problema u
RAZMIŠLJANJA I POSTUPKE ga iskustva noga iskustva te prepoz- međukulturnim kontakti- turnim kontaktima te međukulturnim kontakti-
KAKO BI SE ODRŽAVALI - uočava i ispravlja po- naje pogreške u tu- ma te ispravlja pogreške ispravlja pogreške u tu- ma te prilagođava i mijen-
USPJEŠNI ODNOSI I SPR- greške u tumačenju dru- mačenju drugih kultura. u tumačenju drugih kultu- mačenju drugih kultura. ja vlastita razmišljanja i
JEČAVALE PROBLEMATIČNE gih kultura ra. postupke pod utjecajem
SITUACIJE U MEĐUKULTUR- empatije.
NIM KONTAKTIMA.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA (4. I 5. CIKLUS)
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.

–117

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.4.1. UČENIK SINTETIZIRA
SLOŽENE KOGNITIVNE
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA
I PROCJENJUJE NJIHOVU
UČINKOVITOST.
C.4.2. UČENIK SINTETIZIRA
SLOŽENE METAKOGNITIVNE
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA
I PROCJENJUJE NJIHOVU
UČINKOVITOST.
C.4.3. UČENIK SINTETIZIRA
SLOŽENE DRUŠTVENO-
AFEKTIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA I PROCJE-
NJUJE NJIHOVU UČINKOVI-
TOST.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- prevodi tekstove na ciljni Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
jezik sintetizira složene kogni- sintetizira složene kogni- pomoć sintetizira većinu pješno sintetizira većinu
- primjenjuje znanje riječi, tivne strategije učenja tivne strategije učenja složenih kognitivnih stra- složenih kognitivnih stra-
pojmova i struktura razli- jezika i procjenjuje jezika i procjenjuje tegija učenja jezika i tegija učenja jezika i
čitih jezika radi razumije- njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. procjenjuje njihovu učin- procjenjuje njihovu učin-
vanja i upotrebe ciljnoga kovitost. kovitost.
jezika
- piše sažetak dugoga
odlomka/teksta
- preusmjerava razgovor
na poznatu temu
- koristi se različitim
vrstama referentne litera-
ture
- preuzima odgovornost Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
za planiranje, praćenje i sintetizira složene meta- sintetizira složene meta- pomoć sintetizira većinu pješno sintetizira većinu
vrednovanje vlastitoga kognitivne strategije kognitivne strategije složenih metakognitivnih složenih metakognitivnih
iskustva učenja učenja jezika i procjenjuje učenja jezika i procjenjuje strategija učenja jezika i strategija učenja jezika i
- nadovezuje se na pret- njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. procjenjuje njihovu učin- procjenjuje njihovu učin-
hodna znanja pri učenju kovitost. kovitost.
- planira, postavlja ciljeve
i organizira učenje
- prati i vrednuje vlastito
učenje o kojemu inicira
konzultacijske sastanke
radi postizanja boljih
rezultata
- planira i upravlja radom Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
u skupini na istraživačkim sintetizira složene druš- sintetizira složene druš- pomoć sintetizira većinu pješno sintetizira većinu
projektima i/ili terenskoj tveno-afektivne strategije tveno-afektivne strategije složenih društveno- složenih društveno-
nastavi učenja jezika i procjenjuje učenja jezika i procjenjuje afektivnih strategija uče- afektivnih strategija uče-
- procjenjuje učinkovitost njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. nja jezika i procjenjuje nja jezika i procjenjuje
usvojenih strategija i njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost.
njihovu primjenjivost u
daljnjem razvoju vlastite
–118
 osobnosti i odnosa prema
drugima
C.4.4. UČENIK SE KORISTI - primjenjuje tehniku pa- Učenik se uz stalnu po- Učenik se uz čestu po- Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno i
ŠIROKIM SPEKTROM TEHNI- ralelnoga/učinkovitoga moć koristi širokim spek- moć koristi širokim spek- pomoć učinkovito koristi učinkovito koristi širokim
KA KREATIVNOGA IZRAŽA- sukobljavanja mišljenja i trom tehnika kreativnoga trom tehnika kreativnoga širokim spektrom tehnika spektrom tehnika kreativ-
VANJA: KRITIČKI PROSUĐUJE tehniku eksperimentiranja izražavanja. izražavanja. kreativnoga izražavanja. noga izražavanja.
POSTOJEĆE I OSMIŠLJAVA - koristi se lateralnim
NOVE IDEJE POVEZANE S mišljenjem
OSOBNIM ISKUSTVIMA I - kreativno uopćava in-
SUVREMENIM TEMAMA. formacije suprotnih znač-
enja i razvija nove sklad-
ne cjeline
- kreira složene maštovite
tekstove
- razvija osjećaj za estet-
ski doživljaj
C.4.5. UČENIK SE KORISTI - postavlja konzistentne, Učenik se uz stalnu Učenik se uz čestu Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno i
ŠIROKIM SPEKTROM VJEŠTI- valjane i razumne pretpo- pomoć koristi širokim pomoć koristi širokim pomoć učinkovito koristi učinkovito koristi širokim
NA KRITIČKOGA MIŠLJENJA: stavke spektrom vještina kri- spektrom vještina kri- širokim spektrom vještina spektrom vještina kri-
ARGUMENTIRANO DOKAZUJE - donosi promišljene, tičkoga mišljenja. tičkoga mišljenja. kritičkoga mišljenja. tičkoga mišljenja.
I PROSUĐUJE MIŠLJENJA, logične i obranjive za-
STAVOVE I VRIJEDNOSTI ključke te izvodi duboke i
PRIMJENJUJUĆI IH U RJEŠA- konzistentne inferencije
VANJU PROBLEMSKIH SITU- kao elemente kritičkoga
ACIJA I DONOŠENJU ODLUKA mišljenja
POVEZANIH S OSOBNIM - predviđa moguće pos-
ISKUSTVIMA I SUVREMENIM ljedice i rješenja te ih
TEMAMA. vrednuje i donosi odluke
- primjenjuje pregova-
račke tehnike u rješavan-
ju problemskih situacija
C.4.6. UČENIK KRITIČKI - koristi se različitim Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
VREDNUJE INFORMACIJE IZ vrstama digitalnih i drugih kritički vrednuje informa- kritički vrednuje informa- pomoć kritički vrednuje pješno kritički vrednuje
RAZLIČITIH VRSTA TEKSTO- medija cije iz različitih vrsta te- cije iz različitih vrsta te- informacije iz različitih informacije iz različitih
VA I IZVORA TE IZVODI DUŽE - kritički interpretira i kstova i izvora te pripre- kstova i izvora te pripre- vrsta tekstova i izvora i vrsta tekstova i izvora i
PREZENTACIJE SLOŽENIH vrednuje informacije radi ma i izvodi duže prezen- ma i izvodi duže prezen- uglavnom samostalno samostalno priprema i
SADRŽAJA. njihove objektivne upo- tacije složenih sadržaja. tacije složenih sadržaja. priprema i izvodi duže izvodi duže prezentacije
trebe, razmjene i prezen- prezentacije složenih složenih sadržaja.
tiranja sadržaja.

–119
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA (4. I 5. CIKLUS)
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih
se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

–120
Srednja škola – nastavak učenja (70+70+70+64)
4. CIKLUS
1. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.1.1. UČENIK ANALIZIRA
JEDNOSTAVAN PRILAGOĐEN
ILI IZVORAN TEKST SREDNJE
DUŽINE PRI SLUŠANJU I
ČITANJU.
A.1.2. UČENIK PRILAGOĐA-
VA PROZODIJU RAZLIČITIM
KOMUNIKACIJSKIM SITUACI-
JAMA.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
osnovnih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije
- prepoznaje implicitne
poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebit-
ne informacije
- primjenjuje strategije za
slušanje i čitanje
- razumije govornika kad
govori polako u najzastu-
pljenijim varijantama
standardnoga jezika
- uspoređuje utjecaj into-
nacije na poruku koju
govornik želi prenijeti
- ističe i naglašava znač-
enje pojedinačnih riječi u
prijenosu poruke
- koristi se odgovarajućim
naglaskom ili/i akcentom,
ritmom, intonacijom te
varijacijama u brzini i
glasnoći govora i prila-
gođava ih različitim ko-
munikacijskim situacijama
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku te pronalazi i ana-
lizira neke ključne i speci-
fične informacije. Uz
stalnu pomoć prepoznaje
osnovne leksičke struktu-
re svojstvene jeziku
struke i utjecaj intonacije
te razumije govornika kad
govori polako u najzastu-
pljenijim varijantama
standardnoga jezika te
primjenjuje neke strategi-
je za slušanje i čitanje.
Učenik uz stalnu pomoć i
prema slušnome modelu
prilagođava prozodiju
poznatim komunikacij-
skim situacijama kako bi
istaknuo značenje pojedi-
načnih riječi u prijenosu
poruke oponašajući od-
govarajući naglasak ili/i
akcent, ritam, intonaciju
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku te pronalazi i ana-
lizira neke ključne i speci-
fične informacije. Prepoz-
naje osnovne leksičke
strukture svojstvene je-
ziku struke i neke impli-
citne poruke te povre-
meno razlikuje bitne od
nebitnih informacija. Uz
čestu pomoć prepoznaje
utjecaj intonacije i razumi-
je izvornoga govornika
kad govori polako u naj-
zastupljenijim varijantama
standardnoga jezika te
primjenjuje neke strategi-
je za slušanje i čitanje.
Učenik prema slušnome
modelu prilagođava pro-
zodiju poznatim komuni-
kacijskim situacijama
kako bi istaknuo značenje
pojedinačnih riječi u prije-
nosu poruke i uz čestu se
pomoć koristi odgovara-
jućim naglaskom ili/i ak-
centom, ritmom, intonaci-
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira tekst i
glavnu poruku, pronalazi i
analizira većinu ključnih i
specifičnih informacija.
Prepoznaje osnovne
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke i impli-
citne poruke te uglavnom
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Uz povreme-
nu pomoć prepoznaje
utjecaj intonacije i razumi-
je izvornoga govornika
kad govori polako u naj-
zastupljenijim varijantama
standardnoga jezika te
primjenjuje više različitih
strategija za slušanje i
čitanje.
Učenik prilagođava pro-
zodiju različitim komuni-
kacijskim situacijama
kako bi istaknuo značenje
pojedinačnih riječi u prije-
nosu poruke i uz povre-
menu se pomoć koristi
odgovarajućim nagla-
skom ili/i akcentom, ri-
tmom, intonacijom te
IZNIMNA
Učenik samostalno anali-
zira tekst, glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i povezuje ih s
primjerima iz teksta. Pre-
poznaje osnovne leksičke
strukture svojstvene je-
ziku struke i implicitne
poruke te razlikuje bitne
od nebitnih informacija.
Prepoznaje utjecaj into-
nacije i razumije izvorno-
ga govornika kad govori
polako u najzastupljenijim
varijantama standardno-
ga jezika te primjenjuje
odgovarajuće strategije
za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno i krea-
tivno prilagođava prozodi-
ju različitim komunikacij-
skim situacijama kako bi
posebno istaknuo znače-
nje pojedinačnih riječi u
prijenosu poruke i točno i
precizno se koristi odgo-
varajućim naglaskom ili/i
akcentom, ritmom, into-
–121

A.1.3. UČENIK GOVORI - planira tijek govora
TEKST SREDNJE DUŽINE - priprema i govori tekst
KORISTEĆI SE JEZIČNIM - izražava vlastito mišlje-
STRUKTURAMA SREDNJE nje, ideje i stavove i pot-
RAZINE SLOŽENOSTI. krepljuje ih odgovaraju-
ćim dokazima i primjeri-
ma
- koristi se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.1.4. UČENIK SUDJELUJE U - planira i priprema duži
DUŽEMU PLANIRANOM I razgovor
JEDNOSTAVNOME NEPLANI- - sudjeluje u jednos-
RANOM RAZGOVORU POZ- tavnome neplaniranom
NATE TEMATIKE. razgovoru
- koristi se primjerenim
jezičnim strukturama za
pokretanje, održavanje i
završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ
- korist se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
A.1.5. UČENIK PIŠE STRUK- - planira strukturu i sadr-
TURIRAN TEKST SREDNJE žaj
DUŽINE KORISTEĆI SE JEZI- - organizira tekst u od-
ČNIM STRUKTURAMA SRED- lomke
NJE RAZINE SLOŽENOSTI. - koristi se primjerenim
te varijacije u brzini i gla-
snoći govora.
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst sred-
nje dužine koristeći se
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti
te izražava vlastito miš-
ljenje, ideje i stavove. Uz
stalnu pomoć se koristi
osnovnim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik uz stalnu pomoć
planira i priprema duži
razgovor i sudjeluje u
jednostavnome nepla-
niranom razgovoru poz-
nate tematike koristeći
neke primjerene jezične
strukture; uz stalnu
pomoć pokreće razgovor i
preuzima pravo na riječ te
se koristi osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz stalnu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst srednje dužine
koristeći se nekim veznim
sredstvima, nekim primje-
jom te varijacijama u
brzini i glasnoći govora.
Učenik uz čestu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst sred-
nje dužine, koristi se
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti,
izražava vlastito mišlje-
nje, ideje i stavove i nas-
toji ih potkrijepiti primjeri-
ma. Uz čestu se pomoć
koristi osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema duži
razgovor i sudjeluje u
jednostavnome nepla-
niranom razgovoru poz-
nate tematike koristeći
neke primjerene jezične
strukture; pokreće,
održava i završava raz-
govor te povremeno
preuzima pravo na riječ i
koristi se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz čestu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst srednje dužine s
djelomično razrađenim
idejama koristeći se
varijacijama u brzini i
glasnoći govora.
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek govo-
ra, priprema i govori tekst
srednje dužine, koristi se
primjerenim jezičnim
strukturama srednje razi-
ne složenosti, izražava
vlastito mišljenje, ideje i
stavove i potkrepljuje ih
ponekim dokazima i prim-
jerima. Uz povremenu se
pomoć koristi osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć planira i priprema
duži razgovor i aktivno
sudjeluje u jednostavno-
me neplaniranom razgo-
voru poznate tematike
koristeći primjerene je-
zične strukture, često
pokreće, održava i za-
vršava razgovor te preu-
zima pravo na riječ i ko-
risti se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz povremenu
pomoć piše tekst srednje
dužine, organizira od-
lomke i razrađuje ideje,
uglavnom se točno koristi
nacijom te varijacijama u
brzini i glasnoći govora.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora,
priprema i govori tekst
srednje dužine točno se
koristeći primjerenim
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti
te izražava vlastito miš-
ljenje, ideje i stavove i
potkrepljuje ih odgovara-
jućim dokazima i primje-
rima. Samostalno se
koristi osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik samostalno pla-
nira i priprema duži raz-
govor i aktivno i sa-
moinicijativno sudjeluje u
jednostavnome nepla-
niranom razgovoru poz-
nate tematike, kreativno
koristi primjerene jezične
strukture, samostalno
pokreće, održava i za-
vršava razgovor te preu-
zima pravo na riječ i ko-
rist se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik samostalno i krea-
tivno piše tekst srednje
dužine, jasno organizira
odlomke i precizno raz-
rađuje ideje, točno se
–122

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.1.1. UČENIK RASPRAVLJA
O INFORMACIJAMA O ZEM-
LJAMA CILJNOGA JEZIKA I
DRUGIM KULTURAMA.
B.1.2. UČENIK PRILAGOĐA-
VA ZADANE KOMUNIKACIJ-
SKE OBRASCE U RAZLIČITIM,
UNAPRIJED ODREĐENIM
KONTEKSTIMA.
B.1.3. UČENIK PREISPITUJE
I PROCJENJUJE PREDRASU-
DE I STEREOTIPE NA SVIM
RAZINAMA I U SVIM OBLICIMA
TE PRIMJENJUJE STRATEGI-
JE ZA IZBJEGAVANJE I/ILI
PREVLADAVANJE NESPORA-
ZUMA, OTKRIVANJE I RAZ-
GRADNJU STEREOTIPA I
kohezivnim sredstvima i
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna
pravila
- upotrebljava osnovne
leksičke strukture svoj-
stvene jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- proširuje raspon infor-
macija o drugim kultura-
ma
- utvrđuje i analizira
sličnosti i različitosti među
vlastitom kulturom i dru-
gim kulturama
- prosuđuje primjerenost
zaključaka o vlastitoj
kulturi i drugim kulturama
- mijenja naučene komu-
nikacijske obrasce za
izražavanje različitih druš-
tvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce
vlastitim potrebama u
komunikacijskoj situaciji
- provjerava točnost in-
formacija o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika i drugim kultu-
rama
- ističe (vlastita) pogrešna
shvaćanja i upozorava na
njihove posljedice
- izabire strategije za
renim jezičnim struktura-
nekim odgovarajućim primjerenim veznim koristi primjerenim vez-
ma i primjenjuje dio pra-
veznim sredstvima, sredstvima, pravopisnim nim sredstvima,
vopisnih pravila. Uz stal-
pravopisnim pravilima i pravilima i jezičnim pravopisnim pravilima i
nu pomoć se koristi os-
jezičnim strukturama strukturama srednje ra- jezičnim strukturama
novnim leksičkim struktu-
srednje razine složenosti. zine složenosti. Uz pov- srednje razine složenosti.
Uz čestu se pomoć koristi remenu se pomoć koristi
rama svojstvenima jeziku Samostalno se koristi
struke. Uz stalnu pomoć
osnovnim leksičkim osnovnim leksičkim osnovnim leksičkim
ispravlja svoj tekst.
strukturama svojstvenima strukturama svojstvenima strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz pomoć jeziku struke. Uz pomoć jeziku struke i ispravlja
ispravlja svoj tekst. ispravlja svoj tekst. svoj tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno
proširuje raspon informa- obrazlaže sličnosti i raz- pomoć procjenjuje procjenjuje sličnosti i
cija o drugim kulturama te ličitosti među vlastitom sličnosti i različitosti među različitosti među vlastitom
obrazlaže sličnosti i raz- kulturom i drugim kultu- vlastitom kulturom i dru- kulturom i drugim kultu-
ličitosti među vlastitom rama te tumači zaključke gim kulturama te za- rama te primjerenost
kulturom i drugim kultu- o vlastitoj kulturi i drugim ključke o vlastitoj kulturi i zaključaka o vlastitoj
rama. kulturama. drugim kulturama. kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz stalnu pomoć, Učenik uz čestu pomoć i Učenik uz povremenu Učenik samostalno prila-
na temelju predloška u nekim slučajevima pomoć i u većini slučaje- gođava i upotrebljava
primjenjuje naučene ko- primjenjuje naučene ko- va primjereno izabire i naučene komunikacijske
munikacijske obrasce. munikacijske obrasce. upotrebljava naučene obrasce.
komunikacijske obrasce.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno
istražuje informacije o dovodi u vezu različite pomoć komentira različite provjerava točnost infor-
narodu i/ili kulturama informacije o narodu i/ili informacije o narodu i/ili macija o narodu i/ili kultu-
zemalja ciljnoga jezika te kulturama zemalja ciljno- kulturama zemalja ciljno- rama zemalja ciljnoga
upozorava na (vlastita) ga jezika, preispituje ga jezika i (vlastita) po- jezika, komentira (vlasti-
pogrešna shvaćanja. (vlastita) pogrešna grešna shvaćanja o naro- ta) pogrešna shvaćanja o
shvaćanja o narodu i/ili du i/ili kulturama zemalja narodu i/ili kulturama
kulturama zemalja ciljno- ciljnoga jezika te se koris- zemalja ciljnoga jezika te
ga jezika te se koristi ti strategijama za izbjega- se samostalno koristi
–123
PREDRASUDA. izbjegavanje i/ili prevla- strategijama za izbjega- vanje i/ili prevladavanje strategijama za izbjega-
davanje nesporazuma, vanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i vanje i/ili prevladavanje
otkrivanje i razgradnju nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i nesporazuma, otkrivanje i
stereotipa i predrasuda razgradnju stereotipa i predrasuda. razgradnju stereotipa i
primjerene kontekstu predrasuda. predrasuda.

–124
B.1.4. UČENIK PREPOZNAJE
I OBJAŠNJAVA UTJECAJ
MEĐUKULTURNIH ISKUSTAVA
NA OBLIKOVANJE VLASTITIH
UVJERENJA I STAVOVA PRE-
MA DRUGIMA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.1.1. UČENIK PREPOZNAJE
SLOŽENE KOGNITIVNE
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA
I KORISTI SE NJIMA.
C.1.2. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
METAKOGNITIVNIM STRATE-
GIJAMA UČENJA.
C.1.3. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
DRUŠTVENO-AFEKTIVNIM
STRATEGIJAMA UČENJA
JEZIKA.
- izdvaja vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima
- navodi promjene vlasti-
tih uvjerenja i stavova
koje su uslijedile kao
rezultat međukulturnih
iskustava
RAZRADA ISHODA
- analizira i primjenjuje
potrebne korake za us-
pješno rješavanje zadat-
ka
- raščlanjuje nove izraze i
strukture na poznate
elemente radi razumije-
vanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim
i/ili dvojezičnim rječnicima
- razmišlja o različitim
zadatcima pokazujući
jasno razumijevanje nji-
hove svrhe
- prepoznaje moguće
probleme i bira odgovara-
juća rješenja
- prati napredak u učenju
tekstom srednje dužine
- usredotočuje se na
ciljeve učenja, vlastita
postignuća i resurse koji
su mu na raspolaganju
radi smanjenja stresa pri
učenju
- razgovara s drugima o
poteškoćama u učenju
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje složene kog-
nitivne strategije učenja i
uz pomoć se njima koristi.
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje i koristi se
složenim metakognitivnim
strategijama učenja jezi-
ka.
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje i koristi se
složenim društveno-
afektivnim strategijama
učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obja-
opisuje promjene vlastitih pomoć objašnjava šnjava promjene vlastitih
uvjerenja i stavova prema promjene vlastitih uvje- uvjerenja i stavova prema
drugima. renja i stavova prema drugima i daje primjere.
drugima.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
prepoznaje složene kog- pomoć prepoznaje većinu poznaje složene kognitiv-
nitivne strategije učenja složenih kognitivnih stra- ne strategije učenja jezika
jezika i uz čestu pomoć tegija učenja jezika i uz i samostalno se njima
se njima koristi. povremenu se pomoć koristi.
njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris- poznaje i koristi se
složenim metakognitivnim ti se složenim metakogni- složenim metakognitivnim
strategijama učenja jezi- tivnim strategijama učen- strategijama učenja jezi-
ka. ja jezika. ka.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris- poznaje i upotrebljava
složenim društveno- ti se složenim društveno- složene društveno-
afektivnim strategijama afektivnim strategijama afektivne strategije učen-
učenja jezika. učenja jezika. ja jezika.
–125
- razvija suradničko učen-
je radi uzajamne potpore i
ohrabrenja

–126
C.1.4. UČENIK IZABIRE I
KORISTI SE RAZLIČITIM TEH-
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA-
ŽAVANJA: TUMAČI I VREDNU-
JE POSTOJEĆE I OSMIŠLJA-
VA NOVE IDEJE POVEZANE S
OSOBNIM ISKUSTVIMA I
POZNATIM TEMAMA.
C.1.5. UČENIK IZABIRE I
KORISTI SE RAZLIČITIM VJE-
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ-
LJENJA: TUMAČI I VREDNUJE
MIŠLJENJA, STAVOVE I VRI-
JEDNOSTI POVEZANE S
OSOBNIM ISKUSTVIMA I
POZNATIM TEMAMA.
C.1.6. UČENIK IZABIRE I
ORGANIZIRA INFORMACIJE IZ
RAZLIČITIH VRSTA TEKSTO-
VA I IZVORA, UOČAVA OS-
NOVNA PRAVILA ZA CITIRA-
NJE IZVORA TE IZVODI DUŽE
PREZENTACIJE SREDNJE
SLOŽENIH SADRŽAJA.
2. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.2.1. UČENIK ANALIZIRA
JEDNOSTAVAN IZVORAN I
DUŽI PRILAGOĐEN TEKST
PRI SLUŠANJU I ČITANJU.
- kreativno oblikuje različi-
te vrste tekstova
- provodi kratko istraživa-
nje na temelju postavlje-
nih hipoteza izvodeći
zaključke otvorenoga tipa
i koristeći se intuicijom u
pronalaženju originalnih
rješenja
- pažljivo, aktivno i anali-
tički čita i odlučuje koje
od informacija, mišljenja,
stavova i vrijednosti u
tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentac-
ijom
- bira i usklađuje informa-
cije/poruke iz različitih
vrsta tekstova i iz različi-
tih izvora te ih prema
smjernicama iznosi u
dužim prezentacijama
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
jednostavnih leksičkih
struktura svojstvenih
jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i koristi se različi-
tim tehnikama kreativno-
ga izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i koristi se
različitim vještinama
kritičkoga mišljenja.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i organizira infor-
macije iz različitih vrsta
tekstova i izvora te pri-
prema i izvodi duže pre-
zentacije srednje složenih
sadržaja prema smjerni-
cama i uočava neka os-
novna pravila za citiranje
izvora.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku, pronalazi neke
ključne i specifične infor-
macije te prepoznaje
implicitne poruke i jed-
Učenik uz čestu pomoć
izabire i upotrebljava
različite tehnike kreativ-
noga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i koristi se
različitim vještinama
kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i organizira infor-
macije iz različitih vrsta
tekstova i izvora te pri-
prema i izvodi duže pre-
zentacije srednje složenih
sadržaja prema smjerni-
cama i uočava neka os-
novna pravila za citiranje
izvora.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku, neke ključne i
specifične informacije,
prepoznaje implicitne
poruke i jednostavne
Učenik uz povremenu
pomoć izabire i učinkovito
upotrebljava različite
tehnike kreativnoga izra-
žavanja.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire i učinkovito
se koristi različitim
vještinama kritičkoga
mišljenja.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire i organizira
informacije iz različitih
vrsta tekstova i izvora te
priprema i izvodi duže
prezentacije srednje slo-
ženih sadržaja prema
smjernicama i uočava
većinu osnovnih pravila
za citiranje izvora.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira tekst i
glavnu poruku, pronalazi i
analizira većinu ključnih i
specifičnih informacija.
Prepoznaje jednostavne
Učenik izabire te se sa-
mostalno i učinkovito
koristi složenim društve-
no-afektivnim strategija-
ma učenja jezika. različite
tehnike kreativnoga izra-
žavanja.
Učenik izabire te sa-
mostalno i učinkovito se
koristi različitim vještina-
ma kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno izabi-
re i organizira informacije
iz različitih vrsta tekstova
i izvora te priprema i iz-
vodi duže prezentacije
srednje složenih sadržaja
prema smjernicama i
uočava osnovna pravila
za citiranje izvora.
IZNIMNA
Učenik samostalno anali-
zira tekst, glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i povezuje ih s
primjerima iz teksta. Pre-
poznaje jednostavne
–127
 - analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i implicitne poruke
u tekstu primjenjujući
strategije slušanja i čita-
nja
- procjenjuje utjecaj into-
nacije na poruku koju
govornik želi prenijeti u
različitim kontekstima
- prepoznaje različite
stilove uvjetovane komu-
nikacijskom situacijom
A.2.2. UČENIK SE KORISTI - izmjenjuje naglašavanje
PROZODIJOM RADI ISTICA- riječi i mijenja rečeničnu
NJA RAZLIČITIH ZNAČENJA. intonaciju kako bi istak-
nuo drugačije značenje
- pravilno izgovara i prati
ritam rečenice
- varira brzinu i glasnoću
govora i prilagođava ih
različitim komunikacijskim
situacijama
A.2.3. UČENIK GOVORI - planira tijek govora
TEKST SREDNJE DUŽINE - priprema i govori tekst
KORISTEĆI SE JEZIČNIM - izražava vlastito mišlje-
STRUKTURAMA VIŠE RAZINE nje, ideje i stavove i obra-
SLOŽENOSTI. zlaže ih argumentima
- iznosi rezultat rada u
skupini ili vlastitog rada
pred drugima
- upotrebljava jednos-
tavne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
nostavne leksičke struktu-
re svojstvene jeziku stru-
ke. Uz stalnu pomoć
prepoznaje utjecaj into-
nacije i prepoznaje stilove
u pisanome i govorenome
jeziku.
Učenik se uz stalnu
pomoć i prema zvučnome
predlošku koristi prozodi-
jom, izmjenjuje
naglašavanje riječi i mi-
jenja rečeničnu intonaciju
kako bi istaknuo drugačije
značenje te prati ritam
rečenice.
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst
srednje dužine koristeći
jezične strukture više
razine složenosti, izraža-
va vlastito mišljenje, ideje
i stavove te iznosi rezultat
rada u skupini ili vlastito-
ga rada pred drugima. Uz
stalnu pomoć upotreblja-
va jednostavne leksičke
strukture svojstvene je-
ziku struke i ispravlja svoj
govor.
leksičke strukture svoj-
stvene jeziku struke. Uz
čestu pomoć prepoznaje
utjecaj intonacije i prepo-
znaje stilove u pisanome i
govorenome jeziku.
Učenik se uz čestu
pomoć prema zvučnome
predlošku koristi prozodi-
jom, izmjenjuje
naglašavanje riječi i mi-
jenja rečeničnu intonaciju
kako bi istaknuo drugačije
značenje te povremeno
točno prati ritam rečenice.
Učenik uz čestu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst
srednje dužine, povre-
meno točno koristi jezične
strukture više razine
složenosti, izražava vlas-
tito mišljenje, ideje i sta-
vove i nastoji ih obrazloži-
ti argumentima te uz
čestu pomoć iznosi rezul-
tat rada u skupini ili vlasti-
toga rada pred drugima.
Uz čestu pomoć upotrebl-
java jednostavne leksičke
strukture svojstvene je-
leksičke strukture svoj-
stvene jeziku struke i
analizira većinu implicit-
nih poruka te razlikuje
bitne od nebitnih informa-
cija. Uz povremenu po-
moć prepoznaje utjecaj
intonacije i prepoznaje
stilove u pisanome i go-
vorenome jeziku.
Učenik se uz povremenu
pomoć koristi prozodijom,
izmjenjuje naglašavanje
riječi i mijenja rečeničnu
intonaciju kako bi istak-
nuo drugačije značenje te
često pravilno izgovara i
prati ritam rečenice.
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek govo-
ra, priprema i govori tekst
srednje dužine, često
točno koristi primjerene
jezične strukture više
razine složenosti i samos-
talno izražava vlastito
mišljenje, ideje i stavove i
obrazlaže ih ponekim
argumentima te uz po-
vremenu pomoć iznosi
rezultat rada u skupini i
vlastitoga rada pred dru-
gima. Uz povremenu
pomoć upotrebljava jed-
leksičke strukture svoj-
stvene jeziku struke i
analizira implicitne poruke
te razlikuje bitne od nebi-
tnih informacija. Učenik
samostalno i točno
prepoznaje različite stil-
ove u pisanome i govore-
nome jeziku.
Učenik se samostalno i
kreativno koristi prozodi-
jom, izmjenjuje
naglašavanje riječi i mi-
jenja rečeničnu intonaciju
kako bi istaknuo drugačije
značenje te pravilno
izgovara i točno prati
ritam rečenice.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora,
priprema i govori tekst
srednje dužine točno
koristeći primjerene je-
zične strukture više razi-
ne složenosti, samostalno
izražava vlastito mišljen-
je, ideje i stavove i obraz-
laže ih argumentima te
točno iznosi rezultat rada
u skupini ili
vlastitoga rada pred dru-
gima. Samostalno upo-
trebljava jednostavne
leksičke strukture svojst-
–128
ziku struke i ispravlja svoj nostavne leksičke struktu- vene jeziku struke i ispra-
govor. re svojstvene jeziku vlja svoj govor.
struke i ispravlja svoj
govor.

–129
A.2.4. UČENIK SUDJELUJE U
KRAĆEMU NEPLANIRANOM I
DUŽEMU PLANIRANOM RAZ-
GOVORU.
A.2.5. UČENIK PIŠE STRUK-
TURIRAN TEKST SREDNJE
DUŽINE KORISTEĆI SE JEZI-
ČNIM STRUKTURAMA VIŠE
RAZINE SLOŽENOSTI.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
- koristi se primjerenim
jezičnim strukturama za
pokretanje, održavanje i
završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ
- pokazuje zanimanje za
razgovor i uključuje se u
tijek razgovora izborom
prikladnih fraza
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- individualno i/ili su-
radničkim radom planira
strukturu i sadržaj
- organizira tekst u od-
lomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i jez-
ičnim strukturama više
razine složenosti
- primjenjuje pravopisna
pravila
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
Učenik uz stalnu pomoć
planira, priprema i sudje-
luje u kraćemu neplanira-
nom i dužemu planiranom
razgovoru te se koristi
nekim primjerenim jezi-
čnim strukturama. Uz
stalnu pomoć upotreblja-
va jednostavne leksičke
strukture svojstvene jezi-
ku struke,
pokreće razgovor, rijetko
preuzima pravo na riječ te
se uključuje u razgovor
izborom osnovnih fraza.
Učenik uz stalnu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst, koristi se nekim
veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
jezičnim strukturama više
razine složenosti. Uz
stalnu pomoć se koristi
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj
tekst.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
planira, priprema i sudje- pomoć planira, priprema i
luje u kraćemu neplanira- često aktivno sudjeluje u
nom i dužemu planiranom kraćemu neplaniranom i
razgovoru te se povre- dužemu planiranom raz-
meno koristi primjerenim govoru te se često točno
jezičnim strukturama. Uz koristi primjerenim jezi-
čestu se pomoć koristi čnim strukturama. Uz
jednostavnim leksičkim povremenu se pomoć
strukturama svojstvenima koristi jednostavnim le-
jeziku struke, pokreće, ksičkim strukturama svoj-
održava i završava raz- stvenima jeziku struke,
govor, pokreće, održava i zavr-
povremeno preuzima šava razgovor, preuzima
pravo na riječ te se u- pravo na riječ i uključuje
ključuje u razgovor dje- se u razgovor ispravnim
lomično ispravnim izbo- izborom većine prikladnih
rom nekih prikladnih fra- fraza.
za.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
piše djelomično strukturi- pomoć piše strukturiran
ran tekst s djelomično tekst srednje dužine,
razrađenim idejama, često se točno koristi
koristi se primjerenim primjerenim veznim
veznim sredstvima, sredstvima, pravopisnim
pravopisnim pravilima i pravilima i jezičnim
jezičnim strukturama više strukturama više razine
razine složenosti. Uz složenosti, jasno organ-
čestu se pomoć koristi izira odlomke i precizno
jednostavnim leksičkim razrađuje ideje. Uz pov-
strukturama svojstvenima remenu se pomoć koristi
jeziku struke. Uz čestu jednostavnim leksičkim
pomoć ispravlja svoj strukturama svojstvenima
tekst. jeziku struke. Uz pov-
remenu pomoć ispravlja
svoj tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
Učenik samostalno plani-
ra, priprema i aktivno i
spontano sudjeluje u
kraćemu neplaniranom i
dužemu planiranom raz-
govoru, kreativno se kori-
sti primjerenim jezičnim
strukturama te samostal-
no pokreće, održava i
završava razgovor, preu-
zima pravo na riječ i sa-
mostalno se i spontano
uključuje u razgovor pra-
vilnim izborom prikladnih
fraza te se koristi jednos-
tavnim leksičkim struktu-
rama svojstvenima jeziku
struke.
Učenik samostalno i krea-
tivno piše strukturiran
tekst srednje dužine,
točno se koristi primjeren-
im veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
jezičnim strukturama više
razine složenosti te jasno
organizira odlomke i
precizno razrađuje ideje.
Samostalno se koristi
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj tekst.
–130
HOD
B.2.1. UČENIK ISTRAŽUJE - otkriva kulture zemalja
KULTURE ZEMALJA CILJNO- ciljnoga jezika i drugih
GA JEZIKA I DRUGIH KULTU- kultura tijekom satova
RA. književnosti, filmske um-
jetnost i sl. u izvanškol-
skome okružju
B.2.2. UČENIK PRIMJENJU- - primjenjuje konvencije
JE RAZNOLIKE DRUŠTVENO- uljudnoga ponašanja u
JEZIČNE FUNKCIJE JEZIKA I privatnoj i javnoj sferi, u
KONVENCIJE ULJUDNOGA fizičkome i digitalnome
PONAŠANJA U RAZLIČITIM okružju, neovisno o kon-
KONTEKSTIMA. tekstu
- iskazuje različite druš-
tveno-jezične funkcije s
pomoću jezičnih struktura
srednje razine složenosti
B.2.3. UČENIK PREDVIĐA - osmišljava analogije i
MOGUĆE POSLJEDICE UTJE- metafore pomoću kojih
CAJA PREDRASUDA I STE- opisuje opasnost od tu-
REOTIPA U RAZLIČITIM KON- mačenja drugih kultura
TEKSTIMA. kroz prizmu vlastite kultu-
re
- objašnjava opasnost od
stjecanja pogrešne i/ili
nepotpune slike o narodu
i/ili kulturi zbog generali-
zacija, stereotipa i pred-
rasuda
B.2.4 UČENIK RASPRAVLJA - koristi se osobnim isku-
O UTJECAJU MEĐUKULTUR- stvom kao polazišnom
NIH ISKUSTAVA NA OBLIKO- točkom za izvođenje
VANJE VLASTITIH UVJERE- zaključaka o utjecaju
NJA I STAVOVA PREMA DRU- međukulturnih iskustava
GIMA. na oblikovanje uvjerenja i
stavova
- argumentira svoje mišl-
jenje i potkrepljuje ga
primjerima
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura u poznatome
kontekstu.
Učenik uz stalnu pomoć
primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi te
različite društvene funkci-
je jezika u poznatim kon-
tekstima.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje opasnost od tu-
mačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite kultu-
re te moguće posljedice
generalizacija, stereotipa
i predrasuda u poznato-
me kontekstu.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje vlastita uvjerenja i
stavove proizišle iz
međukulturnih iskustava.
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura u različitim kon-
tekstima.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi te
različite društvene funkci-
je jezika u različitim kon-
tekstima.
Učenik uz čestu pomoć
raspravlja o opasnosti od
tumačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite kultu-
re te opisuje moguće
posljedice generalizacija,
stereotipa i predrasuda u
različitim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć
objašnjava vlastita uvje-
renja i stavove proizišle iz
međukulturnih iskustava.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć istražuje kulture
zemalja ciljnoga jezika i
drugih kultura u različitim
kontekstima.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire primjerene
konvencije uljudnoga
ponašanja u privatnoj i
javnoj sferi i povremeno
primjenjuje različite druš-
tvene funkcije jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć i koristeći se prim-
jerima, objašnjava opas-
nost od tumačenja drugih
kultura kroz prizmu vlasti-
te kulture te objašnjava
moguće posljedice gene-
ralizacija, stereotipa i
predrasuda.
Učenik uz povremenu
pomoć daje primjere
utjecaja međukulturnih
iskustava na oblikovanje
vlastitih uvjerenja i sta-
vova.
IZNIMNA
Učenik samoinicijativno
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura u različitim kon-
tekstima.
Učenik samostalno prila-
gođava vlastito ponaša-
nje u skladu s konvenci-
jama uljudnoga ponaša-
nja u privatnoj i javnoj
sferi te u većini slučajeva
samostalno primjenjuje
različite društvene funkci-
je jezika.
Učenik samostalno osmi-
šljava analogije i metafo-
re pomoću kojih opisuje
opasnost od tumačenja
drugih kultura kroz prizmu
vlastite kulture te objaš-
njava moguće posljedice
generalizacija, stereotipa
i predrasuda.
Učenik samostalno ar-
gumentira zaključke o
utjecaju međukulturnih
iskustava na oblikovanje
vlastitih uvjerenja i sta-
vova.
–131

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.2.1. UČENIK POVEZUJE I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA.
C.2.2. UČENIK POVEZUJE I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
METAKOGNITIVNE STRATE-
GIJE UČENJA JEZIKA.
C.2.3. UČENIK POVEZUJE I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA.
C.2.4. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE RAZLIČITIM TEH-
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA-
ŽAVANJA: PROPITUJE I VRE-
DNUJE POSTOJEĆE I OSMIŠ-
LJAVA NOVE IDEJE POVEZA-
RAZRADA ISHODA
- koristi se raznim teh-
nikama naglašavanja radi
razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne
poruke, ključne i
specifične informacije i
implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i dru-
gim vrstama natuknica
radi rekonstruiranja
značenja slušanih i
čitanih tekstova
- istražuje različite pristu-
pe učenju i rješavanju
zadataka i koristi se njima
radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u uče-
nju dužim tekstom
- stvara pozitivan stav
pozitivnim izjavama tije-
kom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emoci-
onalnim stanjem i primje-
njuje tehnike opuštanja
radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom
u skupini na projektima
unutar redovnoga učenja
i poučavanja
- pokazuje interes za
povezivanjem širokog
raspona povezanih, ali i
različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost
u otkrivanju novih znače-
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i prim- učinkovito povezuje i
složene kognitivne složene kognitivne jenjuje složene kognitivne primjenjuje složene kog-
strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. nitivne strategije učenja
jezika.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i primje- činkovito povezuje i prim-
složene metakognitivne složene metakognitivne njuje složene metakogni- jenjuje složene metakog-
strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. tivne strategije učenja nitivne strategije učenja
jezika. jezika.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i učinkovito povezuje i
složene društveno- složene društveno- primjenjuje složene primjenjuje složene
afektivne strategije učen- afektivne strategije učen- društveno-afektivne stra- društveno-afektivne stra-
ja jezika. ja jezika. tegije učenja jezika. tegije učenja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
povezuje i koristi se raz- povezuje i koristi se raz- pomoć i učinkovito pove- učinkovito povezuje i
ličitim tehnikama kreativ- ličitim tehnikama kreativ- zuje i koristi se različitim koristi se različitim teh-
noga izražavanja. noga izražavanja. tehnikama kreativnoga nikama kreativnoga
izražavanja. izražavanja.
–132
NE S OSOBNIM ISKUSTVIMA I nja i odnosa među poj-
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA- movima i idejama
JIMA. - u govoru i pisanju koristi
se humorom

–133
C.2.5. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE RAZLIČITIM VJE-
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ-
LJENJA: PROPITUJE I VRED-
NUJE MIŠLJENJA, STAVOVE I
VRIJEDNOSTI PRIMJENJUJU-
ĆI IH U RJEŠAVANJU PROB-
LEMSKIH SITUACIJA POVE-
ZANIH S OSOBNIM ISKU-
STVIMA I OPĆIM/STRUČNIM
SADRŽAJIMA.
C.2.6. UČENIK INTERPRETI-
RA I USPOREĐUJE INFOR-
MACIJE IZ RAZLIČITIH VRSTA
TEKSTOVA I IZVORA, PRIM-
JENJUJE OSNOVNA PRAVILA
ZA CITIRANJE IZVORA TE
IZVODI DUŽE PREZENTACIJE
SREDNJE SLOŽENIH SADR-
ŽAJA.
5. CIKLUS
3. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.3.1. UČENIK ANALIZIRA
DUŽI IZVORAN ILI PRILA-
GOĐEN TEKST PRI SLUŠA-
NJU I ČITANJU.
- definira i pojašnjava
problem procjenjujući
koliko su iznesene činje-
nice ili mišljenja i stavovi
koherentni, uzročno-
posljedično povezani i
jesu li zaključci logički
utemeljeni
- izražava samouvjere-
nost u vlastitome lo-
gičkom prosuđivanju
- razvija sposobnost tu-
mačenja i razlikovanja
informacija/poruka iz
različitih vrsta tekstova
kao i razlikovanja različi-
tih vrsta izvora te razmje-
njivanja informacija u
svrhu objektivnoga izvješ-
tavanja
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
složenijih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i implicitne poruke
u tekstu
- razlikuje bitnu od nebit-
ne informacije
Učeni k uz stalnu pomoć
povezuje i koristi se raz-
ličitim vještinama kritičko-
ga mišljenja.
Učenik uz stalnu pomoć
interpretira i uspoređuje
informacije iz različitih
vrsta tekstova i izvora,
primjenjuje osnovna pra-
vila za citiranje te pripre-
ma i izvodi duže prezen-
tacije srednje složenih
sadržaja.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira glavnu poruku i
pronalazi neke ključne i
specifične informacije,
prepoznaje neke složeni-
je leksičke strukture
svojstvene jeziku struke i
implicitne poruke te
djelomično razlikuje bitnu
od nebitne informacije.
Primjenjuje neke strategi-
je slušanja i čitanja.
Učenik uz čestu pomoć
povezuje i koristi se raz-
ličitim vještinama kritičko-
ga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć
interpretira i uspoređuje
informacije iz različitih
vrsta tekstova i izvora,
primjenjuje osnovna pra-
vila za citiranje te pripre-
ma i izvodi duže prezen-
tacije srednje složenih
sadržaja.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira glavnu poruku,
neke ključne i specifične
informacije i neke implic-
itne poruke te povremeno
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Prepoznaje
složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i primjenjuje
više strategija slušanja i
čitanja.
Učenik uz povremenu
pomoć i učinkovito pove-
zuje i koristi se različitim
vještinama kritičkoga
mišljenja.
Učenik uz povremenu
pomoć interpretira i uspo-
ređuje informacije iz razli-
čitih vrsta tekstova i izvo-
ra, uglavnom učinkovito
primjenjuje osnovna pra-
vila za citiranje te pripre-
ma i izvodi duže prezen-
tacije srednje složenih
sadržaja.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira glavnu
poruku, većinu ključnih i
specifičnih informacija i
implicitnih poruka i često
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Prepoznaje
složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i primjenjuje
većinu različitih strategija
slušanja i čitanja.
Učenik samostalno i
učinkovito povezuje i
koristi se različitim vješti-
nama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno inter-
pretira i uspoređuje in-
formacije iz različitih vrsta
tekstova i izvora, učinko-
vito primjenjuje osnovna
pravila za citiranje te
priprema i izvodi duže
prezentacije srednje slo-
ženih sadržaja.
IZNIMNA
Učenik samostalno ana-
lizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i povezuje ih s
primjerima iz teksta. Ana-
lizira implicitne poruke i
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Prepoznaje
složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i primjenjuje
odgovarajuće strategije
–134
 - primjenjuje strategije
slušanja i čitanja
A.3.2. UČENIK GOVORI DUG - planira tijek govora i
TEKST KORISTEĆI SE SLO- izlaganja, priprema i go-
ŽENIM JEZIČNIM STRUKTU- vori tekst koristeći slože-
RAMA I STILOM PRIMJERE- ne jezične strukture i stil
NIM KOMUNIKACIJSKOJ primjeren komunikacijskoj
SITUACIJI. situaciji
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.3.3. UČENIK SUDJELUJE U - upotrebljava primjerene
DUŽEMU NEPLANIRANOM I jezične strukture za pok-
DUGOME PLANIRANOM RAZ- retanje, održavanje i za-
GOVORU. vršavanje razgovora te za
preuzimanje prava na
riječ
- pokazuje zanimanje za
razgovor i upotrebljava
osnovne fraze da dobije
na vremenu prije nego
što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
A.3.4. UČENIK PIŠE DUG - planira strukturu i
STRUKTURIRAN TEKST KO- sadržaj
RISTEĆI SE SLOŽENIM JEZI- - organizira dug tekst u
ČNIM STRUKTURAMA I STI- odlomke
LOM PRIMJERENIM KOMUNI- - koristi se primjerenim
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora i izla-
ganja, priprema i govori
tekst koristeći se slože-
nim jezičnim strukturama
te uz pomoć prilagođava
stil komunikacijskoj situa-
ciji. Uz stalnu pomoć se
koristi složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke i
ispravlja svoj govor.
Učenik uz stalnu pomoć
upotrebljava jezične stru-
kture potrebne za sudje-
lovanje u dužemu nepla-
niranom i dugome plani-
ranom razgovoru, pokre-
će razgovor i preuzima
pravo na riječ te upotreb-
ljava osnovne fraze da
dobije na vremenu prije
nego što odgovori na
pitanje. Uz stalnu pomoć
se koristi složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke.
Učenik uz stalnu pomoć
piše strukturiran dug tekst
i koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima i složenima
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema tijek
govora i izlaganja, govori
tekst, povremeno se kori-
sti složenim jezičnim
strukturama i prilagođava
stil govora komunikacij-
skoj situaciji. Uz čestu se
pomoć koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć
upotrebljava primjerene
jezične strukture pokreće,
održava i završava duži
neplanirani i dugi planira-
ni razgovor, povremeno
preuzima pravo na riječ te
upotrebljava osnovne
fraze da dobije na vre-
menu prije nego što od-
govori na pitanje. Uz
čestu se pomoć koristi
složenijim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke
Učenik uz čestu pomoć
piše strukturiran dug tekst
s djelomično razrađenim
idejama, povremeno se
točno koristi primjerenim
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek govo-
ra i izlaganja, priprema i
govori tekst, često i upot-
rebljava primjerene slo-
žene jezične strukture,
prilagođava stil govora
komunikacijskoj situaciji.
Uz povremenu se pomoć
koristi složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke i
ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć aktivno sudjeluje u
dužemu neplaniranom i
dugome planiranom raz-
govoru, često upotreblja-
va primjerene jezične
strukture te pokreće,
održava i završava raz-
govor, preuzima pravo na
riječ te često upotrebljava
osnovne fraze da dobije
na vremenu prije nego
što odgovori na pitanje.
Uz povremenu se pomoć
koristi složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu
pomoć piše strukturiran
dug tekst, često se točno
koristi primjerenim vez-
nim sredstvima, pravo-
slušanja i čitanja.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora i
izlaganja, priprema i
tečno govori tekst točno
koristeći primjerene slo-
žene jezične strukture i
stil primjeren komunika-
cijskoj situaciji. Samos-
talno se koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke i ispravlja svoj govor.
Učenik aktivno i spontano
sudjeluje u dužemu nep-
laniranom i dugome plani-
ranom razgovoru, kreati-
vno upotrebljava primje-
rene jezične strukture,
samostalno pokreće,
održava i završava raz-
govor, preuzima pravo na
riječ, potiče sugovornike
na sudjelovanje u razgo-
voru i točno upotrebljava
osnovne fraze da dobije
na vremenu prije nego
što odgovori na pitanje.
Samostalno se koristi
složenijim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik samostalno i krea-
tivno piše strukturiran dug
tekst, točno se koristi
primjerenim veznim
sredstvima, pravopisnim
–135
KACIJSKOJ SITUACIJI.
A.3.5. UČENIK SAŽIMA I
PREVODI JEDNOSTAVNE
TEKSTOVE.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.3.1. UČENIK INTEGRIRA
RAZLIČITE KULTURNE ELE-
MENTE I STVARA CJELOVITU
SLIKU VLASTITE KULTURE I
DRUGIH KULTURA.
B.3.2. UČENIK SE IZRAŽAVA
PRIMJERENO KONTEKSTU I
SVRSI KOMUNIKACIJE.
veznim sredstvima i
složenim jezičnim struktu-
rama
- primjenjuje pravopisna
pravila i odgovarajući stil
pisanja
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
- usmeno ili pismeno
sažima jedan ili više teks-
tova proizvedenih na
engleskome jeziku u
jedan tekst na materin-
skome jeziku
- prevodi pisani ili govo-
reni tekst na engleskome
jeziku na hrvatski jezik
vodeći računa o kulturnim
posebnostima jezika
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- objašnjava složenost
vlastite kulture i drugih
kultura analizirajući njiho-
ve sastavne dijelove
- poopćava vlastite ideje
o svojoj kulturi i drugim
kulturama i objašnjava ih
integrirajući različite kul-
turne elemente
- primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
skladu s društveno-
jezičnim funkcijama u
jezičnim strukturama te
odgovarajućim stilom
pisanja. Uz stalnu pomoć
se koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke i uređuje tekst.
Učenik uz više vremena i
uz stalnu pomoć sažima i
prevodi jednostavne teks-
tove.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira različite
elemente vlastite kulture i
drugih kultura te uspore-
đuje različite kulturne
elemente drugih kultura s
vlastitom kulturom.
Učenik uz stalnu pomoć
primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
poznatim kontekstima.
veznim sredstvima, pra-
vopisnim pravilima i
složenim jezičnim struktu-
rama, povremeno se
koristi odgovarajućim
stilom pisanja. Uz čestu
se pomoć koristi složeni-
jim leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke i uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć
sažima i prevodi jednos-
tavne tekstove.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
integrira elemente iz raz-
ličitih područja u cjelovitu
sliku vlastite kulture te
objašnjava sličnosti i
različitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
različitim kontekstima te
pisnim pravilima i
složenim jezičnim struktu-
rama, jasno organizira
odlomke i precizno raz-
rađuje ideje, često se
koristi odgovarajućim
stilom pisanja. Uz povre-
menu se pomoć koristi
složenijim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i uređuje
tekst.
Učenik uz povremenu
pomoć sažima i prevodi
jednostavne tekstove.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć integrira elemente
iz različitih područja u
cjelovitu sliku kultura
zemalja ciljnoga jezika te
objašnjava posebnosti i
različitosti kultura zemalja
ciljnoga jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć primjenjuje
prikladne komunikacijske
obrasce u različitim kon-
pravilima i složenim je-
zičnim strukturama, jasno
organizira odlomke, pre-
cizno razrađuje ideje
koristeći se odgovara-
jućim stilom pisanja. Sa-
mostalno se koristi
složenijim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i uređuje
tekst.
Učenik samostalno saži-
ma i prevodi jednostavne
tekstove.
IZNIMNA
Učenik samostalno integ-
rira elemente iz različitih
područja u cjelovitu sliku
drugih kultura te objaš-
njava posebnosti i različi-
tosti drugih kultura.
Učenik samostalno
primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
različitim kontekstima te
–136
različitim kontekstima se u nekim slučajevima tekstima te se u većini odgovarajuće neverbalne
- koristi se odgovarajućim koristi odgovarajućim slučajeva koristi odgova- znakove.
neverbalnim znakovima neverbalnim znakovima. rajućim neverbalnim zna-
kovima.

–137
B.3.3. UČENIK ANALIZIRA
UTJECAJ EMPATIJE NA VLA-
STITA RAZMIŠLJANJA I POS-
TUPKE TE PRILAGOĐAVA
STRATEGIJE ZA IZBJEGAVA-
NJE I/ILI PREVLADAVANJE
NESPORAZUMA, OTKRIVA-
NJE I RAZGRADNJU STEREO-
TIPA I PREDRASUDA O VLAS-
TITOJ KULTURI I STRANIM
KULTURAMA.
B.3.4. UČENIK INTERPRETI-
RA MEĐUKULTURNO ISKU-
STVO IZ VIŠE RAZLIČITIH
GLEDIŠTA TE PREISPITUJE
PRETPOSTAVKE DOBRIH
MEĐUKULTURNIH ODNOSA I
POTENCIJALNO PROBLEMA-
TIČNE SITUACIJE U MEĐU-
KULTURNIM SUSRETIMA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.3.1. UČENIK ANALIZIRA I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA.
- preispituje vlastite vrije-
dnosti i stavove prema
drugima i drugačijima
- prilagođava strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda
kontekstu i vlastitim pot-
rebama
- uvažava različita kultur-
na gledišta i primjenjuje ih
pri izvođenju zaključaka o
vlastitoj kulturi i drugim
kulturama
- tumači pojave drugih
kultura bez donošenja
vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke među-
kulturnih nesporazuma
- analizira (ne)uspješne
međukulturne odnose i
definira njihove zajedni-
čke karakteristike
RAZRADA ISHODA
- uspoređuje leksičke i
strukturne elemente
ciljnoga jezika s materin-
skim i utvrđuje sličnosti i
razlike
- prevodi tekstove s
ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u
prirodnome/stvarnome
okružju čitajući izvorne
Učenik uz stalnu pomoć
objašnjava vlastite vrijed-
nosti i stavove prema
drugima te procjenjuje
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje različita kulturna
gledišta, osvještava važ-
nost nedonošenja vrijed-
nosnih prosudbi o drugim
kulturama, analizira uzro-
ke međukulturnih nespo-
razuma te opisuje karak-
teristike zajedničke us-
pješnim međukulturnim
odnosima.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira i primjenjuje
složene kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
procjenjuje vlastite vrijed-
nosti i stavove prema
drugima te prilagođava
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
Učenik uz čestu pomoć
objašnjava različita kul-
turna gledišta i pojave
drugih kultura bez dono-
šenja vrijednosnih pro-
sudbi, raspravlja o uzro-
cima međukulturnih nes-
porazuma te opisuje ka-
rakteristike zajedničke
neuspješnim međukultur-
nim odnosima.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira i primjenjuje
složene kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć procjenjuje vlastite
vrijednosti i stavove pre-
ma drugima te često
prilagođava strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu
pomoć izvodi zaključke o
različitim kulturnim glediš-
tima, uspoređuje pojave
drugih kultura bez dono-
šenja vrijednosnih pro-
sudbi, propituje uzroke
međukulturnih nespora-
zuma te procjenjuje ka-
rakteristike (ne)uspješnih
međukulturnih odnosa.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira i primjen-
juje većinu složenih kog-
nitivnih strategija učenja
jezika.
Učenik u većini slučajeva
samostalno procjenjuje
vlastite vrijednosti i sta-
vove prema drugima te
samostalno prilagođava
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
Učenik samostalno izvodi
zaključke o različitim
kulturnim gledištima,
objašnjava pojave drugih
kultura bez donošenja
vrijednosnih prosudbi,
propituje uzroke međukul-
turnih nesporazuma te
samostalno procjenjuje
karakteristike
(ne)uspješnih međukul-
turnih odnosa.
IZNIMNA
Učenik samostalno anali-
zira i učinkovito primjenju-
je složene kognitivne
strategije učenja jezika.
–138
 tekstove
- koristi se različitim
vrstama rječnika
C.3.2. UČENIK ANALIZIRA I - okušava se u nepozna- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno ana-
PRIMJENJUJE SLOŽENE tim zadatcima i pristu- analizira i primjenjuje analizira i primjenjuje pomoć analizira i primjen- lizira i učinkovito primjen-
METAKOGNITIVNE STRATE- pima učenju složene složene metakognitivne juje većinu složenih me- juje složene metakogni-
GIJE UČENJA JEZIKA. - svjesno pronalazi i stva- metakognitivne strategije strategije učenja jezika. takognitivnih strategija tivne strategije učenja
ra prilike za upotrebu i učenja jezika. učenja jezika. jezika.
vježbanje jezika u stvar-
nim komunikacijskim
situacijama
- razvija kriterije za
procjenu vlastitoga znan-
ja
- bilježi napredak i inter-
pretira podatke o vlasti-
tome učenju
C.3.3. UČENIK ANALIZIRA I - nastavlja razvijati sura- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno anali-
PRIMJENJUJE SLOŽENE dničko učenje analizira i primjenjuje analizira i primjenjuje pomoć analizira i primje- zira i učinkovito primjenju-
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE - radi u skupini uz preu- složene društveno- složene društveno- njuje većinu složenih je složene društveno-
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA. zimanje odgovornosti za afektivne strategije uče- afektivne strategije uče- društveno-afektivnih stra- afektivne strategije uče-
ostvarenje zajedničkih nja jezika. nja jezika. tegija učenja jezika. nja jezika.
ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i
odnos prema drugima te
s njima razgovara o vlas-
titim osjećajima kao i
osjećajima drugih
C.3.4. UČENIK PRILAGOĐA- - razvija i koristi se spon- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
VA I KORISTI SE RAZLIČITIM tanim i slobodnim asoci- prilagođava i koristi se prilagođava i koristi se pomoć učinkovito prila- činkovito prilagođava i
TEHNIKAMA KREATIVNOGA ranjem i izmišljanjem kroz različitim tehnikama krea- različitim tehnikama krea- gođava i koristi se različi- koristi se različitim tehni-
IZRAŽAVANJA: KRITIČKI stvaralačku fantaziju tivnoga izražavanja. tivnoga izražavanja. tim tehnikama kreativno- kama kreativnoga izraža-
VREDNUJE POSTOJEĆE I - koristi metodu pokušaja ga izražavanja. vanja.
OSMIŠLJAVA NOVE IDEJE i pogrešaka u stvaranju
POVEZANE S OSOBNIM IS- novih sadržaja i ideja
KUSTVIMA I
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA-
JIMA.
C.3.5. UČENIK PRILAGOĐA- - provodi kratko istraživa- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i

–139
VA I KORISTI SE RAZLIČITIM
VJEŠTINAMA KRITIČKOGA
MIŠLJENJA: KRITIČKI VRED-
NUJE MIŠLJENJA, STAVOVE I
VRIJEDNOSTI PRIMJENJUJU-
ĆI IH U RJEŠAVANJU PROB-
LEMSKIH SITUACIJA I DONO-
ŠENJU ODLUKA POVEZANIH
S OSOBNIM ISKUSTVIMA I
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA-
JIMA.
C.3.6. UČENIK PROCJENJU-
JE INFORMACIJE IZ RAZLIČI-
TIH VRSTA TEKSTOVA I IZ-
VORA, PRIMJENJUJE PRAVI-
LA ZA CITIRANJE IZVORA TE
IZVODI DUŽE PREZENTACIJE
SLOŽENIH SADRŽAJA.
4. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.4.1. UČENIK PROCJENJU-
JE DUŽI IZVORAN ILI PRILA-
GOĐEN TEKST PRI SLUŠA-
NJU I ČITANJU.
nje: postavlja hipoteze,
primjenjuje osnovne teh-
nike istraživanja, obrađu-
je podatke i interpretira
rezultate tako da zaključci
logično slijede iz argume-
nata i empirijskih podata-
ka
- nudi rješenja i donosi
odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste
tekstova
- u fizičkome i/ili digital-
nome okružju objavljuje
tekstove/kratke projekte
radi usporedbe i procjene
informacija
- izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
složenih leksičkih struktu-
ra svojstvenih jeziku stru-
ke
- kritički procjenjuje glav-
nu poruku, ključne i spe-
cifične informacije i impli-
citne poruke u tekstu
- predviđa sadržaj na
temelju ustroja teksta i
prilagođava i koristi se
različitim vještinama
kritičkoga mišljenja.
Učenik uz stalnu pomoć
procjenjuje informacije iz
različitih vrsta tekstova i
izvora, primjenjuje pravila
za citiranje te priprema i
izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
kritički procjenjuje glavnu
poruku, neke ključne i
specifične informacije i
neke implicitne poruke u
izvornome ili prilagođe-
nome tekstu, predviđa
sadržaj na temelju ustroja
teksta i procjenjuje kako
struktura teksta i neke
njegove karakteristike
utječu na čitatelja i služe
prilagođava i koristi se
različitim vještinama
kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć
procjenjuje informacije iz
različitih vrsta tekstova i
izvora, primjenjuje pravila
za citiranje te priprema i
izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
kritički procjenjuje glavnu
poruku, neke ključne i
specifične informacije i
neke implicitne poruke u
izvornome ili prilagođe-
nome tekstu, predviđa
sadržaj na temelju ustroja
teksta te procjenjuje kako
struktura teksta i neke
njegove karakteristike
utječu na čitatelja i služe
pomoć učinkovito
prilagođava i koristi se
različitim vještinama
kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu
pomoć procjenjuje infor-
macije iz različitih vrsta
tekstova i izvora,
uglavnom učinkovito
primjenjuje pravila za
citiranje te priprema i
izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć kritički procjenjuje
glavnu poruku, ključne i
specifične informacije i
implicitne poruke u izvor-
nome ili prilagođenome
tekstu, predviđa sadržaj
na temelju ustroja teksta
te procjenjuje kako nje-
gove karakteristike utječu
na čitatelja i služe namje-
ni teksta. Uz povremenu
učinkovito prilagođava i
koristi se različitim
vještinama kritičkoga
mišljenja.
Učenik samostalno i us-
pješno procjenjuje infor-
macije iz različitih vrsta
tekstova i izvora, samos-
talno i učinkovito primjen-
juje pravila za citiranje te
priprema i izvodi duže
prezentacije složenih
sadržaja prema smjerni-
cama.
IZNIMNA
Učenik samostalno kritički
procjenjuje glavnu poru-
ku, ključne i specifične
informacije i implicitne
poruke u izvornome ili
prilagođenome tekstu,
točno predviđa sadržaj na
temelju ustroja teksta te
procjenjuje kako njegove
karakteristike utječu na
čitatelja i služe namjeni
teksta. Samostalno
–140
 procjenjuje kako struktura
teksta i njegove karakte-
ristike utječu na čitatelja i
služe namjeni teksta
A.4.2. UČENIK GOVORI DUG - planira tijek govora i
TEKST KORISTEĆI VRLO izlaganja
SLOŽENE JEZIČNE STRUK- - priprema i govori tekst
TURE. koristeći vrlo složene
jezične strukture i stil
primjeren komunikacijskoj
situaciji
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.4.3. UČENIK SUDJELUJE U - koristi se primjerenim
DUGOME RAZGOVORU. jezičnim strukturama za
pokretanje, održavanje i
završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ u dugome neplanira-
nom razgovoru
- koristi se složenim le-
ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke
A.4.4. UČENIK PIŠE TEKST - planira strukturu i sadr-
VRLO SLOŽENE JEZIČNE žaj
STRUKTURE RAZLIČITIH - organizira tekst različitih
DUŽINA, STILOVA I NAMJENA. dužina u odlomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i slo-
ženim jezičnim struktu-
rama
- primjenjuje pravopisna
namjeni teksta. Uz stalnu
pomoć prepoznaje slože-
ne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
Učenik uz stalnu pomoć
govori dug tekst, planira
tijek govora i izlaganja,
priprema i govori tekst
koristeći neke vrlo slože-
ne jezične strukture i
prilagođava stil komuni-
kacijskoj situaciji. Uz
stalnu pomoć se koristi
složenijim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik uz stalnu pomoć
sudjeluje u dugome raz-
govoru, uz pomoć se
koristi primjerenim jezi-
čnim strukturama, rijetko
pokreće razgovor i preu-
zima pravo na riječ. Uz
stalnu pomoć se koristi
složenim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik uz stalnu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst različitih dužina,
koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima, složenim jezi-
čnim strukturama i nekim
stilističkim sredstvima te
razvija ideje i teze i podu-
namjeni teksta. Uz čestu
pomoć prepoznaje slože-
ne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć
govori dug tekst, planira
tijek govora i izlaganja,
priprema i govori tekst,
povremeno upotrebljava
neke vrlo složene jezične
strukture i prilagođava stil
komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu se pomoć koristi
složenijim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć
sudjeluje u dugome raz-
govoru, povremeno se
koristi primjerenim jezi-
čnim strukturama, pokre-
će, održava i završava
razgovor, povremeno
preuzima pravo na riječ.
Uz čestu se pomoć koristi
složenim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst različitih dužina,
koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima, složenim jezi-
čnim strukturama i nekim
stilističkim sredstvima te
razvija ideje i teze koje
pomoć prepoznaje slože-
ne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu
pomoć govori dug tekst,
planira tijek govora i izla-
ganja, priprema i govori
tekst, često upotrebljava
većinu vrlo složenih jezi-
čnih struktura i stil primje-
ren komunikacijskoj situ-
aciji. Uz povremenu se
pomoć koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć aktivno sudjeluje u
dugome razgovoru, često
se koristi primjerenim
jezičnim strukturama,
često samostalno pokre-
će, održava i završava
razgovor i preuzima pra-
vo na riječ. Uz povreme-
nu se pomoć koristi slo-
ženim leksičkim struktu-
rama svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz povremenu
pomoć piše strukturiran
tekst različitih dužina,
koristi se većinom veznih
sredstava, poštuje pravo-
pisna pravila, koristi se
većinom složenih jezičnih
struktura i stilističkih sre-
dstava te uz povremenu
prepoznaje složene
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke.
Učenik samostalno i krea-
tivno govori dug tekst,
planira tijek govora i izla-
ganja, priprema i govori
tekst točno i precizno
koristeći vrlo složene
jezične strukture i stil
primjeren komunikacijskoj
situaciji. Samostalno se
koristi složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke i
ispravlja svoj govor.
Učenik aktivno i spontano
sudjeluje u dugome raz-
govoru, kreativno se kori-
sti primjerenim jezičnim
strukturama, samostalno
pokreće, održava i zavr-
šava razgovor i preuzima
pravo na riječ. Samostal-
no se koristi složenim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
Učenik samostalno i krea-
tivno piše strukturiran
tekst različitih dužina,
točno se koristi veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima, složenim jezi-
čnim strukturama, kreati-
vno se koristi stilističkim
sredstvima te samostalno
–141
 pravila i odgovarajuća pire ih ponekim dokazi- povremeno podupire pomoć razvija ideje i teze razvija ideje i teze koje
stilistička sredstva da ma, primjerima i citatima. ponekim dokazima, prim- koje često podupire od- točno podupire odgovara-
postigne odgovarajući Uz stalnu pomoć se koris- jerima i citatima. Uz čestu govarajućim dokazima, jućim dokazima, primje-
efekt ti složenim leksičkim se pomoć koristi složenim primjerima i citatima. Uz rima i citatima. Samostal-
- koristi se složenim le- strukturama svojstvenima leksičkim strukturama povremenu se pomoć no se koristi složenim
ksičkim strukturama svoj- jeziku struke i ispravlja svojstvenima jeziku stru- koristi složenim leksičkim leksičkim strukturama
stvenima jeziku struke svoj tekst. ke i ispravlja svoj tekst. strukturama svojstvenima svojstvenima jeziku stru-
- uređuje tj. ispravlja svoj jeziku struke i ispravlja ke i ispravlja svoj tekst.
tekst svoj tekst.
A.4.5. UČENIK SAŽIMA I - usmeno ili pismeno Učenik uz više vremena i Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno saži-
PREVODI SLOŽENIJE TEKS- sažima na engleski jezik uz stalnu pomoć sažima i sažima i prevodi složenije pomoć sažima i prevodi ma i prevodi složenije
TOVE. jedan ili više tekstova prevodi složenije teksto- tekstove. složenije tekstove. tekstove.
proizvedenih na materin- ve.
skome jeziku
- prima pisani tekst na
materinskome jeziku i
proizvodi pisani ili govo-
reni tekst na engleskome
jeziku vodeći računa o
kulturnim posebnostima
jezika
- posreduje u neposred-
noj usmenoj interakciji
između dvaju ili više su-
govornika koji ne dijele
isti jezik
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA (4. I 5. CIKLUS)
PREPORUČENE TEME: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj,
Varijante engleskoga jezika
LEKSIČKE STRUKTURE: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se po-
navljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovi-
ma.
FUNKCIJE: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, razvijanje argumentacije, izražavanje apstraktnih ideja
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Past perfect simple and continuous, Passive (advanced structures), Present perfect continuous, Conditional clauses (types 2 and 3),
Reported speech (past simple), Future continuous, Future perfect simple, Relative and participle clauses
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za
stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
METODIČKE PREPORUKE: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadr-
žaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

–142
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.4.1. UČENIK RASPRAVLJA
O SLOŽENIM ELEMENTIMA
VAŽNIM PRIPADNICIMA DRU-
GIH KULTURA.
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- iznosi argumentirane Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik argumentira vlas-
stavove o kulturnim ele- objašnjava vlastite sta- analizira vlastite stavove pomoć preispituje vlastite tite stavove o kulturnim
mentima važnim pri- vove o kulturnim elemen- o kulturnim elementima stavove o kulturnim ele- elementima važnim pri-
padnicima drugih kultura tima važnim pripadnicima važnim pripadnicima mentima važnim pri- padnicima drugih kultura,
- objašnjava međuovis- drugih kultura, objašnjava drugih kultura te povezuje padnicima drugih kultura, objašnjava međuovisnost
nost različitih elemenata različite elemente koji različite elemente koji raspravlja o različitim različitih elemenata koji
koji definiraju kulturu i definiraju kulturu i uočava definiraju kulturu i objašn- elementima koji definiraju definiraju kulturu i njihovu
njihovu promjenjivost njihovu promjenjivost. java njihovu promjenji- kulturu i o njihovoj promjenjivost.
vost. promjenjivosti.
–143
B.4.2. UČENIK UVAŽAVA - primjenjuje prikladne Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik se ponaša u skla-
SVE KULTURNE POSEBNOSTI komunikacijske obrasce i opisuje neverbalne zna- primjenjuje neverbalne pomoć primjenjuje never- du s kulturnim normama
RAZLIČITIH GOVORNIKA I odgovarajuće neverbalne kove u različitim međukul- znakove u različitim balne znakove u različitim u različitim kontekstima,
PRIMJENJUJE IH U MEĐU- znakove turnim situacijama i kul- međukulturnim situacija- međukulturnim situacija- samostalno primjenjuje
KULTURNOJ INTERAKCIJI TE - ponaša se u skladu s turne norme u različitim ma i analizira kulturne ma, kulturne norme u konvencije povezane s
KOMUNICIRA S RAZLIČITIM kulturnim normama u kontekstima te primjenju- norme u različitim konte- različitim kontekstima, kulturnim posebnostima i
SKUPINAMA GOVORNIKA NA različitim kontekstima – je konvencije povezane s kstima te primjenjuje konvencije povezane s različitostima prisutne u
NAČIN KOJI DOVODI DO uvažava sve kulturne kulturnim posebnostima i konvencije povezane s kulturnim posebnostima i verbalnoj i neverbalnoj
UZAJAMNOGA ZADOVOLJS- posebnosti i različitosti različitostima prisutne u kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u komunikaciji u različitim
TVA SUGOVORNIKA. prisutne u verbalnoj i verbalnoj komunikaciji u različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj kontekstima te prikladne
neverbalnoj komunikaciji i poznatim kontekstima. verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim komunikacijske obrasce u
primjenjuje konvencije komunikaciji te prikladne kontekstima te prikladne različitim kontekstima.
povezane s njima u me- komunikacijske obrasce u komunikacijske obrasce u
đukulturnim susretima poznatim kontekstima. različitim kontekstima.
- primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
skladu sa situacijom i
sugovornicima
B.4.3. UČENIK PRILAGOĐA- - uočava i ispravlja po- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik zbog empatije uz Učenik samostalno zbog
VA I ZBOG EMPATIJE MIJE- greške u tumačenju dru- prepoznaje pogreške u ispravlja pogreške u tu- povremenu pomoć prila- empatije mijenja vlastita
NJA VLASTITA RAZMIŠLJANJA gih kultura tumačenju drugih kultura, mačenju drugih kultura, gođava vlastita razmišl- razmišljanja i postupke i
I POSTUPKE U MEĐUKUL- - analizira stajališta i analizira uzroke međukul- raspravlja o uzrocima janja i postupke i propitu- propituje uzroke međukul-
TURNIM KONTAKTIMA TE međukulturna iskustva u turnih nesporazuma i međukulturnih nespora- je uzroke međukulturnih turnih nesporazuma te
PREDLAŽE RJEŠENJA PO- stvarnim i imaginarnim stajališta te međukulturna zuma te stajalištima i nesporazuma te analizira analizira stajališta i
TENCIJALNO PROBLEMATI- situacijama uvažavajući iskustva u stvarnim situa- iskustvima u stvarnim stajališta i međukulturna međukulturna iskustva
ČNIH SITUACIJA U MEĐU- različite kulturne identite- cijama uvažavajući raz- situacijama uvažavajući iskustva u stvarnim i ima- uvažavajući različite kul-
KULTURNIM KONTAKTIMA I te ličite kulturne identitete i različite kulturne identite- ginarnim situacijama turne identitete.
(P)ODRŽAVA USPJEŠNE - usmjeren je na usmjeren je na te. uvažavajući različite kul-
ODNOSE. (p)održavanje dobrih (p)održavanje dobrih turne identitete.
međukulturnih odnosa međukulturnih odnosa.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA (4. I 5. CIKLUS)
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.

–144

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.4.1. UČENIK SINTETIZIRA
SLOŽENE KOGNITIVNE
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA
I PROCJENJUJE NJIHOVU
UČINKOVITOST.
C.4.2. UČENIK SINTETIZIRA
SLOŽENE METAKOGNITIVNE
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA
I PROCJENJUJE NJIHOVU
UČINKOVITOST.
C.4.3. UČENIK SINTETIZIRA
SLOŽENE DRUŠTVENO-
AFEKTIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA I PROCJE-
NJUJE NJIHOVU UČINKOVI-
TOST.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- prevodi tekstove na ciljni Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
jezik sintetizira složene kogni- sintetizira složene kogni- pomoć sintetizira većinu pješno sintetizira većinu
- primjenjuje znanje riječi, tivne strategije učenja tivne strategije učenja složenih kognitivnih stra- složenih kognitivnih stra-
pojmova i struktura razli- jezika i procjenjuje jezika i procjenjuje tegija učenja jezika i tegija učenja jezika i
čitih jezika radi razumije- njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. procjenjuje njihovu učin- procjenjuje njihovu učin-
vanja i upotrebe ciljnoga kovitost. kovitost.
jezika
- piše sažetak dugoga
odlomka/teksta
- preusmjerava razgovor
na poznatu temu
- koristi se različitim
vrstama referentne litera-
ture
- preuzima odgovornost Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
za planiranje, praćenje i sintetizira složene meta- sintetizira složene meta- pomoć sintetizira većinu pješno sintetizira većinu
vrednovanje vlastitoga kognitivne strategije kognitivne strategije složenih metakognitivnih složenih metakognitivnih
iskustva učenja učenja jezika i procjenjuje učenja jezika i procjenjuje strategija učenja jezika i strategija učenja jezika i
- nadovezuje se na pret- njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. procjenjuje njihovu učin- procjenjuje njihovu učin-
hodna znanja pri učenju kovitost. kovitost.
- planira, postavlja ciljeve
i organizira učenje
- prati i vrednuje vlastito
učenje o kojemu inicira
konzultacijske sastanke
radi postizanja boljih
rezultata
- planira i upravlja radom Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
u skupini na istraživačkim sintetizira složene druš- sintetizira složene druš- pomoć sintetizira većinu pješno sintetizira većinu
projektima i/ili terenskoj tveno-afektivne strategije tveno-afektivne strategije složenih društveno- složenih društveno-
nastavi učenja jezika i procjenjuje učenja jezika i procjenjuje afektivnih strategija uče- afektivnih strategija uče-
- procjenjuje učinkovitost njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. nja jezika i procjenjuje nja jezika i procjenjuje
usvojenih strategija i njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost.
njihovu primjenjivost u
daljnjem razvoju vlastite
–145
 osobnosti i odnosa prema
drugima
C.4.4. UČENIK SE KORISTI - primjenjuje tehniku pa- Učenik se uz stalnu po- Učenik se uz čestu po- Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno i
ŠIROKIM SPEKTROM TEHNI- ralelnoga/učinkovitoga moć koristi širokim spek- moć koristi širokim spek- pomoć učinkovito koristi učinkovito koristi širokim
KA KREATIVNOGA IZRAŽA- sukobljavanja mišljenja i trom tehnika kreativnoga trom tehnika kreativnoga širokim spektrom tehnika spektrom tehnika kreativ-
VANJA: KRITIČKI PROSUĐUJE tehniku eksperimentiranja izražavanja. izražavanja. kreativnoga izražavanja. noga izražavanja.
POSTOJEĆE I OSMIŠLJAVA - koristi se lateralnim
NOVE IDEJE POVEZANE S mišljenjem
OSOBNIM ISKUSTVIMA I - kreativno uopćava in-
SUVREMENIM TEMAMA. formacije suprotnih znač-
enja i razvija nove sklad-
ne cjeline
- kreira složene maštovite
tekstove
- razvija osjećaj za estet-
ski doživljaj
C.4.5. UČENIK SE KORISTI - postavlja konzistentne, Učenik se uz stalnu Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik se samostalno i
ŠIROKIM SPEKTROM VJEŠTI- valjane i razumne pretpo- pomoć koristi širokim koristi širokim spektrom pomoć učinkovito koristi učinkovito koristi širokim
NA KRITIČKOGA MIŠLJENJA: stavke spektrom vještina kri- vještina kritičkoga mišl- širokim spektrom vještina spektrom vještina kri-
ARGUMENTIRANO DOKAZUJE - donosi promišljene, tičkoga mišljenja. jenja. kritičkoga mišljenja. tičkoga mišljenja.
I PROSUĐUJE MIŠLJENJA, logične i obranjive za-
STAVOVE I VRIJEDNOSTI ključke te izvodi duboke i
PRIMJENJUJUĆI IH U RJEŠA- konzistentne inferencije
VANJU PROBLEMSKIH SITU- kao elemente kritičkoga
ACIJA I DONOŠENJU ODLUKA mišljenja
POVEZANIH S OSOBNIM - predviđa moguće pos-
ISKUSTVIMA I SUVREMENIM ljedice i rješenja te ih
TEMAMA. vrednuje i donosi odluke
- primjenjuje pregova-
račke tehnike u rješavan-
ju problemskih situacija
C.4.6. UČENIK KRITIČKI - koristi se različitim Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
VREDNUJE INFORMACIJE IZ vrstama digitalnih i drugih kritički vrednuje informa- kritički vrednuje informa- pomoć kritički vrednuje pješno kritički vrednuje
RAZLIČITIH VRSTA TEKSTO- medija cije iz različitih vrsta te- cije iz različitih vrsta te- informacije iz različitih informacije iz različitih
VA I IZVORA TE IZVODI DUŽE - kritički interpretira i kstova i izvora te pripre- kstova i izvora te pripre- vrsta tekstova i izvora i vrsta tekstova i izvora i
PREZENTACIJE SLOŽENIH vrednuje informacije radi ma i izvodi duže prezen- ma i izvodi duže prezen- uglavnom samostalno samostalno priprema i
SADRŽAJA. njihove objektivne upo- tacije složenih sadržaja. tacije složenih sadržaja. priprema i izvodi duže izvodi duže prezentacije
trebe, razmjene i prezen- prezentacije složenih složenih sadržaja.
tiranja sadržaja.

–146
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA (4. I 5. CIKLUS)
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih
se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

–147
Srednja škola – nastavak učenja (140+140+140+128)
4. CIKLUS
1. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.1.1. UČENIK ANALIZIRA
JEDNOSTAVAN PRILAGOĐEN
ILI IZVORAN TEKST SREDNJE
DUŽINE PRI SLUŠANJU I
ČITANJU.
A.1.2. UČENIK ČITA PRILA-
GOĐENE KNJIŽEVNE TEKS-
TOVE.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
osnovnih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije
- prepoznaje implicitne
poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebit-
ne informacije
- primjenjuje strategije za
slušanje i čitanje
- razumije govornika kad
govori polako u najzastu-
pljenijim varijantama
standardnoga jezika
- uspoređuje utjecaj into-
nacije na poruku koju
govornik želi prenijeti
- prepoznaje i razlikuje
razgovorni stil od formal-
nijih stilova
- razvija čitalačku pisme-
nost čitajući radi užitka
književne tekstove u mo-
gućoj korelaciji s hrvat-
skim jezikom te po izboru
učenika i učitelja
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
pokazuje razumijevanje
jednostavnoga teksta
opće tematike i osnovnih
leksičkih struktura svojst-
venih jeziku struke; ana-
lizira tekst i glavnu poruku
te pronalazi i analizira
neke ključne i specifične
informacije. Uz stalnu
pomoć prepoznaje utjecaj
intonacije i razumije go-
vornika kad govori polako
u najzastupljenijim vari-
jantama standardnoga
jezika te primjenjuje neke
strategije za slušanje i
čitanje.
Učenik čita prilagođene
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja s po-
moću rječnika.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
pokazuje razumijevanje
jednostavnoga teksta
opće tematike i osnovnih
leksičkih struktura svojst-
venih jeziku struke; ana-
lizira tekst i glavnu poruku
te pronalazi i analizira
neke ključne i specifične
informacije. Prepoznaje
neke implicitne poruke i
povremeno razlikuje bitne
od nebitnih informacija.
Uz čestu pomoć prepoz-
naje utjecaj intonacije i
razumije izvornoga go-
vornika kad govori polako
u najzastupljenijim vari-
jantama standardnoga
jezika te primjenjuje neke
strategije za slušanje i
čitanje.
Učenik uz čestu pomoć
čita prilagođene književne
tekstove prema prijedlogu
učitelja.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć pokazuje razumi-
jevanje jednostavnoga
teksta opće tematike i
osnovnih leksičkih
struktura svojstvenih
jeziku struke; analizira
tekst i glavnu poruku,
pronalazi i analizira
većinu ključnih i
specifičnih informacija.
Prepoznaje implicitne
poruke i uglavnom
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Uz pov-
remenu pomoć prepoz-
naje utjecaj intonacije i
razumije izvornoga go-
vornika kad govori polako
u najzastupljenijim vari-
jantama standardnoga
jezika te primjenjuje više
različitih strategija za
slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu
pomoć čita prilagođene
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja.
IZNIMNA
Učenik samostalno
pokazuje razumijevanje
jednostavnoga teksta
opće tematike i osnovnih
leksičkih struktura svojst-
venih jeziku struke; ana-
lizira tekst, glavnu
poruku, ključne i
specifične informacije i
povezuje ih s primjerima
iz teksta. Prepoznaje
implicitne poruke i razliku-
je bitne od nebitnih infor-
macija. Prepoznaje ut-
jecaj intonacije i razumije
izvornoga govornika kad
govori polako u
najzastupljenijim vari-
jantama standardnoga
jezika te primjenjuje od-
govarajuće strategije za
slušanje i čitanje.
Učenik samostalno čita
prilagođene književne
tekstove prema vlastito-
me izboru.
Samoinicijativno se krea-
tivno izražava.
–148
A.1.3. UČENIK PRILAGOĐA- - ističe i naglašava znač-
VA PROZODIJU RAZLIČITIM enje pojedinačnih riječi u
KOMUNIKACIJSKIM SITUACI- prijenosu poruke
JAMA. - koristi se odgovarajućim
naglaskom ili/i akcentom,
ritmom, intonacijom te
varijacijama u brzini i
glasnoći govora i prila-
gođava ih različitim ko-
munikacijskim situacijama
A.1.4. UČENIK GOVORI - planira tijek govora
TEKST SREDNJE DUŽINE - priprema i govori tekst
KORISTEĆI JEZIČNE STRUK- - izražava vlastito mišlje-
TURE SREDNJE RAZINE nje, ideje i stavove i pot-
SLOŽENOSTI. krepljuje ih odgovaraju-
ćim dokazima i primjeri-
ma
- koristi se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje tj. ispravlja svoj
govor
A.1.5. UČENIK SUDJELUJE U - planira i priprema duži
DUŽEMU PLANIRANOM I razgovor
JEDNOSTAVNOME NEPLANI- - sudjeluje u jednos-
RANOM RAZGOVORU. tavnome neplaniranom
razgovoru
- upotrebljava primjerene
jezične strukture za
pokretanje, održavanje i
završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
Učenik uz stalnu pomoć i
prema slušnome modelu
prilagođava prozodiju
poznatim komunikacij-
skim situacijama kako bi
istaknuo značenje pojedi-
načnih riječi u prijenosu
poruke oponašajući od-
govarajući naglasak ili/i
akcent, ritam, intonaciju
te varijacije u brzini i gla-
snoći govora.
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst sred-
nje dužine koristeći jezi-
čne strukture srednje
razine složenosti te izra-
žava vlastito mišljenje,
ideje i stavove. Uz stalnu
pomoć se koristi osnov-
nim leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz stalnu pomoć
planira i priprema duži
razgovor i sudjeluje u
jednostavnome nepla-
niranom razgovoru koris-
teći neke primjerene je-
zične strukture; uz stalnu
pomoć pokreće razgovor i
preuzima pravo na riječ te
upotrebljava osnovne
Učenik prema slušnome
modelu prilagođava pro-
zodiju poznatim komuni-
kacijskim situacijama
kako bi istaknuo značenje
pojedinačnih riječi u prije-
nosu poruke i uz čestu
pomoć upotrebljava od-
govarajući naglasak ili/i
akcent, ritam, intonaciju
te varijacije u brzini i gla-
snoći govora.
Učenik uz čestu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst sred-
nje dužine, upotrebljava
jezične strukture srednje
razine složenosti, izraža-
va vlastito mišljenje, ideje
i stavove i nastoji ih pot-
krijepiti primjerima. Uz
čestu pomoć se i koristi
se osnovnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i spravlja
svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema duži
razgovor i sudjeluje u
jednostavnome nepla-
niranom razgovoru koris-
teći neke primjerene je-
zične strukture; pokreće,
održava i završava raz-
govor te povremeno
preuzima pravo na riječ i
Učenik prilagođava pro-
zodiju različitim komuni-
kacijskim situacijama
kako bi istaknuo značenje
pojedinačnih riječi u prije-
nosu poruke i uz povre-
menu pomoć upotrebljava
odgovarajući naglasak ili/i
akcent, ritam, intonaciju
te varijacije u brzini i gla-
snoći govora.
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek govo-
ra, priprema i govori tekst
srednje dužine, upotreb-
ljava primjerene jezične
strukture srednje razine
složenosti, izražava vlas-
tito mišljenje, ideje i sta-
vove i potkrepljuje ih
ponekim dokazima i prim-
jerima. Uz povremenu se
pomoć koristi osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć planira i priprema
duži razgovor i aktivno
sudjeluje u jednostavno-
me neplaniranom razgo-
voru koristeći primjerene
jezične strukture, često
pokreće, održava i za-
vršava razgovor te preu-
zima pravo na riječ i upo-
Učenik samostalno i krea-
tivno prilagođava prozodi-
ju različitim komunikacij-
skim situacijama kako bi
posebno istaknuo znače-
nje pojedinačnih riječi u
prijenosu poruke i točno i
precizno upotrebljava
odgovarajući naglasak ili/i
akcent, ritam, intonaciju
te varijacije u brzini i gla-
snoći govora.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora,
priprema i govori tekst
srednje dužine točno
koristeći primjerene jezi-
čne strukture srednje
razine složenosti te izra-
žava vlastito mišljenje,
ideje i stavove i potkrep-
ljuje ih odgovarajućim
dokazima i primjerima.
Samostalno se koristi
osnovnim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik samostalno pla-
nira i priprema duži raz-
govor i aktivno i sa-
moinicijativno sudjeluje u
jednostavnome nepla-
niranom razgovoru, krea-
tivno koristi primjerene
jezične strukture, samos-
talno pokreće, održava i
završava razgovor te
–149

A.1.6. UČENIK PIŠE STRUK-
TURIRAN TEKST SREDNJE
DUŽINE KORISTEĆI SE JEZI-
ČNIM STRUKTURAMA SRED-
NJE RAZINE SLOŽENOSTI.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.1.1. UČENIK RASPRAVLJA
O INFORMACIJAMA O ZEM-
LJAMA CILJNOGA JEZIKA I
DRUGIM KULTURAMA.
B.1.2. UČENIK PRILAGOĐA-
VA ZADANE KOMUNIKACIJ-
SKE OBRASCE U RAZLIČITIM,
UNAPRIJED ODREĐENIM
KONTEKSTIMA.
riječ
- upotrebljava osnovne
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke
- planira strukturu i sadr-
žaj
- organizira tekst u od-
lomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i jezi-
čnim strukturama srednje
razine složenosti
- primjenjuje pravopisna
pravila
- koristi se osnovnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje tj. ispravlja tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- proširuje raspon infor-
macija o drugim kultura-
ma
- utvrđuje i analizira
sličnosti i različitosti među
vlastitom kulturom i dru-
gim kulturama
- prosuđuje primjerenost
zaključaka o vlastitoj
kulturi i drugim kulturama
- mijenja naučene komu-
nikacijske obrasce za
izražavanje različitih druš-
tvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce
vlastitim potrebama u
komunikacijskoj situaciji
leksičke strukture svojst- upotrebljava osnovne trebljava osnovne preuzima pravo na riječ i
vene jeziku struke. leksičke strukture svojst- leksičke strukture svojst- upotrebljava osnovne
vene jeziku struke. vene jeziku struke. leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke.
Učenik uz stalnu pomoć
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i krea-
piše djelomično strukturi-
piše djelomično strukturi- pomoć piše tekst srednje tivno piše tekst srednje
ran tekst srednje dužine
ran tekst srednje dužine s dužine, organizira od- dužine, jasno organizira
koristeći se nekim veznim
djelomično razrađenim lomke i razrađuje ideje, odlomke i precizno raz-
idejama koristeći se
sredstvima, nekim prim- uglavnom se točno koristi rađuje ideje, točno se
jerenim jezičnim struktu-
nekim odgovarajućim primjerenim veznim koristi primjerenim vez-
rama i primjenjuje dio
veznim sredstvima, sredstvima, pravopisnim nim sredstvima,
pravopisnih pravila. Uz
pravopisnim pravilima i pravilima i jezičnim pravopisnim pravilima i
stalnu pomoć se koristi
jezičnim strukturama strukturama srednje ra- jezičnim strukturama
osnovnim leksičkim srednje razine složenosti. zine složenosti. Uz pov- srednje razine složenosti.
Uz čestu se pomoć koristi remenu se pomoć koristi
strukturama svojstvenima Samostalno se koristi
osnovnim leksičkim
jeziku struke i ispravlja osnovnim leksičkim osnovnim leksičkim
svoj tekst. strukturama svojstvenima strukturama svojstvenima strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja jeziku struke i ispravlja jeziku struke i ispravlja
svoj tekst. svoj tekst. svoj tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno
proširuje raspon infor- obrazlaže sličnosti i raz- pomoć procjenjuje procjenjuje sličnosti i
macija o drugim kultura- ličitosti među vlastitom sličnosti i različitosti među različitosti među vlastitom
ma te obrazlaže sličnosti i kulturom i drugim kultu- vlastitom kulturom i dru- kulturom i drugim kultu-
različitosti među vlastitom rama te tumači zaključke gim kulturama te za- rama te primjerenost
kulturom i drugim kultu- o vlastitoj kulturi i drugim ključke o vlastitoj kulturi i zaključaka o vlastitoj
rama. kulturama. drugim kulturama. kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz stalnu pomoć, Učenik uz čestu pomoć i Učenik uz povremenu Učenik samostalno prila-
na temelju predloška, u nekim slučajevima pomoć i u većini slučaje- gođava i upotrebljava
primjenjuje naučene ko- primjenjuje naučene ko- va primjereno izabire i naučene komunikacijske
munikacijske obrasce. munikacijske obrasce. upotrebljava naučene obrasce.
komunikacijske obrasce.
–150
B.1.3. UČENIK PREISPITUJE
I PROCJENJUJE PREDRASU-
DE I STEREOTIPE NA SVIM
RAZINAMA I U SVIM OBLICIMA
TE PREDLAŽE STRATEGIJE
ZA IZBJEGAVANJE I/ILI PREV-
LADAVANJE NESPORAZUMA,
OTKRIVANJE I RAZGRADNJU
STEREOTIPA I PREDRASUDA.
B.1.4. UČENIK PREPOZNAJE
I OBJAŠNJAVA UTJECAJ
MEĐUKULTURNIH ISKUSTAVA
NA OBLIKOVANJE VLASTITIH
UVJERENJA I STAVOVA PRE-
MA DRUGIMA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.1.1. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
KOGNITIVNIM STRATEGIJAMA
UČENJA JEZIKA.
C.1.2. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
METAKOGNITIVNIM STRATE-
GIJAMA UČENJA JEZIKA.
- provjerava točnost in-
formacija o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika i drugim kultu-
rama
- ističe (vlastita) pogrešna
shvaćanja i upozorava na
njihove posljedice
- izabire strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma,
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda
primjerene kontekstu
- izdvaja vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima
- navodi promjene vlasti-
tih uvjerenja i stavova
koje su uslijedile kao
rezultat međukulturnih
iskustava
RAZRADA ISHODA
- analizira i primjenjuje
potrebne korake za us-
pješno rješavanje zadat-
ka
- raščlanjuje nove izraze i
strukture na poznate
elemente radi razumije-
vanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim
i/ili dvojezičnim rječnicima
- razmišlja o različitim
zadatcima pokazujući
jasno razumijevanje nji-
hove svrhe
Učenik uz stalnu pomoć
istražuje informacije o
narodu i/ili kulturama
zemalja ciljnoga jezika te
upozorava na (vlastita)
pogrešna shvaćanja.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje i koristi se
složenim kognitivnim
strategijama učenja a
jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje i koristi se
složenim metakognitivnim
strategijama učenja jezi-
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
dovodi u vezu različite pomoć komentira različite
informacije o narodu i/ili informacije o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno- kulturama zemalja ciljno-
ga jezika, preispituje ga jezika i (vlastita) po-
(vlastita) pogrešna grešna shvaćanja o naro-
shvaćanja o narodu i/ili du i/ili kulturama zemalja
kulturama zemalja ciljno- ciljnoga jezika te preispi-
ga jezika te upotrebljava tuje strategije za izbjega-
strategije za izbjegavanje vanje i/ili prevladavanje
i/ili prevladavanje nespo- nesporazuma, otkrivanje i
razuma, otkrivanje i raz- razgradnju stereotipa i
gradnju stereotipa i pre- predrasuda.
drasuda.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
opisuje promjene vlastitih pomoć objašnjava
uvjerenja i stavova prema promjene vlastitih uvje-
drugima. renja i stavova prema
drugima.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA VRLO DOBRA
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris-
složenim kognitivnim ti se složenim kognitivnim
strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi-
ka. ka.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris-
složenim metakognitivnim ti se većinom složenih
strategijama učenja jezi- metakognitivnih strategija
Učenik samostalno
provjerava točnost infor-
macija o narodu i/ili kultu-
rama zemalja ciljnoga
jezika, komentira (vlasti-
ta) pogrešna shvaćanja o
narodu i/ili kulturama
zemalja ciljnoga jezika te
samostalno predlaže
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma, otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pre-
drasuda.
Učenik samostalno obja-
šnjava promjene vlastitih
uvjerenja i stavova prema
drugima i daje primjere.
IZNIMNA
Učenik samostalno pre-
poznaje i koristi se slože-
nim kognitivnim strategi-
jama učenja jezika.
Učenik samostalno pre-
poznaje i koristi se
složenim metakognitivnim
strategijama učenja jezi-
–151
 - prepoznaje moguće ka. ka. učenja jezika. ka.
probleme i bira odgovara-
juća rješenja
- prati napredak u učenju
tekstom srednje dužine
C.1.3. UČENIK PREPOZNAJE - usredotočuje se na Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
KORISTI SE SLOŽENIM DRU- ciljeve učenja, vlastita prepoznaje i koristi se prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris- poznaje i koristi se
ŠTVENO-AFEKTIVNIM STRA- postignuća i resurse koji složenim društveno- složenim društveno- ti se složenim društveno- složenim društveno-
TEGIJAMA UČENJA JEZIKA. su mu na raspolaganju afektivnim strategijama afektivnim strategijama afektivnim strategijama afektivnim strategijama
radi smanjenja stresa pri učenja jezika. učenja jezika. učenja jezika. učenja jezika.
učenju
- razgovara s drugima o
poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učen-
je radi uzajamne potpore i
ohrabrenja
C.1.4. UČENIK IZABIRE I - kreativno oblikuje različi- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik izabire te samos-
KORISTI SE RAZLIČITIM TEH- te vrste tekstova izabire i koristi se različi- izabire i koristi se različi- pomoć izabire i učinkovito talno i učinkovito se koris-
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA- - provodi kratko istraživa- tim tehnikama kreativno- tim tehnikama kreativno- se koristi različitim tehni- ti različitim tehnikama
ŽAVANJA: TUMAČI I VREDNU- nje na temelju postavlje- ga izražavanja. ga izražavanja. kama kreativnoga izraža- kreativnoga izražavanja.
JE POSTOJEĆE I OSMIŠLJA- nih hipoteza izvodeći vanja.
VA NOVE IDEJE POVEZANE S zaključke otvorenoga tipa
OSOBNIM ISKUSTVIMA I i koristeći intuiciju u pro-
POZNATIM TEMAMA. nalaženju originalnih
rješenja
C.1.5. UČENIK IZABIRE I - pažljivo, aktivno i anali- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik izabire te samos-
KORISTI SE RAZLIČITIM VJE- tički čita i odlučuje koje izabire i koristi se različi- izabire i koristi se različi- pomoć izabire i učinkovito talno i učinkovito se koris-
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ- od informacija, mišljenja, tim vještinama kritičkoga tim vještinama kritičkoga se koristi različitim vješti- ti različitim vještinama
LJENJA: TUMAČI I VREDNUJE stavova i vrijednosti u mišljenja. mišljenja. nama kritičkoga mišljenja. kritičkoga mišljenja.
MIŠLJENJA, STAVOVE I VRI- tekstu prihvatiti
JEDNOSTI POVEZANE S - izlaže ih s argumentaci-
OSOBNIM ISKUSTVIMA I jom
POZNATIM TEMAMA. - sudjeluje u debati
C.1.6. UČENIK IZABIRE I - bira i usklađuje informa- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izabi-
ORGANIZIRA INFORMACIJE IZ cije/poruke iz različitih izabire i organizira infor- izabire i organizira infor- pomoć izabire i organizira re i organizira informacije
RAZLIČITIH VRSTA TEKSTO- vrsta tekstova i iz različi- macije iz različitih vrsta macije iz različitih vrsta informacije iz različitih iz različitih vrsta tekstova
VA I IZVORA, UOČAVA OS- tih izvora te ih prema tekstova i izvora te pri- tekstova i izvora te pri- vrsta tekstova i izvora te i izvora te priprema i iz-
NOVNA PRAVILA ZA CITIRA- smjernicama iznosi u prema i izvodi duže pre- prema i izvodi duže pre- priprema i izvodi duže vodi duže prezentacije
NJE IZVORA TE IZVODI DUŽE dužim prezentacijama zentacije srednje složenih zentacije srednje složenih prezentacije srednje slo- srednje složenih sadržaja

–152
PREZENTACIJE SREDNJE
SLOŽENIH SADRŽAJA.
2. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.2.1. UČENIK ANALIZIRA
JEDNOSTAVAN IZVORAN I
DUŽI PRILAGOĐEN TEKST
PRI SLUŠANJU I ČITANJU.
A.2.2. UČENIK ANALIZIRA
PRILAGOĐENE KNJIŽEVNE
TEKSTOVE.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
jednostavnih leksičkih
struktura svojstvenih
jeziku struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i implicitne poruke
u tekstu primjenjujući
strategije slušanja i čita-
nja
- procjenjuje utjecaj into-
nacije na poruku koju
govornik želi prenijeti u
različitim kontekstima
- prepoznaje različite
stilove uvjetovane komu-
nikacijskom situacijom
- razlikuje upotrebu odgo-
varajućega jezičnog regi-
stra u formalnim i nefor-
malnim situacijama
- razvija čitalačku pisme-
nost čitajući radi užitka
- analizira tekstove prila-
gođene razini znanja u
mogućoj korelaciji s hr-
vatskim jezikom te po
izboru učenika i učitelja
sadržaja prema smjerni-
cama i uočava neka os-
novna pravila za citiranje
izvora.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku, pronalazi neke
ključne i specifične infor-
macije te prepoznaje
jednostavne leksičke
strukture svojstvene jezi-
ku struke i implicitne po-
ruke. Uz stalnu pomoć
prepoznaje utjecaj into-
nacije i prepoznaje stilove
u pisanome i govorenome
jeziku. Uz stalnu pomoć
razlikuje upotrebu odgo-
varajućega jezičnog reg-
istra.
Učenik uz stalnu pomoć
analizira prilagođene
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja.
sadržaja prema smjerni-
cama i uočava neka os-
novna pravila za citiranje
izvora.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku, neke ključne i
specifične informacije,
prepoznaje jednostavne
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke i im-
plicitne poruke. Uz čestu
pomoć prepoznaje utjecaj
intonacije i prepoznaje
stilove u pisanome i go-
vorenome jeziku. Uz
čestu pomoć razlikuje
upotrebu odgovarajućega
jezičnog registra.
Učenik uz čestu pomoć
čita i analizira prilagođe-
ne književne tekstove
prema prijedlogu učitelja.
ženih sadržaja prema
smjernicama i uočava
većinu osnovnih pravila
za citiranje izvora.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira tekst i
glavnu poruku, pronalazi i
analizira većinu ključnih i
specifičnih informacija.
Prepoznaje i analizira
većinu implicitnih poruka i
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Uz pov-
remenu pomoć prepoz-
naje jednostavne leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i utjecaj
intonacije te stilove u
pisanome i govorenome
jeziku. Većinom razlikuje
upotrebu odgovarajućega
jezičnog registra.
Učenik čita i uz povreme-
nu pomoć analizira prila-
gođene književne teksto-
ve prema prijedlogu učite-
lja.
prema smjernicama i
uočava osnovna pravila
za citiranje izvora.
IZNIMNA
Učenik samostalno ana-
lizira tekst, glavnu
poruku, ključne i
specifične informacije i
povezuje ih s primjerima
iz teksta. Analizira implic-
itne poruke i razlikuje
bitne od nebitnih infor-
macija. Učenik samostal-
no i točno prepoznaje
jednostavne leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke i različite
stilove u pisanome i go-
vorenome jeziku te
razlikuje upotrebu odgo-
varajućega jezičnog reg-
istra.
Učenik čita i samostalno
analizira prilagođene
književne tekstove prema
vlastitome izboru.
Samoinicijativno se krea-
tivno izražava.
–153
A.2.3. UČENIK SE KORISTI - izmjenjuje naglašavanje
PROZODIJOM RADI ISTICA- riječi i mijenja rečeničnu
NJA RAZLIČITIH ZNAČENJA. intonaciju kako bi istak-
nuo drugačije značenje
- pravilno izgovara i prati
ritam rečenice
- varira brzinu i glasnoću
govora i prilagođava ih
različitim komunikacijskim
situacijama
A.2.4. UČENIK GOVORI - planira tijek govora
TEKST SREDNJE DUŽINE - priprema i govori tekst
KORISTEĆI SE JEZIČNIM - izražava vlastito mišlje-
STRUKTURAMA VIŠE RAZINE nje, ideje i stavove te ih
SLOŽENOSTI. obrazlaže argumentima
- iznosi rezultat rada u
skupini ili vlastitoga rada
pred drugima
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.2.5. UČENIK SUDJELUJE U - koristi se primjerenim
KRAĆEMU NEPLANIRANOM I jezičnim strukturama za
DUŽEMU PLANIRANOM RAZ- pokretanje, održavanje i
GOVORU. završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ
- pokazuje zanimanje za
razgovor i uključuje se u
tijek razgovora izborom
Učenik se uz stalnu Učenik se uz čestu
pomoć i prema zvučnome pomoć prema zvučnome
predlošku koristi prozodi- predlošku koristi prozodi-
jom, izmjenjuje jom, izmjenjuje
naglašavanje riječi i mi- naglašavanje riječi i mi-
jenja rečeničnu intonaciju jenja rečeničnu intonaciju
kako bi istaknuo drugačije kako bi istaknuo drugačije
značenje te prati ritam značenje te povremeno
rečenice. točno prati ritam rečenice.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć
planira tijek govora, pri- planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst prema i govori tekst
srednje dužine koristeći srednje dužine, povre-
se jezičnim strukturama meno točno koristi se
više razine složenosti, jezičnim strukturama više
izražava vlastito mišljen- razine složenosti, izraža-
je, ideje i stavove te iz- va vlastito mišljenje, ideje
nosi rezultat rada u sku- i stavove i nastoji ih
pini ili vlastitoga rada obrazložiti argumentima
pred drugima. Uz stalnu te uz čestu pomoć iznosi
pomoć se koristi jednos- rezultat rada u skupini ili
tavnim leksičkim struktu- vlastitoga rada pred dru-
rama svojstvenima jeziku gima. Uz čestu se pomoć
struke i ispravlja svoj koristi jednostavnim
govor. leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke i ispravlja svoj
govor.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć
planira, priprema i sudje- planira, priprema i sudje-
luje u kraćemu neplanira- luje u kraćemu neplanira-
nom i dužemu planirano- nom i dužemu planiranom
me razgovoru te se koristi razgovoru te se povre-
nekim primjerenim jezi- meno koristi primjerenim
čnim strukturama. Uz jezičnim strukturama. Uz
stalnu pomoć pokreće čestu pomoć pokreće,
razgovor, rijetko preuzima održava i završava raz-
Učenik se uz povremenu
pomoć koristi prozodijom,
izmjenjuje naglašavanje
riječi i mijenja rečeničnu
intonaciju kako bi istak-
nuo drugačije značenje te
često pravilno izgovara i
prati ritam rečenice.
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek govo-
ra, priprema i govori tekst
srednje dužine, često se
točno koristi primjerenim
jezičnim strukturama više
razine složenosti i samos-
talno izražava vlastito
mišljenje, ideje i stavove i
obrazlaže ih ponekim
argumentima te uz po-
vremenu pomoć iznosi
rezultat rada u skupini ili
vlastitoga rada pred dru-
gima. Uz povremenu se
pomoć koristi jednos-
tavnim leksičkim struktu-
rama svojstvenima jeziku
struke i ispravlja svoj
govor.
Učenik uz povremenu
pomoć planira, priprema i
često aktivno sudjeluje u
kraćemu neplaniranom i
dužemu planiranom raz-
govoru te se često točno
koristi primjerenim jezi-
čnim strukturama. Uz
povremenu pomoć pok-
Učenik se samostalno i
kreativno koristi prozodi-
jom, izmjenjuje
naglašavanje riječi i mi-
jenja rečeničnu intonaciju
kako bi istaknuo drugačije
značenje te pravilno
izgovara i točno prati
ritam rečenice.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora,
priprema i govori tekst
srednje dužine točno se
koristeći primjerenim
jezičnim strukturama više
razine složenosti, samos-
talno izražava vlastito
mišljenje, ideje i stavove i
obrazlaže ih argumentima
te točno iznosi rezultat
rada u skupini ili
vlastitoga rada pred dru-
gima. Samostalno se
koristi jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke i ispravlja svoj
govor.
Učenik samostalno plani-
ra, priprema i aktivno i
spontano sudjeluje u
kraćemu neplaniranom i
dužemu planiranom raz-
govoru, kreativno se kori-
sti primjerenim jezičnim
strukturama te samostal-
no pokreće, održava i
–154

A.2.6. UČENIK PIŠE STRUK-
TURIRAN TEKST SREDNJE
DUŽINE KORISTEĆI SE JEZI-
ČNIM STRUKTURAMA VIŠE
RAZINE SLOŽENOSTI.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.2.1. UČENIK ISTRAŽUJE
KULTURE ZEMALJA CILJNO-
GA JEZIKA I DRUGIH KULTU-
RA TE PREISPITUJE PRET-
POSTAVKE DOBRIH MEĐU-
KULTURNIH ODNOSA I PO-
TENCIJALNO PROBLEMATI-
ČNE SITUACIJE U MEĐUKUL-
TURNIM SUSRETIMA.
prikladnih fraza
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- individualno i/ili su-
radničkim radom planira
strukturu i sadržaj
- organizira tekst u od-
lomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i jez-
ičnim strukturama više
razine složenosti
- primjenjuje pravopisna
pravila
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- otkriva kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura tijekom sati knji-
ževnosti, filmske umjet-
nosti i sl. u izvanškolsko-
me okružju
- analizira (ne)uspješne
međukulturne odnose i
definira njihove zajedni-
pravo na riječ te se u-
ključuje u razgovor izbo-
rom osnovnih fraza. Uz
stalnu pomoć se koristi
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik uz stalnu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst, koristi se nekim
veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
jezičnim strukturama više
razine složenosti. Uz
stalnu pomoć se koristi
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
tekst.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura u poznatome
kontekstu te opisuje ka-
rakteristike zajedničke
uspješnim međukulturnim
odnosima.
govor, povremeno preu- reće, održava i završava
zima pravo na riječ te se razgovor, preuzima pravo
uključuje u razgovor dje- na riječ i uključuje se u
lomično ispravnim izbo- razgovor ispravnim izbo-
rom nekih prikladnih fra- rom većine prikladnih
za. Uz čestu pomoć se fraza. Uz povremenu se
koristi jednostavnim le- pomoć koristi jednostav-
ksičkim strukturama svoj- nim leksičkim strukturama
stvenima jeziku struke. svojstvenima jeziku stru-
ke.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
piše djelomično strukturi- pomoć piše strukturiran
ran tekst s djelomično tekst srednje dužine,
razrađenim idejama, često se točno koristi
koristi se primjerenim primjerenim veznim
veznim sredstvima, sredstvima, pravopisnim
pravopisnim pravilima i pravilima i jezičnim
jezičnim strukturama više strukturama više razine
razine složenosti. Uz složenosti, jasno organ-
čestu se pomoć koristi izira odlomke i precizno
jednostavnim leksičkim razrađuje ideje. Uz pov-
strukturama svojstvenima remenu se pomoć koristi
jeziku struke i ispravlja jednostavnim leksičkim
tekst. strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA VRLO DOBRA
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
istražuje kulture zemalja pomoć istražuje kulture
ciljnoga jezika i drugih zemalja ciljnoga jezika i
kultura u različitim kon- drugih kultura u različitim
tekstima te opisuje karak- kontekstima te procjenju-
teristike zajedničke neus- je karakteristike
pješnim međukulturnim (ne)uspješnih međukul-
odnosima. turnih odnosa.
završava razgovor, preu-
zima pravo na riječ i sa-
mostalno se i spontano
uključuje u razgovor pra-
vilnim izborom prikladnih
fraza. Samostalno se u
koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik samostalno i krea-
tivno piše strukturiran
tekst srednje dužine,
točno se koristi primjeren-
im veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
jezičnim strukturama više
razine složenosti te jasno
organizira odlomke i
precizno razrađuje ideje.
Samostalno se koristi
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
tekst.
IZNIMNA
Učenik samoinicijativno
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura u različitim kon-
tekstima te samostalno
procjenjuje karakteristike
(ne)uspješnih međukul-
turnih odnosa.
–155

B.2.2. UČENIK PRIMJENJU-
JE RAZNOLIKE DRUŠTVENO-
JEZIČNE FUNKCIJE JEZIKA I
KONVENCIJE ULJUDNOGA
PONAŠANJA U RAZLIČITIM
KONTEKSTIMA.
B.2.3. UČENIK PREDVIĐA
MOGUĆE POSLJEDICE UTJE-
CAJA PREDRASUDA I STE-
REOTIPA U RAZLIČITIM KON-
TEKSTIMA.
B.2.4. UČENIK RASPRAVLJA
O UTJECAJU MEĐUKULTUR-
NIH ISKUSTAVA NA OBLIKO-
VANJE VLASTITIH UVJERE-
NJA I STAVOVA PREMA DRU-
GIMA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.2.1. UČENIK POVEZUJE I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA.
čke karakteristike
- primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi, u
fizičkome i digitalnome
okružju, neovisno o kon-
tekstu
- iskazuje različite druš-
tveno-jezične funkcije s
pomoću jezičnih struktura
srednje razine složenosti
- osmišljava analogije i
metafore s pomoću kojih
opisuje opasnost od tu-
mačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite
- objašnjava opasnost od
stjecanja pogrešne i/ili
nepotpune slike o narodu
i/ili kulturi zbog generali-
zacija, stereotipa i pred-
rasuda
- koristi se osobnim isku-
stvom kao polazišnom
točkom za izvođenje
zaključaka o utjecaju
međukulturnih iskustava
na oblikovanje uvjerenja i
stavova
- argumentira svoje mišl-
jenje i potkrepljuje ga
primjerima
RAZRADA ISHODA
- primjenjuje razne tehni-
ke naglašavanja radi
razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne
Učenik uz stalnu pomoć
primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi te
različite društvene funkci-
je jezika u poznatim kon-
tekstima.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje opasnost od tu-
mačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite kultu-
re te moguće posljedice
generalizacija, stereotipa
i predrasuda u poznato-
me kontekstu.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje vlastita uvjerenja i
stavove proizišle iz
međukulturnih iskustava.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
povezuje i primjenjuje
složene kognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi te
različite društvene funkci-
je jezika u različitim kon-
tekstima.
Učenik uz čestu pomoć
raspravlja o opasnosti od
tumačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite kultu-
re te opisuje moguće
posljedice generalizacija,
stereotipa i predrasuda u
različitim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć
objašnjava vlastita uvje-
renja i stavove proizišle iz
međukulturnih iskustava.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
povezuje i primjenjuje
složene kognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire primjerene
konvencije uljudnoga
ponašanja u privatnoj i
javnoj sferi i povremeno
primjenjuje različite druš-
tvene funkcije jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć i koristeći primje-
re, objašnjava opasnost
od tumačenja drugih
kultura kroz prizmu vlasti-
te kulture te objašnjava
moguće posljedice gene-
ralizacija, stereotipa i
predrasuda.
Učenik uz povremenu
pomoć daje primjere
utjecaja međukulturnih
iskustava na oblikovanje
vlastitih uvjerenja i sta-
vova.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć povezuje i prim-
jenjuje složene kognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik samostalno prila-
gođava vlastito ponaša-
nje u skladu s konvenci-
jama uljudnoga ponaša-
nja u privatnoj i javnoj
sferi te u većini slučajeva
samostalno primjenjuje
različite društvene funkci-
je jezika.
Učenik samostalno osmi-
šljava analogije i metafo-
re s pomoću kojih opisuje
opasnost od tumačenja
drugih kultura kroz prizmu
vlastite kulture te objaš-
njava moguće posljedice
generalizacija, stereotipa
i predrasuda.
Učenik samostalno ar-
gumentira zaključke o
utjecaju međukulturnih
iskustava na oblikovanje
vlastitih uvjerenja i sta-
vova.
IZNIMNA
Učenik samostalno i
učinkovito povezuje i
primjenjuje složene kog-
nitivne strategije učenja
–156
 poruke, ključne i jezika.
specifične informacije i
implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i dru-
gim vrstama natuknica
radi rekonstruiranja
značenja slušanih i
čitanih tekstova
C.2.2. UČENIK POVEZUJE I - istražuje i koristi se Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
PRIMJENJUJE SLOŽENE različitim pristupima uče- povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i primje- činkovito povezuje i prim-
METAKOGNITIVNE STRATE- nju i rješavanju zadataka složene metakognitivne složene metakognitivne njuje složene metakogni- jenjuje složene metakog-
GIJE UČENJA JEZIKA. radi unapređenja učenja strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. tivne strategije učenja nitivne strategije učenja
- bilježi napredak u uče- jezika. jezika.
nju dužim tekstom
C.2.3. UČENIK POVEZUJE I - stvara pozitivan stav Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
PRIMJENJUJE SLOŽENE pozitivnim izjavama tije- povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i učinkovito povezuje i
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE kom rada na zadatku složene društveno- složene društveno- primjenjuje složene primjenjuje složene
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA. - upravlja vlastitim emoci- afektivne strategije učen- afektivne strategije učen- društveno-afektivne stra- društveno-afektivne stra-
onalnim stanjem i primje- ja jezika. ja jezika. tegije učenja jezika. tegije učenja jezika.
njuje tehnike opuštanja
radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom
u skupini na projektima
unutar redovnoga učenja
i poučavanja
C.2.4. UČENIK POVEZUJE I - pokazuje interes za Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
KORISTI SE RAZLIČITIM TEH- povezivanjem širokoga povezuje i koristi se raz- povezuje i koristi se raz- pomoć i učinkovito pove- učinkovito povezuje i
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA- raspona povezanih, ali i ličitim tehnikama kreativ- ličitim tehnikama kreativ- zuje i koristi se različitim koristi se različitim teh-
ŽAVANJA: PROPITUJE I VRE- različitih područja/tema noga izražavanja. noga izražavanja. tehnikama kreativnoga nikama kreativnoga
DNUJE POSTOJEĆE I OSMIŠ- - pokazuje prilagodljivost izražavanja. izražavanja.
LJAVA NOVE IDEJE POVEZA- u otkrivanju novih znače-
NE S OSOBNIM ISKUSTVIMA I nja i odnosa među poj-
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA- movima i idejama
JIMA. - u govoru i pisanju koristi
se humorom
C.2.5. UČENIK POVEZUJE I - definira i pojašnjava Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
KORISTI SE RAZLIČITIM VJE- problem procjenjujući povezuje i koristi se raz- povezuje i koristi se raz- pomoć i učinkovito pove- učinkovito povezuje i
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ- koliko su iznesene činje- ličitim vještinama kritičko- ličitim vještinama kritičko- zuje i koristi se različitim koristi se različitim vješti-

–157
LJENJA: PROPITUJE I VRED- nice ili mišljenja i stavovi ga mišljenja. ga mišljenja. vještinama kritičkoga nama kritičkoga mišljenja.
NUJE MIŠLJENJA, STAVOVE I koherentni, uzročno- mišljenja.
VRIJEDNOSTI PRIMJENJUJU- posljedično povezani i
ĆI IH U RJEŠAVANJU PROB- jesu li zaključci logički
LEMSKIH SITUACIJA POVE- utemeljeni
ZANIH S OSOBNIM ISKU- - izražava samouvjere-
STVIMA I OPĆIM/STRUČNIM nost u vlastitome lo-
SADRŽAJIMA. gičkom prosuđivanju
C.2.6. UČENIK INTERPRETI- - razvija sposobnost tu- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno inter-
RA I USPOREĐUJE INFOR- mačenja i razlikovanja interpretira i uspoređuje interpretira i uspoređuje pomoć interpretira i uspo- pretira i uspoređuje in-
MACIJE IZ RAZLIČITIH VRSTA informacija/poruka iz informacije iz različitih informacije iz različitih ređuje informacije iz razli- formacije iz različitih vrsta
TEKSTOVA I IZVORA, PRIM- različitih vrsta tekstova vrsta tekstova i izvora, vrsta tekstova i izvora, čitih vrsta tekstova i izvo- tekstova i izvora, učinko-
JENJUJE OSNOVNA PRAVILA kao i razlikovanja različi- primjenjuje osnovna pra- primjenjuje osnovna pra- ra, uglavnom učinkovito vito primjenjuje osnovna
ZA CITIRANJE IZVORA TE tih vrsta izvora te razmje- vila za citiranje te pripre- vila za citiranje te pripre- primjenjuje osnovna pra- pravila za citiranje te
IZVODI DUŽE PREZENTACIJE njivanja informacija u ma i izvodi duže prezen- ma i izvodi duže prezen- vila za citiranje te pripre- priprema i izvodi duže
SREDNJE SLOŽENIH SADR- svrhu objektivnoga izvješ- tacije srednje složenih tacije srednje složenih ma i izvodi duže prezen- prezentacije srednje slo-
ŽAJA. tavanja sadržaja. sadržaja. tacije srednje složenih ženih sadržaja.
sadržaja.

–158
5. CIKLUS
3. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.3.1. UČENIK ANALIZIRA
DUŽI IZVORAN ILI PRILA-
GOĐEN TEKST PRI SLUŠA-
NJU I ČITANJU.
A.3.2. UČENIK ČITA JEDNO-
STAVNE KNJIŽEVNE TEKS-
TOVE.
A.3.3. UČENIK GOVORI DUG
TEKST KORISTEĆI SE SLO-
ŽENIM JEZIČNIM STRUKTU-
RAMA I STILOM PRIMJERE-
NIM KOMUNIKACIJSKOJ
SITUACIJI.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
složenijih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i implicitne poruke
u tekstu
- razlikuje bitnu od nebit-
ne informacije
- primjenjuje strategije
slušanja i čitanja
- razvija čitalačku pisme-
nost čitajući radi užitka
jednostavne književne
tekstove u mogućoj kore-
laciji s hrvatskim jezikom
te po izboru učenika i
učitelja
- analizira tekstove prila-
gođene razini znanja
- planira tijek govora i
izlaganja, priprema i go-
vori tekst koristeći se
složenim jezičnim struktu-
rama i stilom primjerenim
komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje tj. ispravlja svoj
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira glavnu poruku i
pronalazi neke ključne i
specifične informacije,
prepoznaje složenije
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke i neke
implicitne poruke te
djelomično razlikuje bitnu
od nebitne informacije.
Primjenjuje neke strategi-
je slušanja i čitanja.
Učenik čita jednostavne
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja s
pomoću rječnika i razumi-
je sadržaj i značenje
nekih nepoznatih riječi iz
konteksta.
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora i izla-
ganja, priprema i govori
tekst koristeći se slože-
nim jezičnim strukturama
te uz pomoć prilagođava
stil komunikacijskoj situa-
ciji. Uz stalnu pomoć se
koristi složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke i
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira glavnu poruku,
neke ključne i specifične
informacije i neke implic-
itne poruke, prepoznaje
složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke te povreme-
no razlikuje bitne od
nebitnih informacija.
Primjenjuje više strategija
slušanja i čitanja.
Učenik čita jednostavne
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja i razu-
mije sadržaj i značenje
nekih nepoznatih riječi iz
konteksta.
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema tijek
govora i izlaganja, govori
tekst, povremeno se kori-
sti složenim jezičnim
strukturama i prilagođava
stil govora komunikacij-
skoj situaciji. Uz čestu se
pomoć koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira glavnu
poruku, većinu ključnih i
specifičnih informacija i
implicitnih poruka i
prepoznaje složenije
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke te
često razlikuje bitne od
nebitnih informacija.
Primjenjuje većinu
različitih strategija slušan-
ja i čitanja.
Učenik čita jednostavne
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja i razu-
mije sadržaj i značenje
većine nepoznatih riječi iz
konteksta.
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek govo-
ra i izlaganja, priprema i
govori tekst, često se
koristi primjerenim slože-
nim jezičnim strukturama,
prilagođava stil govora
komunikacijskoj situaciji.
Uz povremenu se pomoć
koristi složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
IZNIMNA
Učenik samostalno ana-
lizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i povezuje ih s
primjerima iz teksta. Ana-
lizira implicitne poruke i
razlikuje bitne od nebitnih
informacija te prepoznaje
složenije leksičke
strukture svojstvene
jeziku struke. Primjenjuje
odgovarajuće strategije
slušanja i čitanja.
Učenik čita i samostalno
analizira jednostavne
književne tekstove prema
vlastitome izboru i razu-
mije sadržaj i značenje
nepoznatih riječi iz konte-
ksta. Samoinicijativno se
kreativno izražava.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora i
izlaganja, priprema i
tečno govori tekst točno
se koristeći primjerenim
složenim jezičnim struktu-
rama i stilom primjerenim
komunikacijskoj situaciji.
Samostalno se koristi
složenijim leksičkim struk-
turama svojstvenima
–159
govor ispravlja svoj govor. ke i ispravlja svoj govor. stvenima jeziku struke i jeziku struke i ispravlja
ispravlja svoj govor. svoj govor.

–160
A.3.4. UČENIK SUDJELUJE U - koristi se primjerenim
DUŽEMU NEPLANIRANOM I jezičnim strukturama za
DUGOME PLANIRANOM RAZ- pokretanje, održavanje i
GOVORU. završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ
- pokazuje zanimanje za
razgovor i upotrebljava
osnovne fraze da dobije
na vremenu prije nego
što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
A.3.5. UČENIK PIŠE DUG - planira strukturu i
STRUKTURIRAN TEKST KO- sadržaj
RISTEĆI SLOŽENE JEZIČNE - organizira dug tekst u
STRUKTURE I STIL PRIMJE- odlomke
REN KOMUNIKACIJSKOJ - koristi se primjerenim
SITUACIJI. veznim sredstvima i
složenim jezičnim struktu-
rama
- primjenjuje pravopisna
pravila i odgovarajući stil
pisanja
-koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
A.3.6. UČENIK SAŽIMA I - usmeno ili pismeno
Učenik se uz stalnu po-
moć koristi jezičnim struk-
turama potrebnima za
sudjelovanje u dužemu
neplaniranom i dugome
planiranom razgovoru,
pokreće razgovor i preu-
zima pravo na riječ te se
koristi osnovnim frazama
da dobije na vremenu
prije nego što odgovori na
pitanje. Uz stalnu pomoć
se koristi složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke.
Učenik uz stalnu pomoć
piše strukturiran dug tekst
i koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima i složenim je-
zičnim strukturama te
odgovarajućim stilom
pisanja. Uz stalnu pomoć
se koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke i uređuje tekst.
Učenik uz više vremena i
Učenik se uz čestu po-
moć koristi primjerenim
jezičnim strukturama,
pokreće, održava i zavr-
šava duži neplanirani i
dugi planirani razgovor,
povremeno preuzima
pravo na riječ te se koristi
osnovnim frazama da
dobije na vremenu prije
nego što odgovori na
pitanje. Uz čestu se po-
moć koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke.
Učenik uz čestu pomoć
piše strukturiran dug tekst
s djelomično razrađenim
idejama, povremeno se
točno koristi primjerenim
veznim sredstvima, pra-
vopisnim pravilima i
složenim jezičnim struktu-
rama, povremeno se
koristi odgovarajućim
stilom pisanja. Uz čestu
se pomoć koristi složeni-
jim leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke i uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć
Učenik uz povremenu Učenik aktivno i spontano
pomoć aktivno sudjeluje u sudjeluje u dužemu nep-
dužemu neplaniranom i laniranom i dugome plani-
dugome planiranom raz- ranom razgovoru, kreati-
govoru, često se koristi vno se koristi primjerenim
primjerenim jezičnim jezičnim strukturama,
strukturama te pokreće, samostalno pokreće,
održava i završava raz- održava i završava raz-
govor, preuzima pravo na govor, preuzima pravo na
riječ te se često koristi riječ, potiče sugovornike
osnovnim frazama da na sudjelovanje u razgo-
dobije na vremenu prije voru i točno se koristi
nego što odgovori na osnovnim frazama da
pitanje. Uz povremenu se dobije na vremenu prije
koristi složenijim leksi- nego što odgovori na
čkim strukturama svoj- pitanje. Samostalno se
stvenima jeziku struke. koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i krea-
pomoć piše strukturiran tivno piše strukturiran dug
dug tekst, često se točno tekst, točno se koristi
koristi primjerenim vez- primjerenim veznim
nim sredstvima, pravo- sredstvima, pravopisnim
pisnim pravilima i pravilima i složenim je-
složenim jezičnim struktu- zičnim strukturama, jasno
rama, jasno organizira organizira odlomke, pre-
odlomke i precizno raz- cizno razrađuje ideje
rađuje ideje, često se koristeći se odgovara-
koristi odgovarajućim jućim stilom pisanja. Sa-
stilom pisanja. Uz povre- mostalno se koristi
menu se pomoć koristi složenijim leksičkim
složenijim leksičkim strukturama svojstvenima
strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje
jeziku struke i uređuje tekst.
tekst.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno saži-
–161
PREVODI JEDNOSTAVNIJE
TEKSTOVE.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.3.1. UČENIK INTEGRIRA
RAZLIČITE KULTURNE ELE-
MENTE I STVARA CJELOVITU
SLIKU VLASTITE I DRUGIH
KULTURA.
B.3.2. UČENIK SE IZRAŽAVA
PRIMJERENO KONTEKSTU I
SVRSI KOMUNIKACIJE.
B.3.3. ANALIZIRA UTJECAJ
EMPATIJE NA VLASTITA
RAZMIŠLJANJA I POSTUPKE
TE OSMIŠLJAVA STRATEGIJE
ZA IZBJEGAVANJE I/ILI PREV-
LADAVANJE NESPORAZUMA,
OTKRIVANJE I RAZGRADNJU
STEREOTIPA I PREDRASUDA
O VLASTITOJ KULTURI I
sažima jedan ili više teks-
tova proizvedenih na
engleskome jeziku u
jedan tekst na materin-
skome jeziku
- prevodi pisani ili govo-
reni tekst na engleskome
jeziku na hrvatski jezik
vodeći računa o kulturnim
posebnostima jezika
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- objašnjava složenost
vlastite i drugih kultura
analizirajući njihove sas-
tavne dijelove
- poopćava vlastite ideje
o svojoj i drugim kultura-
ma i objašnjava ih integri-
rajući različite kulturne
elemente
- primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
skladu s društveno-
jezičnim funkcijama u
različitim kontekstima
- koristi se odgovarajućim
neverbalnim znakovima
- preispituje vlastite vrije-
dnosti i stavove prema
drugima i drugačijima
- prilagođava postojeće i
kreira nove strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda
uz stalnu pomoć sažima i
prevodi jednostavnije
tekstove.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira različite
elemente vlastite i drugih
kultura te uspoređuje
različite kulturne elemen-
te drugih kultura s vlasti-
tom kulturom.
Učenik se uz stalnu
pomoć koristi prikladnim
komunikacijskim obras-
cima u poznatim konte-
kstima.
Učenik uz stalnu pomoć
objašnjava vlastite vrijed-
nosti i stavove prema
drugima te procjenjuje
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
sažima i prevodi jednos-
tavnije tekstove.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
integrira elemente iz raz-
ličitih područja u cjelovitu
sliku vlastite kulture te
objašnjava sličnosti i
različitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama.
Učenik se uz čestu
pomoć koristi prikladnim
komunikacijskim obras-
cima u različitim konte-
kstima te se u nekim
slučajevima koristi odgo-
varajućim neverbalnim
znakovima.
Učenik uz čestu pomoć
procjenjuje vlastite vrijed-
nosti i stavove prema
drugima te prilagođava
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
pomoć sažima i prevodi
jednostavnije tekstove.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć integrira elemente
iz različitih područja u
cjelovitu sliku kultura
zemalja ciljnoga jezika te
objašnjava posebnosti i
različitosti kultura zemalja
ciljnoga jezika.
Učenik se uz povremenu
pomoć koristi prikladnim
komunikacijskim obras-
cima u različitim konte-
kstima te se u većini
slučajeva koristi odgova-
rajućim neverbalnim zna-
kovima.
Učenik uz povremenu
pomoć procjenjuje vlastite
vrijednosti i stavove pre-
ma drugima te često
prilagođava strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda.
ma i prevodi jednostavni-
je tekstove.
IZNIMNA
Učenik samostalno integ-
rira elemente iz različitih
područja u cjelovitu sliku
drugih kultura te objaš-
njava posebnosti i različi-
tosti drugih kultura.
Učenik se samostalno
koristi prikladnim komu-
nikacijskim obrascima u
različitim kontekstima te
odgovarajućim neverbal-
nim znakovima.
Učenik u većini slučajeva
samostalno procjenjuje
vlastite vrijednosti i sta-
vove prema drugima te
samostalno osmišljava
nove strategije za izbje-
gavanje i/ili prevladavanje
nesporazuma i otkrivanje
i razgradnju stereotipa i
–162
STRANIM KULTURAMA.
B.3.4. UČENIK INTERPRETI-
RA MEĐUKULTURNO ISKU-
STVO IZ VIŠE RAZLIČITIH
GLEDIŠTA TE PREDLAŽE
RJEŠENJA POTENCIJALNO
PROBLEMATIČNIH SITUACIJA
U MEĐUKULTURNIM KON-
TAKTIMA I (P)ODRŽAVA
USPJEŠNE ODNOSE.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.3.1. UČENIK ANALIZIRA I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA.
C.3.2. UČENIK ANALIZIRA I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
METAKOGNITIVNE STRATE-
- uvažava različita kultur-
na gledišta i primjenjuje ih
pri izvođenju zaključaka o
vlastitoj kulturi i drugim
kulturama
- tumači pojave drugih
kultura bez donošenja
vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke među-
kulturnih nesporazuma
- analizira stajališta i me-
đukulturna iskustva u
stvarnim i imaginarnim
situacijama uvažavajući
različite kulturne identite-
te
- usmjeren je na
(p)održavanje dobrih
međukulturnih odnosa
RAZRADA ISHODA
- uspoređuje leksičke i
strukturne elemente
ciljnoga jezika s materin-
skim i utvrđuje sličnosti i
razlike
- prevodi tekstove s
ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u
prirodnome/stvarnome
okružju čitajući izvorne
tekstove
- koristi se različitim
vrstama rječnika
- okušava se u nepozna-
tim zadatcima i pristu-
pima učenju
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje različita kulturna
gledišta, osvještava važ-
nost nedonošenja vrijed-
nosnih prosudbi o drugim
kulturama, analizira uzro-
ke međukulturnih nespo-
razuma i stajališta te
međukulturna iskustva u
stvarnim situacijama
uvažavajući različite kul-
turne identitete i usmjeren
je na (p)održavanje dob-
rih međukulturnih odnosa.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira i primjenjuje
složene kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć
analizira i primjenjuje
složene
Učenik uz čestu pomoć
objašnjava različita kul-
turna gledišta i pojave
drugih kultura bez dono-
šenja vrijednosnih pro-
sudbi te raspravlja o uz-
rocima međukulturnih
nesporazuma te stajališ-
tima i iskustvima u stvar-
nim situacijama uvažava-
jući različite kulturne iden-
titete.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira i primjenjuje
složene kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
analizira i primjenjuje
složene metakognitivne
Učenik uz povremenu
pomoć izvodi zaključke o
različitim kulturnim glediš-
tima, uspoređuje pojave
drugih kultura bez dono-
šenja vrijednosnih pro-
sudbi, propituje uzroke
međukulturnih nespora-
zuma te analizira stajališ-
ta i međukulturna isku-
stva u stvarnim i imagi-
narnim situacijama uva-
žavajući različite kulturne
identitete.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira i primjen-
juje većinu složenih kog-
nitivnih strategija učenja
jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć analizira i primjen-
juje većinu složenih me-
predrasuda.
Učenik samostalno izvodi
zaključke o različitim
kulturnim gledištima,
objašnjava pojave drugih
kultura bez donošenja
vrijednosnih prosudbi,
propituje uzroke međukul-
turnih nesporazuma te
analizira stajališta i me-
đukulturna iskustva uva-
žavajući različite kulturne
identitete.
IZNIMNA
Učenik samostalno anali-
zira i učinkovito primjenju-
je složene kognitivne
strategije učenja jezika.
Učenik samostalno ana-
lizira i učinkovito primjen-
juje složene metakogni-
–163
GIJE UČENJA JEZIKA. - svjesno pronalazi i stva- metakognitivne strategije strategije učenja jezika. takognitivnih strategija tivne strategije učenja
ra prilike za upotrebu i učenja jezika. učenja jezika. jezika.
vježbanje jezika u stvar-
nim komunikacijskim
situacijama
- razvija kriterije za
procjenu vlastitoga znan-
ja
- bilježi napredak i inter-
pretira podatke o vlasti-
tome učenju

–164
C.3.3. UČENIK ANALIZIRA I - nastavlja razvijati sura- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno anali-
PRIMJENJUJE SLOŽENE dničko učenje analizira i primjenjuje analizira i primjenjuje pomoć analizira i primjen- zira i učinkovito primjenju-
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE - radi u timu uz preuzi- složene društveno- složene društveno- juje većinu složenih je složene društveno-
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA. manje odgovornosti za afektivne strategije učen- afektivne strategije učen- društveno-afektivnih stra- afektivne strategije učen-
ostvarenje zajedničkih ja jezika. ja jezika. tegija učenja jezika. ja jezika.
ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i
odnos prema drugima te
s njima razgovara o vlas-
titim kao i osjećajima
drugih
C.3.4. UČENIK PRILAGOĐA- - razvija i koristi se spon- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
VA I KORISTI SE RAZLIČITIM tanim i slobodnim asoci- prilagođava i koristi se prilagođava i koristi se pomoć učinkovito prila- učinkovito prilagođava i
TEHNIKAMA KREATIVNOGA ranjem i izmišljanjem kroz različitim tehnikama krea- različitim tehnikama krea- gođava i koristi se različi- koristi se različitim teh-
IZRAŽAVANJA: KRITIČKI stvaralačku fantaziju tivnoga izražavanja. tivnoga izražavanja. tim tehnikama kreativno- nikama kreativnoga
VREDNUJE POSTOJEĆE I - koristi se metodom ga izražavanja. izražavanja.
OSMIŠLJAVA NOVE IDEJE pokušaja i pogrešaka u
POVEZANE S OSOBNIM IS- stvaranju novih sadržaja i
KUSTVIMA I ideja
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA-
JIMA.
C.3.5. UČENIK PRILAGOĐA- - provodi kratko istraživa- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
VA I KORISTI SE RAZLIČITIM nje: postavlja hipoteze, prilagođava i koristi se prilagođava i koristi se pomoć učinkovito učinkovito prilagođava i
VJEŠTINAMA KRITIČKOGA primjenjuje osnovne teh- različitim vještinama različitim vještinama prilagođava i koristi se koristi se različitim
MIŠLJENJA: KRITIČKI VRED- nike istraživanja, obrađu- kritičkoga mišljenja. kritičkoga mišljenja. različitim vještinama vještinama kritičkoga
NUJE MIŠLJENJA, STAVOVE I je podatke i interpretira kritičkoga mišljenja. mišljenja.
VRIJEDNOSTI PRIMJENJUJU- rezultate tako da zaključci
ĆI IH U RJEŠAVANJU PROB- logično slijede iz argume-
LEMSKIH SITUACIJA I DONO- nata i empirijskih podata-
ŠENJU ODLUKA POVEZANIH ka
S OSOBNIM ISKUSTVIMA I - nudi rješenja i donosi
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA- odluke
JIMA. - rješava sukob
- sažima razne vrste
tekstova
C.3.6. UČENIK PROCJENJU- - u fizičkome i/ili digital- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
JE INFORMACIJE IZ RAZLIČI- nome okružju objavljuje procjenjuje informacije iz procjenjuje informacije iz pomoć procjenjuje infor- pješno procjenjuje infor-
TIH VRSTA TEKSTOVA I IZ- tekstove/kratke projekte različitih vrsta tekstova i različitih vrsta tekstova i macije iz različitih vrsta macije iz različitih vrsta

–165
VORA, PRIMJENJUJE PRAVI-
LA ZA CITIRANJE IZVORA TE
IZVODI DUŽE PREZENTACIJE
SLOŽENIH SADRŽAJA.
4. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.4.1. UČENIK PROCJENJU-
JE DUŽI IZVORAN ILI PRILA-
GOĐEN TEKST PRI SLUŠA-
NJU I ČITANJU.
A.4.2. UČENIK ANALIZIRA
JEDNOSTAVNE KNJIŽEVNE
TEKSTOVE.
A.4.3. UČENIK GOVORI DUG
TEKST KORISTEĆI VRLO
radi usporedbe i procjene
- izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
složenih leksičkih struktu-
ra svojstvenih jeziku stru-
ke
- kritički procjenjuje glav-
nu poruku, ključne i spe-
cifične informacije i impli-
citne poruke u tekstu
- predviđa sadržaj na
temelju ustroja teksta i
procjenjuje kako struktura
teksta i njegove karakte-
ristike utječu na čitatelja i
služe namjeni teksta
- razvija čitalačku pisme-
nost čitajući radi užitka
književne tekstove u mo-
gućoj korelaciji s hrvat-
skim jezikom te po izboru
učenika i učitelja
-analizira književne
tekstove prilagođene
razini znanja
- planira tijek govora i
izlaganja
izvora, primjenjuje pravila
za citiranje te priprema i
izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
kritički procjenjuje glavnu
poruku, neke ključne i
specifične informacije i
neke implicitne poruke u
izvornome ili prilagođe-
nome tekstu, predviđa
sadržaj na temelju ustroja
teksta i procjenjuje kako
struktura teksta i neke
njegove karakteristike
utječu na čitatelja i služe
namjeni teksta. Uz stalnu
pomoć prepoznaje slože-
ne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
Učenik analizira jed-
nostavne književne
tekstove prema prijedlogu
učitelja i s pomoću rječni-
ka razumije sadržaj i
značenje nekih nepoz-
natih riječi iz konteksta.
Učenik uz stalnu pomoć
govori dug tekst, planira
izvora, primjenjuje pravila
za citiranje, te priprema i
izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
kritički procjenjuje glavnu
poruku, neke ključne i
specifične informacije i
neke implicitne poruke u
izvornome ili prilagođe-
nome tekstu, predviđa
sadržaj na temelju ustroja
teksta te procjenjuje kako
struktura teksta i neke
njegove karakteristike
utječu na čitatelja i služe
namjeni teksta. Uz čestu
pomoć prepoznaje slože-
ne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć
analizira jednostavne
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja i
razumije sadržaj i
značenje nekih nepoz-
natih riječi iz konteksta.
Učenik uz čestu pomoć
govori dug tekst, planira
tekstova i izvora,
uglavnom učinkovito
primjenjuje pravila za
citiranje, te priprema i
izvodi duže prezentacije
složenih sadržaja prema
smjernicama.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć kritički procjenjuje
glavnu poruku, ključne i
specifične informacije i
implicitne poruke u izvor-
nome ili prilagođenome
tekstu, predviđa sadržaj
na temelju ustroja teksta
te procjenjuje kako nje-
gove karakteristike utječu
na čitatelja i služe namje-
ni teksta. Uz povremenu
pomoć prepoznaje slože-
ne leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu
pomoć analizira jed-
nostavne književne
tekstove prema prijedlogu
učitelja i razumije sadržaj
i značenje većine nepoz-
natih riječi iz konteksta.
Učenik uz povremenu
pomoć govori dug tekst,
tekstova i izvora, samos-
talno i učinkovito primjen-
juje pravila za citiranje, te
priprema i izvodi duže
prezentacije složenih
sadržaja prema smjerni-
cama.
IZNIMNA
Učenik samostalno kritički
procjenjuje glavnu poru-
ku, ključne i specifične
informacije i implicitne
poruke u izvornome ili
prilagođenome tekstu,
točno predviđa sadržaj na
temelju ustroja teksta te
procjenjuje kako njegove
karakteristike utječu na
čitatelja i služe namjeni
teksta. Samostalno
prepoznaje složene
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke.
Učenik samostalno ana-
lizira jednostavne
književne tekstove prema
vlastitome izboru i
razumije sadržaj i
značenje nepoznatih riječi
iz konteksta.
Samoinicijativno se krea-
tivno izražava.
Učenik samostalno i krea-
tivno govori dug tekst,
–166
SLOŽENE JEZIČNE STRUK- - priprema i govori tekst
TURE. koristeći se vrlo složenim
jezičnim strukturama i
stilom primjerenim komu-
nikacijskoj situaciji
- koristi se složenim le-
ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
tekst
A.4.4. UČENIK SUDJELUJE U - upotrebljava primjerene
DUGOME RAZGOVORU. jezične strukture za pok-
retanje, održavanje i za-
vršavanje razgovora te za
preuzimanje prava na
riječ u dugome neplanira-
nom razgovoru
- koristi se složenim le-
ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke
A.4.5. UČENIK PIŠE TEKST - planira strukturu i sadr-
VRLO SLOŽENE JEZIČNE žaj
STRUKTURE RAZLIČITIH - organizira tekst različitih
DUŽINA, STILOVA I NAMJENA. dužina u odlomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i slo-
ženim jezičnim struktu-
rama
- primjenjuje pravopisna
pravila i odgovarajuća
stilistička sredstva da
postigne odgovarajući
efekt
tijek govora i izlaganja,
priprema i govori tekst
koristeći se nekim vrlo
složenim jezičnim struktu-
rama i prilagođava stil
komunikacijskoj situaciji.
Uz stalnu pomoć se koris-
ti složenim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik uz stalnu pomoć
sudjeluje u dugome raz-
govoru, uz pomoć se
koristi primjerenim jezi-
čnim strukturama, rijetko
pokreće razgovor i preu-
zima pravo na riječ. Uz
stalnu pomoć se koristi
složenim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst različitih dužina,
koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima, složenim jez-
ičnim strukturama i nekim
stilističkim sredstvima te
razvija ideje i teze i
podupire ih ponekim
dokazima, primjerima i
citatima. Uz stalnu pomoć
se koristi složenim
tijek govora i izlaganja,
priprema i govori tekst
povremeno se koristi
nekim vrlo složenim jez-
ičnim strukturama i
prilagođava stil komu-
nikacijskoj situaciji. Uz
čestu se pomoć koristi
složenim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć
sudjeluje u dugome raz-
govoru, povremeno se
koristi primjerenim jezi-
čnim strukturama, pokre-
će, održava i završava
razgovor, povremeno
preuzima pravo na riječ.
Uz čestu se pomoć koristi
složenim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke
Učenik uz čestu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst različitih dužina,
koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima, složenim jez-
ičnim strukturama i nekim
stilističkim sredstvima te
razvija ideje i teze koje
povremeno podupire
ponekim dokazima, prim-
jerima i citatima. Uz čestu
pomoć se koristi složenim
planira tijek govora i
izlaganja, priprema i go-
vori tekst često se koristi
većinom vrlo složenih
jezičnih struktura i stilom
primjerenim komu-
nikacijskoj situaciji. Uz
povremenu se pomoć
koristi složenim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć aktivno sudjeluje u
dugome razgovoru, često
se koristi primjerenim
jezičnim strukturama,
često samostalno pokre-
će, održava i završava
razgovor i preuzima pra-
vo na riječ. Uz povreme-
nu se pomoć koristi slo-
ženim leksičkim struktu-
rama svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz povremenu
pomoć piše strukturiran
tekst različitih dužina,
koristi se većinom veznih
sredstava, poštuje
pravopisna pravila, koristi
se većinom složenih jez-
ičnih struktura i stilističkih
sredstava te uz pov-
remenu pomoć razvija
ideje i teze koje često
podupire odgovarajućim
dokazima, primjerima i
planira tijek govora i
izlaganja, priprema i go-
vori tekst točno i se
precizno koristeći vrlo
složenim jezičnim struktu-
rama i stilom primjerenim
komunikacijskoj situaciji.
Samostalno se koristi
složenim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
Učenik aktivno i spontano
sudjeluje u dugome raz-
govoru, kreativno se kori-
sti primjerenim jezičnim
strukturama, samostalno
pokreće, održava i zavr-
šava razgovor i preuzima
pravo na riječ. Samostal-
no se koristi složenim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik samostalno i krea-
tivno piše strukturiran
tekst različitih dužina,
točno se koristi veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima, složenim jez-
ičnim strukturama, krea-
tivno se koristi stilističkim
sredstvima te samostalno
razvija ideje i teze koje
točno podupire odgova-
rajućim dokazima, prim-
jerima i citatima. Sa-
–167
 - koristi se složenim le-
ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
leksičkim strukturama leksičkim strukturama citatima. Uz povremenu mostalno se koristi
svojstvenima jeziku svojstvenima jeziku se pomoć koristi složenim složenim leksičkim
struke i ispravlja tekst. struke i ispravlja tekst. leksičkim strukturama strukturama svojstvenima
svojstvenima jeziku jeziku struke i ispravlja
struke i ispravlja tekst. tekst.

A.4.6. UČENIK SAŽIMA I - usmeno ili pismeno Učenik uz više vremena i Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno saži-
PREVODI SLOŽENIJE TEKS- sažima na engleski jezik uz stalnu pomoć sažima i sažima i prevodi složenije samostalno sažima i ma i prevodi složenije
TOVE. jedan ili više tekstova prevodi složenije teksto- tekstove. prevodi složenije teksto- tekstove.
proizvedenih na materin- ve. ve.
skome jeziku
- prima pisani tekst na
materinskome jeziku i
proizvodi pisani ili govo-
reni tekst na engleskome
jeziku vodeći računa o
kulturnim posebnostima
jezika
- posreduje u neposred-
noj usmenoj interakciji
između dvaju ili više su-
govornika koji ne dijele
isti jezik
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
PREPORUČENE TEME: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj,
Varijante engleskoga jezika
LEKSIČKE STRUKTURE: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se po-
navljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovi-
ma.
FUNKCIJE: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, razvijanje argumentacije, izražavanje apstraktnih ideja
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Past perfect simple and continuous, Passive (advanced structures), Present perfect continuous, Conditional clauses (types 2 and 3,
mixed), Reported speech (past simple), Future continuous, Future perfect simple and continuous, Relative and participle clauses, Subjunctive, Emphatic structures
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za
stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
METODIČKE PREPORUKE: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadr-
žaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

–168
B.4.1. UČENIK RASPRAVLJA - iznosi argumentirane
O SLOŽENIM ELEMENTIMA stavove o kulturnim ele-
VAŽNIM PRIPADNICIMA DRU- mentima važnim pri-
GIH KULTURA I ARGUMENTI- padnicima drugih kultura
RA VAŽNOST VIŠEJEZIČNOS- - objašnjava međuovis-
TI. nost različitih elemenata
koji definiraju kulturu i
njihovu promjenjivost
B.4.2. UČENIK UVAŽAVA - primjenjuje prikladne
SVE KULTURNE SPECIFIČ- komunikacijske obrasce i
NOSTI RAZLIČITIH GOVORNI- odgovarajuće neverbalne
KA I PRIMJENJUJE IH U ME- znakove
ĐUKULTURNOJ INTERAKCIJI - ponaša se u skladu s
TE KOMUNICIRA S RAZLIČI- kulturnim normama u
TIM SKUPINAMA GOVORNIKA različitim kontekstima –
NA NAČIN KOJI DOVODI DO uvažava sve kulturne
UZAJAMNOGA ZADOVOLJS- posebnosti i različitosti
TVA SUGOVORNIKA. prisutne u verbalnoj i
neverbalnoj komunikaciji i
primjenjuje konvencije
povezane s njima u me-
đukulturnim susretima
- primjenjuje prikladne
komunikacijske obrasce u
skladu sa situacijom i
sugovornicima
B.4.3. UČENIK PRIMJENJU- - primjenjuje vlastite stra-
JE VLASTITE STRATEGIJE ZA tegije za izbjegavanje i/ili
IZBJEGAVANJE I/ILI PREVLA- prevladavanje nespora-
DAVANJE NESPORAZUMA, zuma i otkrivanje i raz-
OTKRIVANJE I RAZGRADNJU gradnju stereotipa i pred-
STEREOTIPA I PREDRASUDA rasuda
TE PRILAGOĐAVA I ZBOG - preuzima odgovornost
EMPATIJE MIJENJA VLASTITA za uspjeh međukulturno-
RAZMIŠLJANJA I POSTUPKE ga iskustva
U MEĐUKULTURNIM KON- - uočava i ispravlja po-
TAKTIMA S CILJEM greške u tumačenju dru-
Učenik uz stalnu pomoć
objašnjava vlastite sta-
vove o kulturnim elemen-
tima važnim pripadnicima
drugih kultura, objašnjava
različite elemente koji
definiraju kulturu i uočava
njihovu promjenjivost.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje neverbalne zna-
kove u različitim međukul-
turnim situacijama i kul-
turne norme u različitim
kontekstima te primjenju-
je konvencije povezane s
kulturnim posebnostima i
različitostima prisutne u
verbalnoj komunikaciji u
poznatim kontekstima.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje strategije za izb-
jegavanje i/ili prevlada-
vanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda,
analizira uzroke
(ne)uspjeha međukultur-
noga iskustva te prepoz-
naje pogreške u tu-
mačenju drugih kultura.
Učenik uz čestu pomoć
analizira vlastite stavove
o kulturnim elementima
važnim pripadnicima
drugih kultura te povezuje
različite elemente koji
definiraju kulturu i objašn-
java njihovu promjenji-
vost.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje neverbalne
znakove u različitim
međukulturnim situacija-
ma i analizira kulturne
norme u različitim konte-
kstima te primjenjuje
konvencije povezane s
kulturnim posebnostima i
različitostima prisutne u
verbalnoj i neverbalnoj
komunikaciji te prikladne
komunikacijske obrasce u
poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć
objašnjava strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda,
objašnjava moguća
rješenja problema u
međukulturnim kontakti-
ma te ispravlja pogreške
u tumačenju drugih kultu-
Učenik uz povremenu
pomoć preispituje vlastite
stavove o kulturnim ele-
mentima važnim pri-
padnicima drugih kultura,
raspravlja o različitim
elementima koji definiraju
kulturu i njihovoj promjen-
jivosti te argumentira
važnost višejezičnosti.
Učenik uz povremenu
pomoć primjenjuje never-
balne znakove u različitim
međukulturnim situacija-
ma, kulturne norme u
različitim kontekstima,
konvencije povezane s
kulturnim posebnostima i
različitostima prisutne u
verbalnoj i neverbalnoj
komunikaciji u različitim
kontekstima te prikladne
komunikacijske obrasce u
različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu
pomoć primjenjuje strate-
gije za izbjegavanje i/ili
prevladavanje nespora-
zuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pre-
drasuda, predlaže rješen-
ja problema u međukul-
turnim kontaktima te
ispravlja pogreške u tu-
mačenju drugih kultura.
Učenik argumentira vlas-
tite stavove o kulturnim
elementima važnim pri-
padnicima drugih kultura,
objašnjava međuovisnost
različitih elemenata koji
definiraju kulturu i njihovu
promjenjivost te samos-
talno argumentira važnost
višejezičnosti.
Učenik se ponaša u skla-
du s kulturnim normama
u različitim kontekstima,
samostalno primjenjuje
konvencije povezane s
kulturnim posebnostima i
različitostima prisutne u
verbalnoj i neverbalnoj
komunikaciji u različitim
kontekstima te prikladne
komunikacijske obrasce u
različitim kontekstima.
Učenik samostalno
primjenjuje strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda,
preuzima odgovornost za
rješavanje problema u
međukulturnim kontakti-
ma te prilagođava i zbog
empatije mijenja vlastita
–169
(P)ODRŽAVANJA USPJEŠNIH gih kultura ra. razmišljanja i postupke.
ODNOSA I SPRJEČAVANJA
PROBLEMATIČNIH SITUACI-
JA.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
C.4.1. UČENIK SINTETIZIRA - prevodi tekstove na ciljni Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
SLOŽENE KOGNITIVNE jezik sintetizira složene kogni- sintetizira složene kogni- pomoć sintetizira većinu pješno sintetizira većinu
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA - primjenjuje znanje riječi, tivne strategije učenja tivne strategije učenja složenih kognitivnih stra- složenih kognitivnih stra-
I PROCJENJUJE NJIHOVU pojmova i struktura razli- jezika i procjenjuje jezika i procjenjuje tegija učenja jezika i tegija učenja jezika i
UČINKOVITOST. čitih jezika radi razumije- njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. procjenjuje njihovu učin- procjenjuje njihovu učin-
vanja i upotrebe ciljnoga kovitost. kovitost.
jezika
- piše sažetak dugog
odlomka/teksta
- preusmjerava razgovor
na poznatu temu
- koristi se različitim
vrstama referentne litera-
ture
C.4.2. UČENIK SINTETIZIRA - preuzima odgovornost Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
SLOŽENE METAKOGNITIVNE za planiranje, praćenje i sintetizira složene meta- sintetizira složene meta- pomoć sintetizira većinu pješno sintetizira većinu
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA vrednovanje vlastitoga kognitivne strategije kognitivne strategije složenih metakognitivnih složenih metakognitivnih
I PROCJENJUJE NJIHOVU iskustva učenja učenja jezika i procjenjuje učenja jezika i procjenjuje strategija učenja jezika i strategija učenja jezika i
UČINKOVITOST. - nadovezuje se na pret- njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. procjenjuje njihovu učin- procjenjuje njihovu učin-
hodna znanja pri učenju kovitost. kovitost.
- planira, postavlja ciljeve
i organizira učenje
- prati i vrednuje vlastito
učenje o kojemu inicira
konzultacijske sastanke
radi postizanja boljih
rezultata
C.4.3. UČENIK SINTETIZIRA - planira i upravlja radom Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-

–170
SLOŽENE DRUŠTVENO- u skupini na istraživačkim sintetizira složene druš- sintetizira složene druš- pomoć sintetizira većinu pješno sintetizira većinu
AFEKTIVNE STRATEGIJE projektima i/ili terenskoj tveno-afektivne strategije tveno-afektivne strategije složenih društveno- složenih društveno-
UČENJA JEZIKA I PROCJE- nastavi učenja jezika i procjenjuje učenja jezika i procjenjuje afektivnih strategija uče- afektivnih strategija uče-
NJUJE NJIHOVU UČINKOVI- - procjenjuje učinkovitost njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost. nja jezika i procjenjuje nja jezika i procjenjuje
TOST. usvojenih strategija i njihovu učinkovitost. njihovu učinkovitost.
njihovu primjenjivost u
daljnjem razvoju vlastite
osobnosti i odnosa prema
drugima
C.4.4. UČENIK SE KORISTI - primjenjuje tehniku pa- Učenik se uz stalnu po- Učenik se uz čestu po- Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno i
ŠIROKIM SPEKTROM TEHNI- ralelnoga/učinkovitoga moć koristi širokim spek- moć koristi širokim spek- pomoć učinkovito koristi učinkovito koristi širokim
KA KREATIVNOGA IZRAŽA- sukobljavanja mišljenja i trom tehnika kreativnoga trom tehnika kreativnoga širokim spektrom tehnika spektrom tehnika kreativ-
VANJA: KRITIČKI PROSUĐUJE tehniku eksperimentiranja izražavanja. izražavanja. kreativnoga izražavanja. noga izražavanja.
POSTOJEĆE I OSMIŠLJAVA - koristi e lateralnim miš-
NOVE IDEJE POVEZANE S ljenjem
OSOBNIM ISKUSTVIMA I - kreativno uopćava in-
SUVREMENIM TEMAMA. formacije suprotnih znač-
enja i razvija nove sklad-
ne cjeline
- kreira složene maštovite
tekstove
- razvija osjećaj za estet-
ski doživljaj
C.4.5. UČENIK SE KORISTI - postavlja konzistentne, Učenik se uz stalnu Učenik se uz čestu Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno i
ŠIROKIM SPEKTROM VJEŠTI- valjane i razumne pretpo- pomoć koristi širokim pomoć koristi širokim pomoć učinkovito koristi učinkovito koristi širokim
NA KRITIČKOGA MIŠLJENJA: stavke spektrom vještina kri- spektrom vještina kri- širokim spektrom vještina spektrom vještina kri-
ARGUMENTIRANO DOKAZUJE - donosi promišljene, tičkoga mišljenja. tičkoga mišljenja. kritičkoga mišljenja. tičkoga mišljenja.
I PROSUĐUJE MIŠLJENJA, logične i obranjive za-
STAVOVE I VRIJEDNOSTI ključke te izvodi duboke i
PRIMJENJUJUĆI IH U RJEŠA- konzistentne inferencije
VANJU PROBLEMSKIH SITU- kao elemente kritičkoga
ACIJA I DONOŠENJU ODLUKA mišljenja
POVEZANIH S OSOBNIM - predviđa moguće pos-
ISKUSTVIMA I SUVREMENIM ljedice i rješenja te ih
TEMAMA. vrednuje i donosi odluke
- primjenjuje pregova-
račke tehnike u rješavan-
ju problemskih situacija
C.4.6. UČENIK KRITIČKI - upotrebljava različite Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-

–171
VREDNUJE INFORMACIJE IZ vrste digitalnih i drugih kritički vrednuje informa- kritički vrednuje informa- pomoć kritički vrednuje pješno kritički vrednuje
RAZLIČITIH VRSTA TEKSTO- medija cije iz različitih vrsta te- cije iz različitih vrsta te- informacije iz različitih informacije iz različitih
VA I IZVORA TE IZVODI DUŽE - kritički interpretira i kstova i izvora te pripre- kstova i izvora te pripre- vrsta tekstova i izvora i vrsta tekstova i izvora i
PREZENTACIJE SLOŽENIH vrednuje informacije radi ma i izvodi duže prezen- ma i izvodi duže prezen- uglavnom samostalno samostalno priprema i
SADRŽAJA. njihove objektivne upo- tacije složenih sadržaja. tacije složenih sadržaja. priprema i izvodi duže izvodi duže prezentacije
trebe, razmjene i prezen- prezentacije složenih složenih sadržaja.
tiranja sadržaja.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih
se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

–172
Srednja škola – nastavak učenja (70+70+64)
4. CIKLUS
1. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.1.1. UČENIK ANALIZIRA
JEDNOSTAVAN PRILAGOĐEN
TEKST SREDNJE DUŽINE PRI
SLUŠANJU I ČITANJU.
A.1.2. UČENIK GOVORI
TEKST SREDNJE DUŽINE
KORISTEĆI SE JEZIČNIM
STRUKTURAMA SREDNJE
RAZINE SLOŽENOSTI.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
najosnovnijih leksičkih
struktura svojstvenih
jeziku struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije u tekstu opće
tematike
- prepoznaje implicitne
poruke u tekstu opće
tematike
- razlikuje bitnu od nebit-
ne informacije
- primjenjuje strategije za
slušanje i čitanje
- razumije govornika kad
govori polako u najzastu-
pljenijim varijantama
standardnoga jezika
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišlje-
nje, ideje i stavove te ih
potkrepljuje odgovaraju-
ćim dokazima i primjeri-
ma
- koristi se najosnovnijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku te pronalazi i ana-
lizira neke ključne i speci-
fične informacije. Uz
stalnu pomoć prepoznaje
najosnovnije leksičke
strukture svojstvene je-
ziku struke. Razumije
govornika kad govori
polako u najzastupljenijim
varijantama standardno-
ga jezika te primjenjuje
neke strategije za slušan-
je i čitanje.
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst sred-
nje dužine koristeći se
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti
te izražava vlastito
mišljenje, ideje i stavove.
Uz stalnu pomoć se koris-
ti najosnovnijim leksičkim
strukturama svojstvenima
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku te pronalazi i ana-
lizira neke ključne i speci-
fične informacije. Prepoz-
naje neke implicitne po-
ruke i povremeno razliku-
je bitne od nebitnih infor-
macija. Uz čestu pomoć
prepoznaje najosnovnije
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke i ra-
zumije izvornoga govor-
nika kad govori polako u
najzastupljenijim varijan-
tama standardnoga jezika
te primjenjuje neke stra-
tegije za slušanje i čitan-
je.
Učenik uz čestu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori tekst sred-
nje dužine, koristi se
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti,
izražava vlastito mišljen-
je, ideje i stavove i nastoji
ih potkrijepiti primjerima.
Uz čestu pomoć se koristi
najosnovnijim leksičkim
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira tekst i
glavnu poruku, pronalazi i
analizira većinu ključnih i
specifičnih informacija.
Prepoznaje implicitne
poruke i uglavnom razli-
kuje bitne od nebitnih
informacija. Uz povreme-
nu pomoć prepoznaje
najosnovnije leksičke
strukture svojstvene je-
ziku struke i razumije
izvornoga govornika kad
govori polako u najzastu-
pljenijim varijantama
standardnoga jezika te
primjenjuje više različitih
strategija za slušanje i
čitanje.
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek go-
vora, priprema i govori
tekst srednje dužine,
koristi se primjerenim
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti,
izražava vlastito mišljen-
je, ideje i stavove i pot-
krepljuje ih ponekim
dokazima i primjerima. Uz
IZNIMNA
Učenik samostalno anali-
zira tekst, glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i povezuje ih s
primjerima iz teksta. Pre-
poznaje implicitne poruke
i razlikuje bitne od nebit-
nih informacija. Prepoz-
naje najosnovnije
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke i ra-
zumije izvornoga govor-
nika kad govori polako u
najzastupljenijim varijan-
tama standardnoga jezika
te primjenjuje odgovara-
juće strategije za slušanje
i čitanje.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora,
priprema i govori tekst
srednje dužine točno se
koristeći primjerenim
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti
te izražava vlastito
mišljenje, ideje i stavove i
potkrepljuje ih odgova-
rajućim dokazima i prim-
–173
 - uređuje tj. ispravlja svoj
govor
A.1.3. UČENIK SUDJELUJE U - planira i priprema duži
DUŽEMU PLANIRANOM I razgovor
JEDNOSTAVNOME NEPLANI- - sudjeluje u jednos-
RANOM RAZGOVORU POZ- tavnome neplaniranom
NATE TEMATIKE. razgovoru
- koristi se primjerenim
jezičnim strukturama za
pokretanje, održavanje i
završavanje razgovora te
za preuzimanje prava na
riječ
- koristi se najosnovnijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
A.1.4. UČENIK PIŠE STRUK- - planira strukturu i sadr-
TURIRAN TEKST SREDNJE žaj
DUŽINE KORISTEĆI JEZIČNE - organizira tekst u od-
STRUKTURE SREDNJE RAZI- lomke
NE SLOŽENOSTI. - koristi se primjerenim
veznim sredstvima i jezi-
čnim strukturama srednje
razine složenosti
- primjenjuje pravopisna
pravila
- koristi se najosnovnijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
jeziku struke i ispravlja strukturama svojstvenima povremenu se pomoć jerima. Samostalno se
svoj govor. jeziku struke i ispravlja koristi najosnovnijim koristi najosnovnijim
svoj govor. leksičkim strukturama leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku svojstvenima jeziku
struke i ispravlja svoj struke i ispravlja svoj
govor. govor.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pla-
planira i priprema duži planira i priprema duži pomoć planira i priprema nira i priprema duži raz-
razgovor i sudjeluje u razgovor i sudjeluje u duži razgovor i aktivno govor i aktivno i sa-
jednostavnome nepla- jednostavnome nepla- sudjeluje u jednostavno- moinicijativno sudjeluje u
niranom razgovoru poz- niranom razgovoru poz- me neplaniranom razgo- jednostavnome nepla-
nate tematike koristeći se nate tematike koristeći se voru poznate tematike niranom razgovoru poz-
nekim primjerenim je- nekim primjerenim je- koristeći se primjerenim nate tematike, kreativno
zičnim strukturama; uz zičnim strukturama; jezičnim strukturama, se koristi primjerenim
stalnu pomoć pokreće pokreće, održava i za- često pokreće, održava i jezičnim strukturama,
razgovor i preuzima pra- vršava razgovor, povre- završava razgovor i preu- samostalno pokreće,
vo na riječ te se koristi meno preuzima pravo na zima pravo na riječ te se održava i završava raz-
najosnovnijim leksičkim riječ te se koristi najos- koristi najosnovnijim govor i preuzima pravo
strukturama svojstvenima novnijim leksičkim leksičkim strukturama na riječ te se koristi na-
jeziku struke. strukturama svojstvenima svojstvenima jeziku josnovnijim leksičkim
jeziku struke. struke. strukturama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i krea-
piše djelomično strukturi- piše djelomično strukturi- pomoć piše tekst srednje tivno piše tekst srednje
ran tekst srednje dužine ran tekst srednje dužine s dužine, organizira od- dužine, jasno organizira
koristeći se nekim veznim djelomično razrađenim lomke i razrađuje ideje, odlomke i precizno raz-
sredstvima, nekim prim- idejama koristeći se uglavnom se točno koristi rađuje ideje, točno se
jerenim jezičnim struktu- nekim odgovarajućim primjerenim veznim koristi primjerenim vez-
rama i primjenjuje dio veznim sredstvima, sredstvima, pravopisnim nim sredstvima,
pravopisnih pravila. Uz pravopisnim pravilima i pravilima i jezičnim pravopisnim pravilima i
stalnu pomoć se koristi jezičnim strukturama strukturama srednje ra- jezičnim strukturama
najosnovnijim leksičkim srednje razine složenosti. zine složenosti. Uz pov- srednje razine složenosti.
strukturama svojstvenima Uz čestu se pomoć koristi remenu se pomoć koristi Samostalno se koristi
jeziku struke i ispravlja najosnovnijim leksičkim najosnovnijim leksičkim najosnovnijim leksičkim
tekst. strukturama svojstvenima strukturama svojstvenima strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja jeziku struke i ispravlja jeziku struke i ispravlja
tekst. tekst. svoj tekst.
–174

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.1.1. UČENIK RASPRAVLJA
O INFORMACIJAMA O ZEM-
LJAMA CILJNOGA JEZIKA I
DRUGIM KULTURAMA.
B.1.2. UČENIK PRILAGOĐA-
VA ZADANE KOMUNIKACIJ-
SKE OBRASCE U RAZLIČITIM,
UNAPRIJED ODREĐENIM
KONTEKSTIMA.
B.1.3. UČENIK PREISPITUJE
I PROCJENJUJE PREDRASU-
DE I STEREOTIPE NA SVIM
RAZINAMA I U SVIM OBLICI-
MA.
B.1.4. UČENIK PREPOZNAJE
I OBJAŠNJAVA UTJECAJ
MEĐUKULTURNIH ISKUSTAVA
NA OBLIKOVANJE VLASTITIH
UVJERENJA I STAVOVA PRE-
MA DRUGIMA.
RAZRADA ISHODA
- proširuje raspon infor-
macija o drugim kultura-
ma
- utvrđuje i analizira
sličnosti i različitosti među
vlastitom kulturom i dru-
gim kulturama
- prosuđuje primjerenost
zaključaka o vlastitoj
kulturi i drugim kulturama
- mijenja naučene komu-
nikacijske obrasce za
izražavanje različitih druš-
tvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce
vlastitim potrebama u
komunikacijskoj situaciji
- provjerava točnost in-
formacija o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika i drugim kultu-
rama
- ističe (vlastita) pogrešna
shvaćanja i upozorava na
njihove posljedice
- izdvaja vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima
- navodi promjene vlasti-
tih uvjerenja i stavova
koje su uslijedile kao
rezultat međukulturnih
iskustava
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
proširuje raspon informa-
cija o drugim kulturama te
obrazlaže sličnosti i raz-
ličitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama.
Učenik uz stalnu pomoć
na temelju predloška
primjenjuje naučene ko-
munikacijske obrasce.
Učenik uz stalnu pomoć
istražuje informacije o
narodu i/ili kulturama
zemalja ciljnoga jezika te
upozorava na (vlastita)
pogrešna shvaćanja.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
obrazlaže sličnosti i raz-
ličitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama te tumači zaključke
o vlastitoj kulturi i drugim
kulturama.
Učenik uz čestu pomoć u
nekim slučajevima
primjenjuje naučene ko-
munikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć
dovodi u vezu različite
informacije o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika, preispituje
(vlastita) pogrešna
shvaćanja o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika.
Učenik uz čestu pomoć
opisuje promjene vlastitih
uvjerenja i stavova prema
drugima.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć procjenjuje
sličnosti i različitosti među
vlastitom kulturom i dru-
gim kulturama te za-
ključke o vlastitoj kulturi i
drugim kulturama.
Učenik uz povremenu
pomoć u većini slučajeva
primjereno izabire i upo-
trebljava naučene komu-
nikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu
pomoć komentira različite
informacije o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika i (vlastita) po-
grešna shvaćanja o naro-
du i/ili kulturama zemalja
ciljnoga jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć objašnjava
promjene vlastitih uvje-
renja i stavova prema
drugima.
IZNIMNA
Učenik samostalno
procjenjuje sličnosti i
različitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama te primjerenost
zaključaka o vlastitoj
kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno prila-
gođava i upotrebljava
naučene komunikacijske
obrasce.
Učenik samostalno
provjerava točnost infor-
macija o narodu i/ili kultu-
rama zemalja ciljnoga
jezika, komentira (vlasti-
ta) pogrešna shvaćanja o
narodu i/ili kulturama
zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno obja-
šnjava promjene vlastitih
uvjerenja i stavova prema
drugima i daje primjere.
–175
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.1.1. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
KOGNITIVNIM STRATEGIJAMA
UČENJA JEZIKA.
C.1.2. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
METAKOGNITIVNIM STRATE-
GIJAMA UČENJA JEZIKA.
C.1.3. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
DRUŠTVENO-AFEKTIVNIM
STRATEGIJAMA UČENJA
JEZIKA.
C.1.4. UČENIK IZABIRE I
KORISTI SE RAZLIČITIM TEH-
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA-
ŽAVANJA: TUMAČI I VREDNU-
JE POSTOJEĆE I OSMIŠLJA-
VA NOVE IDEJE POVEZANE S
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- analizira i primjenjuje Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
potrebne korake za us- prepoznaje i koristi se prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris- poznaje i koristi se slože-
pješno rješavanje zadat- složenim kognitivnim složenim kognitivnim ti se složenim kognitivnim nim kognitivnim strategi-
ka strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi- jama učenja jezika.
- raščlanjuje nove izraze i ka. ka. ka.
strukture na poznate
elemente radi razumije-
vanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim
i/ili dvojezičnim rječnicima
- razmišlja o različitim Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
zadatcima pokazujući prepoznaje i koristi se prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris- poznaje i koristi se
jasno razumijevanje nji- složenim metakognitivnim složenim metakognitivnim ti se većinom složenih složenim metakognitivnim
hove svrhe strategijama učenja jezi- strategijama učenja jezi- metakognitivnih strategija strategijama učenja jezi-
- prepoznaje moguće ka. ka. učenja jezika. ka.
probleme i bira odgovara-
juća rješenja
- bilježi napredak u učen-
ju tekstom
- usredotočuje se na Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
ciljeve učenja, vlastita prepoznaje i koristi se prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris- poznaje i koristi se
postignuća i resurse koji složenim društveno- složenim društveno- ti se većinom složenih složenim društveno-
su mu na raspolaganju afektivnim strategijama afektivnim strategijama društveno-afektivnih stra- afektivnim strategijama
radi smanjenja stresa pri učenja jezika. učenja jezika. tegija učenja jezika. učenja jezika.
učenju
- razgovara s drugima o
poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učen-
je radi uzajamne potpore i
ohrabrenja
- kreativno oblikuje različi- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik izabire te se sa-
te vrste tekstova izabire i koristi se različi- izabire i koristi se različi- pomoć izabire i učinkovito mostalno i učinkovito
- provodi kratko istraživa- tim tehnikama kreativno- tim tehnikama kreativno- se koristi različitim tehni- koristi različitim tehnika-
nje na temelju postavlje- ga izražavanja. ga izražavanja. kama kreativnoga izraža- ma kreativnoga izražava-
nih hipoteza izvodeći vanja. nja.
zaključke otvorenoga tipa
–176
OSOBNIM ISKUSTVIMA I i koristeći intuiciju u pro-
POZNATIM TEMAMA. nalaženju originalnih
rješenja
C.1.5. UČENIK IZABIRE I - pažljivo, aktivno i anali- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik izabire te se sa-
KORISTI SE RAZLIČITIM VJE- tički čita i odlučuje koje izabire i koristi se izabire i koristi se pomoć izabire i učinkovito mostalno i učinkovito
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ- od informacija, mišljenja, različitim vještinama različitim vještinama se koristi različitim koristi različitim vještina-
LJENJA: TUMAČI I VREDNUJE stavova i vrijednosti u kritičkoga mišljenja. kritičkoga mišljenja. vještinama kritičkoga ma kritičkoga mišljenja.
MIŠLJENJA, STAVOVE I VRI- tekstu prihvatiti mišljenja.
JEDNOSTI POVEZANE S - izlaže ih s argumentac-
OSOBNIM ISKUSTVIMA I ijom
POZNATIM TEMAMA.
C.1.6. UČENIK IZABIRE I - bira i usklađuje informa- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izabi-
ORGANIZIRA INFORMACIJE IZ cije/poruke iz različitih izabire i organizira infor- izabire i organizira infor- pomoć izabire i organizira re i organizira informacije
RAZLIČITIH VRSTA TEKSTO- vrsta tekstova i iz različi- macije iz različitih vrsta macije iz različitih vrsta informacije iz različitih iz različitih vrsta tekstova
VA I IZVORA. tih izvora tekstova i izvora. tekstova i izvora. vrsta tekstova i izvora. i izvora.

–177
5. CIKLUS
2. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.2.1. UČENIK ANALIZIRA
DUŽI PRILAGOĐEN TEKST
PRI SLUŠANJU I ČITANJU.
A.2.2. UČENIK GOVORI DUŽI
TEKST KORISTEĆI SE JEZI-
ČNIM STRUKTURAMA SRED-
NJE RAZINE SLOŽENOSTI.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
jednostavnih leksičkih
struktura svojstvenih
jeziku struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i implicitne poruke
u tekstu opće tematike
primjenjujući strategije
slušanja i čitanja
- prepoznaje različite
stilove uvjetovane komu-
nikacijskom situacijom
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišlje-
nje, ideje i stavove i obra-
zlaže ih argumentima
- iznosi rezultat rada u
skupini ili vlastitoga rada
pred drugima
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku, pronalazi neke
ključne i specifične infor-
macije te prepoznaje
implicitne poruke. Uz
stalnu pomoć prepoznaje
jednostavne leksičke
strukture svojstvene jezi-
ku struke i stilove u pisa-
nome i govorenome jezi-
ku.
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori duži tekst
koristeći se jezičnim
strukturama srednje razi-
ne složenosti, izražava
vlastito mišljenje, ideje i
stavove te iznosi rezultat
rada u skupini ili vlastito-
ga rada pred drugima. Uz
stalnu pomoć se koristi
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira tekst i glavnu
poruku, neke ključne i
specifične informacije,
prepoznaje implicitne
poruke. Uz čestu pomoć
prepoznaje jednostavne
leksičke strukture svoj-
stvene jeziku struke i
stilove u pisanome i go-
vorenome jeziku.
Učenik uz čestu pomoć
planira tijek govora, pri-
prema i govori duži tekst,
povremeno točno koristi
se jezičnim strukturama
srednje razine složenosti,
izražava vlastito mišljen-
je, ideje i stavove i nastoji
ih obrazložiti argumenti-
ma te uz čestu pomoć
iznosi rezultat rada u
skupini ili vlastitoga rada
pred drugima. Uz čestu
se pomoć koristi jednos-
tavnim leksičkim struktu-
rama svojstvenima jeziku
struke i ispravlja svoj
govor.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira tekst i
glavnu poruku, pronalazi i
analizira većinu ključnih i
specifičnih informacija.
Prepoznaje i analizira
većinu implicitnih poruka i
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Uz povreme-
nu pomoć prepoznaje
jednostavne leksičke
strukture svojstvene jezi-
ku struke i stilove u pisa-
nome i govorenome jezi-
ku.
Učenik uz povremenu
pomoć planira tijek govo-
ra, priprema i govori duži
tekst, često se točno
koristi primjerenim se
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti i
samostalno izražava
vlastito mišljenje, ideje i
stavove i obrazlaže ih
ponekim argumentima te
uz povremenu pomoć
iznosi rezultat rada u
skupini ili vlastitoga rada
pred drugima. Uz povre-
menu se pomoć koristi
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
IZNIMNA
Učenik samostalno anali-
zira tekst, glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i povezuje ih s
primjerima iz teksta. Ana-
lizira implicitne poruke i
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Učenik sa-
mostalno i točno prepoz-
naje jednostavne leksičke
strukture svojstvene jezi-
ku struke i različite stilove
u pisanome i govorenome
jeziku.
Učenik samostalno i krea-
tivno planira tijek govora,
priprema i govori duži
tekst točno se koristeći
primjerenim jezičnim
strukturama srednje razi-
ne složenosti, samostalno
izražava vlastito mišljen-
je, ideje i stavove i obraz-
laže ih argumentima te
točno iznosi rezultat rada
u skupini ili vlastitoga
rada pred drugima. Sa-
mostalno se koristi jed-
nostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
svoj govor.
–178
svoj govor.

–179
A.2.3. UČENIK SUDJELUJE U - koristi se primjerenim
KRAĆEMU NEPLANIRANOM I jezičnim strukturama za
DUŽEMU PLANIRANOM RAZ- pokretanje, održavanje i
GOVORU POZNATE TEMATI- završavanje razgovora te
KE. za preuzimanje prava na
riječ
- pokazuje zanimanje za
razgovor i uključuje se u
tijek razgovora izborom
prikladnih fraza
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
A.2.4. UČENIK PIŠE DUŽI - individualno i/ili su-
STRUKTURIRAN TEKST SRE- radničkim radom planira
DNJE DUŽINE KORISTEĆI strukturu i sadržaj
JEZIČNE STRUKTURE SRED- - organizira tekst u od-
NJE RAZINE SLOŽENOSTI. lomke
- koristi se primjerenim
veznim sredstvima i jez-
ičnim strukturama srednje
razine složenosti
- primjenjuje pravopisna
pravila
-koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje tj. ispravlja svoj
tekst
Učenik uz stalnu pomoć
planira, priprema i sudje-
luje u kraćemu neplanira-
nom i dužemu planiranom
razgovoru poznate tema-
tike te se koristi nekim
primjerenim jezičnim
strukturama. Uz stalnu
pomoć pokreće razgovor,
rijetko preuzima pravo na
riječ te se uključuje u
razgovor izborom osnov-
nih fraza. Uz stalnu po-
moć se koristi jednostav-
nim leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
Učenik uz stalnu pomoć
piše djelomično strukturi-
ran tekst, koristi se nekim
veznim sredstvima,
pravopisnim pravilima i
jezičnim strukturama
srednje razine složenosti.
Uz stalnu pomoć se koris-
ti jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
tekst.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
planira, priprema i sudje- pomoć planira, priprema i
luje u kraćemu neplanira- često aktivno sudjeluje u
nom i dužemu planiranom kraćemu neplaniranom i
razgovoru poznate tema- dužemu planiranom raz-
tike te se povremeno govoru poznate tematike
koristi primjerenim jezi- te se često točno koristi
čnim strukturama. Uz primjerenim jezičnim
čestu pomoć pokreće, strukturama. Uz povre-
održava i završava raz- menu pomoć pokreće,
govor, povremeno preu- održava i završava raz-
zima pravo na riječ te se govor, preuzima pravo na
uključuje u razgovor dje- riječ i uključuje se u raz-
lomično ispravnim izbo- govor ispravnim izborom
rom nekih prikladnih fra- većine prikladnih fraza.
za. Uz čestu se pomoć Uz povremenu se pomoć
koristi jednostavnim le- koristi jednostavnim le-
ksičkim strukturama svoj- ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke. stvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu
piše djelomično strukturi- pomoć piše duži strukturi-
ran tekst s djelomično ran tekst, često se točno
razrađenim idejama, koristi primjerenim vez-
koristi se primjerenim nim sredstvima,
veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i
pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama
jezičnim strukturama srednje razine složenosti,
srednje razine složenosti. jasno organizira odlomke
Uz čestu se pomoć koristi i precizno razrađuje ideje.
jednostavnim leksičkim Uz povremenu se pomoć
strukturama svojstvenima koristi jednostavnim
jeziku struke i ispravlja leksičkim strukturama
tekst. svojstvenima jeziku
struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno plani-
ra, priprema i aktivno i
spontano sudjeluje u
kraćemu neplaniranom i
dužemu planiranom raz-
govoru poznate tematike,
kreativno se koristi prim-
jerenim jezičnim struktu-
rama te samostalno pok-
reće, održava i završava
razgovor, preuzima pravo
na riječ i samostalno se i
spontano uključuje u
razgovor pravilnim izbo-
rom prikladnih fraza.
Koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik samostalno i krea-
tivno piše duži strukturi-
ran tekst, točno se koristi
primjerenim veznim
sredstvima, pravopisnim
pravilima i jezičnim
strukturama srednje ra-
zine složenosti te jasno
organizira odlomke i
precizno razrađuje ideje.
Samostalno se koristi
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
tekst.
–180

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.2.1. UČENIK ISTRAŽUJE
KULTURE ZEMALJA CILJNO-
GA JEZIKA I DRUGIH KULTU-
RA.
B.2.2. UČENIK PRIMJENJU-
JE RAZNOLIKE DRUŠTVENO-
JEZIČNE FUNKCIJE JEZIKA I
KONVENCIJE ULJUDNOGA
PONAŠANJA U RAZLIČITIM
KONTEKSTIMA.
B.2.3. UČENIK PREDVIĐA
MOGUĆE POSLJEDICE UTJE-
CAJA PREDRASUDA I STE-
REOTIPA U RAZLIČITIM KON-
TEKSTIMA.
B.2.4. UČENIK RASPRAVLJA
O UTJECAJU MEĐUKULTUR-
NIH ISKUSTAVA NA OBLIKO-
VANJE VLASTITIH UVJERE-
NJA I STAVOVA PREMA DRU-
GIMA.
RAZRADA ISHODA
- otkriva kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura tijekom sati knji-
ževnosti, filmske umjet-
nosti i sl. u izvanškolsko-
me okružju
- primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi, u
fizičkome i digitalnome
okružju, neovisno o kon-
tekstu
- iskazuje različite druš-
tveno-jezične funkcije s
pomoću jezičnih struktura
srednje razine složenosti
- osmišljava analogije i
metafore s pomoću kojih
opisuje opasnost od tu-
mačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite kultu-
re
- objašnjava opasnost od
stjecanja pogrešne i/ili
nepotpune slike o narodu
i/ili kulturi zbog generali-
zacija, stereotipa i pred-
rasuda
- koristi se osobnim isku-
stvom kao polazišnom
točkom za izvođenje
zaključaka o utjecaju
međukulturnih iskustava
na oblikovanje uvjerenja i
stavova
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura u poznatome
kontekstu.
Učenik uz stalnu pomoć
primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi te
različite društvene funkci-
je jezika u poznatim kon-
tekstima.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje opasnost od tu-
mačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite kultu-
re te moguće posljedice
generalizacija, stereotipa
i predrasuda u poznato-
me kontekstu.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje vlastita uvjerenja i
stavove proizišle iz
međukulturnih iskustava.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura u različitim kon-
tekstima.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje konvencije
uljudnoga ponašanja u
privatnoj i javnoj sferi te
različite društvene funkci-
je jezika u različitim kon-
tekstima.
Učenik uz čestu pomoć
raspravlja o opasnosti od
tumačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite kultu-
re te opisuje moguće
posljedice generalizacija,
stereotipa i predrasuda u
različitim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć
objašnjava vlastita uvje-
renja i stavove proizišle iz
međukulturnih iskustava.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć istražuje kulture
zemalja ciljnoga jezika i
drugih kultura u različitim
kontekstima.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire primjerene
konvencije uljudnoga
ponašanja u privatnoj i
javnoj sferi i povremeno
primjenjuje različite druš-
tvene funkcije jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć i koristeći primjere
objašnjava opasnost od
tumačenja drugih kultura
kroz prizmu vlastite kultu-
re te objašnjava moguće
posljedice generalizacija,
stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu
pomoć daje primjere
utjecaja međukulturnih
iskustava na oblikovanje
vlastitih uvjerenja i sta-
vova.
IZNIMNA
Učenik samoinicijativno
istražuje kulture zemalja
ciljnoga jezika i drugih
kultura u različitim kon-
tekstima.
Učenik samostalno prila-
gođava vlastito ponaša-
nje u skladu s konvenci-
jama uljudnoga ponaša-
nja u privatnoj i javnoj
sferi te u većini slučajeva
samostalno primjenjuje
različite društvene funkci-
je jezika.
Učenik samostalno osmi-
šljava analogije i metafo-
re s pomoću kojih opisuje
opasnost od tumačenja
drugih kultura kroz prizmu
vlastite kulture te objaš-
njava moguće posljedice
generalizacija, stereotipa
i predrasuda.
Učenik samostalno ar-
gumentira zaključke o
utjecaju međukulturnih
iskustava na oblikovanje
vlastitih uvjerenja i sta-
vova.
–181

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.2.1. UČENIK POVEZUJE I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA.
C.2.2. UČENIK POVEZUJE I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
METAKOGNITIVNE STRATE-
GIJE UČENJA JEZIKA.
C.2.3. UČENIK POVEZUJE I
PRIMJENJUJE SLOŽENE
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA.
C.2.4. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE RAZLIČITIM TEH-
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA-
- argumentira svoje mišl-
jenje i potkrepljuje ga
primjerima
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- upotrebljava razne teh- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
nike naglašavanja radi povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i prim- učinkovito povezuje i
razumijevanja teksta složene kognitivne složene kognitivne jenjuje složene kognitivne primjenjuje složene kog-
- izdvaja i zapisuje glavne strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. nitivne strategije učenja
poruke, ključne i jezika.
specifične informacije i
implicitne poruke
- piše bilješke
-koristi se jezičnim i dru-
gim vrstama natuknica
radi rekonstruiranja
značenja slušanih i
čitanih tekstova
- istražuje različite pristu- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
pe učenju i rješavanju povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i učinkovito povezuje i
zadataka i upotrebljava ih složene metakognitivne složene metakognitivne primjenjuje složene me- primjenjuje složene me-
radi unapređenja učenja strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. takognitivne strategije takognitivne strategije
- bilježi napredak u učen- učenja jezika. učenja jezika.
ju tekstom
- stvara pozitivan stav Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
pozitivnim izjavama tije- povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i učinkovito povezuje i
kom rada na zadatku složene društveno- složene društveno- primjenjuje složene primjenjuje složene
- upravlja vlastitim emoci- afektivne strategije učen- afektivne strategije učen- društveno-afektivne stra- društveno-afektivne stra-
onalnim stanjem i primje- ja jezika. ja jezika. tegije učenja jezika. tegije učenja jezika.
njuje tehnike opuštanja
radi uspješnijeg učenja
- planira i upravlja radom
u skupini na projektima
unutar redovnoga učenja
i poučavanja
- pokazuje interes za Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
povezivanjem širokoga povezuje i koristi se razli- povezuje i koristi se razli- pomoć i učinkovito pove- činkovito povezuje i koris-
raspona povezanih, ali i čitim tehnikama kreativ- čitim tehnikama kreativ- zuje i koristi se različitim ti se različitim tehnikama
–182
ŽAVANJA: PROPITUJE I VRE-
DNUJE POSTOJEĆE I OSMIŠ-
LJAVA NOVE IDEJE POVEZA-
NE S OSOBNIM ISKUSTVIMA I
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA-
JIMA.
C.2.5. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE RAZLIČITIM VJE-
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ-
LJENJA: PROPITUJE I VRED-
NUJE MIŠLJENJA, STAVOVE I
VRIJEDNOSTI PRIMJENJUJU-
ĆI IH U RJEŠAVANJU PROB-
LEMSKIH SITUACIJA POVE-
ZANIH S OSOBNIM ISKU-
STVIMA I OPĆIM/STRUČNIM
SADRŽAJIMA.
C.2.6 UČENIK INTERPRETI-
RA I USPOREĐUJE INFOR-
MACIJE IZ RAZLIČITIH VRSTA
TEKSTOVA I IZVORA.
3. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.3.1. UČENIK ANALIZIRA
JEDNOSTAVAN IZVORAN ILI
DUŽI PRILAGOĐEN TEKST
PRI SLUŠANJU I ČITANJU.
različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost
u otkrivanju novih znače-
nja i odnosa među poj-
movima i idejama
- definira i pojašnjava
problem procjenjujući
koliko su iznesene činje-
nice ili mišljenja i stavovi
koherentni, uzročno-
posljedično povezani i
jesu li zaključci logički
utemeljeni
- izražava samouvjere-
nost u vlastitome lo-
gičkom prosuđivanju
- razvija sposobnost tu-
mačenja i razlikovanja
informacija/poruka iz
različitih vrsta tekstova
kao i razlikovanja različi-
tih vrsta izvora te razmje-
njivanja informacija u
svrhu objektivnoga izvješ-
tavanja
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje
složenijih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke
- analizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
noga izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć
povezuje i koristi se raz-
ličitim vještinama kritičko-
ga mišljenja.
Učenik uz stalnu pomoć
interpretira i uspoređuje
informacije iz različitih
vrsta tekstova i izvora.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira glavnu poruku i
pronalazi neke ključne i
specifične informacije,
prepoznaje neke implicit-
ne poruke te djelomično
razlikuje bitnu od nebitne
informacije. Uz stalnu
noga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
povezuje i koristi se raz-
ličitim vještinama kritičko-
ga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć
interpretira i uspoređuje
informacije iz različitih
vrsta tekstova i izvora.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira glavnu poruku,
neke ključne i specifične
informacije i neke implic-
itne poruke te povremeno
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Uz čestu
pomoć primjenjuje više
tehnikama kreativnoga
izražavanja.
Učenik uz povremenu
pomoć i učinkovito pove-
zuje i koristi se različitim
vještinama kritičkoga
mišljenja.
Učenik uz povremenu
pomoć interpretira i uspo-
ređuje informacije iz razli-
čitih vrsta tekstova i izvo-
ra.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira glavnu
poruku, većinu ključnih i
specifičnih informacija i
implicitnih poruka i često
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Uz pov-
remenu pomoć primjenju-
kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i
učinkovito povezuje i
koristi se različitim vješti-
nama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno inter-
pretira i uspoređuje in-
formacije iz različitih vrsta
tekstova i izvora.
IZNIMNA
Učenik samostalno ana-
lizira glavnu poruku,
ključne i specifične infor-
macije i povezuje ih s
primjerima iz teksta. Ana-
lizira implicitne poruke i
razlikuje bitne od nebitnih
informacija. Primjenjuje
–183
macije i implicitne poruke
u tekstu opće tematike
- razlikuje bitnu od nebit-
ne informacije
- primjenjuje strategije
slušanja i čitanja
pomoć primjenjuje neke
strategije slušanja i čitan-
ja i prepoznaje složenije
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke.
strategija slušanja i čitan-
ja i prepoznaje složenije
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke.
je većinu različitih strate-
gija slušanja i čitanja i
prepoznaje složenije
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke.
odgovarajuće strategije
slušanja i čitanja i
prepoznaje složenije
leksičke strukture svojst-
vene jeziku struke.
–184
A.3.2. UČENIK GOVORI - planira tijek govora i
TEKST SREDNJE DUŽINE izlaganja, priprema i go-
KORISTEĆI SE JEZIČNIM vori tekst koristeći se
STRUKTURAMA VIŠE RAZINE složenim jezičnim struktu-
SLOŽENOSTI I STILOM PRIM- rama i stilom primjerenim
JERENIM KOMUNIKACIJSKOJ komunikacijskoj situaciji
SITUACIJI. - koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.3.3. UČENIK SUDJELUJE U - koristi se primjerenim
DUŽEMU NEPLANIRANOM I jezičnim strukturama za
DUGOME PLANIRANOM RAZ- pokretanje, održavanje i
GOVORU POZNATE TEMATI- završavanje razgovora te
KE. za preuzimanje prava na
riječ
- pokazuje zanimanje za
razgovor i koristi se os-
novnim frazama da dobije
na vremenu prije nego
što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
A.3.4. UČENIK PIŠE STRUK- - planira strukturu i sadr-
TURIRAN TEKST SREDNJE žaj
DUŽINE KORISTEĆI SE JEZI- - organizira tekst u od-
ČNIM STRUKTURE VIŠE lomke
Učenik uz stalnu pomoć
planira tijek govora i izla-
ganja, priprema i govori
tekst koristeći se jezičnim
strukturama više razine
složenosti te uz pomoć
prilagođava stil komuni-
kacijskoj situaciji. Uz
stalnu pomoć se koristi
složenijim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
govor.
Učenik se uz stalnu
pomoć koristi jezičnim
strukturama potrebnim za
sudjelovanje u dužemu
neplaniranom i dugome
planiranom razgovoru
poznate tematike,
pokreće razgovor i preu-
zima pravo na riječ te se
koristi osnovnim frazama
da dobije na vremenu
prije nego što odgovori na
pitanje. Uz stalnu pomoć
se koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz stalnu pomoć
piše strukturiran tekst i
koristi se nekim veznim
sredstvima, pravopisnim
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema tijek
govora i izlaganja, govori
tekst povremeno se koris-
ti jezičnim strukturama
više razine složenosti i
prilagođava stil govora
komunikacijskoj situaciji.
Uz čestu se pomoć koristi
složenijim leksičkim struk-
turama svojstvenima
jeziku struke i ispravlja
govor.
Učenik se uz čestu
pomoć koristi primjerenim
jezičnim strukturama
potrebnim za sudjelovan-
je u dužemu neplanira-
nom i dugome planira-
nom razgovoru poznate
tematike, pokreće, održa-
va i završava razgovor,
povremeno preuzima
pravo na riječ te se koristi
osnovnim frazama da
dobije na vremenu prije
nego što odgovori na
pitanje. Uz čestu se
pomoć koristi složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz čestu pomoć
piše strukturiran tekst s
djelomično razrađenim
idejama, povremeno se
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i krea-
pomoć planira tijek govo- tivno planira tijek govora i
ra i izlaganja, priprema i izlaganja, priprema i
govori tekst, često se tečno govori tekst točno
koristi primjerenim jezi- se koristeći primjerenim
čnim strukturama više jezičnim strukturama više
razine složenosti i prila- razine složenosti i stilom
gođava stil govora komu- primjerenim komunikacij-
nikacijskoj situaciji. Uz skoj situaciji. Samostalno
povremenu se pomoć se koristi složenijim leksi-
koristi složenijim leksi- čkim strukturama svoj-
čkim strukturama svoj- stvenima jeziku struke i
stvenima jeziku struke i ispravlja govor.
ispravlja govor.
Učenik uz povremenu Učenik aktivno i spontano
pomoć aktivno sudjeluje u sudjeluje u dužemu ne-
dužemu neplaniranom i planiranom i dugome
dugome planiranom raz- planiranom razgovoru
govoru poznate tematike, poznate tematike, kreati-
često se koristi primjere- vno se koristi primjerenim
nim jezičnim strukturama jezičnim strukturama,
te pokreće, održava i samostalno pokreće,
završava razgovor, preu- održava i završava raz-
zima pravo na riječ te se govor, preuzima pravo na
često koristi osnovnim riječ, potiče sugovornike
frazama da dobije na na sudjelovanje u razgo-
vremenu prije nego što voru i točno se koristi
odgovori na pitanje. Uz osnovnim frazama da
povremenu se pomoć dobije na vremenu prije
koristi složenijim nego što odgovori na
leksičkim strukturama pitanje. Koristi se složeni-
svojstvenima jeziku jim leksičkim strukturama
struke. svojstvenima jeziku
struke.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i krea-
pomoć piše strukturiran tivno piše strukturiran
tekst, često se točno tekst, točno se koristi
koristi primjerenim vez- primjerena veznim sreds-
–185
RAZINE SLOŽENOSTI I STI- - koristi se primjerenim pravilima i jezičnim točno koristi primjerenim nim sredstvima, pravo- tvima, pravopisnim pravi-
LOM PRIMJERENIM KOMUNI- veznim sredstvima i slo- strukturama više razine veznim sredstva, pravo- pisnim pravilima i je- lima i jezičnim struktura-
KACIJSKOJ SITUACIJI. ženim jezičnim struktu- složenosti te odgovara- pisnim pravilima i je- zičnim strukturama više ma više razine složenosti,
rama jućim stilom pisanja. Uz zičnim strukturama više razine složenosti, jasno jasno organizira odlomke,
- primjenjuje pravopisna stalnu pomoć se koristi razine složenosti, povre- organizira odlomke i pre- precizno razrađuje ideje
pravila i odgovarajući stil složenijim leksičkim meno se koristi odgovara- cizno razrađuje ideje, koristeći se odgovara-
pisanja strukturama svojstvenima jućim stilom pisanja. Uz često se koristi odgovara- jućim stilom pisanja. Sa-
- koristi se složenijim jeziku struke i ispravlja čestu se pomoć koristi jućim stilom pisanja. Uz mostalno se koristi
leksičkim strukturama tekst. složenijim leksičkim povremenu se pomoć složenijim leksičkim
svojstvenima jeziku strukturama svojstvenima koristi složenijim strukturama svojstvenima
struke jeziku struke i ispravlja leksičkim strukturama jeziku struke i ispravlja
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst. svojstvenima jeziku tekst.
tekst struke i ispravlja tekst.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA (4. I 5. CIKLUS)
PREPORUČENE TEME: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj
LEKSIČKE STRUKTURE: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se po-
navljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovi-
ma.
FUNKCIJE: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, izražavanje apstraktnih ideja
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Present perfect continuous, Conditional clauses (type 2), Reported speech (past simple), Relative clauses
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za sti-
pendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
METODIČKE PREPORUKE: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadr-
žaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
B.3.1. UČENIK INTEGRIRA - objašnjava složenost Učenik uz povremenu Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno integ-
RAZLIČITE KULTURNE ELE- vlastite kulture i drugih pomoć analizira različite integrira elemente iz raz- pomoć integrira elemente rira elemente iz različitih
MENTE I STVARA CJELOVITU kultura analizirajući njiho- elemente vlastite kulture i ličitih područja u cjelovitu iz različitih područja u područja u cjelovitu sliku
SLIKU VLASTITE KULTURE I ve sastavne dijelove drugih kultura te uspore- sliku vlastite kulture te cjelovitu sliku kultura drugih kultura te objaš-
DRUGIH KULTURA. - poopćava vlastite ideje đuje različite kulturne objašnjava sličnosti i zemalja ciljnoga jezika te njava posebnosti i različi-
o svojoj kulturi i drugim elemente drugih kultura s različitosti među vlastitom objašnjava posebnosti i tosti drugih kultura.
kulturama i objašnjava ih vlastitom kulturom. kulturom i drugim kultu- različitosti kultura zemalja
integrirajući različite kul- rama. ciljnoga jezika.
turne elemente
B.3.2. UČENIK SE IZRAŽAVA - primjenjuje prikladne Učenik se uz stalnu Učenik se uz čestu Učenik se uz povremenu Učenik se samostalno
PRIMJERENO KONTEKSTU I komunikacijske obrasce u pomoć koristi prikladnim pomoć koristi prikladnim pomoć koristi prikladnim koristi prikladnim komu-
SVRSI KOMUNIKACIJE. skladu s društveno- komunikacijskim komunikacijskim komunikacijskim nikacijskim obrascima u
jezičnim funkcijama u obrascima u poznatim obrascima u različitim obrascima u različitim različitim kontekstima te

–186
različitim kontekstima kontekstima. kontekstima te se u kontekstima te se u većini odgovarajućim neverbal-
- upotrebljava odgova- nekim slučajevima koristi slučajeva koristi odgova- nim znakovima.
rajuće neverbalne zna- odgovarajućim neverbal- rajućim neverbalnim zna-
kove nim znakovima. kovima.

–187
B.3.3. UČENIK ANALIZIRA - preispituje vlastite vrije-
UTJECAJ EMPATIJE NA VLA- dnosti i stavove prema
STITA RAZMIŠLJANJA I POS- drugima i drugačijima
TUPKE TE PRILAGOĐAVA - prilagođava strategije za
STRATEGIJE ZA IZBJEGAVA- izbjegavanje i/ili prevla-
NJE I/ILI PREVLADAVANJE davanje nesporazuma i
NESPORAZUMA, OTKRIVA- otkrivanje i razgradnju
NJE I RAZGRADNJU STEREO- stereotipa i predrasuda
TIPA I PREDRASUDA O VLAS- vlastitim potrebama u
TITOJ KULTURI I STRANIM različitim kontekstima
KULTURAMA.
B.3.4. UČENIK INTERPRETI- - uvažava različita kultur-
RA MEĐUKULTURNO ISKU- na gledišta i primjenjuje ih
STVO IZ VIŠE RAZLIČITIH pri izvođenju zaključaka o
GLEDIŠTA TE PREISPITUJE vlastitoj kulturi i drugim
PRETPOSTAVKE DOBRIH kulturama
MEĐUKULTURNIH ODNOSA I - tumači pojave drugih
POTENCIJALNO PROBLEMA- kultura bez donošenja
TIČNE SITUACIJE U MEĐU- vrijednosnih prosudbi
KULTURNIM SUSRETIMA. - analizira uzroke među-
kulturnih nesporazuma
- analizira (ne)uspješne
međukulturne odnose i
definira njihove zajedni-
čke karakteristike
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA
HOD
C.3.1. UČENIK ANALIZIRA I - uspoređuje leksičke i
PRIMJENJUJE SLOŽENE strukturne elemente cilj-
KOGNITIVNE STRATEGIJE noga jezika s materinskim
UČENJA JEZIKA. jezikom i utvrđuje sličnos-
ti i razlike
- prevodi tekstove s cilj-
noga jezika
Učenik uz stalnu pomoć
objašnjava vlastite vrijed-
nosti i stavove prema
drugima te prilagođava
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje različita kulturna
gledišta, osvještava važ-
nost nedonošenja vrijed-
nosnih prosudbi o drugim
kulturama, analizira uzro-
ke međukulturnih nespo-
razuma
te opisuje karakteristike
zajedničke uspješnim
međukulturnim odnosima.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
analizira i primjenjuje
složene kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć
procjenjuje vlastite vrijed-
nosti i stavove prema
drugima te prilagođava
strategije za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma i otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
Učenik uz čestu pomoć
objašnjava različita kul-
turna gledišta i pojave
drugih kultura bez dono-
šenja vrijednosnih pro-
sudbi te raspravlja o uz-
rocima međukulturnih
nesporazuma i opisuje
karakteristike zajedničke
neuspješnim međukultur-
nim odnosima.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
analizira i primjenjuje
složene kognitivne stra-
tegije učenja jezika.
Učenik uz povremenu
pomoć procjenjuje vlastite
vrijednosti i stavove pre-
ma drugima te često
prilagođava strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu
pomoć izvodi zaključke o
različitim kulturnim glediš-
tima, uspoređuje pojave
drugih kultura bez dono-
šenja vrijednosnih pro-
sudbi, propituje uzroke
međukulturnih nespora-
zuma te procjenjuje ka-
rakteristike (ne)uspješnih
međukulturnih odnosa.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira i primjen-
juje većinu složenih kog-
nitivnih strategija učenja
jezika.
Učenik u većini slučajeva
samostalno procjenjuje
vlastite vrijednosti i sta-
vove prema drugima te
prilagođava strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma i
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno izvodi
zaključke o različitim
kulturnim gledištima,
objašnjava pojave drugih
kultura bez donošenja
vrijednosnih prosudbi,
propituje uzroke međukul-
turnih nesporazuma te
samostalno procjenjuje
karakteristike
(ne)uspješnih međukul-
turnih odnosa.
IZNIMNA
Učenik samostalno anali-
zira i učinkovito primjenju-
je složene kognitivne
strategije učenja jezika.
–188
 - uvježbava ciljni jezik u
prirodnome/stvarnome
okružju čitajući izvorne
tekstove
- koristi se različitim
vrstama rječnika
C.3.2. UČENIK ANALIZIRA I - okušava se u nepozna- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno anali-
PRIMJENJUJE SLOŽENE tim zadatcima i pristu- analizira i primjenjuje analizira i primjenjuje pomoć analizira i primjen- zira i učinkovito primjenju-
METAKOGNITIVNE STRATE- pima učenju složene metakognitivne složene metakognitivne juje većinu složenih me- je složene metakognitivne
GIJE UČENJA JEZIKA. - svjesno pronalazi i stva- strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. takognitivnih strategija strategije učenja jezika.
ra prilike za upotrebu i učenja jezika.
vježbanje jezika u stvar-
nim komunikacijskim
situacijama
- razvija kriterije za
procjenu vlastitoga znan-
ja
- bilježi napredak i inter-
pretira podatke o vlasti-
tome učenju
C.3.3. UČENIK ANALIZIRA I - nastavlja razvijati sura- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno anali-
PRIMJENJUJE SLOŽENE dničko učenje analizira i primjenjuje analizira i primjenjuje pomoć analizira i primjen- zira i učinkovito primjenju-
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE - radi u timu uz preuzi- složene društveno- složene društveno- juje većinu složenih je složene društveno-
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA. manje odgovornosti za afektivne strategije učen- afektivne strategije učen- društveno-afektivnih stra- afektivne strategije učen-
ostvarenje zajedničkih ja jezika. ja jezika. tegija učenja jezika. ja jezika.
ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i
odnos prema drugima te
s njima razgovara o vlas-
titim osjećajima kao i o
osjećajima drugih
C.3.4. UČENIK UPOTREB- - razvija i upotrebljava Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
LJAVA I PRILAGOĐAVA RAZ- spontano i slobodno aso- prilagođava i koristi se prilagođava i koristi se pomoć učinkovito prila- učinkovito prilagođava i
LIČITE TEHNIKE KREATIVNO- ciranje i izmišljanje stva- različitim tehnikama krea- različitim tehnikama krea- gođava i koristi se različi- koristi se različitim teh-
GA IZRAŽAVANJA: KRITIČKI ralačkom fantazijom tivnoga izražavanja. tivnoga izražavanja. tim tehnikama kreativno- nikama kreativnoga
VREDNUJE POSTOJEĆE I - koristi se metodom ga izražavanja. izražavanja.
OSMIŠLJAVA NOVE IDEJE pokušaja i pogrešaka u
POVEZANE S OSOBNIM IS- stvaranju novih sadržaja i
KUSTVIMA I ideja

–189
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA-
JIMA.

–190
C.3.5. UČENIK PRILAGOĐA- - provodi kratko istraživa- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i
VA I KORISTI SE RAZLIČITIM nje: postavlja hipoteze, prilagođava i koristi se prilagođava i koristi se pomoć učinkovito učinkovito prilagođava i
VJEŠTINAMA KRITIČKOGA primjenjuje osnovne teh- različitim vještinama različitim vještinama prilagođava i koristi se koristi se različitim
MIŠLJENJA: KRITIČKI VRED- nike istraživanja, obrađu- kritičkoga mišljenja. kritičkoga mišljenja. različitim vještinama vještinama kritičkoga
NUJE MIŠLJENJA, STAVOVE I je podatke i interpretira kritičkoga mišljenja. mišljenja.
VRIJEDNOSTI PRIMJENJUJU- rezultate tako da zaključci
ĆI IH U RJEŠAVANJU PROB- logično slijede iz argume-
LEMSKIH SITUACIJA I DONO- nata i empirijskih podata-
ŠENJU ODLUKA POVEZANIH ka
S OSOBNIM ISKUSTVIMA I - nudi rješenja i donosi
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA- odluke
JIMA. - rješava sukob
- sažima razne vrste
tekstova
C.3.6. UČENIK PROCJENJU- - u fizičkome i/ili digital- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i us-
JE INFORMACIJE IZ RAZLIČI- nome okružju objavljuje procjenjuje informacije iz procjenjuje informacije iz pomoć procjenjuje infor- pješno procjenjuje infor-
TIH VRSTA TEKSTOVA I IZ- tekstove/kratke projekte različitih vrsta tekstova i različitih vrsta tekstova i macije iz različitih vrsta macije iz različitih vrsta
VORA. radi usporedbe i procjene izvora. izvora. tekstova i izvora. tekstova i izvora.
informacija
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih
se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

–191
Srednja škola – početak učenja (70+70+70+64)
4. CIKLUS
1. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.1.1. UČENIK RAZUMIJE
KRATAK I JEDNOSTAVAN
TEKST POZNATE TEMATIKE
PRI SLUŠANJU I ČITANJU.
A.1.2. UČENIK NAGLAS ČITA
KRATAK I JEDNOSTAVAN
TEKST POZNATE TEMATIKE.
A.1.3. UČENIK PRIMJENJU-
JE INTONACIJSKA OBILJEŽJA
JEDNOSTAVNE REČENICE.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje razumijevanje
teksta
- razumije glavnu poruku i
ključnu informaciju
- pokazuje razumijevanje
najjednostavnijih leksičkih
struktura svojstvenih
jeziku struke
- koristi se osnovnim
strategijama za poboljša-
nje razumijevanja pri
slušanju i čitanju
- prilagođava izgovor u
skladu s fonološkim obi-
lježjima engleskoga jezi-
ka pri čitanju naglas
- tumači interpunkcijske
znakove pri čitanju reče-
nica u tekstu
- čita naglas tečno
- razlikuje intonacijska
obilježja jednostavnih
izjavnih, upitnih i uskličnih
rečenica
- govori jednostavne
rečenice poznate temati-
ke primjenjujući intonacij-
ska obilježja
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć u Učenik uz čestu pomoć u Učenik uz povremenu Učenik u svim aktivnosti-
manje zahtjevnim aktiv- većini aktivnosti pokazuje pomoć u većini aktivnosti ma pokazuje razumijeva-
nostima pokazuje razumi- razumijevanje kratkoga i pokazuje razumijevanje nje kratkoga i jednostav-
jevanje kratkoga i jednos- jednostavnoga teksta kratkoga i jednostavnoga noga teksta poznate te-
tavnoga teksta poznate poznate tematike i najje- teksta poznate tematike i matike i najjednostavnijih
tematike i najjednostavni- dnostavnijih leksičkih najjednostavnijih leksičkih leksičkih struktura svoj-
jih leksičkih struktura struktura svojstvenih struktura svojstvenih stvenih jeziku struke te
svojstvenih jeziku struke jeziku struke te navodi jeziku struke te navodi samostalno navodi klju-
te navodi ključnu infor- ključnu informaciju. ključnu informaciju. čnu informaciju u tekstu i
maciju. povezuje ju s primjerom
iz teksta.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno prila-
prilagođava izgovor fono- prilagođava izgovor fono- pomoć prilagođava izgo- gođava izgovor fonološ-
loškim obilježjima engle- loškim obilježjima engle- vor fonološkim obilježjima kim obilježjima englesko-
skoga jezika pri čitanju skoga jezika pri čitanju engleskoga jezika pri ga jezika pri čitanju nag-
naglas kratkoga i jednos- naglas kratkoga i jednos- čitanju naglas kratkoga i las kratkoga i jednostav-
tavnoga teksta poznate tavnoga teksta poznate jednostavnoga teksta noga teksta poznate te-
tematike. tematike. poznate tematike te čita matike te čita naglas
naglas s elementima izražajno oponašajući
izražajnoga čitanja. različite uobičajene stan-
dardne izgovore.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno prim-
primjenjuje određena primjenjuje odgovarajuća pomoć primjenjuje odgo- jenjuje sva odgovarajuća
odgovarajuća intonacijska intonacijska obilježja. varajuća intonacijska intonacijska obilježja.
obilježja. obilježja.
–192
A.1.4. UČENIK GOVORI - planira strukturu teksta
KRATAK I JEDNOSTAVAN uspoređujući sadržaj s
TEKST POZNATE TEMATIKE predloškom
KORISTEĆI SE VRLO JEDNO- - povezuje elemente teks-
STAVNIM JEZIČNIM STRUK- ta
TURAMA. - reproducira kratak i
jednostavan tekst na
temelju predloška
- koristi se najjednostav-
nijim leksičkim struktura-
ma svojstvenima jeziku
struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.1.5. UČENIK SUDJELUJE U - planira kratak i jednos-
KRATKOME I JEDNOSTAV- tavan razgovor
NOME RAZGOVORU POZNA- - povezuje i uspoređuje
TE TEMATIKE. planirani sadržaj s pred-
loškom
- sudjeluje u razgovoru
koristeći se vrlo jednosta-
vnim jezičnim struktura-
ma
- prepoznaje priliku za
preuzimanje riječi
- koristi se najjednostav-
nijim leksičkim struktura-
ma svojstvenima jeziku
struke
A.1.6. UČENIK ZAPISUJE - zapisuje izgovorene
IZGOVORENE JEDNOSTAVNE jednostavne rečenice u
KRATKE REČENICE S POZ- kojima se nalaze poznate
NATIM RIJEČIMA. jezične strukture
Učenik uz stalnu pomoć
planira i povezuje ele-
mente teksta te uz pomoć
govori kratak i jednosta-
van tekst poznate temati-
ke na temelju predloška.
Uz stalnu pomoć se koris-
ti najjednostavnijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenim jeziku struke i
ispravlja svoj govor.
Učenik uz stalnu pomoć
sudjeluje u kratkome i
jednostavnome razgovoru
poznate tematike postav-
ljajući naučena pitanja i
odgovarajući naučenim
odgovorima te oblikuje
vlastite odgovore i prepo-
znaje priliku za preuzi-
manje riječi. Uz stalnu
pomoć se koristi najjed-
nostavnijim leksičkim
strukturama svojstvenim
jeziku struke.
Učenik uz stalnu pomoć
razumije i zapisuje poje-
dine izgovorene jednos-
tavne rečenice i odvaja
dijelove rečenica osnov-
nim pravopisnim znako-
vima.
Učenik uz čestu pomoć
planira i povezuje ele-
mente teksta te uz čestu
pomoć govori kratak i
jednostavan tekst pozna-
te tematike na temelju
predloška. Uz čestu po-
moć se koristi najjednos-
tavnijim leksičkim struktu-
rama svojstvenim jeziku
struke i ispravlja svoj
govor.
Učenik uz čestu pomoć
sudjeluje u kratkome i
jednostavnome razgovoru
poznate tematike postav-
ljajući naučena i dio vlas-
titih pitanja i odgovarajući
naučenim i vlastitim od-
govorima te prepoznaje
priliku za preuzimanje
riječi. Uz čestu pomoć se
koristi najjednostavnijim
leksičkim strukturama
svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć
razumije i zapisuje izgo-
vorene jednostavne reče-
nice i odvaja dijelove
rečenica osnovnim pra-
vopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu
pomoć planira i povezuje
elemente teksta te uz
povremenu pomoć govori
kratak i jednostavan tekst
poznate tematike na te-
melju predloška. Uz po-
vremenu pomoć se koristi
najjednostavnijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenim jeziku struke i
ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu
pomoć sudjeluje u krat-
kome i jednostavnome
razgovoru poznate tema-
tike postavljajući većinom
vlastita pitanja i dajući
većinom vlastite odgovo-
re te prepoznaje priliku za
preuzimanje riječi. Uz
povremenu pomoć se
koristi najjednostavnijim
leksičkim strukturama
svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz povremenu
pomoć zapisuje izgovo-
rene jednostavne rečeni-
ce i odvaja dijelove reče-
nica osnovnim pravopis-
nim znakovima.
Učenik samostalno plani-
ra i povezuje elemente
teksta te samostalno
govori kratak i jednosta-
van tekst poznate temati-
ke na temelju predloška.
Samostalno se koristi
najjednostavnijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenim jeziku struke i
ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno sudje-
luje u kratkome i jednos-
tavnome razgovoru poz-
nate tematike postavljaju-
ći vlastita pitanja i dajući
vlastite odgovore te pre-
poznaje priliku za preu-
zimanje riječi. Samostal-
no se koristi najjednosta-
vnijim leksičkim struktu-
rama svojstvenim jeziku
struke.
Učenik točno i samostal-
no zapisuje izgovorene
jednostavne rečenice i
odvaja dijelove rečenica
osnovnim pravopisnim
znakovima.
–193
A.1.7. UČENIK PIŠE KRATAK
STRUKTURIRAN TEKST POZ-
NATE TEMATIKE KORISTEĆI
SE JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM
STRUKTURAMA I PRIMJENJU-
JUĆI OSNOVNA PRAVOPISNA
PRAVILA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.1.1. UČENIK ISTRAŽUJE
INFORMACIJE O ZEMLJAMA
CILJNOGA JEZIKA RADI RA-
ZUMIJEVANJA KULTURNO
UVJETOVANIH SADRŽAJA O
VLASTITOJ KULTURI I STRA-
NIM KULTURAMA.
B.1.2. UČENIK OPISUJE
RAZLIČITE PRIMJERE MEĐU-
KULTURNIH ISKUSTAVA I
OBJAŠNJAVA ŠTO JE NAUČIO
IZ MEĐUKULTURNOGA ISKU-
STVA.
- planira strukturu teksta
na temelju predloška
- povezuje planirani sadr-
žaj sa zadanim predloš-
kom
- povezuje dijelove teksta
u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći
se jednostavnim jezičnim
strukturama i predloškom
- uređuje tekst i primjenju-
je osnovna pravopisna
pravila
- koristi se najjednostav-
nijim leksičkim struktura-
ma svojstvenim jeziku
struke
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- pronalazi i preispituje
činjenice povezane s
poviješću, geografijom,
kulturom, institucijama,
umjetnošću i medijima
zemalja ciljnoga jezika
- informira se o aktualnim
događanjima i važnim
pojedincima
- kritički povezuje činjeni-
ce o drugim kulturama s
vlastitom kulturom
- navodi primjere stvarnih
i/ili simuliranih međukul-
turnih susreta u fizičkome
i digitalnome okružju
- tumači i prepričava us-
vojene činjenice o vlasti-
Učenik uz stalnu pomoć
oblikuje pisani kratak i
jednostavan tekst pozna-
te tematike na temelju
predloška, povezuje dio
dijelova, primjenjuje neka
osnovna pravopisna pra-
vila i koristi se najjednos-
tavnijim leksičkim struktu-
rama svojstvenim jeziku
struke.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje činjenice
povezane sa zemljama
ciljnoga jezika i uočava
sličnosti s vlastitom kultu-
rom.
Učenik uz stalnu pomoć
navodi primjere međukul-
turnih iskustava te nabra-
ja usvojene činjenice o
vlastitoj kulturi i drugim
kulturama.
Učenik uz čestu pomoć
oblikuje pisani kratak i
jednostavan tekst pozna-
te tematike na temelju
predloška, povezuje ve-
ćinu dijelova, primjenjuje
osnovna pravopisna pra-
vila i koristi se najjednos-
tavnijim leksičkim struktu-
rama svojstvenim jeziku
struke.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
povezuje činjenice pove-
zane sa zemljama ciljno-
ga jezika u cjelovitu sliku i
navodi sličnosti s vlasti-
tom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć
navodi različite primjere
međukulturnih iskustava i
sažeto prepričava usvo-
jene činjenice o vlastitoj
kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu
pomoć oblikuje pisani
kratak i jednostavan tekst
poznate tematike na te-
melju predloška, povezu-
je gotovo sve dijelove,
primjenjuje osnovna pra-
vopisna pravila i koristi se
najjednostavnijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenim jeziku struke.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć analizira činjenice
povezane sa zemljama
ciljnoga jezika, informira
se o aktualnim događa-
njima i važnim pojedinci-
ma te uspoređuje činjeni-
ce o drugim kulturama s
vlastitom kulturom.
Učenik uz povremenu
pomoć opisuje različite
primjere međukulturnih
iskustava i objašnjava
usvojene činjenice o vlas-
titoj kulturi i drugim kultu-
Učenik samostalno obli-
kuje pisani kratak i jedno-
stavan tekst poznate
tematike na temelju pred-
loška, povezuje sve dije-
love, primjenjuje osnovna
pravopisna pravila i krea-
tivno se izražava te se
koristi najjednostavnijim
leksičkim strukturama
svojstvenim jeziku struke.
IZNIMNA
Učenik samostalno preis-
pituje činjenice povezane
sa zemljama ciljnoga
jezika, samoinicijativno se
informira o aktualnim
događanjima i važnim
pojedincima te kritički
povezuje činjenice o dru-
gim kulturama s vlastitom
kulturom.
Učenik samostalno opisu-
je različite primjere me-
đukulturnih iskustava i
prepričava usvojene či-
njenice o vlastitoj kulturi i
drugim kulturama.
–194
toj kulturi i drugim kultu- rama.
rama u okviru tematskih
sadržaja

–195
B.1.3. UČENIK PREPOZNAJE - prepoznaje osnovne
I OPISUJE OSNOVNE DRUŠ- društveno-jezične funkcije
TVENO-JEZIČNE FUNKCIJE jezika: minimalne odgo-
JEZIKA. vore, postavljanje pitanja,
preuzimanje prava na
riječ, promjenu teme,
pristojnost i komplimente
- navodi primjere osnov-
nih društveno-jezičnih
funkcija
- navodi razlike između
formalnoga i neformalno-
ga stila izražavanja
B.1.4. UČENIK IZDVAJA - prepoznaje i ističe pozi-
POZITIVNE SVJETONAZORE tivan način ophođenja
OD RAZLIČITIH OBLIKA DI- prema drugima i drugači-
SKRIMINACIJE U RAZLIČITIM jima neovisno o kontekstu
KONTEKSTIMA TE PREPOZ- - na konkretnim primjeri-
NAJE POSTOJANJE EKSPLI- ma uočava predrasude i
CITNIH STEREOTIPA I PRED- stereotipe o vlastitoj kul-
RASUDA I POTREBU DA IH SE turi i drugim kulturama
RAZGRADI. - prepoznaje potrebu
proširenja stereotipnih
predodžbi i njihove raz-
gradnje
B.1.5. UČENIK PREPOZNAJE - uočava osnovne neiz-
NEIZREČENE PRETPOSTAV- rečene pretpostavke
KE DOBRIH MEĐUKULTURNIH dobrih međukulturnih
ODNOSA I NAVODI UZROKE odnosa – prihvaćanje
NERAZUMIJEVANJA MEĐU temeljnih humanističkih
OSOBAMA IZ RAZLIČITIH vrijednosti, uvažavanja
KULTURA TE OBJAŠNJAVA različitosti i svijest o kul-
VAŽNOST UČENJA STRANIH turnoj uvjetovanosti druš-
JEZIKA. tvenih normi i ponašanja
- navodi osnovne uzroke
međukulturnoga nerazu-
mijevanja
- daje primjere korisnosti i
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i pre-
prepoznaje osnovne navodi osnovne društve- pomoć opisuje osnovne cizno opisuje osnovne
društveno-jezične funkcije no-jezične funkcije te društveno-jezične funkcije društveno-jezične funkcije
te prepoznaje razlike prepoznaje razlike izme- u poznatim kontekstima, u izvanškolskom konteks-
između formalnoga i ne- đu formalnoga i nefor- daje primjere te navodi tu, daje primjere te navodi
formalnoga stila izraža- malnoga stila izražavanja razlike između formalno- razlike između formalno-
vanja u poznatim kontek- u poznatim kontekstima. ga i neformalnoga stila ga i neformalnoga stila
stima. izražavanja. izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik ističe važnost
prepoznaje pozitivne opisuje pozitivne načine pomoć opisuje pozitivne pozitivnoga načina op-
načine ophođenja prema ophođenja prema drugi- načine ophođenja prema hođenja prema drugima i
drugima i drugačijima u ma i drugačijima u pozna- drugima i drugačijima drugačijima te prepoznaje
poznatome kontekstu te tome kontekstu te uočava neovisno o kontekstu te postojanje eksplicitnih
uočava eksplicitne pred- eksplicitne predrasude i prepoznaje postojanje stereotipa i predrasuda i
rasude i stereotipe o stereotipe o vlastitoj kul- eksplicitnih stereotipa i potrebu da ih se razgradi
vlastitoj kulturi i drugim turi i drugim kulturama na predrasuda i potrebu da neovisno o kontekstu.
kulturama na vrlo konkre- konkretnim primjerima u ih se razgradi u poznato-
tnim primjerima bliskih poznatome kontekstu. me kontekstu.
sadržaja.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
osvještava postojanje prepoznaje neizrečene pomoć prepoznaje neiz- poznaje neizrečene pret-
neizrečenih pretpostavki pretpostavke dobrih me- rečene pretpostavke postavke dobrih međukul-
dobrih međukulturnih đukulturnih odnosa te dobrih međukulturnih turnih odnosa te prepoz-
odnosa te prepoznaje prepoznaje osnovne uz- odnosa, prepoznaje os- naje osnovne uzroke
osnovne uzroke međukul- roke međukulturnoga novne uzroke međukul- međukulturnoga nerazu-
turnoga nerazumijevanja. nerazumijevanja. turnoga nerazumijevanja mijevanja te daje vlastite
te objašnjava važnost primjere za važnost uče-
učenja stranih jezika. nja stranih jezika.
–196
potrebe za učenjem stra-
nih jezika

–197

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.1.1. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE OSNOVNE
KOGNITIVNE STRATEGIJE
UČENJA JEZIKA PRIMJERENE
RAZLIČITIM ZADATCIMA.
C.1.2. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE OSNOVNE
METAKOGNITIVNE STRATE-
GIJE UČENJA JEZIKA PRIM-
JERENE RAZLIČITIM ZADAT-
CIMA.
C.1.3. UČENIK IZABIRE I
PRIMJENJUJE OSNOVNE
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA
PRIMJERENE RAZLIČITIM
ZADATCIMA.
C.1.4. UČENIK PRILAGOĐA-
VA I KORISTI SE OSNOVNIM
TEHNIKAMA KREATIVNOGA
IZRAŽAVANJA U STVARANJU
RAZLIČITIH VRSTA KRATKIH
TEKSTOVA POZNATIH SADR-
ŽAJA.
RAZRADA ISHODA
- planira i priprema jezi-
čne aktivnosti
- primjenjuje jednostavne
leksičke i strukturne ob-
rasce/pravila
- upotrebljava kontekst i
prethodno znanje radi
određivanja značenja i
izgovora riječi
- postavlja ciljeve učenja i
organizira vlastito učenje
s naglaskom na organi-
zaciju vremena
- prepoznaje i upotreblja-
va metode koje su mu
više pomogle pri učenju
- prati napredak u učenju
kratkim tekstom
- razvija svijest o ulozi
učenja jezika u jačanju
samopouzdanja
- aktivno sluša i uvažava
mišljenja drugih
- sudjeluje u procesu
donošenja odluka u sku-
pini
- kreativno oblikuje različi-
te vrste kratkih tekstova
poznatih sadržaja
- koristi se tehnikom slu-
čajnih pojmova i oluje
ideja u pripremi usmeno-
ga i pisanoga izlaganja
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
izabire i primjenjuje os- izabire i primjenjuje os- pomoć i u većini slučaje- činkovito izabire i primje-
novne kognitivne strategi- novne kognitivne strategi- va učinkovito primjenjuje njuje osnovne kognitivne
je učenja jezika. je učenja jezika. osnovne kognitivne stra- strategije učenja jezika.
tegije učenja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
izabire i primjenjuje os- izabire i primjenjuje os- pomoć i u većini slučaje- činkovito izabire i primje-
novne metakognitivne novne metakognitivne va učinkovito primjenjuje njuje osnovne metakogni-
strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. osnovne metakognitivne tivne strategije učenja
strategije učenja jezika. jezika.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
izabire i primjenjuje os- izabire i primjenjuje os- pomoć i u većini slučaje- činkovito izabire i primje-
novne društveno- novne društveno- va učinkovito primjenjuje njuje osnovne društveno-
afektivne strategije uče- afektivne strategije uče- osnovne društveno- afektivne strategije uče-
nja jezika. nja jezika. afektivne strategije uče- nja jezika.
nja jezika.
Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
prilagođava i koristi se prilagođava i koristi se pomoć učinkovito prila- činkovito prilagođava i
osnovnim tehnikama osnovnim tehnikama gođava i koristi se osnov- koristi se osnovnim tehni-
kreativnoga izražavanja. kreativnoga izražavanja. nim tehnikama kreativno- kama kreativnoga izraža-
ga izražavanja. vanja.
–198
C.1.5. UČENIK POVEZUJE I
KORISTI SE OSNOVNIM VJE-
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ-
LJENJA: OBJAŠNJAVA IN-
FORMACIJE, TUMAČI I PROC-
JENJUJE SVOJA I TUĐA MIŠ-
LJENJA, STAVOVE I VRIJED-
NOSTI I RJEŠAVA PROBLEM-
SKE SITUACIJE.
C.1.6. UČENIK IZABIRE I
TUMAČI INFORMACIJE IZ
RAZLIČITIH IZVORA TE IZVO-
DI KRATKE PREZENTACIJE
JEDNOSTAVNIH SADRŽAJA.
2. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.2.1. UČENIK RAZUMIJE
KRATAK TEKST POZNATE
TEMATIKE PRI SLUŠANJU I
ČITANJU.
A.2.2. UČENIK PRIMJENJU-
JE INTONACIJSKA OBILJEŽJA
NA KRATAK GOVORENI
TEKST.
- promišlja temu
- iscrpnije i svrhovitije
traži informacije procje-
njujući njihovu aktualnost
u rješavanju problemske
situacije
- tumači i kritički procje-
njuje mišljenja, stavove i
vrijednosti
- iz različitih ponuđenih
izvora izabire i kritički
objašnjava svoj izbor
informacija prema smjer-
nicama i prezentira ih
RAZRADA ISHODA
- pokazuje globalno i
selektivno razumijevanje
teksta
- razumije glavnu poruku i
pronalazi ključnu infor-
maciju u tekstu
- pokazuje razumijevanje
jednostavnih leksičkih
struktura svojstvenih
jeziku struke
- koristi se više strategija
za poboljšanje razumije-
vanja pri slušanju i čitanju
- reproducira rečeničnu
intonaciju
- izražajno čita kratak i
tekst
Učenik uz stalnu pomoć
povezuje i koristi se os-
novnim vještinama kriti-
čkoga mišljenja.
Učenik uz stalnu pomoć
izabire i tumači informaci-
je iz različitih izvora te
priprema i izvodi kratke
prezentacije srednje slo-
ženih sadržaja prema
smjernicama.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje kratkoga teksta
poznate tematike i jedno-
stavnih leksičkih struktura
svojstvenih jeziku struke
te navodi ključnu infor-
maciju.
Učenik primjenjuje neka
intonacijska obilježja
rečenica kad govori ili čita
kratak tekst u svrhu jasni-
Učenik uz čestu pomoć
povezuje i koristi se os-
novnim vještinama kriti-
čkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć
izabire i tumači informaci-
je iz različitih izvora te
priprema i izvodi kratke
prezentacije srednje slo-
ženih sadržaja prema
smjernicama.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje kratkoga teksta
poznate tematike i jedno-
stavnih leksičkih struktura
svojstvenih jeziku struke
te navodi ključnu infor-
maciju.
Učenik uz pomoć primje-
njuje većinu intonacijskih
obilježja rečenica kad
govori ili čita kratak tekst
Učenik uz povremenu
pomoć učinkovito pove-
zuje i koristi se osnovnim
vještinama kritičkoga
mišljenja.
Učenik uz povremenu
pomoć izabire i tumači
informacije iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije sred-
nje složenih sadržaja
prema smjernicama.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć u većini aktivnosti
pokazuje razumijevanje
kratkoga teksta poznate
tematike i jednostavnih
leksičkih struktura svoj-
stvenih jeziku struke te
navodi ključnu informaci-
ju.
Učenik primjenjuje većinu
intonacijskih obilježja
rečenica kad govori ili čita
kratak tekst u svrhu jasni-
Učenik samostalno i u-
činkovito povezuje i koris-
ti se osnovnim vještinama
kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno izabi-
re i tumači informacije iz
različitih izvora te pripre-
ma i izvodi kratke prezen-
tacije srednje složenih
sadržaja prema smjerni-
cama.
IZNIMNA
Učenik u svim aktivnosti-
ma pokazuje razumijeva-
nje kratkoga teksta poz-
nate tematike i jednosta-
vnih leksičkih struktura
svojstvenih jeziku struke
te samostalno navodi
ključnu informaciju i po-
vezuje ju s primjerom iz
teksta.
Učenik samostalno prim-
jenjuje gotovo sva intona-
cijska obilježja rečenica
kad govori ili čita kratak
–199

A.2.3. UČENIK GOVORI - planira strukturu i sa-
KRATAK TEKST POZNATE držaj teksta
TEMATIKE KORISTEĆI SE - povezuje elemente
JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM teksta u logičnu cjelinu
STRUKTURAMA. koristeći se jednostav-
nim jezičnim struktura-
ma
- govori kratak tekst
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku
struke
- uređuje, tj. ispravlja
svoj govor
A.2.4. UČENIK SUDJELUJE U - planira strukturu i sadr-
KRATKOME RAZGOVORU žaj razgovora
POZNATE TEMATIKE. - započinje, vodi i završa-
va razgovor
- preuzima riječ na prim-
jeren način
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
A.2.5. UČENIK ZAPISUJE - zapisuje izgovorene
IZGOVORENE JEDNOSTAVNE jednostavne rečenice u
REČENICE S POZNATIM kojima se nalaze poznate
RIJEČIMA. jezične strukture
- koristi se osnovnim
pravopisnim znakovima
A.2.6. UČENIK PIŠE KRATAK - planira strukturu i sadr-
STRUKTURIRAN TEKST POZ- žaj teksta
NATE TEMATIKE KORISTEĆI - koristi se primjerenim
JEDNOSTAVNE JEZIČNE veznim sredstvima i od-
STRUKTURE NIŽE RAZINE govarajućim jezičnim
SLOŽENOSTI I PRIMJENJU- strukturama
jega i izražajnijega govo-
ra.
Učenik uz stalnu pomoć
govori dio kratkoga teks-
ta, povezuje njegove
elemente, opisuje, preds-
tavlja i prepričava kratak i
jednostavan tekst pozna-
te tematike. Uz stalnu
pomoć ispravlja svoj go-
vor i koristi se jednostav-
nim leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke.
Učenik uz stalnu pomoć
sudjeluje u kratkome
razgovoru poznate tema-
tike i pokušava preuzeti
riječ na primjeren način te
se koristi jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke.
Učenik uz stalnu pomoć
razumije i zapisuje poje-
dine izgovorene jednos-
tavne rečenice i odvaja
dijelove rečenica osnov-
nim pravopisnim znako-
vima.
Učenik uz stalnu pomoć
piše kratak strukturiran
tekst poznate tematike
koristeći se nekim jednos-
tavnim jezičnim struktu-
rama niže razine slože-
u svrhu jasnijega i izra-
žajnijega govora.
Učenik uz čestu pomoć
govori većinu teksta,
povezuje elemente teks-
ta, opisuje, predstavlja i
prepričava kratak tekst
poznate tematike. Uz
čestu pomoć ispravlja
svoj govor i koristi se
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć
sudjeluje u kratkome
razgovoru poznate tema-
tike i preuzima riječ na
primjeren način te se
koristi jednostavnim le-
ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć
razumije i zapisuje izgo-
vorene jednostavne reče-
nice i odvaja dijelove
rečenica osnovnim pra-
vopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć
piše kratak strukturiran
tekst poznate tematike
koristeći se s više jezičnih
struktura niže razine slo-
ženosti i primjenjujući
jega i izražajnijega govo-
ra.
Učenik uz povremenu
pomoć govori većinu
teksta, povezuje elemen-
te teksta, opisuje, preds-
tavlja i prepričava kratak
tekst poznate tematike.
Uz povremenu pomoć
ispravlja svoj govor i kori-
sti se jednostavnim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu
pomoć sudjeluje u krat-
kome razgovoru poznate
tematike i preuzima riječ
na primjeren način te se
koristi jednostavnim le-
ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu
pomoć zapisuje izgovo-
rene jednostavne rečeni-
ce i odvaja dijelove reče-
nica osnovnim pravopis-
nim znakovima.
Učenik uz povremenu
pomoć piše kratak struk-
turiran tekst poznate
tematike koristeći se
većinom jezičnih struktura
niže razine složenosti i
tekst u svrhu jasnijega i
izražajnijega govora.
Učenik samostalno govori
tekst, povezuje sve ele-
mente teksta, opisuje,
predstavlja i prepričava
gotovo svaki kratak tekst
poznate tematike. Samo-
stalno ispravlja svoj govor
i koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke.
Učenik samostalno sudje-
luje u kratkome razgovoru
poznate tematike i preu-
zima riječ na primjeren
način te se koristi jednos-
tavnim leksičkim struktu-
rama svojstvenima jeziku
struke.
Učenik točno i samostal-
no zapisuje izgovorene
jednostavne rečenice i
odvaja dijelove rečenica
osnovnim pravopisnim
znakovima.
Učenik piše kratak struk-
turiran tekst poznate
tematike koristeći se
jezičnim strukturama niže
razine složenosti i primje-
njujući osnovna pravopis-
–200
JUĆI PRAVOPISNA PRAVILA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.2.1. UČENIK USPOREĐU-
JE SLIČNOSTI I RAZLIKE
MEĐU VLASTITOM KULTU-
ROM, KULTURAMA ZEMALJA
CILJNOGA JEZIKA I DRUGIM
KULTURAMA.
B.2.2. UČENIK OBJAŠNJAVA
PROCES VLASTITOGA UČE-
NJA TIJEKOM MEĐUKULTUR-
NOGA ISKUSTVA.
B.2.3. UČENIK PRIMJENJU-
JE OSNOVNE DRUŠTVENO-
JEZIČNE FUNKCIJE JEZIKA
KORISTEĆI JEDNOSTAVNE
IZRAZE.
- poštuje pravopisna pra-
vila u različitim aktivnos-
tima pisanja
- koristi se jednostavnim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
tekst
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
RAZRADA ISHODA
- pronalazi dodirne točke
među različitim kulturama
- uočava posebnosti i
različitosti među različitim
kulturama
- izvještava o osnovnim
obilježjima običaja zema-
lja ciljnoga jezika i drugih
kultura i uspoređuje ih s
običajima vlastite zemlje
- iz raznih multimodalnih
izvora izdvaja važne či-
njenice o zemljama cilj-
noga jezika i drugih kultu-
ra
- prepričava tijek među-
kulturnoga susreta
- opisuje strategije koje je
primjenjivao kako bi nau-
čio nešto o kulturi druge
osobe
- izražava osnovne druš-
tveno-jezične funkcije s
pomoću jednostavnih
jezičnih struktura u tekstu
niže razine složenosti
nosti i primjenjujući os-
novna pravopisna pravila.
Uz stalnu pomoć ispravlja
tekst i koristi se jednosta-
vnim leksičkim struktura-
ma svojstvenima jeziku
struke.
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje sličnosti i
različitosti među različitim
kulturama.
Učenik uz stalnu pomoć
prepričava dijelove me-
đukulturnoga susreta te
navodi neke od strategija
kojima se koristio tijekom
međukulturnoga iskustva.
Učenik uz stalnu pomoć,
u nekim slučajevima
primjenjuje osnovne druš-
tveno-jezične funkcije u
školskome kontekstu.
osnovna pravopisna pra-
vila. Uz čestu pomoć
ispravlja tekst i koristi se
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
navodi i imenuje sličnosti
i različitosti među različi-
tim kulturama te uočava
činjenice o zemljama
ciljnoga jezika i drugih
kultura u raznim izvorima.
Učenik uz čestu pomoć
prepričava dijelove me-
đukulturnoga susreta te
navodi neke od strategija
kojima se koristio tijekom
međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć
primjenjuje osnovne druš-
tveno-jezične funkcije u
poznatome kontekstu.
primjenjujući osnovna
pravopisna pravila. Uz
povremenu pomoć is-
pravlja tekst i koristi se
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć opisuje sličnosti i
različitosti među različitim
kulturama, pronalazi
primjere u poznatome
kontekstu i izvještava o
njima te iz raznih multi-
modalnih izvora izdvaja
važne činjenice o zem-
ljama ciljnoga jezika i
drugih kultura.
Učenik uz povremenu
pomoć prepričava tijek
međukulturnoga susreta i
opisuje strategije kojima
se koristio tijekom među-
kulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu
pomoć u većini slučajeva
primjenjuje osnovne druš-
tveno-jezične funkcije u
poznatome kontekstu.
na pravila. Samostalno
ispravlja tekst i koristi se
jednostavnim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke.
IZNIMNA
Učenik samostalno anali-
zira sličnosti i različitosti
među različitim kultura-
ma, navodi i opisuje prim-
jere u poznatome kontek-
stu te iz raznih multimo-
dalnih izvora izdvaja važ-
ne činjenice o zemljama
ciljnoga jezika i drugih
kultura.
Učenik samostalno pre-
pričava tijek međukultur-
noga susreta i tumači
strategije kojima se koris-
tio tijekom međukulturno-
ga iskustva.
Učenik samostalno prim-
jenjuje osnovne društve-
no-jezične funkcije u
različitim kontekstima.
–201

B.2.4. UČENIK OBJAŠNJAVA
OPASNOST OD GENERALI-
ZACIJA, PREDRASUDA I
STEREOTIPA I POTREBU ZA
NJIHOVOM RAZGRADNJOM
TE PREPOZNAJE POSTOJA-
NJE OSNOVNIH STRATEGIJA
ZA IZBJEGAVANJE I/ILI PREV-
LADAVANJE NESPORAZUMA I
OTKRIVANJE STEREOTIPA I
PREDRASUDA.
B.2.5. UČENIK OPISUJE
POJEDINE ČIMBENIKE KOJI
PRIDONOSE
(NE)RAZUMIJEVANJU MEĐU
KULTURAMA.
- primjenjuje odgovaraju-
će strukture minimalnih
odgovora i one za postav-
ljanje pitanja
-koristi se osnovnim teh-
nikama za preuzimanje
prava na riječ i promjenu
teme
- pristojno se odnosi pre-
ma drugima
-izražava komplimente
- opisuje mogući utjecaj Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obja-
generalizacija, predrasu- osvještava opasnost od opisuje utjecaj generali- pomoć komentira utjecaj šnjava utjecaj generaliza-
da i stereotipa na osobne generalizacija, predrasu- zacija, predrasuda i ste- generalizacija, predrasu- cija, predrasuda i stereo-
i međukulturne odnose da i stereotipa te važnost reotipa na osobne i me- da i stereotipa na osobne tipa na osobne i međukul-
- navodi primjere neus- njihova razotkrivanja i đukulturne odnose te i međukulturne odnose te turne odnose te komenti-
pješnih kulturnih susreta razgradnje. opisuje važnost njihova komentira važnost njiho- ra važnost njihova razot-
zbog nesporazuma uzro- razotkrivanja i razgradnje. va razotkrivanja i razgra- krivanja i razgradnje neo-
kovanih generalizacijama, dnje. visno o kontekstu.
predrasudama i stereoti-
pima
- ističe važnost razotkri-
vanja i razgradnje gene-
ralizacija, predrasuda i
stereotipa
- uočava načine rješava-
nja kulturno uvjetovanih
nesporazuma
- objašnjava kako tumač- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno obja-
enje pojava drugih kultura prepoznaje čimbenike koji prepoznaje čimbenike koji pomoć navodi i opisuje šnjava čimbenike koji
iz osobnoga gledišta, pridonose nerazumijeva- pridonose nerazumijeva- čimbenike koji pridonose pridonose nerazumijeva-
omalovažavanje drugoga nju među kulturama. nju među kulturama. nerazumijevanju među nju među kulturama.
i drugačijeg i nedostatak kulturama.
empatije dovode do me-
đukulturnih nesporazuma
- objašnjenja potkrepljuje
primjerima iz poznatoga
konteksta
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
–202
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.2.1. UČENIK OVLADAVA
OSNOVNIM KOGNITIVNIM
STRATEGIJAMA UČENJA
JEZIKA I PROCJENJUJE NJI-
HOVU UČINKOVITOST.
RAZRADA ISHODA
- raspravlja i razmjenjuje
iskustva i ideje o strategi-
jama učenja
- pretpostavlja značenje
nepoznatih riječi na teme-
lju konteksta i strukture
riječi
- dedukcijom dolazi do
pravila za upotrebu jezika
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
ovladava osnovnim kog-
nitivnim strategijama
učenja i procjenjuje njiho-
vu učinkovitost.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
ovladava osnovnim kog-
nitivnim strategijama
učenja i procjenjuje njiho-
vu učinkovitost.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć uglavnom uspješ-
no ovladava većinom
osnovnih kognitivnih stra-
tegija učenja jezika i proc-
jenjuje njihovu učinkovi-
tost.
IZNIMNA
Učenik samostalno ovla-
dava osnovnim kognitiv-
nim strategijama učenja i
procjenjuje njihovu učin-
kovitost.
–203
C.2.2. UČENIK OVLADAVA - sustavno prati i vrednuje
OSNOVNIM METAKOGNITIV- vlastito učenje
NIM STRATEGIJAMA UČENJA - vodi dnevnik učenja,
JEZIKA I PROCJENJUJE NJI- konzultira se s učiteljem
HOVU UČINKOVITOST. - procjenjuje učenje dru-
gih radi unapređenja
učinkovitosti vlastitoga
učenja
- prati napredak u učenju
kratkim tekstom
C.2.3. UČENIK OVLADAVA - samoga sebe potiče u
OSNOVNIM DRUŠTVENO- radu imajući na umu cilje-
AFEKTIVNIM STRATEGIJAMA ve učenja jezika i predno-
UČENJA JEZIKA I PROCJE- sti koje donosi znanje
NJUJE NJIHOVU UČINKOVI- - voljan je preuzeti rizik u
TOST. jezičnim aktivnostima
unatoč mogućim pogreš-
kama ili poteškoćama
- aktivno sluša i uvažava
mišljenja drugih s empati-
jom i prihvaćanjem različi-
tosti
C.2.4. UČENIK RAZVIJA I - kreativno oblikuje različi-
KORISTI SE OSNOVNIM TEH- te kratke tekstove pozna-
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA- tih sadržaja prema smjer-
ŽAVANJA I STVARA RAZLIČI- nicama
TE VRSTE KRATKIH TEKSTO- - provodi kratko istraživa-
VA POZNATIH SADRŽAJA. nje nudeći originalna
rješenja problema
C.2.5. UČENIK RAZVIJA I - razmatra različita glediš-
KORISTI SE OSNOVNE VJEŠ- ta, uključuje se u diskusi-
TINE KRITIČKOGA MIŠLJE- ju i surađuje s drugima u
NJA: INTERPRETIRA INFOR- rješavanju problemskih
MACIJE, VREDNUJE SVOJE I situacija i donošenju logi-
TUĐA MIŠLJENJA, STAVOVE I čkih odluka
VRIJEDNOSTI, RJEŠAVA - kritički vrednuje svoje i
PROBLEMSKE SITUACIJE I tuđa mišljenja, stavove i
DONOSI ODLUKE. vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć
ovladava osnovnim me-
takognitivnim strategija-
ma učenja i procjenjuje
njihovu učinkovitost.
Učenik uz stalnu pomoć
ovladava osnovnim druš-
tveno-afektivnim strategi-
jama učenja i procjenjuje
njihovu učinkovitost.
Učenik uz stalnu pomoć
razvija i koristi se osnov-
nim tehnikama kreativno-
ga izražavanja.
Učenik uz stalnu pomoć
razvija i koristi se osnov-
ne vještine kritičkoga
mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć
ovladava osnovnim me-
takognitivnim strategija-
ma učenja i procjenjuje
njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć
ovladava osnovnim druš-
tveno-afektivnim strategi-
jama učenja i procjenjuje
njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć
razvija i koristi se osnov-
nim tehnikama kreativno-
ga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć
razvija i koristi se osnov-
ne vještine kritičkoga
mišljenja.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno ovla-
pomoć uglavnom uspješ- dava osnovnim metakog-
no ovladava većinom nitivnim strategijama
osnovnih metakognitivnih učenja i procjenjuje njiho-
strategija učenja jezika i vu učinkovitost.
procjenjuje njihovu učin-
kovitost.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno ovla-
pomoć uglavnom uspješ- dava osnovnim društve-
no ovladava većinom no-afektivnim strategija-
osnovnih društveno- ma učenja i procjenjuje
afektivnih strategija uče- njihovu učinkovitost.
nja jezika i procjenjuje
njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
pomoć učinkovito razvija i činkovito razvija i koristi
koristi se osnovnim tehni- se osnovnim tehnikama
kama kreativnoga izraža- kreativnoga izražavanja.
vanja.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
pomoć i učinkovito razvija činkovito razvija i koristi
i koristi se osnovne vješ- se osnovne vještine kriti-
tine kritičkoga mišljenja. čkoga mišljenja.
–204
C.2.6. UČENIK USPOREĐU-
JE I VREDNUJE INFORMACIJE
IZ RAZLIČITIH IZVORA TE
IZVODI KRATKE PREZENTA-
CIJE SREDNJE SLOŽENIH
SADRŽAJA.
5. CIKLUS
3. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.3.1. UČENIK RAZUMIJE
JEDNOSTAVAN TEKST SRE-
DNJE DUŽINE POZNATE
TEMATIKE PRI SLUŠANJU I
ČITANJU.
A.3.2. UČENIK UOČAVA I
PRIMJENJUJE NAGLASAK I
INTONACIJU KAKO BI OBO-
GATIO JEDNOSTAVNU PO-
RUKU.
A.3.3. UČENIK GOVORI
- uspoređuje različita
gledišta iz kojih se tuma-
če informacije u različitim
izvorima
- kritički analizira i vred-
nuje informacije radi upot-
rebe u tekstovima i pre-
zentacijama
RAZRADA ISHODA
- pokazuje globalno i
selektivno razumijevanje
- izdvaja glavnu poruku
teksta
- izdvaja ključne i specifi-
čne informacije
- pokazuje razumijevanje
složenijih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke
- koristi se više strategija
za poboljšanje razumije-
vanja pri slušanju i čitanju
- koristi se naglaskom i
intonacijom kako bi izra-
zio različit smisao infor-
macije
- izražava stav prema
onome što govori
- planira i priprema struk-
Učenik uz stalnu pomoć
uspoređuje i vrednuje
informacije iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije sred-
nje složenih sadržaja.
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje glavne poruke
jednostavnoga teksta
poznate tematike i slože-
nijih leksičkih struktura
svojstvenih jeziku struke
te prepoznaje ključne i
neke specifične informa-
cije.
Učenik se uz stalnu po-
moć koristi naglaskom i
intonacijom u učestalim,
poznatim i naučenim
jednostavnim porukama i
situacijama te se koristi
naglaskom i intonacijom
radi izražavanja vlastitoga
stava i značenja informa-
cija.
Učenik uz stalnu pomoć
Učenik uz čestu pomoć
uspoređuje i vrednuje
informacije iz različitih
izvora te priprema i izvodi
kratke prezentacije sred-
nje složenih sadržaja.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć u
većini aktivnosti pokazuje
razumijevanje glavne
poruke jednostavnoga
teksta poznate tematike i
složenijih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke te prepoznaje
ključne i neke specifične
informacije.
Učenik se uz čestu po-
moć koristi naglaskom i
intonacijom u poznatim i
jednostavnim porukama i
situacijama radi izražava-
nja vlastitoga stava i zna-
čenja informacije.
Učenik uz čestu pomoć
Učenik uz povremenu
pomoć uspoređuje i vred-
nuje informacije iz različi-
tih izvora te priprema i
izvodi kratke prezentacije
srednje složenih sadrža-
ja.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć u većini aktivnosti
pokazuje razumijevanje
glavne poruke jednostav-
noga teksta poznate te-
matike i složenijih leksi-
čkih struktura svojstvenih
jeziku struke te prepozna-
je ključne i specifične
informacije.
Učenik se uz povremenu
pomoć koristi naglaskom i
intonacijom u jednostav-
nim porukama radi izra-
žavanja vlastitoga stava i
značenja informacije.
Učenik uz povremenu
Učenik samostalno uspo-
ređuje i vrednuje informa-
cije iz različitih izvora te
priprema i izvodi kratke
prezentacije srednje slo-
ženih sadržaja.
IZNIMNA
Učenik u svim aktivnosti-
ma pokazuje razumijeva-
nje glavne poruke jednos-
tavnoga teksta poznate
tematike i složenijih leksi-
čkih struktura svojstvenih
jeziku struke te samostal-
no prepoznaje glavnu
poruku, ključne i specifič-
ne informacije.
Učenik se samostalno
koristi naglaskom i into-
nacijom u jednostavnim
porukama, koristi se nji-
ma točno radi izražavanja
vlastitoga stava i znače-
nja informacije.
Učenik samostalno plani-
–205
KRATAK TEKST KORISTEĆI turu i sadržaj teksta
SE JEDNOSTAVNIM JEZIČNIM - povezuje elemente teks-
STRUKTURAMA NIŽE RAZINE ta u logičnu cjelinu kori-
SLOŽENOSTI. steći odgovarajuće jezi-
čne strukture
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
govor
A.3.4. UČENIK SUDJELUJE U - planira i priprema struk-
PLANIRANOME I JEDNOSTA- turu i sadržaj razgovora
VNOME NEPLANIRANOM - sudjeluje u neplanira-
RAZGOVORU POZNATE TE- nome razgovoru poznate
MATIKE. tematike
- koristi se odgovarajućim
jezičnim strukturama
- koristi se složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke
A.3.5. UČENIK ZAPISUJE - zapisuje izgovoreni tekst
KRATAK I JEDNOSTAVAN u kojemu se nalaze poz-
IZGOVORENI TEKST POZNA- nate jezične strukture
TE TEMATIKE. - koristi se osnovnim
pravopisnim znakovima
A.3.6. UČENIK PIŠE STRUK- - planira strukturu i sadr-
TURIRAN TEKST SREDNJE žaj teksta
DUŽINE I POZNATE TEMATIKE - koristi se prikladnim
KORISTEĆI JEDNOSTAVNE veznim sredstvima i od-
JEZIČNE STRUKTURE NIŽE govarajućim jezičnim
RAZINE SLOŽENOSTI I PRIM- strukturama
JENJUJUĆI PRAVOPISNA - primjenjuje pravopisna
PRAVILA. pravila u različitim aktiv-
planira i priprema kratak
tekst, povezuje elemente
teksta, prenosi glavnu
poruku teksta te se koristi
učestalim jezičnim struk-
turama i složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke.
Uz stalnu pomoć ispravlja
svoj govor.
Učenik uz stalnu pomoć
planira, priprema i sudje-
luje u planiranome i jed-
nostavnome neplanira-
nom razgovoru poznate
tematike te se uz pomoć
koristi učestalim jezičnim
strukturama i složenijim
leksičkim strukturama
svojstvenima jeziku stru-
ke.
Učenik uz stalnu pomoć
zapisuje izgovoreni tekst
poznate tematike i odvaja
dijelove rečenica i rečeni-
ce osnovnim pravopisnim
znakovima.
Učenik uz stalnu pomoć
piše tekst poznate tema-
tike koristeći neke jezične
strukture niže razine slo-
ženosti i složenije leksi-
čke strukture svojstvene
jeziku struke te primjenju-
jući osnovna pravopisna
planira i priprema kratak
tekst, povezuje elemente
teksta, prenosi glavnu
poruku i ključne informa-
cije teksta te se koristi
učestalim jezičnim struk-
turama i složenijim leksi-
čkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke.
Uz čestu pomoć ispravlja
svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć
planira, priprema i sudje-
luje u planiranome i jed-
nostavnome neplanira-
nom razgovoru poznate
tematike te se uz čestu
pomoć koristi odgovara-
jućim jezičnim struktura-
ma i složenijim leksičkim
strukturama svojstvenima
jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć
zapisuje izgovoreni tekst
poznate tematike i odvaja
dijelove rečenica i rečeni-
ce osnovnim pravopisnim
znakovima.
Učenik uz čestu pomoć
piše tekst poznate tema-
tike koristeći više jezičnih
struktura niže razine slo-
ženosti i složenije leksi-
čke strukture svojstvene
jeziku struke te primjenju-
jući osnovna pravopisna
pomoć planira i priprema ra i priprema kratak tekst,
kratak tekst, povezuje povezuje elemente teks-
elemente teksta, prenosi ta, izražava se tečno,
glavnu poruku i ključne točno i s lakoćom te se
informacije te se koristi koristi odgovarajućim
odgovarajućim jezičnim jezičnim strukturama i
strukturama i složenijim složenijim leksičkim struk-
leksičkim strukturama turama svojstvenima
svojstvenima jeziku stru- jeziku struke. Ispravlja
ke. Uz povremenu pomoć pogreške u svome govoru
ispravlja svoj govor. i govoru vršnjaka.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno plani-
pomoć planira, priprema i ra, priprema i sudjeluje u
sudjeluje u planiranome planiranome razgovoru;
razgovoru, započinje i započinje i razvija komu-
razvija komunikaciju u nikaciju u neplaniranome
jednostavnome neplani- razgovoru poznate tema-
ranom razgovoru poznate tike, govori tečno, točno i
tematike te se uz povre- spontano te se samostal-
menu pomoć koristi od- no koristi odgovarajućim
govarajućim jezičnim jezičnim strukturama i
strukturama i složenijim složenijim leksičkim struk-
leksičkim strukturama turama svojstvenima
svojstvenima jeziku stru- jeziku struke.
ke.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno zapi-
pomoć zapisuje izgovo- suje izgovoreni tekst
reni tekst poznate temati- poznate tematike i odvaja
ke i odvaja dijelove reče- dijelove rečenica i rečeni-
nica i rečenice osnovnim ce osnovnim pravopisnim
pravopisnim znakovima. znakovima.
Učenik uz povremenu Učenik samostalno piše
pomoć piše tekst poznate tekst poznate tematike
tematike koristeći većinu koristeći sve jezične stru-
jezičnih struktura niže kture niže razine slože-
razine složenosti i slože- nosti i složenije leksičke
nije leksičke strukture strukture svojstvene jezi-
svojstvene jeziku struke ku struke te primjenjujući
te primjenjujući osnovna osnovna pravopisna pra-
–206
nostima pisanja pravila. Uz stalnu pomoć pravila. Uz čestu pomoć pravopisna pravila. Uz vila. Samostalno ispravlja
- koristi se složenijim ispravlja svoj tekst. ispravlja svoj tekst. povremenu pomoć is- svoj tekst i tekst vršnjaka.
leksičkim strukturama pravlja svoj tekst.
svojstvenima jeziku stru-
ke
- uređuje, tj. ispravlja svoj
tekst

–207

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.3.1. UČENIK KRITIČKI
POVEZUJE INFORMACIJE O
ZEMLJAMA CILJNOGA JEZIKA
I DRUGIM KULTURAMA U
NOVIM KONTEKSTIMA.
B.3.2. UČENIK IZABIRE
KOMUNIKACIJSKE OBRASCE
PRIKLADNE ZADANOME
KONTEKSTU TE ZAPOČINJE
INTERAKCIJU S DRUGIMA
RADI ZADOVOLJENJA VLAS-
TITIH MEĐUKULTURNIH KO-
MUNIKACIJSKIH POTREBA.
B.3.3. UČENIK OBJAŠNJAVA
OSNOVNE STRATEGIJE ZA
IZBJEGAVANJE I/ILI PREVLA-
DAVANJE NESPORAZUMA,
OTKRIVANJE STEREOTIPA I
PREDRASUDA O VLASTITOJ
KULTURI I STRANIM KULTU-
RAMA TE UTJECAJ GENERA-
LIZACIJA, PREDRASUDA I
STEREOTIPA NA POJEDINCA I
RAZRADA ISHODA
- pronalazi i obrazlaže
informacije o zemljama
ciljnoga jezika i drugim
kulturama
- izvodi zaključke i prila-
gođava informacije razli-
čitim kontekstima
- razlikuje formalne i ne-
formalne kontekste s
obzirom na komunikacij-
sku situaciju i sugovorni-
ke
- primjenjuje odgovaraju-
će naučene obrasce u
okviru tematskih sadržaja
- inicira međukulturni
susret u fizičkome ili digi-
talnome okružju kako bi
zadovoljio vlastitu znati-
želju i/ili razmijenio infor-
macije
- analizira i raspravlja o
važnosti učenja stranih
jezika
- tumači i daje primjere
osnovnih strategija za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma
(traži pojašnjenje i dodat-
ne informacije, razvija
svijest o kulturnoj uvjeto-
vanosti pojava i njihovoj
interpretaciji)
- svojim riječima sažeto
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
prepoznaje nove informa-
cije o zemljama ciljnoga
jezika i drugim kulturama
te uočava moguću prim-
jenu informacija u pozna-
tome kontekstu.
Učenik uz stalnu pomoć
navodi razlike između
formalnoga i neformalno-
ga stila te na temelju
predloška primjenjuje
odgovarajuće naučene
obrasce u poznatome
kontekstu i započinje
interakciju s drugima u
neposrednome okružju.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje osnovne strategi-
je za izbjegavanje i/ili
prevladavanje nespora-
zuma, osvještava posto-
janje implicitnih stereotipa
i predrasuda o vlastitoj
kulturi i stranim kulturama
te mogućnosti stjecanja
pogrešne i/ili nepotpune
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
povezuje nove informaci-
je o zemljama ciljnoga
jezika i drugim kulturama
te primjenjuje informacije
u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć
opisuje razlike između
formalnoga i neformalno-
ga stila te primjenjuje
odgovarajuće naučene
obrasce u poznatome
kontekstu i započinje
interakciju s drugima u
neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć
opisuje osnovne strategi-
je za izbjegavanje i/ili
prevladavanje nespora-
zuma, prepoznaje načine
otkrivanja implicitnih ste-
reotipa i predrasuda o
vlastitoj kulturi i stranim
kulturama te komentira
opasnosti od generaliza-
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć objašnjava nove
informacije o zemljama
ciljnoga jezika i drugim
kulturama, prilagođava
informacije različitim kon-
tekstima.
Učenik uz povremenu
pomoć razlikuje formalne
i neformalne kontekste,
primjenjuje odgovarajuće
naučene obrasce u poz-
natome kontekstu te po-
vremeno započinje inte-
rakciju s drugima u razli-
čitim kontekstima.
Učenik uz povremenu
pomoć objašnjava os-
novne strategije za izbje-
gavanje i/ili prevladavanje
nesporazuma, opisuje
načine otkrivanja implicit-
nih stereotipa i predrasu-
da o vlastitoj kulturi i stra-
nim kulturama i objašnja-
va opasnosti od generali-
IZNIMNA
Učenik samostalno ob-
razlaže informacije o
zemljama ciljnoga jezika i
drugim kulturama, izvodi
zaključke u novim kon-
tekstima.
Učenik samostalno i ug-
lavnom točno razlikuje
formalne i neformalne
kontekste te primjenjuje
odgovarajuće naučene
obrasce i vrlo često za-
počinje interakciju s dru-
gima u različitim konteks-
tima.
Učenik samostalno obja-
šnjava osnovne strategije
za izbjegavanje i/ili prev-
ladavanje nesporazuma,
tumači načine otkrivanja
implicitnih stereotipa i
predrasuda o vlastitoj
kulturi i stranoj kulturi te
samostalno, uz vlastite
primjere objašnjava opa-
–208
PROCJENJUJE VAŽNOST
UČENJA STRANIH JEZIKA.
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
C.3.1. UČENIK PREPOZNAJE
I KORISTI SE SLOŽENIM
KOGNITIVNIM STRATEGIJAMA
UČENJA JEZIKA.
opisuje načine otkrivanja slike o narodu i/ili kulturi cija, stereotipa i predra- zacija, stereotipa i pred- snosti od generalizacija,
implicitnih stereotipa i ili mogućnosti da će poje- suda. rasuda i njihov utjecaj na stereotipa i predrasuda i
predrasuda o vlastitoj dinac ostati uskraćen za pojedinca te raspravlja o njihov utjecaj na pojedin-
kulturi i stranim kulturama nova iskustva zbog svoga važnosti učenja stranih ca i raspravlja o važnosti
- prepoznaje pretpostav- inicijalnog stava. jezika. učenja stranih jezika.
ke na kojima se stereotipi
i predrasude temelje
- prepoznaje važnost
procjenjivanja utemelje-
nosti stereotipa i predra-
suda
- prihvaća različitosti i
razmatra pojave izvan
uvriježenih okvira
- upozorava na mo-
gućnost stjecanja pogre-
šne i/ili nepotpune slike o
narodu i/ili kulturi zbog
generalizacija, stereotipa
i predrasuda
- ističe mogućnost da će
pojedinac ostati uskraćen
za nova iskustva zbog
svoga inicijalnog stava
- analizira i raspravlja o
važnosti učenja stranih
jezika
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- analizira i primjenjuje Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
potrebne korake za us- prepoznaje i koristi se prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris- poznaje i koristi se slože-
pješno rješavanje zadat- složenim kognitivnim složenim kognitivnim ti se složenim kognitivnim nim kognitivnim strategi-
ka strategijama učenja. strategijama učenja. strategijama učenja. jama učenja.
- raščlanjuje nove izraze i
strukture na poznate
elemente radi razumije-
vanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim
–209
 i/ili dvojezičnim rječnicima
C.3.2. UČENIK PREPOZNAJE - razmišlja o različitim Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
I KORISTI SE SLOŽENIM zadatcima pokazujući prepoznaje i koristi se prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris- poznaje i koristi se slože-
METAKOGNITIVNIM STRATE- jasno razumijevanje nji- složenim metakognitivnim složenim metakognitivnim ti se većinom složenih nim metakognitivnim
GIJAMA UČENJA hove svrhe strategijama učenja. strategijama učenja. metakognitivnih strategija strategijama učenja.
- prepoznaje moguće učenja.
probleme i bira odgovara-
juća rješenja
- prati napredak u učenju
tekstom srednje dužine
C.3.3. UČENIK PREPOZNAJE - usredotočuje se na Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno pre-
I KORISTI SE SLOŽENIM ciljeve učenja, vlastita prepoznaje i koristi se prepoznaje i koristi se pomoć prepoznaje i koris- poznaje i koristi se slože-
DRUŠTVENO-AFEKTIVNIM postignuća i resurse koji složenim društveno- složenim društveno- ti se većinom složenih nim društveno-afektivnim
STRATEGIJAMA UČENJA su mu na raspolaganju afektivnim strategijama afektivnim strategijama društveno-afektivnih stra- strategijama učenja.
radi smanjenja stresa pri učenja. učenja. tegija učenja.
učenju
- razgovara s drugima o
poteškoćama u učenju
- razvija suradničko uče-
nje radi uzajamne potpo-
re i ohrabrenja
C.3.4. UČENIK IZABIRE I - kreativno oblikuje različi- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik izabire te samos-
KORISTI SE RAZLIČITE TEH- te vrste tekstova izabire i koristi se različite izabire i koristi se različite pomoć izabire i učinkovito talno i učinkovito se koris-
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA- - provodi kratko istraživa- tehnikama kreativnoga tehnikama kreativnoga se koristi različite tehni- ti različite tehnikama
ŽAVANJA: TUMAČI I VREDNU- nje na temelju postavlje- izražavanja. izražavanja. kama kreativnoga izraža- kreativnoga izražavanja.
JE POSTOJEĆE I OSMIŠLJA- nih hipoteza izvodeći vanja.
VA NOVE IDEJE POVEZANE S zaključke otvorenoga tipa
OSOBNIM ISKUSTVIMA I i koristeći intuiciju u pro-
POZNATIM TEMAMA. nalaženju originalnih
rješenja
C.3.5. UČENIK IZABIRE I - pažljivo, aktivno i anali- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik izabire te samos-
KORISTI SE RAZLIČITIM VJE- tički čita i odlučuje koje izabire koristi se različitim izabire i koristi se različi- pomoć izabire i koristi se talno i učinkovito se koris-
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ- od informacija, mišljenja, vještinama kritičkoga tim vještinama kritičkoga različitim vještinama kriti- ti različitim vještinama
LJENJA: TUMAČI I VREDNUJE stavova i vrijednosti u mišljenja. mišljenja. čkoga mišljenja. kritičkoga mišljenja.
MIŠLJENJA, STAVOVE I VRI- tekstu prihvatiti
JEDNOSTI POVEZANE S - izlaže ih s argumentaci-
OSOBNIM ISKUSTVIMA I jom
POZNATIM TEMAMA.
C.3.6. UČENIK IZABIRE I - bira i usklađuje informa- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno izabi-

–210
ORGANIZIRA INFORMACIJE IZ cije/poruke iz različitih izabire i organizira infor- izabire i organizira infor- pomoć izabire i organizira re i organizira informacije
RAZLIČITIH VRSTA TEKSTO- vrsta tekstova i iz različi- macije iz različitih vrsta macije iz različitih vrsta informacije iz različitih iz različitih vrsta tekstova
VA I IZVORA, UOČAVA OS- tih izvora te ih prema tekstova i izvora te pri- tekstova i izvora te pri- vrsta tekstova i izvora te i izvora te priprema i iz-
NOVNA PRAVILA ZA CITIRA- smjernicama iznosi u prema i izvodi prezentaci- prema i izvodi prezentaci- priprema i izvodi prezen- vodi prezentacije srednje
NJE IZVORA TE IZVODI PRE- prezentacijama srednje je srednje dužine i sred- je srednje dužine i sred- tacije srednje dužine i dužine i srednje složenih
ZENTACIJE SREDNJE DUŽINE dužine nje složenih sadržaja nje složenih sadržaja srednje složenih sadržaja sadržaja prema smjerni-
I SREDNJE SLOŽENIH SADR- prema smjernicama i prema smjernicama i prema smjernicama i cama i uočava osnovna
ŽAJA. uočava neka osnovna uočava neka osnovna uočava većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
pravila za citiranje izvora. pravila za citiranje izvora. pravila za citiranje izvora.

–211
4. RAZRED
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
A.4.1. UČENIK RAZUMIJE
TEKST SREDNJE DUŽINE I
POZNATE TEMATIKE PRI
SLUŠANJU I ČITANJU.
A.4.2. UČENIK RAZLIKUJE I
KORISTI SE NAGLASKOM I
INTONACIJOM KAKO BI OBO-
GATIO PORUKU.
A.4.3. UČENIK ČITA PRILA-
GOĐENE KNJIŽEVNE TEKS-
TOVE.
A.4.4. UČENIK GOVORI
TEKST SREDNJE DUŽINE
KORISTEĆI JEZIČNE STRUK-
TURE SREDNJE RAZINE
SLOŽENOSTI.
RAZRADA ISHODA
- pokazuje globalno i
selektivno razumijevanje
- izdvaja ključne i specifi-
čne informacije
- pokazuje razumijevanje
složenih leksičkih struktu-
ra svojstvenih jeziku stru-
ke
- primjenjuje strategije za
poboljšanje razumijevanja
pri slušanju i čitanju
- koristi se naglaskom i
intonacijom kako bi izra-
zio različit smisao infor-
macije
- izražava stav prema
onome što govori
- razvija čitalačku pisme-
nost čitajući radi užitka
književne tekstove u mo-
gućoj korelaciji s hrvat-
skim jezikom i po izboru
učenika i učitelja
- planira i priprema sadr-
žaj i strukturu teksta
- povezuje elemente teks-
ta u logičnu cjelinu kori-
steći odgovarajuće jezi-
čne strukture
- koristi se složenim le-
ksičkim strukturama svoj-
stvenima jeziku struke
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć u
manje zahtjevnim aktiv-
nostima pokazuje razumi-
jevanje glavne poruke
teksta srednje dužine i
poznate tematike i slože-
nih leksičkih struktura
svojstvenih jeziku struke
te izdvaja ključne i neke
specifične informacije.
Učenik se uz stalnu po-
moć koristi naglaskom i
intonacijom u učestalim,
poznatim i naučenim
porukama i situacijama te
se koristi naglaskom i
intonacijom radi izraža-
vanja vlastitoga stava i
značenja informacija.
Učenik čita prilagođene
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja s po-
moću rječnika.
Učenik uz stalnu pomoć
planira i priprema tekst
srednje dužine, povezuje
elemente teksta, prenosi
glavnu poruku teksta te
upotrebljava učestale
jezične strukture i složene
leksičke strukture svoj-
stvene jeziku struke. Uz
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik u većini aktivnosti
uz čestu pomoć pokazuje
razumijevanje glavne
poruke teksta srednje
dužine i poznate tematike
i složenih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke te izdvaja ključne i
neke specifične informa-
cije.
Učenik se uz čestu po-
moć koristi naglaskom i
intonacijom u poznatim
porukama i situacijama
radi izražavanja vlastitoga
stava i značenja informa-
cije.
Učenik uz čestu pomoć
čita prilagođene književne
tekstove prema prijedlogu
učitelja.
Učenik uz čestu pomoć
planira i priprema tekst
srednje dužine, povezuje
elemente teksta, prenosi
glavnu poruku i ključne
informacije teksta te upot-
rebljava odgovarajuće
jezične strukture i složene
leksičke strukture svoj-
VRLO DOBRA
Učenik u većini aktivnosti
uz povremenu pomoć
pokazuje razumijevanje
glavne poruke teksta
srednje dužine i poznate
tematike i složenih leksi-
čkih struktura svojstvenih
jeziku struke te izdvaja
ključne i specifične infor-
macije.
Učenik se uz povremenu
pomoć koristi naglaskom i
intonacijom u porukama
radi izražavanja vlastitoga
stava i značenja informa-
cije.
Učenik uz povremenu
pomoć čita prilagođene
književne tekstove prema
prijedlogu učitelja.
Učenik uz povremenu
pomoć planira i priprema
tekst srednje dužine,
povezuje elemente teks-
ta, prenosi glavnu poruku
i ključne informacije te
upotrebljava odgovaraju-
će jezične strukture i
složene leksičke strukture
IZNIMNA
Učenik u svim aktivnosti-
ma samostalno pokazuje
razumijevanje glavne
poruke teksta srednje
dužine i poznate tematike
i složenih leksičkih struk-
tura svojstvenih jeziku
struke te izdvaja glavnu
poruku, ključne i specifič-
ne informacije.
Učenik se samostalno
koristi naglaskom i into-
nacijom u porukama radi
izražavanja vlastitoga
stava i značenja informa-
cije.
Učenik samostalno čita
prilagođene književne
tekstove prema prijedlogu
učitelja i prema vlastitome
izboru.
Učenik samostalno plani-
ra i priprema tekst sred-
nje dužine, povezuje
elemente teksta, prenosi
glavnu poruku teksta te
upotrebljava odgovaraju-
će jezične strukture i
složene leksičke strukture
svojstvene jeziku struke.
–212
 - uređuje, tj. ispravlja svoj stalnu pomoć ispravlja stvene jeziku struke. Uz svojstvene jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj
govor svoj govor. čestu pomoć ispravlja Uz povremenu pomoć govor.
svoj govor. ispravlja svoj govor.
A.4.5. UČENIK SUDJELUJE U - planira i priprema sadr- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno plani-
DUŽEMU PLANIRANOM RAZ- žaj i strukturu razgovora planira, priprema i sudje- planira, priprema i sudje- pomoć planira, priprema i ra, priprema i sudjeluje u
GOVORU I DUŽEMU JEDNOS- - sudjeluje u neplanira- luje u planiranome razgo- luje u planiranome razgo- sudjeluje u planiranome planiranome razgovoru;
TAVNOME NEPLANIRANOM nome razgovoru poznate voru, sudjeluje u jednos- voru, sudjeluje u jednos- razgovoru, započinje i započinje i razvija komu-
RAZGOVORU POZNATE TE- tematike tavnome neplaniranom tavnome neplaniranom razvija komunikaciju u nikaciju u neplaniranome
MATIKE. - upotrebljava odgovara- razgovoru poznate tema- razgovoru poznate tema- jednostavnome neplani- razgovoru poznate tema-
juće jezične strukture tike te upotrebljava učes- tike te upotrebljava odgo- ranom razgovoru poznate tike, govori tečno, točno i
- koristi se složenim le- tale jezične strukture i varajuće jezične strukture tematike te upotrebljava spontano te upotrebljava
ksičkim strukturama svoj- složene leksičke strukture i složene leksičke struktu- odgovarajuće jezične odgovarajuće jezične
stvenima jeziku struke svojstvene jeziku struke. re svojstvene jeziku stru- strukture i složene leksi- strukture i složene leksi-
ke. čke strukture svojstvene čke strukture svojstvene
jeziku struke. jeziku struke.
A.4.6. UČENIK PIŠE STRUK- - planira strukturu i sadr- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i krea-
TURIRAN TEKST SREDNJE žaj teksta piše djelomično strukturi- piše djelomično strukturi- pomoć piše tekst srednje tivno piše tekst srednje
DUŽINE KORISTEĆI JEZIČNE - organizira tekst u od- ran tekst srednje dužine ran tekst srednje dužine s dužine, organizira odlom- dužine, jasno organizira
STRUKTURE SREDNJE RAZI- lomke koristeći se nekim veznim djelomično razrađenim ke i razrađuje ideje, ugla- odlomke i precizno razra-
NE SLOŽENOSTI. - koristi se prikladnim sredstvima, nekim prikla- idejama koristeći se ne- vnom se točno koristi đuje ideje, točno se koristi
veznim sredstvima i jezi- dnim jezičnim struktura- kim odgovarajućim vez- prikladnim veznim sred- prikladnim veznim sred-
čnim strukturama srednje ma i složenim leksičkim nim sredstvima, pravopi- stvima, pravopisnim pra- stvima, pravopisnim pra-
razine složenosti strukturama svojstvenima snim pravilima i jezičnim vilima i jezičnim struktu- vilima i jezičnim struktu-
- primjenjuje pravopisna jeziku struke te primjenju- strukturama srednje razi- rama srednje razine slo- rama srednje razine slo-
pravila je dio pravopisnih pravila. ne složenosti te složenim ženosti te složenim leksi- ženosti te složenim leksi-
- koristi se složenim le- Uz stalnu pomoć ispravlja leksičkim strukturama čkim strukturama svoj- čkim strukturama svoj-
ksičkim strukturama svoj- svoj tekst. svojstvenima jeziku stru- stvenima jeziku struke. stvenima jeziku struke.
stvenima jeziku struke ke. Uz čestu pomoć is- Uz povremenu pomoć Samostalno ispravlja svoj
- uređuje tj. ispravlja svoj pravlja svoj tekst. ispravlja svoj tekst. tekst.
tekst
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA
PREPORUČENE TEME: Moj svijet, Kupovina, Hrana i piće, Zemlje i nacionalnosti, Interesi, Zdravlje, Obrazovanje i svijet rada, Planovi za budućnost, Putovanja i turizam,
Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Ekologija i održivi razvoj
LEKSIČKE STRUKTURE: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Od drugog se
razreda ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred i usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesi-
onalnim putovima.
FUNKCIJE: opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva, opisivanje ljudi, stvari i mjesta, opisivanje osjećaja, opisivanje
prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obveze i potrebe, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje, izražavanje mišljenja,
opisivanje nada i planova
KLJUČNE GRAMATIČKE STRUKTURE: Present simple, Present continuous, Future forms, Articles, Past simple, Conditional clauses (types 1 and 2), Present perfect simple,

–213
Passive, Past continuous, Reported speech
TEKSTNE VRSTE - PISANA PRODUKCIJA: razglednica, strip, poster, (ne)formalno pismo, email, kratak članak, kratka priča, pjesma, osvrt (npr. na knjigu, predstavu, film), pre-
pričavanje, intervju, osobni dnevnik, prezentacija, biografija, letak, blog, bilješke, recept, reklamne poruke, životopis, molba, oglas, video uradak, prijava za posao, prija-
va za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
METODIČKE PREPORUKE: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadr-
žaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

–214

ODGOJNO-OBRAZOVNI IS-
HOD
B.4.1. UČENIK RASPRAVLJA
O INFORMACIJAMA O ZEM-
LJAMA CILJNOGA JEZIKA I
DRUGIM KULTURAMA.
B.4.2. UČENIK PRILAGOĐA-
VA ZADANE KOMUNIKACIJ-
SKE OBRASCE U RAZLIČITIM,
UNAPRIJED ODREĐENIM
KONTEKSTIMA.
B.4.3. UČENIK PREISPITUJE
I PROCJENJUJE PREDRASU-
DE I STEREOTIPE NA SVIM
RAZINAMA I U SVIM OBLICIMA
TE PREDLAŽE STRATEGIJE
ZA IZBJEGAVANJE I/ILI PREV-
LADAVANJE NESPORAZUMA,
OTKRIVANJE I RAZGRADNJU
STEREOTIPA I PREDRASUDA.
B.4.4. UČENIK PREPOZNAJE
I OBJAŠNJAVA UTJECAJ
MEĐUKULTURNIH ISKUSTAVA
NA OBLIKOVANJE VLASTITIH
RAZRADA ISHODA
- proširuje raspon infor-
macija o drugim kultura-
ma
- utvrđuje i analizira slič-
nosti i različitosti među
vlastitom kulturom i dru-
gim kulturama
- prosuđuje primjerenost
zaključaka o vlastitoj
kulturi i drugim kulturama
- mijenja naučene komu-
nikacijske obrasce za
izražavanje različitih druš-
tvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce
vlastitim potrebama u
komunikacijskoj situaciji
- provjerava točnost in-
formacija o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika i drugim kultu-
rama
- ističe (vlastita) pogrešna
shvaćanja i upozorava na
njihove posljedice
- izabire strategije za
izbjegavanje i/ili prevla-
davanje nesporazuma,
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda
primjerene kontekstu
- izdvaja vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima
- navodi promjene vlasti-
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
ZADOVOLJAVAJUĆA
Učenik uz stalnu pomoć
proširuje raspon informa-
cija o drugim kulturama te
obrazlaže sličnosti i razli-
čitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama.
Učenik uz stalnu pomoć,
na temelju predloška,
primjenjuje naučene ko-
munikacijske obrasce.
Učenik uz stalnu pomoć
istražuje informacije o
narodu i/ili kulturama
zemalja ciljnoga jezika te
upozorava na (vlastita)
pogrešna shvaćanja.
Učenik uz stalnu pomoć
opisuje vlastita inicijalna
uvjerenja i stavove prema
drugima.
RAZINA USVOJENOSTI
DOBRA
Učenik uz čestu pomoć
obrazlaže sličnosti i razli-
čitosti među vlastitom
kulturom i drugim kultu-
rama te tumači zaključke
o vlastitoj kulturi i drugim
kulturama.
Učenik uz čestu pomoć i
u nekim slučajevima
primjenjuje naučene ko-
munikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć
dovodi u vezu različite
informacije o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika, preispituje
(vlastita) pogrešna shva-
ćanja o narodu i/ili kultu-
rama zemalja ciljnoga
jezika te se koristi strate-
gijama za izbjegavanje
i/ili prevladavanje nespo-
razuma, otkrivanje i raz-
gradnju stereotipa i pred-
rasuda.
Učenik uz čestu pomoć
opisuje promjene vlastitih
uvjerenja i stavova prema
drugima.
VRLO DOBRA
Učenik uz povremenu
pomoć procjenjuje slično-
sti i različitosti među vlas-
titom kulturom i drugim
kulturama te zaključke o
vlastitoj kulturi i drugim
kulturama.
Učenik uz povremenu
pomoć i u većini slučaje-
va primjereno izabire i
koristi se naučenim ko-
munikacijskim obrascima.
Učenik uz povremenu
pomoć komentira različite
informacije o narodu i/ili
kulturama zemalja ciljno-
ga jezika i (vlastita) po-
grešna shvaćanja o naro-
du i/ili kulturama zemalja
ciljnoga jezika te preispi-
tuje strategije za izbjega-
vanje i/ili prevladavanje
nesporazuma, otkrivanje i
razgradnju stereotipa i
predrasuda.
Učenik uz povremenu
pomoć objašnjava prom-
jene vlastitih uvjerenja i
stavova prema drugima.
IZNIMNA
Učenik samostalno proc-
jenjuje sličnosti i različito-
sti među vlastitom kultu-
rom i drugim kulturama te
primjerenost zaključaka o
vlastitoj kulturi i drugim
kulturama.
Učenik samostalno prila-
gođava i koristi se na-
učenim komunikacijskim
obrascima.
Učenik samostalno pro-
vjerava točnost informaci-
ja o narodu i/ili kulturama
zemalja ciljnoga jezika,
komentira (vlastita) po-
grešna shvaćanja o naro-
du i/ili kulturama zemalja
ciljnoga jezika te samos-
talno predlaže strategije
za izbjegavanje i/ili prev-
ladavanje nesporazuma,
otkrivanje i razgradnju
stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno obja-
šnjava promjene vlastitih
uvjerenja i stavova prema
drugima i daje primjere.
–215
UVJERENJA I STAVOVA PRE- tih uvjerenja i stavova
MA DRUGIMA. koje su uslijedile kao
rezultat međukulturnih
iskustava
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA (4. I 5. CIKLUS)
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska
jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
ODGOJNO-OBRAZOVNI IS- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
HOD
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
C.4.1. UČENIK POVEZUJE I - koristi se raznim tehni- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
PRIMJENJUJE SLOŽENE kama naglašavanja radi povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i primje- činkovito povezuje i prim-
KOGNITIVNE STRATEGIJE razumijevanja teksta složene kognitivne stra- složene kognitivne stra- njuje složene kognitivne jenjuje složene kognitivne
UČENJA JEZIKA. - izdvaja i zapisuje glavne tegije učenja jezika. tegije učenja jezika. strategije učenja jezika. strategije učenja jezika.
poruke, ključne i specifič-
ne informacije i implicitne
poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i dru-
gim vrstama natuknica
radi rekonstruiranja znač-
enja slušanih i čitanih
tekstova
C.4.2. UČENIK POVEZUJE I - istražuje različite pristu- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
PRIMJENJUJE SLOŽENE pe učenju i rješavanju povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i primje- činkovito povezuje i prim-
METAKOGNITIVNE STRATE- zadataka i koristi se njima složene metakognitivne složene metakognitivne njuje složene metakogni- jenjuje složene metakog-
GIJE UČENJA JEZIKA. radi unapređenja učenja strategije učenja jezika. strategije učenja jezika. tivne strategije učenja nitivne strategije učenja
- bilježi napredak u uče- jezika. jezika.
nju tekstom srednje duži-
ne
C.4.3. UČENIK POVEZUJE I - stvara pozitivan stav Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
PRIMJENJUJE SLOŽENE pozitivnim izjavama tije- povezuje i primjenjuje povezuje i primjenjuje pomoć povezuje i primje- činkovito povezuje i prim-
DRUŠTVENO-AFEKTIVNE kom rada na zadatku složene društveno- složene društveno- njuje složene društveno- jenjuje složene društve-
STRATEGIJE UČENJA JEZIKA. - upravlja vlastitim emoci- afektivne strategije uče- afektivne strategije uče- afektivne strategije uče- no-afektivne strategije
onalnim stanjem i primje- nja jezika. nja jezika. nja jezika. učenja jezika.
njuje tehnike opuštanja
radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom
u skupini na projektima

–216
unutar redovnoga učenja
i poučavanja

–217
C.4.4. UČENIK POVEZUJE I - pokazuje interes za Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
KORISTI SE RAZLIČITIM TEH- povezivanjem širokoga povezuje i koristi se razli- povezuje i koristi se razli- pomoć i učinkovito pove- činkovito povezuje i koris-
NIKAMA KREATIVNOGA IZRA- raspona povezanih, ali i čitim tehnikama kreativ- čitim tehnikama kreativ- zuje i koristi se različitim ti se različitim tehnikama
ŽAVANJA: PROPITUJE I VRE- različitih područja/tema noga izražavanja. noga izražavanja. tehnikama kreativnoga kreativnoga izražavanja.
DNUJE POSTOJEĆE I OSMIŠ- - pokazuje prilagodljivost izražavanja.
LJAVA NOVE IDEJE POVEZA- u otkrivanju novih znače-
NE S OSOBNIM ISKUSTVIMA I nja i odnosa među poj-
OPĆIM/STRUČNIM SADRŽA- movima i idejama
JIMA. - u govoru i pisanju koristi
se humorom
C.4.5. UČENIK POVEZUJE I - definira i pojašnjava Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno i u-
KORISTI SE RAZLIČITIM VJE- problem procjenjujući povezuje i koristi se razli- povezuje i koristi se razli- pomoć i učinkovito pove- činkovito povezuje i koris-
ŠTINAMA KRITIČKOGA MIŠ- koliko su iznesene činje- čitim vještinama kriti- čitim vještinama kriti- zuje i koristi se različitim ti se različitim vještinama
LJENJA: PROPITUJE I VRED- nice ili mišljenja i stavovi čkoga mišljenja. čkoga mišljenja. vještinama kritičkoga kritičkoga mišljenja.
NUJE MIŠLJENJA, STAVOVE I koherentni, uzročno- mišljenja.
VRIJEDNOSTI PRIMJENJUJU- posljedično povezani i
ĆI IH U RJEŠAVANJU PROB- jesu li zaključci logički
LEMSKIH SITUACIJA POVE- utemeljeni
ZANIH S OSOBNIM ISKU- - izražava samouvjere-
STVIMA I OPĆIM/STRUČNIM nost u vlastitome logi-
SADRŽAJIMA. čkom prosuđivanju
C.4.6. UČENIK INTERPRETI- - razvija sposobnost tu- Učenik uz stalnu pomoć Učenik uz čestu pomoć Učenik uz povremenu Učenik samostalno inter-
RA I USPOREĐUJE INFOR- mačenja i razlikovanja interpretira i uspoređuje interpretira i uspoređuje pomoć interpretira i uspo- pretira i uspoređuje in-
MACIJE IZ RAZLIČITIH VRSTA informacija/poruka iz informacije iz različitih informacije iz različitih ređuje informacije iz razli- formacije iz različitih vrsta
TEKSTOVA I IZVORA, PRIM- različitih vrsta tekstova vrsta tekstova i izvora, vrsta tekstova i izvora, čitih vrsta tekstova i izvo- tekstova i izvora, učinko-
JENJUJE OSNOVNA PRAVILA kao i razlikovanja različi- primjenjuje osnovna pra- primjenjuje osnovna pra- ra, uglavnom učinkovito vito primjenjuje osnovna
ZA CITIRANJE IZVORA TE tih vrsta izvora te razmje- vila za citiranje te pripre- vila za citiranje te pripre- primjenjuje osnovna pra- pravila za citiranje te
IZVODI PREZENTACIJE SRE- njivanja informacija radi ma i izvodi prezentacije ma i izvodi prezentacije vila za citiranje te pripre- priprema i izvodi prezen-
DNJE DUŽINE I SREDNJE objektivnoga izvještava- srednje dužine i srednje srednje dužine i srednje ma i izvodi prezentacije tacije srednje dužine i
SLOŽENIH SADRŽAJA. nja složenih sadržaja. složenih sadržaja. srednje dužine i srednje srednje složenih sadrža-
složenih sadržaja. ja.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA (4. I 5. CIKLUS)
Osnovne i složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s
pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

–218
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM
TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA

Zajednički cilj svih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje
svjesne upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvoj
vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik, uz jezično-
komunikacijsku, omogućeno je razvijanje i drugih temeljnih kompetencija koje proizlaze iz Okvirnoga nacio-
nalnog kurikuluma.
Engleski jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istodob-
no i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, ovisno o ciklusu povezan sa svim odgojno-obrazovnim podru-
čjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, različite aspekte
ljudskoga postojanja, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno
ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Povezanost se
ostvaruje i s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematič-
kim te tjelesnim i zdravstvenim, ovisno o njihovoj zastupljenosti u pojedinome ciklusu.
Odgojno-obrazovni ishodi engleskoga jezika izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedi-
nih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Upo-
raba informacijske i komunikacijske tehnologije), dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom
sadržaja na engleskome jeziku.
Na razini nastavnih predmeta Engleski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s
drugim stranim jezicima. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predme-
tima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U kasnijim se ciklusima ovakav način rada usklađuje sa
željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Važnost engleskoga kao jezika globalne komunikacije čini ga neizostavnim dijelom različitih projektnih za-
dataka, interdisciplinarnih i transdisciplinarnih programa te učenikova samostalnoga rada i cjeloživotnoga
učenja.

F. UČENJE I POUČAVANJE

Iskustva učenja
U učenju i poučavanju engleskoga jezika poučavanje je usmjereno na učenika i njegov proces učenja. Suk-
ladno tomu načelu, uz ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda i realizaciju predmetno specifi-
čnih zadanih ciljeva, raznolikost iskustava učenja pridonosi cjelovitomu razvoju učenika, a posebno razvoju
učenikove samostalnosti i kompetencija za cjeloživotno učenje.
Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi učenici ovladali
jezikom, primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su projektna nastava, učenje usmjereno na
rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju, istraživačko učenje i slično, s naglaskom na su-
radničko i iskustveno učenje. Takvi su oblici rada usmjereni ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga
znanja u komunikacijskome činu, tj. povezivanju znanja iz različitih domena u smislene cjeline i razvoju
sposobnosti primjene naučenoga u različitim problemskim situacijama.
Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika jasni su i razumljivi svim učeni-
cima. Te su aktivnosti usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena koji čine zao-
kruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja engleskoga jezika. Pred svakog se učenika postavljaju
primjereno visoka, pozitivna očekivanja koja uvažavaju individualne razlike, potiču autonomiju i odgovor-
nost za vlastito učenje te su jasno definirana i usklađena s razvojnim mogućnostima učenika. Postavljena
očekivanja potiču učenika na stalnu uključenost u proces učenja i na ostvarivanje trajnoga napretka i do-
brobiti za cjeloviti osobni i socijalni razvoj.
Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o engleskome jeziku i kulturi, kao i osobni interesi i moti-
vacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovlada-
vanju engleskim jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge engleskoga jezika u svijetu te opće
potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s
osobnim životom, učenika se, uvažavajući njegove interese i potrebe povezane s nastavkom obrazovanja i
–219
izabranim profesionalnim putom, priprema za cjeloživotno učenje. Potiču se procesi kreativnoga izražavan-
ja i kritičkoga mišljenja, a iskustva učenja usložnjavaju se primjereno razvojnoj dobi učenika. Sve složenije
strategije i pristupi učenju potiču kod učenika razvoj vještina upravljanja vlastitim učenjem i donošenjem
odluka.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu
sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učeni-
ka s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa
smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.

Uloga učitelja

Autonomija učitelja, koju čini skup profesionalnih sloboda, podrazumijeva promišljanje vlastitoga rada, sa-
mostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma, izbor metoda poučavanja, vlastiti izbor
materijala za poučavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Profesionalnost učitelja uz jezičnu i metodičku
stručnost, kompetencije i osobnost, uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga
procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u
procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika.
Učitelj izabire strategije poučavanja kako bi se što učinkovitije ostvarili odgojno-obrazovni ishodi određeni
kurikulumom. One su važan čimbenik suvremenoga učenja i poučavanja usmjerenoga na učenika u kojoj
učitelj i učenici imaju podjednako aktivnu ulogu.
Osnovne strategije kojima učitelj poučava engleski jezik te upravlja učenjem su:
− izravno poučavanje (uz manji stupanj sudjelovanja učenika)
− poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom (neizravno, istraživačko ili iskustveno poučavanje) čiji
je temelj suradničko i interaktivno učenje
− samostalno učenje s pomoću povratnih informacija učitelja.
Strategije poučavanja ostvaruju se upotrebom modela poučavanja koji se razlikuju od tradicionalnih u koji-
ma je učitelj predstavljao prenositelja znanja. U suvremenome učenju i poučavanju učitelj:
− usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu
učenja
− mentor je i osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih
− odgovara na pitanja i daje povratnu informaciju o napretku učenja razvijajući pritom učenikovu sa-
mostalnost
− cjeloživotni je učenik koji stječe i stvara nova znanja zajedno sa svojim učenicima.
Učitelj planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije poučavanja primjerene učenikovim
razvojnim mogućnostima i potrebama kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi. Učitelj se koristi strate-
gijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći,
na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih
znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, učitelj stvara uvjete koji
potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te
diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do
učinkovitoga usvajanja djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i
poučavanju engleskoga jezika.
S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Učitelj ne vrednuje samo
ono što poučava, nego i prati način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahti-
jeva inovativne pristupe vrednovanju.

Grupiranje učenika

S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova upotreba i stalna komunikacija, jedan je od
objektivnih preduvjeta za ostvarivanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje en-
gleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporučuje se grupiranje učenika u obrazovne
skupine, ne veće od 15 učenika, unutar jednoga razreda na temelju rezultata dijagnostičkoga mjerenja koje
se provodi svake godine uz neophodno omogućivanje horizontalne prohodnosti. Takvo se grupiranje pre-
poručuje od trećega ciklusa nadalje, vodeći računa o tome da se mješovitim razrednim odjeljenjima u
srednjim strukovnim školama omogući podjela prema zanimanjima kako bi se osiguralo adekvatno ovlada-
vanje jezikom struke te da se učenicima kojima je engleski drugi strani jezik prepusti odluka žele li učiti jezik
kao početnici ili nastavljači. Grupiranje učenika regulira se kurikulumom škole.
–220
Okružje za učenje

Učenje i poučavanje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje
učenika i učitelja, omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i
međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje, prati svoje učenje
te daje i prima povratne informacije koristeći ih za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvome se okružju
razvija humanost, prihvaćaju različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje, te se
potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učitelj nastoji školsko okružje učiniti poticajnim, povezati ga sa svijetom izvan škole i omogućiti učenicima
učenje u stvarnim životnim situacijama, u obitelji, lokalnoj i široj zajednici, primjerice uključivanjem kulturnih
posebnosti, aktualnih tema u zemlji i svijetu, organiziranjem izvanučioničke nastave, ugošćivanjem govorni-
ka engleskoga jezika i digitalnim povezivanjem s drugim učenicima diljem Europe i svijeta. Digitalno je
okružje posebno važno jer, osim obrazovnih sadržaja, pruža mogućnost za međukulturne susrete i auten-
tičnu komunikaciju s govornicima engleskoga jezika.
Učitelj njeguje učenikovo samopouzdanje i održava njegovu motivaciju za učenjem engleskoga jezika stva-
rajući uvjete za slobodnu i smislenu komunikaciju pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sas-
tavnim dijelom ovladavanja stranim jezikom. Tijek i dinamika aktivnosti prilagođavaju se individualnim razli-
kama među učenicima, odnosno njihovu prethodnome znanju, sposobnostima, strategijama učenja, in-
teresima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnome i kulturnome podrijetlu. Uz izmjenu raz-
ličitih izvora i aktivnosti, učenicima se postavljaju izazovi te im se omogućuje ostvarivanje uspjeha i, uz
razvoj samopouzdanja u upotrebi jezika, ovladavanje sve složenijim procesima mišljenja i učenja. Prepoz-
naje se i potiče uloženi trud, a učenikov se napredak prati i vrednuje usporedbom njegove trenutne i pret-
hodnih razina ovladanosti jezikom. Na taj se način izgrađuje učenikovo samopoštovanje i pozitivna slika o
sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku engleskoga jezika.
Uvažavajući društvenu prirodu učenja, učitelj stvara uvjete za suradničko učenje usmjereno na konkretan
cilj i razvoj samosvijesti, uz fleksibilnu organizaciju rada koja, uz suradništvo, integrira individualizam i kom-
petitivnost. Suradništvo je vidljivo i u odnosu učenik – učitelj: pojedine se odluke, poput izbora materijala i
aktivnosti u skladu s potrebama, željama i interesima učenika te pravila ponašanja u školskome i
izvanškolskome okružju, donose zajednički.

Materijali i izvori

Učitelj izabire, izrađuje i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim
aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi,
razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje
jezika i sadržaja čime se nastavni predmet Engleski jezik povezuje sa sadržajima drugih područja i predme-
ta i potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, učitelj se koristi prilagođenim i izvornim materi-
jalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Učenici su aktivni sudionici procesa izbora
materijala čime se potiče njihova samostalnost i odgovornost za učenje. Nastavni materijali učenicima su
smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime poziti-
vno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Učitelj potiče učenike na izradu vlastitih sadržaja i njihovo dijeljenje s drugim dionicima odgojno-obrazovnog
procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.

–221
Slika 3. Grafički prikaz odnosa učenika i učitelja

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU

Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Engleski jezik u skladu je s načelima

postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama. U sklopu
kurikuluma nastavnoga predmeta opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih
informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Elementi vrednovanja u Engleskome jeziku su znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima
unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompeten-
cija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog
ophođenja i njihova se ostvarenost (pr)ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikaci-
jska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz
vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, (pr)ocjenjuje ishod koji se odnosi na
vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i forma-
tivno vrednuje pomoću ljestvice procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro, izvrsno.
Elementi (pr)ocjenjivanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govo-
renje i pisanje. Elementi (pr)ocjenjivanja razlikuju se u pojedinim ciklusima jer ovise o razvojnoj dobi učeni-
ka. U prvome ciklusu (pr)ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga ciklusa na-
dalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s
unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu
koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju
djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima (pr)ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture
smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompeten-
cija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti
poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici
da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne ko-
munikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje infor-
macija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni
dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju,
razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za
učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja,
provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki,
portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu po-
dršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako
bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U
ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, ru-
brike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vredno-
vanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vješti-
na i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj
proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za
planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih
ishoda definiranih kurikulumom Engleskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na
vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda
vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju
za svaki element (pr)ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, du-
binu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu (pr)ocjenu. Koriste se usmene i
pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. (Pr)ocjena se
temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične
–222
upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja,
vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i
pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik,
sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku
i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna infor-
macija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo
poboljšanje.
Pri određivanju zaključne (pr)ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metoda-
ma vrednovanja u više vremenskih točaka. Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna (pr)ocjena
proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična
kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovlada-
vanju jezikom. Tijekom prvoga ciklusa ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj
procjeni, a od drugoga ciklusa nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska
jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i
Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kultu-
rama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu (pr)ocjenu te se u prvome
ciklusu navodi u kvalitativnome osvrtu. Tijekom učenja i poučavanja engleskoga jezika potrebno je poticati i
pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovlada-
vanju jezikom koji ne ulaze u završnu (pr)ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se
njihov razvoj u prvom i drugom ciklusu, a od trećeg ciklusa nadalje učitelj formalno izvještava koristeći se
ljestvicom procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro, izvrsno. Na isti način izvješćuje se o
razvoju elemenata generičkih kompetencija odgovornosti, samostalnosti i samoinicijativnosti te komunikaci-
je i suradnje.

–223
DODATAK A: Popis literature
Andraka, M. i Bogdanić, S. (2004). Ništa kontra gramatike. U A. Bežen (ur.), Zbornik Učiteljske akademije u
Zagrebu 1(7) (str. 71–77). Zagreb: Učiteljska akademija.
Bagarić, V. (2003). Implicitno ili eksplicitno učenje i poučavanje stranog jezika? U D. Stolac, N. Ivanetić i B.
Pritchard (ur.), Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici (str. 17–28).
Zagreb, Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Bagarić, V. (2004). Jednostavna i kompleksna gramatička pravila u učenju i poučavanju stranih jezika. U D.
Stolac, N. Ivanetić i B. Pritchard (ur.), Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika (str. 7–22). Zagreb,
Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Bagarić, V. (2007). Razina komunikacijske kompetencije učenika engleskoga i njemačkoga jezika u pisanju i
govorenju. Metodika, 8(1), 221–238.
Balenović, K. i Medved Krajnović, M. (2013). The and A in the interlanguage of Croatian primary school learners.
U J. Mihaljević Djigunović i M. Medved Krajnović (ur.), UZRT 2012: Empirical Studies in English Applied
Linguistics (str. 36–44). Zagreb: FF press.
Barrett, M. (2007). Children’s Knowledge, Beliefs and Feelings about Nations and National Groups. Hove:
Psychology Press.
Barrett, M. i Oppenheimer, L. (2011). Findings, theories and methods in the study of children's national
identifications and national attitudes. European Journal of Developmental Psychology, 8(1), 5–24.
Bennett, M. J. (1997). How not to be a fluent fool: Understanding the cultural dimension of language. In A. E.
Fantini & J. C. Richards (Ur.), New ways in teaching culture, New ways in TESOL series II: Innovative
classroom techniques, Alexandria, VA: TESOL, 16–21.
Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Biber, D., Johansson, S., Leech, G., Conrad, S. i Finegan, E. (2007). Longman Grammar of Spoken and Written
English. Essex: Pearson Education Limited.
Biber, D. i Reppen, R. (2002). What does frequency have to do with grammar teaching? Studies in Second
Language Acquisition, 24(2), 199-208.
Buljan Culej, J. (ur.). (2012a). Prvo europsko istraživanje jezičnih kompetencija: Završno izvješće. Zagreb:
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Buljan Culej, J. (2012b). Preliminarni hrvatski rezultati prvoga Europskog istraživanja jezičnih kompetencija.
Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Byram, M. (1997). Teaching and Assessing Intercultural Communicative Competence. London: Multilingual
Matters.
Byram, M. i Zarate, G. (1997). Definitions, objectives and assessment of sociocultural competence. U M. Byram,
G. Zarate i G. Neuner (ur.), Sociocultural competence in language learning and teaching. Strasbourg:
Council of Europe Publishing.
Byram, M., Gribkova, B. i Starkey, H. (2002). Developing The Intercultural Dimension In Language Teaching;
Language Policy Division; Directorate of School, Out-of-School and Higher Education; DGIV. Strasbourg:
Council of Europe.
Cameron, L. (2005). Teaching Languages to Young Learners. Cambridge: Cambridge University Press.
Candelier, M., Camillieri-Grima, A., Castellotti, V., de Pietro, J.-F., Lorincz, I., Meißner, F.-J., Noguerol, A. i
Schröder-Sura, A. (2012). A Framework of Reference for Pluralistic Approaches to Languages and
Cultures. Competences and resources. Graz/Strasbourg: European Centre for Modern Languages/Council
of Europe Publishing. <http://www.ecml.at/tabid/277/PublicationID/82/Default.aspx> Pristupljeno 15. 3.
2015.
Carter, R. i McCarthy, M. (2010). Cambridge Grammar of English. Cambridge: Cambridge University Press.
Cohen, A. D. (1998). Strategies in Learning and Using a Second Language. Harlow: Longman.
Cohen, A. D. (2010). 2010. Focus on the language learner: Styles, strategies and motivation. U N. Schmitt
(ur.), An introduction to applied linguistics (str. 161 178). 2nd ed. London: Hodder Education.
Cook, V. (1992). Evidence for multicompetence. Language Learning, 42, 557–591.
Cook, V. (2002). Background to the L2 User. U V. Cook (ur.), Portraits of the L2 User (str. 1–28). Clevedon:
Multinlingual Matters.
Cook, V. (2008). Second Language Learning and Language Teaching. London: Hodder Education.
Cowan, R. (2008). The Teacher’s Grammar of English. Cambridge: Cambridge University Press.
Crystal, D. (2005). The Cambridge Encyclopedia of the English Language. Cambridge: Cambridge University
Press.
Curriculum and Standards Framework II. Preuzeto 12. prosinca 2015. s
http://pegsnet.pegs.vic.edu.au/dvd/studentlearningdvd/CSFCD/en/koen.htm
De Boer, H., Donker-Bergstra, A. S., i Kostons, D. D. N. M. (2013). Effective strategies for self-regulated learning:
A meta-analysis. Groningen: GION, Rijksuniversiteit Groningen.
Developing intercultural competence through education. Pestalozzi series No. 3 (2014). Strasbourg: Council of
Europe.

–224
DeKeyser, R. M. (2005). What makes learning second-language grammar difficult? A review of issues. U
DeKeyser, R. M. (ur.), Grammatical Development in Language Learning (str. 1-25), Malden, MA: Blackwell
Publishing.
Dörnyei, Z. (2005). The Psychology of the Language Learner: Individual Differences in Second Languge
Acquisition. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, Inc.
Ellis, R. (1985). Understanding Second Language Acquisition. Oxford: Oxford University Press.
Fantini, A. 2010. Language an Essential Component of Intercultural Communicative Competence. In ed. J.
Jackson Handbook on Intercultural Communication, Oxon: Routledge. 263–278.
Filipović, R. (1971). Kontakti jezika u teoriji i praksi: prinosi metodici nastave živih stranih jezika. Zagreb: Školska
knjiga.
Gačić, M. (2009). Gramatika engleskoga jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Školska
knjiga.
Galetic, V. i Jelaska, Z. (2011). Tipizacija i formalna kvantifikacija prototipnosti u ovladavanju jezikom. LAHOR,
11, 39–64.
Gass, S. M. i Selinker, L. (2008). Second language acquisition: An introductory course. New York: Routledge.
Golub, K. i Novak, B. (2013). Engleski kao glavni strani jezik naspram hrvatskoga kao materinjeg. Zbornik radova
Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, 4(1), 29–35.
Griffiths, C. (2004). Language Learning Strategies: Theory and Research. Preuzeto s: http://crie.org.nz/research-
papers/c_griffiths_op1.pdf
Halpern, D., Stephenson, C. i Williams, P. (2009). Critical Thinking; A Model Of Intellectual Development;
Metacognition; Cognitive Strategies and Skills; Critical Thinking Assessment. Preuzeto s:
http://www.education.com/reference/article/critical-thinking/
Harmer, J. (2001). The Practice of English Language Teaching. Harlow: Pearson Education.
Holliday, A. (2000). Culture as constraint or resource: Essentialist versus non-essentialist views. IATEFL
Language and Cultural Studies SIG Newsletter, 18, 38–40.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard od 1. do 8. razreda, Engleski jezik (prvi, drugi). Preuzeto 25. rujna 2015. s
http://hpkz-napredak.hr/wp-content/uploads/sites/387/2015/08/Engleski_prvi_jezik_1-8-radna_verzija.pdf
Hyland, K. (2004). Second Language Writing. Cambridge: Cambridge University Press.
James, C. (1998). Errors in Language Learning and Use. Exploring Error Analysis. London: Longman.
Jelaska, Z. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Keller, J. M. i SpringerLink (Online service) (2010, 2009). Motivational design for learning and performance: The
ARCS model approach (1. Aufl. ed.). Boston, MA: Springer Science+Business Media, LLC.
doi:10.1007/978-1-4419-1250-3
Key Competencies: A developing concept in general compulsory education (2002). Eurydice. Survey 5.
European Commission.
Kovačević, M. (2006). Istraživanja engleskoga kao prvoga i drugoga jezika. Strani jezici, 35(4), 395–405.
Larsen-Freeman, D. (2001). Teaching Language: From Grammar to Grammaring. Boston, MA: Heinle and
Heinle.
Lightbown, P. M. i Spada, N. (2006). How Languages are Learned. Oxford: Oxford University Press.
Marković, N. (ur.). (2010). Kvalitativna analiza ispita provedenih 2008. godine u osnovnim školama: engleski i
njemački jezik. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
McKay, S. L. (2012). Principles of teaching English as an international language. U L. Alsagoff, S. L. McKay, G.
Hu i W. A. Renandya (ur.), Principles and practices for teaching English as an international language, New
York: Routledge, 28–46.
Medved Krajnović, M. (2010). Od jednojezičnosti do višejezičnosti: Uvod u istraživanja procesa ovladavanja inim
jezikom. Zagreb: Leykam international.
Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet.
Mihaljević Djigunović, J. (2001). Beyond language learning strategies: A look at the affective link. Studia
Romanica et Anglica Zagrabiensia, 45–46, 11–23.
Mihaljević Djigunović, J. (2002). Strah od stranoga jezika. Zagreb: Naklada Ljevak.
Mihaljević Djigunović, J. (2006). Interaction between L1 and L2 Communicative Language Competences. Studia
Romanica et Anglica Zagrabiensia, LI, 261–277.
Mihaljević Djigunović, J. (2007). Engleski jezik u Hrvatskoj – od potreba do postignuća. Metodika, 8(1), 25–37.
Mihaljević Djigunović, J., Cergol, K. i Li, Q. (2006). Utjecaj medija na nenamjerno usvajanje engleskog
vokabulara. U J. Granić (ur.), Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova (str. 445–452). Zagreb, Split:
Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Mihaljević Djigunović, J. i Geld, R. (2003). English in Croatia Today: Opportunities for Incidental Vocabulary
Acqusition. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, XLVII-XLVIII, 335–351.
Mihaljević Djigunović, J. i Letica Krevelj, S. (2012). Developmental Dynamics in Acquiring Existential there in L2
English. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, LVII, 107–122.
Mihaljević Djigunović, J. i Vickov, G. (2010). Acquisition of Discourse Markers – Evidence from EFL Writing.
Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, LV, 255–278.
Mikulec, A. i Cergol Kovačević, K. (2013). Lexico-Grammatical Features in Croatian ELF. U J. Dombi, J. Horváth i
M. Nikolov (ur.), UPRT 2013: Empirical Studies in English Applied Linguistics (str. 57–67). Pécs: Lingua
Franca Csoport.
–225
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2005). Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Preuzeto 20.
kolovoza 2014. s http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=9972
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2006). Nastavni plan i program za osnovnu školu. Preuzeto 18.
srpnja 2013. s http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181
Modern languages: Experiences and outcomes. Preuzeto 17. listopada 2015. s
http://www.educationscotland.gov.uk/Images/modern_languages_experiences_outcomes_tcm4-
539713.pdf
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje
(2010). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Narančić Kovač, S. (2007). Spona jezika i kultura: kako uklopiti književnost u nastavu engleskoga jezika. U: Đ.
Blažeka (ur.), Dijete i jezik danas: Zavičajnost u nastavi hrvatskog jezika; interkulturalnost u nastavi stranih
jezika (str. 173–186). Čakovec-Osijek: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Središte u Čakovcu i
Učiteljski fakultet u Osijeku.
Nastavni programi za gimnazije (1994). Zagreb: Ministarstvo kulture i prosvjete.
North, B., Ortega, A. i Sheehan, S. (2011). Core Inventory for General English. British Council i EQUALS.
Nunan, D. (1988). The Learner-Centered Curriculum. Cambridge: Cambridge University Press.
Nunan, D. (1999). Second Language Teaching & Learning. Boston: Heinle & Heinle Publishers.
Okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta u srednjim školama (1997). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i
športa.
O'Malley, J. M. i Chamot, A. U. (1999). Learning Strategies in Second Language Acquisition. Cambridge:
Cambridge University Press.
Oxford, R. L. (1990). Language learning strategies: what every teacher should know. Boston, Heinle & Heinle
Publishers.
Oxford, R. L. (2011). Teaching and Researching Language Learning Strategies. New York: Pearson Education
Ltd.
Oxford, R. L. (2003). Language Learning Styles and Strategies: An Overview. Preuzeto s:
http://web.ntpu.edu.tw/~language/workshop/read2.pdf
Patekar, J. (2013). Strategije slušanja u nastavi stranoga jezika, Strani jezici 42(3), 293–306.
Patekar, J. (2014). Implikacije razvojnih obilježja djece rane školske dobi za nastavu stranoga jezika, Metodički
ogledi 21(1).
Pavičić Takač, V. i Bagarić Medve, V. (2013). Jezična i strategijska kompetencija u stranome jeziku. Osijek:
Filozofski fakultet u Osijeku.
Pavičić Takač, V. i Lukač, M. (2013). How word choice matters: An analysis of adjective-noun collocations in a
corpus of learner essays. Jezikoslovlje, 14(2-3), 385–402.
Pavić, S. (2013). Vrednovanje. Ususret novim izazovima. Zagreb: Inspired by Learning.
Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike: Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome
razdoblju usvajanja jezika. Zagreb: Alfa.
Pavličević-Franić, D. (2006). Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije. Lahor, 1(1),
1–14.
Pinter, A. (2006). Teaching Young Language Learners. Oxford: Oxford University Press.
Prebeg-Vilke, M. (1977). Uvod u glotodidaktiku. Teorija nastave stranih jezika s posebnim osvrtom na engleski
jezik. Zagreb: Školska knjiga.
Prebeg-Vilke, M. (1991). Vaše dijete i jezik – materinski, drugi i strani jezik. Zagreb: Školska knjiga.
Richards, J. C. i Lockhart, C. (1996). Reflective Teaching in Second Language Classroom. Cambridge:
Cambridge University Press.
Richards, J. C. i Renandya, W. A. (ur.) (2002). Methodology in Language Teaching. An Anthology of Current
Practice. Cambridge: Cambridge University Press.
Riding, R. i Rayner, S. (1998). Cognitive Styles and Learning Strategies. London: David Fulton Publishers Ltd.
Scharle, Á. i Szabó, A. (2000). Learner Autonomy. Cambridge: Cambridge University Press.
Seidlhofer, B. (2004). Research perspectives on teaching English as a lingua franca. Annual Review of Applied
Linguistics, 24, 209–239.
Seidlhofer, B. (2005). Key concepts in ELT: English as a lingua franca. ELT Journal, 59, 339–341.
Sercu, L. (2005). Foreign Language Teachers and Intercultural Competence. An International Investigation.
Clevedon: Multilingual Matters.
Singleton, D. i Ryan, L. (2004). Language acquisition: The age factor. Clevedon, UK: Multilingual Matters.
Sironić-Bonefačić, N. (1999). Podučavanje gramatike. U Vrhovac, Y. i dr. (ur.), Strani jezik u osnovnoj školi (str.
207-213), Zagreb: Naprijed.
Stojić, A. (2012). Kolokacije. Prilog teoriji i praksi. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Swan, M. (2005). Practical English Usage 3rd Ed. Oxford: Oxford University Press.
Ur, P. (2009). A Course in Language Teaching. Practice and theory. Cambridge: Cambridge University Press.
Vickov, G. (2005). Kognitivna lingvistika: lijek za prijedložna znaćenja ili „nemoguća misija“? U J. Granić (ur.),
Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike (str. 781–790). Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu
lingvistiku.
Vickov, G. (2010). Usvajanje diskursnih oznaka u učenju engleskoga kao stranoga jezika. Neobjavljena
doktorska disertacija. Zagreb: Filozfoski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
–226
Vijeće Europe (2005). Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje. Zagreb:
Školska knjiga.
Vilke, M. (1999). Učenici mlađe školske dobi i gramatika engleskog jezika. U Y. Vrhovac i dr. (ur.), Strani jezik u
osnovnoj školi (str. 214–216). Zagreb: Naprijed.
Vilke, M. (2000). Uh, ta engleska gramatika! Zagreb: Naklada Ljevak.
Vilke, M. (2001). Should we teach children grammar? U Y. Vrhovac (ur.), Children and Foreign Languages III (str.
13–20). Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb.
Vilke, M. i Vrhovac, Y. (ur.) (1993). Children and foreign languages I. Zagreb: Filozofski fakultet.
Vilke, M. i sur. (ur.) (1995). Children and foreign languages II. Zagreb: Filozofski fakultet.
Vodopija-Krstanović, I. (2008). Teaching culture and culture learning in the EFL classroom: From static to
dynamic. U: W. Delanoy i L. Volkmann, Future Perspectives for English Language Teaching (str. 189–
200). Heidelberg: Universitätsverlag Winter.
Widdowson, H. G. (1991). Aspects of Language Teaching. Oxford: Oxford University Press.
Williams, M. i Burden, R. L. (1997). Psychology for Language Teachers. Cambridge: Cambridge University
Press.
Zergollern-Miletić, L. (2007). Ovladanost vještinom pisanja na engleskome jeziku na kraju osnovnoškolskog i
srednjoškolskog obrazovanja kod hrvatskih učenika. Metodika, 8(1), 190–204.
Žic Fuchs, M. (2009). Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect. Zagreb: Nakladni zavod
Globus.
Žic Fuchs, M., Tuđman Vuković, N. i Broz, V. (2013). Communication technologies and their influence on
language: The notion of convention revisited. Jezikoslovlje, 14(1), 65.

–227
 DODATAK B: Sadržaji međupredmetnih tema

MEĐUPREDMET- 1. CIKLUS 2. CIKLUS 3. CIKLUS 4. CIKLUS 5. CIKLUS

NA TEMA (1. I 2. RAZRED) (3., 4. I 5. RAZRED) (6., 7. I 8. RAZRED) (1. ILI 1. I 2. RAZRED) (2. I 3. ILI 3. I 4. RAZRED)
UČITI KAKO UČITI Učenje i poučavanje međupredmetne teme Učiti kako učiti ne zahtijeva dodatne, specifične materijale i izvore, posebno okruženje ni značajno
dodatno vrijeme za učenje. Poučavanje te teme se provodi s pomoću konkretnih aktivnosti i sadržaja iz svakog predmeta te je neodvojivo od
iskustva učenja.
PODUZETNIŠTVO Inovativnost, kreativnost, Donošenje odluka i pos- Planiranje resursa, podu- Konkurentnost, planiranje Transfer tehnologija, ko-
razlikovanje rizika i nei- ljedica različitih izbora, zetnički potencijal, kom- vremena, intelektualno mercijalizacija, kultura,
zvjesnosti, upoznavanje svjesnost da rizik uvijek parativne prednosti, ula- vlasništvo, gospodarski inovacije, moralna dvojba,
Domene: sa svijetom rada, važnost postoji, istraživanje mo- ganje u cjeloživotno uče- sustavi, konkurencija tehnoznanost, gospodar-
Misli poduzetnički, i različitost zanimanja, gućih zanimanja, biti po- nje, upravljanje karijerom, radne snage, mogućnosti stvo zasnovano na zna-
Djeluj poduzetnički i jednakovrijednost, odgo- duzetnik ili djelovati podu- jednostavan životopis na samozapošljavanja, opor- nju, kreativna industrija,
Ekonomska i finan- vornost, oskudnost resur- zetno. materinskom i stranom tunitetni trošak, produktiv- globalizacija, mogućnosti
cijska pismenost sa. ~ jeziku. nost. daljnjeg obrazovanja,
~ Procjena poduzetničke ~ ~ pisanje životopisa i molbe
(sadržaji po dome- Ideja, poslovna prilika, prilike, izbor djelatnosti, Donošenje odluka uzima- Ekosustav, eksternalije, za posao te motivacijskog
nama su odvojeni cjeline Projektnog plana, mogućnosti s obzirom na jući u obzir: načelo nesta- mogući izvori financiranja, pisma na materinskom i
znakom ~) oskudnost resursa i zašti- dostupne resurse, uprav- šice, popratne troškove i državne potpore, EU stranom jeziku.
ta okoliša, „dobar gospo- ljanje vremenom, materi- planiranje (razmišljati sredstva, privatne i javne ~
dar“. jalni, financijski, prirodni i zeleno), javna dobra, usluge, mogućnosti koriš- Projektni prijedlog, mo-
~ ljudski resursi, „zelena društveno odgovorno tenja dobiti, utjecaji soci- gućnosti financiranja,
Materijal, rad, proizvod- ekonomija“, poslovanje, održivi razvoj. jalnog poduzetništva, stipendije, učenički i stu-
nja, proizvod, tržište, razvrstavanje otpada, ~ održivi razvoj, moralno dentski krediti, odgovorno
razmjena dobara, prodaja, načini odlaganja opasnih Resursi (materijalni, fi- prosuđivanje, sukob inte- poduzetništvo - siva eko-
kupnja, novac, ponuda, tvari, ekološki problem. nancijski i ljudski), stvara- resa, društveno odgovor- nomija, poštovanje za-
potražnja. ~ nje dobara (plan projek- no poslovanje. konske regulative, zaštita
Materijali za proizvodnju, ta/proizvodnje, podjela ~ potrošača, profesionalna
znanje, proizvodnja, rad, rada, timski rad), tržište Resursi (materijalni, ljud- etika, etički kodeks.
ponuda, potražnja, cijena, (ponuda, potražnja, cije- ski, financijski - kapital), ~
prodaja, medijsko oglaša- na); PDV, BDP, porez, čimbenici poslovanja Resursi (materijalni, ljud-
vanje, novac, potrošnja, prirez, životna osiguranja, (makro okruženje = de- ski, financijski - kapital,
štednja. mirovinski i investicijski mografija, ekonomske participativno vodstvo),
fondovi, dionice. snage, konkurencija, čimbenici poslovanja
kulturne i društvene sna- (interno okružje – unutar-
ge, političke i ekonomske nja organizacija podu-
snage, tehnologija), tržiš- zeća; mikro okruženje –
te, upravljanje novcem kupci, dobavljači, poduze-
(financijske institucije – tničke potporne institucije,

–228

OSOBNI I SOCIJALNI tjelesne i osobne karakte-
RAZVOJ ristike, obitelj, osnovne i
složene emocije, želje i
Domene: interesi, školske obveze i
Ja, radne navike, zanimanja
Ja i drugi, ~ interesi, očekivanja i cilje-
Ja i društvo prepoznavanje potreba i
osjećaja drugih, aktivno
slušanje, davanje i prima-
(sadržaji po dome- nje povratnih informacija,
nama su odvojeni prepoznavanje da različite
znakom ~) potrebe, osjećaji i situacije
mogu potaknuti sukob
~ ~
sigurnost u razredu, oso-
be od povjerenja, pravila
u skupini, prava i obveze,
povezanost u skupini,
zajedništvo, obiteljske
vrijednosti, blagdani i
obljetnice
pozitivne i negativne oso-
bine, uloga pojedinca u
razredu i školi, doživljava-
nje i izražavanje emocija,
tehnike kontrole emocija,
vi, odnos uloženog truda i
postignuća, odgovornost i
krivnja, popravljanje po-
greške (restitucija), uprav-
ljanje vremenom, plan
učenja
~ i potrebe drugih i prihva-
sigurnost u zajednici,
pomaganje i odgovornost
odraslih, oblici nasilničkog
ponašanja, solidarnost,
prijateljstvo, doprinos školi
i lokalnoj zajednici, blag-
dani i obljetnice
tjelesno i psihičko sazrije-
vanje, društvene norme i
prihvaćenost, samopoi-
manje, uvjerenja i stavovi,
odnos misao – emocija –
ponašanje, tehnike rješa-
vanja problema, profesio-
nalno
usmjeravanje: vrijednosti,
interesi, sposobnosti
~ paka i izbora, suradnja i
razumijevanje za osjećaje
ćanje bez osude, empati-
ja, zalaganje za svoja i
tuđa prava bez ugrožava-
nja drugih, povezivanje
stavova, izbora i postupa-
ka s
posljedicama, suradnja i
rad u timu, nenasilje u
rješavanju sukoba
~ mreža, interesne skupine i
sadržaji ŠPP, suvremene
ovisnosti, rizično ponaša-
HNB, burza, FINA, ko-
mercijalne banke, porez-
na i financijska kontrola;
financijske usluge – šted-
nja, računi, krediti, kartič-
no poslovanje, osiguranja,
stipendije, plaćanja putem
interneta, mobilnog tele-
fona).
sustavi vrijednosti, osobni
identitet, strategije suoča-
vanja sa stresom, socijal-
na prihvaćenost, bliskost,
radne navike i postignuća,
osobni potencijali i njihov
razvoj
~ fesionalne
razvijanje uvida u poslje-
dice svojih i tuđih postu-
timski rad, nenasilno rje-
šavanje sukoba i razvija-
nje odgovornosti za vlasti-
to ponašanje
~ našanja i preuzimanja
suvremene ovisnosti i
strategije samozaštite,
osobna i društvena odgo-
vornost u razvoju rizičnih
ponašanja, vrste nasilja,
utjecaj medija i društvenih
društvo, blagdani i obljet-
nice, kulturni identitet i
socijalni partneri), tržište,
upravljanje novcem (fi-
nancijske institucije –
HNB, burza, FINA, ko-
mercijalne banke, porez-
na i financijska kontrola;
financijske usluge – šted-
nja, kamate, računi, kredi-
ti, kartično poslovanje,
investicijski i mirovinski
fondovi, dionice, državne
obveznice, leasing, osigu-
ranja).
odraslost: prava i obveze,
asertivno ponašanje,
osobna odgovornost,
bliske veze, emocionalni i
racionalni pristup odluka-
ma, rizično ponašanje i
profesionalni razvoj, pro-
kompetencije, životopis i
samoprezentiranje
~
osobno djelovanje pove-
zano s drugima i zajedni-
com, rad u timu kao do-
dana vrijednost, poveza-
nost izbora vlastitog po-
odgovornosti
~
rizične društvene situacije
i strategije samozaštite,
društveni utjecaj na ovis-
nost, kritički stav prema
medijima i društvenim
mrežama, osobna odgo-
vornost za ponašanje u
–229

ZDRAVLJE piramida pravilne prehra-
ne – osnovne skupine
Domene: prehrambenih namirnica,
Tjelesno zdravlje, poželjne (zdrave) i nepo-
Mentalno i socijalno željne namirnice
zdravlje, • prvi jutarnji obrok – ob-
Pomoć i samopo- roci i međuobroci u danu,
moć važnost prvoga jutarnjeg
obroka
(sadržaji po dome- • voda kao najzdravije i
nama su odvojeni najvažnije pice, zdrav-
znakom ~) stveno ispravna voda
• tjelesna aktivnost u sva-
kodnevnom životu – razli-
čite vrste sportova, dina-
mika, redovitost, važnost
redovite tjelesne aktivnosti
i vježbanja, rizici sjedila-
čkog načina provođenja
slobodnog vremena, vri-
jeme pred ekranima
• pravilno držanje tijela –
pravilno hodanje i stajanje,
sjedenje, dizanje i nošenje
tereta (školska torba)
• osobna higijena i higije-
na okoline – osobna higi-
važnost i značenje pravil-
ne prehrane: namirnice
koje treba izbjegavati,
namirnice bogate skrive-
nim kalorijama, razlikova-
nje svježe od obrađene
hrane, čitanje i razumije-
vanje značenja deklaracije
procesuiranih prehrambe-
nih proizvoda
• odabir primjerene redovi-
te tjelesne aktivnosti u
svakodnevnom životu
• spolnost kao sastavni dio
ljudskog života / rast i
razvoj od začeća do pu-
berteta
• higijena tijela, lica i spo-
lovila tijekom puberteta
• važnost sna i odmora u
svladavanju svakodnevnih
obveza kod kuće i u školi
~ • stres – uzroci, znakovi,
promjene u pretpubertetu i
pubertetu
• samopoštovanje i samo-
pouzdanje
nje i strategije samozašti-
te, razvijanje osobne od-
govornosti, zaštita od
opasnosti IKT, zdravi
odnosi u skupini, zajednici
i društvu, volontiranje,
slobodno vrijeme, stereo-
tipi i predrasude, blagdani
i obljetnice
potreba za snom, prepoz-
navanje znakova umora i
načini oporavka
• važnost i prihvaćanje
razgovora o reproduktiv-
nom zdravlju osobito s
bliskim osobama, odgo-
vorno spolno ponašanje te
prepoznati kada se i komu
javiti za stručnu pomoć
• dijeta – kada se upotreb-
ljava, vrste dijete, svrha,
potencijalne opasnosti, jo-
jo efekt
• nutritivna vrijednost na-
mirnica, deklaracije na
proizvodima
• jelovnici
• higijena tijela
~ ~
različitosti stečene rođe-
njem i izborom
posljedice, tehnike oslo-
bađanja od stresa
• izgradnja vlastite osob-
nosti usvajanjem znanja i
višekulturnost
•spolnost, mladi i spolno
ponašanje
• spolno prenosive bolesti,
HIV/AIDS, neželjena trud-
noća, maloljetnička trud-
noća, utvrđivanje rane
trudnoće te gdje i kako
zatražiti pomoć, kontra-
cepcija, vođenje menstru-
alnog kalendara i određi-
vanje plodnih dana pri
ciklusu različitog trajanja
• odgovorno spolno pona-
šanje, strategija ABCeda
zaštite spolnog i reproduk-
tivnog zdravlja
• prehrambeni stilovi
• dodatci prehrani
• jelovnici
• zdravi partnerski i prija-
teljski odnosi
• partnerski odnosi
• primjerena i dobronam-
jerna komunikacija
• socijalne uloge
• razvoj osobnih kompe-
društvu,
odgovornost za očuvanje
društvenih vrijednosti,
formalne i neformalne
norme u različitim druš-
tvenim skupinama, volon-
tiranje, mladi kao resurs u
društvu, kulturni identitet i
višekulturnost
•mogućnosti zaštite spol-
nog i reproduktivnog
zdravlja i upravljanje spr-
ječavanjem spolno preno-
sivih bolesti (SPB) i plani-
ranjem obitelji, maloljetni-
čko roditeljstvo
• punoljetnost, roditeljstvo,
prehrana i lijekovi u trud-
noći, zdravi stilovi života u
trudnoći
• analiza prehrane, ener-
getske potrebe sukladno
zahtjevima organizma,
namirnice bogate skrive-
nim kalorijama
• višedimenzionalni model
zdravlja
~
zdravstveni rizici pri upo-
rabi droga, alkohola i ciga-
reta
• pasivno pušenje
• akumuliranje rizičnih
ponašanja
• način života ima izravan
utjecaj na mentalno i soci-
–230
jena, higijena odjeće i
obuće primjereno okolnos-
tima,
higijena odmora i rekreaci-
je, higijena hrane, higijena
okoline, higijena stanova-
nja (doma i škole)
~ izbor
pristojno ophođenje
• primjeren odnos prema
odraslima, primjeren od-
nos odraslih prema djete-
tu/ učeniku
• osjećaji – osnovne vrste
• poštovanje vlastitih i
tuđih osjećaja, samokon-
trola osjećaja
• prepoznavanje osnovnih
vrsta nasilja u stvarnom i
virtualnom svijetu, naučiti
potražiti pomoć
• raznolikost i različitost
među ljudima i u prirodi
• solidarnost
• prilagodba na školu
• igra, slobodno vrijeme
• samoaktivnost u očuva-
nju zdravlja
• važnost tjelesne aktivno-
sti, kreativnosti i umjetnos-
ti
~ ničkog ponašanja na men-
sigurnost u prometu na
putu do škole, pravila
ponašanja u prometu
pješaka, biciklista, skejtera
i rolera
• suradnički odnos, tole-
rancija, prihvaćanje i uva-
žavanje
• asertivnost – zauzeti se
za sebe, ne naškoditi
drugima
• pravo izbora + pravi
• pravo na vlastito mišlje-
nje
• vrste komunikacije, po-
jam aktivno slušanje
• vršnjački odnosi, neprim-
jerena vršnjačka ponaša-
nja
• nasilje
• seksualno nasilje – prih-
vatljiv i neprihvatljiv dodir
• načini suočavanja s
nasilničkim ponašanjem i
reagiranje na njega
• okruženje, utjecaj na
zdravlje, posebno na men-
talno i socijalno zdravlje
• suživot sa živom i neži-
vom prirodom
mogućnosti odabira i dje-
lovanje na mentalno
zdravlje učenika
• tjelesno + mentalno i
socijalno zdravlje
• moguće posljedice ovis-
talno zdravlje te njegovo
odražavanje na društvene
odnose
• vrste ovisnosti
• rizični i zaštitni čimbenici
vještina • pozitivna slika o
sebi
• povezanost niskog sa-
mopouzdanja i rizičnih
ponašanja
• vrste nasilja i pritisaka
• vještine pregovaranja i
suradnje
• promjene u pubertetu i
adolescenciji
• asertivno, pasivno i ag-
resivno ponašanje – prom-
jene u pubertetu i adoles-
cenciji
• vještine samokontrole
emocija
prijateljstvo, ljubav, zaljub-
ljenost i tjelesna privla-
čnost
• spolni odnosi + mentalno
i socijalno zdravlje
• rizici i posljedice prera-
nog stupanja u spolne
odnose
• sredstva ovisnosti i opa-
snosti
• ovisničko ponašanje,
uzroci i posljedice
• prepoznavanje delin-
kventnog ponašanja
• odabir zdravog stila živo-
ta
• doprinos u osnaživanju
zajednice i društva
• timski rad
~ • pravo na izbor + pravi
ozljeđivanje pod utjecajem
alkohola i droga
tencija
• slika o sebi – zaštitni i
rizični čimbenici
• prilagodba na nove druš-
tvene okolnosti
• uključivanje u društvene i
humanitarne akcije
• osjećaj zadovoljstva i
ispunjenosti
• utjecaj ovisničkog pona-
šanja na mentalno zdrav-
lje i emocije pojedinca te
na njegovo okruženje, a u
najširem smislu i na zaje-
dnicu
• utjecaj različitih vrsta
opojnih sredstava i drugih
ovisničkih ponašanja na
prosuđivanje i
procjenu
• krizne situacije i potreba
za traženjem pomoći
• krizna stanja i protokoli
postupanja u njima
suicid kao moguća poslje-
dica bolesti ovisnosti
• tehnike za prevladavanje
stresa te emocionalne i
mentalne iscrpljenosti
• spolno ponašanje
• spolno prenosive bolesti,
spolno odgovorno pona-
šanje
• planiranje obitelji, preu-
ranjeno roditeljstvo
izbor
jalno zdravlje pojedinca,
ali utječe i na zajednicu
• višedimenzionalni model
zdravlja
• utjecaj odabranoga živo-
tnog stila na sve odredni-
ce zdravlja
• odrednice zdravlja utječu
jedna na drugu i ispreple-
tene su
• briga o zdravlju u pre-
ventivno-odgojnim aktiv-
nostima
• zdravstvena pismenost
• punoljetnost
• važne životne odluke
• zadovoljstvo vlastitim
odabirom
• rad na sebi
• doprinos društvenoj
zajednici
• planovi za budućnost
~
opasnosti pretjeranog
izlaganja suncu i UV zrač-
enju, toplini/vrućini
• hladnoća/ozebline, ele-
mentarne nepogode, ubod
krpelja, komaraca i ugriz
životinja, rizici, samopo-
moć i liječenje najčešćih
kroničnih zdravstvenih
smetnji
• kućno mjerenje krvnog
tlaka
• preventivni pregledi
• profesionalni rizici za
zdravlje
–231
 • pravilno i sigurno pona-
šanje u prometu
• opasnosti u svakodnev-
nom životu – rizici i zaštita
• pravilno i pretjerano
korištenje ekranom
• prva pomoć pri krvarenju
(nos, lakše površinske
ozljede), padovima (bez
gubitka svijesti) i površin-
skim ozljedama koje u-
ključuju i lakše stupnjeve
opekotina i smrzotina,
postupanje s tjelesnim
tekućinama, oštrim pred-
metima.
ODRŽIVI RAZVOJ obvezni - zajednica, me-
• uloga medija
• prednost zdravih životnih
navika
~ • opasnosti u svakodnev-
prometna pravila i opas-
nosti
• opasnosti u svakodnev-
nom životu s naglaskom
na plivanje i vodene povr-
šine – rizici i zaštita
• najčešće akutne i zaraz-
ne zdravstvene smetnje u
školskoj dobi
• pravilno i pretjerano
korištenja ekranom
• kako zaštiti sebe i druge
• postupci prve pomoći i
pomaganja učenicima
kojima je pomoć potrebna
– specifično povezano s
potrebama učenika s teš-
koćama u razvoju i kronič-
nim bolestima koji polaze
određeni razredni odjel
• kada i kako zatražiti
liječničku pomoć
obvezni - obnovljivi i neo-
• zakonska ograničenja
povezana sa zdravljem i
sigurnošću maloljetnika
nom životu – rizici i zaštita
• upoznavanje s vjerodos-
tojnim izvorima zdravstve-
nih informacija, osnovno o
zdravstvenom sustavu i
vodećim uzrocima obolije-
vanja i smrtnosti u odrasloj
dobi: srcanožilne, dišne i
maligne bolesti te objaš-
njavanje osnovnoga o tim
bolestima i sl.
• učenici kojima je potreb-
na pomoć – potrebe uče-
nika s teškoćama u razvo-
ju i kroničnim bolestima
koji polaze određeni raz-
redni odjel
• cijepljenje – individualna
i kolektivna zaštita
• sistematski i preventivni
pregledi u školskoj dobi
• darivanje krvi
obvezni - klimatske prom-
~ • darivanje krvi, tkiva i
opasnosti u svakodnev- organa
nom životu karakteristične
za mlade – rizici i zaštita;
tetoviranje i piercing
• čitanje upute o lijeku
• najčešće akutne zdrav-
stvene smetnje (epileptični
napad, hipoglikemija,
astmatični napad, anafila-
ksija i druge alergijske
reakcije, srčani i moždani
udar)
• relevantne zdravstvene
informacije; pružanje prve
pomoći; krvne grupe
• osnovne informacije o
najčešćim kroničnim neza-
raznim bolestima koje su
globalni javnozdravstveni
problem jer se veliki broj
ljudi i djece nosi s njima,
oboljenja u obitelji kao
rizični čimbenici
• važnost ranog otkrivanja
bolesti
• uporaba defibrilatora
• rizici – pretilost, smanje-
na tjelesna aktivnost i
pušenje rizici su na koje
možemo djelovati promje-
nom ponašanja
• učenici kojima je potreb-
na pomoć
• e-zdravstvo; zdravstvena
iskaznica EU-a
obavezni - utjecaj ljudi i obvezni – klimatske prom-
–232
 đuljudski odnosi i razlike,
Domene: Poveza- raznolikost u prirodi, po-
nost, Djelovanje, vezanost boravka u prirodi
Dobrobit i zdravlja
~ preporučeni - izvori ener-
(sadržaji po dome- obvezni - zaštita okoliša i
nama su odvojeni prirode, ušteda energije,
znakom ~) kompostiranje, recikliranje,
preporučeni - školski izleti
u prirodu, crtanje i umjet-
ničko izražavanje, igra i
zabava, školski vrtovi
~ preporuceni - školski vrto-
obvezni - odnos čovjeka
prema prirodi, odnos pre-
ma životinjama, obiteljski i
međuljudski odnosi, nena-
silno rješavanje sukoba,
preporučeni – direktna
komunikacija, empatija
bnovljivi izvori energije,
prirodni resursi, ljudski
utjecaj na prirodu, među-
djelovanje u prirodi
gije i podneblje, izolatori
~ navanje
obvezni - zdrava hrana,
4R (reduce, repair, reuse,
recycle) gospodarenja
otpadom, praktična nasta-
va, rad u malim grupama
vi, korištenje IKT-a (sigur-
no korištenje mreže -
eTwinning i Edmodo) kao
alata za djelovanje u korist
održivoga razvoja - GLO-
BE, zeleni izleti, školske
zadruge, suradnja, kreati-
vnost, edukativne vježbe,
potrošnja, potrošačko
društvo, zelena proizvod-
nja
~ nju okoliša i o temama
obvezni - društvena
(ne)pravda, solidarnost,
ljudska prava, osobna i
opća dobrobit, prava živo-
tinja, (ne)zagađeni okoliš
(voda, zrak, tlo), otpad
preporuceni - buka, svjet-
losno zagađenje, pesticidi
i umjetna gnojiva
jene, efekt staklenika i
globalno zatopljenje, kise-
le kiše, ozonske rupe,
bioraznolikost, vrijednosti
ekosustava, analiza priro-
dne raznolikosti i prepoz-
„vruće točke“, ekološki
otisak i utjecaj socijalnih
razlika na održivost
~ ga razvoja, volontiranje,
obvezni - volontiranje i
građanski aktivizam, glo-
balne promjene i procesi,
kritičko mišljenje, solidar-
nost i ravnopravnost, per-
makultura, istraživačko
učenje okolišnih, društve-
nih, ekonomskih čimbeni-
ka
preporučeni - prepozna-
vanje lokalnih resursa za
održivi razvoj, zadruge,
zakoni i ugovori o očuva-
koje održivi razvoj pokriva
(dokumenti povezani s
problemom
koji je uočen i traži rješe-
nje), eko patrole
~ voj Hrvatske
obvezni - čimbenici dob-
robiti, klimatska pravda,
napredni i novi ekonomski
razvojni modeli, ograniče-
nje prirodnih resursa,
društvena pravda, socijal-
ne politike, politički sustav,
gospodarstva na održivi
razvoj, ekonomske politi-
ke, klimatska pravda,
preporučeni - prirodna
ravnoteža, kvaliteta života,
ekosustav, stanište, resur-
si, biljne vrste, gospodar-
stvo, politički sustavi
~ ~
obvezni - načela održivo-
globalne promjene i pro-
cesi, proizvodnja hrane i
klimatske promjene, soci-
jalna pravda, ekološki
otisak, održivo korištenje
resursa, gospodarenje
otpadom
preporučeni - društveno
poduzetništvo, zadruge,
solidarnost i ravnoprav-
nost, inovativna rješenja –
plava ekonomija, ekološko
modeliranje, djelovanje
prema rješavanju proble-
ma
(„problem solving thin-
king“), modeli aktivnoga
djelovanja, urbana perma-
kultura, niskougljični raz-
~ sustava, volontiranje,
obvezni - granica ogra-
ničenja prirodnih resursa,
solidarnost, kvaliteta živo-
ta, javne politike, indeksi
društvenoga razvoja (ili
pokazatelji društvenoga
jene, utjecaji na okoliš,
ekološki otisak, održiva
proizvodnja i potrošnja,
načela održive proizvodnje
i potrošnje, politički i eko-
nomski sustavi
preporučeni - tradicionalna
proizvodnja
obvezni – klimatska prav-
da, volontiranje, djelovanje
usmjereno prema bu-
dućnosti (future oriented
acting)
preporučeni - društveno
poduzetništvo, zadruge,
građanski aktivizam, glo-
balne promjene i procesi,
zakoni i ugovori o očuva-
nju okoliša i o temama
koje održivi razvoj pokriva,
solidarnost i ravnoprav-
nost, permakultura - održi-
vo dizajniranje životnih
prostora, niskougljični
razvoj Hrvatske
~
obvezni - resursi, granica
raspoloživosti prirodnih
resursa, ekološki otisak
ravnoteža i kvaliteta eko-
zdrava ishrana i proizvod-
nja hrane, globalne politi-
ke prema
okolišu i socijalnim pita-
njima
preporučeni - energetska
–233

UPORABA IKT-A Zaštita osobnih podataka
Sigurno korištenje interne-
Domene: ta
Funkcionalna i Suradničko učenje u obla-
odgovorna uporaba ku
IKT-a, Komunikacija Pravila primjerenog pona-
i suradnja u digital- šanja u digitalnom okružju
nome okružju, Is- Uočavanje različitosti i
traživanje i kritičko poštovanje ljudskih prava
vrednovanje u digi- Osnove pretraživanja
talnome okružju, informacija
Stvaralaštvo i ino- Pohranjivanje sadržaja
vativnost u digital- Obrazovne platforme za
nome okružju komunikaciju i suradnju -
eTwinning
demokracija, kreiranje
politika i politički sustavi
Zabavni digitalni sadržaji Instaliranje programa i
Obrazovne igre aplikacija
Digitalni tragovi Društvene mreže
Razmjena poruka Postavke privatnosti
Međukulturno razumijeva- Digitalni identitet
nje Ovisnost o tehnologiji
Društveno označivanje Elektroničko nasilje / go-
Uređivanje i preoblikova- vor mržnje/ Bullying
nje teksta Mobilni uređaji
Zaštita vlasništva BYOD
Sigurnost na internetu Istraživačko učenje
e-knjige, e-časopisi, e-
enciklopedije
Digitalizirana građa, mre-
žni katalozi
Tolerancija
Interpretacija poruka
Prikriveno oglašavanje
Citiranje
Zakonska regulativa vlas-
ništva i dijeljenja sadržaja
e-portfolio
razvoja), globalne politike,
resursi, ekološki otisak
preporučeni - napredni i
novi ekonomski razvojni
modeli, sigurnost,
ne(zagađeni) okoliš
Online učenje
Antivirusni programi
Mobilne aplikacije
Online brbljaonice
Učeničke konferencije
Predrasude i stereotipno
ponašanje u digitalnom
okružju
Obrada i analiza podataka
Stručni portali i mrežni
katalozi za online učenje
Umjetnost, muzeji i mu-
zejska građa i virtualni
posjeti muzejima i galeri-
jama
Otvoreni diskusijski forumi
Učinkovite strategije pret-
raživanja online informaci-
ja
Plasiranje proizvoda i
prikriveno oglašavanje
Preoblikovanje izvora,
parafraziranje s navođe-
njem izvora, jednostavno
citiranje
Autorska prava i Zakon o
autorskim i srodnim pra-
vima
Programi za konverziju
dokumenata
Humanitarne, ekološke i
učinkovitost
Mrežne edukacije, MOOC-
ovi
Stvaranje osobne mreže
za učenje (PLN)
Zlonamjerni programa i
zaštita
Uvjeti korištenja i uspo-
redbe uvjeta kod raznih
aplikacija i programa
Neutralnost interneta -
pravo na zaborav
Argumentirane rasprave
Odgovorno i sigurno koriš-
tenje interneta / Organiza-
cija okruglih stolova, kam-
panja i projekata
Davanje i primanje povra-
tnih informacija
Demokratsko sudjelovanje
u digitalnom okružju
Samostalna izrada plana i
strategije istraživanja na
temu
Izvori digitalnih informacija
/ znanstveni portali, kata-
lozi svjetskih knjižnica
Otvoreni i javni izvori zna-
nja (npr. besplatne baze
podataka ili časopisa)
Zatvoreni izvori znanja i
izvori znanja s ograniče-
–234
volonterske aktivnosti
Snimanje i objavljivanje na
društvenim mrežama
Pisanje internetskog dne-
vnika ili bloga
Izrada i objava školskih
novina, priče, multimedij-
skog sadržaja i jednostav-
nih obrazovnih igrica
nim pristupom i načini
pristupa tomu tipu izvora
(probni, uz plaćanje)
Pouzdani i manje pouzda-
ni internetski izvori
Pretraživanje uporabom
pretraživača, tražilice,
tematskih kataloga, virtu-
alnih knjižnica, portala
Autorov kredibilitet (vrijed-
nost, objektivnost, rele-
vantnost, podrška)
Predrasude, obmana,
manipulacija - utjecaj
konteksta na informaciju,
svijest o vlastitoj pristra-
nosti
Navođenje bibliografskoga
podatka izvora s digitalnih
medija: citiranje prema
nekoj od postojećih prepo-
ruka (abecedno - numeri-
čki, APA, harvardski stil)
Globalna zakonska regu-
lativa za vlasništvo i dije-
ljenje sadržaja
Web cafe
Plagiranje
Pisanje zamolbe za po-
sao, ponude, izrada odgo-
varajuće poslovne prezen-
tacije - ponude, izrada
odgovarajućega poslov-
nog informativnog izvješća
Stvaranje hipertekstova
(višestrukih) tekstova,
tablica i grafova, služenje
programima za planiranje i
–235

GRAĐANSKI ODGOJ 1. Prava i odgovornosti
učenika u razredu i školi
Domene: 2. Što učiniti ako se dječja
Ljudska prava, prava krše
Demokracija i Civil- A. Koja prava (ne) ostva-
no društvo ruju moji prijatelji iz razre-
da i škole i kako im mogu
(sadržaji po dome- pomoći
nama su odvojeni ~ 1. Politika, društvo, demo-
znakom ~, a slovom 1. Povezivanje pravila s
su označeni sadrža- pravima i odgovornostima
ji koji nisu obavezni) 2. Odlučivanje u razredu i
školi
3. Prihvatljiva i neprihvat-
ljiva ponašanja
A. Sudjelovanje u rješava-
nju problema u razredu i u
školi
~ uređuje rad škole (kucni
1. Solidarnost
2. Nenasilno ponašanje
3. Odgovornost učenika u
razrednoj zajednici
1. Ljudska prava i odgo-
vornosti
2. Što učiniti ako se ljud-
ska prava krše
3. Društveno sudjelovanje
(rasprave, akcije)
4. Stereotipi i predrasude
~ 6. Pravo na obrazovanje
kracija, republika (javna
stvar), carstvo, ropstvo
2. Pravedno odlučivanje
(proces demokratskoga
odlučivanja)
3. Najvažnije institucije
lokalne vlasti (općina,
grad, županija)
4. Dokumenti kojima se
red, pravilnik o ocjenjiva-
nju, pedagoške mjere)
5. Uloga medija u informi-
ranju
A. Ovlasti institucija lokal-
nih vlasti
~ ce
1. Suradnja i timski rad u
istraživanju i rješavanju
1. Područja i generacije
ljudskih prava
2. Temeljni dokumenti o
zaštiti ljudskih prava
3. Diskriminacija
4. Stereotipi i predrasude
5. Društveno sudjelovanje
~ jednice
1. Politika, vlast, političke
stranke, ideologija
2. Hrvatske političke
stranke
3. Ustav i zakoni
4. Neposredna i predstav-
nička demokracija
5. Trodioba vlasti
6. Hrvatski sabor, Pred-
sjednik Republike Hrvat-
ske, Vlada Republike
Hrvatske, sudovi
7. Republika Hrvatska i
Europska unija
~ ro
1. Projekti lokalne zajedni-
2. Društvena solidarnost
3. Posljedice odnosa pre-
1. Načini zaštite ljudskih
prava u zajednici
2. Nacionalni i međunaro-
dni instrumenti zaštite
ljudskih prava
3. Mogućnosti u kojima
učenik može sudjelovati
kao aktivan građanin za-
4. Društveno sudjelovanje
(civilno društvo, građanski
neposluh)
5. Spol, spolni identitet
6. Prava nacionalnih ma-
njina, kulturni pluralizam
A. Rezultati akcija u zaje-
dnici
~ 1. Značajke, prednosti i
1. Moć, vlast, autoritet
2. Izvori vlasti
3. Potreba ograničenja i
kontrole vlasti
4. Zajedničko (opće) dob-
5. Karakteristike demok-
ratskih i nedemokratskih
režima
6. Ustrojstvo vlasti u Re-
vođenje projekata, služe-
nje različitim dostupnim
bazama podataka
Stvaranje vlastite mrežne
stranice
Programiranje
Arhitektura i izrada arhite-
ktonsko rješenja
Dokumentarni film
1. Sustav zaštite ljudskih
prava u Republici Hrvat-
skoj
2. Nacionalni i međunaro-
dni instrumenti zaštite
ljudskih prava
3. Političko i društveno
sudjelovanje
4. Mogućnosti (načini)
uporabe rezultata akcija u
novim situacijama i una-
prjeđenja aktivnoga
građanstva
A. Mogućnosti poveziva-
nja sustava zaštite ljudskih
prava s praksom
~
nedostatci demokracije
2. Legalnost, legitimnost,
ideologija, izbori, političke
stranke, narod, nacija
3. Pojednostavljeni model
političkog ciklusa
4. Participativna demokra-
cija
5. Korupcija
6. Zlouporaba vlasti
–236
zajedničkih problema ma javnoj imovini u druš- publici Hrvatskoj i njene 7. Uloga medija i civilnoga
(tema) tvenoj zajednici institucije društva u demokratskome
2. Solidarnost i društveno 4. Utjecaj korupcije na ~ društvu
koristan rad: pomoć slabi- civilno društvo 1. Nevladine organizacije 8. Izbori za Hrvatski sabor
jim učenicima 2. Projekti lokalne zajedni- i izborni sustav
3. Rad na projektu – kora- ce 9. Položaj i mogućnosti
ci u projektu 3. Društvena solidarnost Republike Hrvatske u
4. Imovina – privatna i 4. Posljedice odnosa pre- Europskoj uniji
javna ma javnoj imovini u civil- 10. Demokratski deficit u
5. Školska kultura nome društvu Hrvatskoj i EU
~
1. Projekti lokalne i nacio-
nalne zajednice
2. Uključivanje u volonter-
ske udruge i organizacije
3. Suzbijanje korupcije i
zaštita na lokalnoj i nacio-
nalnoj razini
A. Projekti međunarodne
zajednice
B. Uključivanje u volonti-
ranje na međunarodnoj
razini

–237
–238