MAŠI

NSKI FAKULTET TUZLA

POSTDIPLOMSKI STUDIJ - UPRAVLJANJE ENERGIJOM

SEMINARSKI RAD
Modeliranje i simulacija sistema grijanja
solarnim kolektorom upotrebom
MATLAB SIMULINK-a

Student :
I
zudi
nDel
i
ć
Br.ind. PS-04/05-I

TUZLA 2007.
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

–SADRŽAJ–

Sadr
žaj 2

Uvod 3

1. Opis sistema za grijanje solarnim kolektorom 4

2. Modeliranje sistema za grijanje solarnim kolektorom 5

2.1. Model 1 –idealni toplotni akumulator 5
2.2. Model 2 –t oplotniakumul atorsaopt erećenjem 7
2.3. Model 3 –nei deal nit
oplot niizmjenjivač 9
2.4. Model 4 –kompletan sistem grijanja objekta 10
2.4.1. Podsistem 0 –izvor topline 10
2.4.2. Podsistem 1 –t oplot
niizmj enjivačukol ekt
or u 11
2.4.3. Podsistem 2 –t oplot
niizmj enjivačuspremniku 11
2.4.4. Podsistem 3 - sekundar nit oplotniizmjenji
vačuspremniku 12
2.4.5. Podsistem 4 –t oplot
niizmj enjivačuobj ekt
u 12

3. Simulacija sistema za grijanje solarnim kolektorom 13

3.1. Simulacija modela 1 –idealni toplotni akumulator 13
3.2. Simulacija modela 2 –t opl otniakumul atorsaopt erećenjem 14
3.3. Simulacija modela 3 –nei deal nitoplotniizmjenji
vač 16
3.4. Simulacija modela 4 –kompletan sistem grijanja objekta 18
3.4.1. Simulacija podsistema 0 –izvor topline 18
3.4.2. Simulacija podsistema 1 –t oplotniizmj enji
vačukol ekt
oru 19
3.4.3. Simulacija podsistema 2 –t oplotniizmj enji
vačuspremniku 19
3.4.4. Simulacija podsistema 3 - sekundar ni t
oplotniizmjenji
vaču spremniku 20
3.4.5. Simulacija podsistema 4 –t oplotniizmj enji
vačuobj ekt
u 20

Zakl
j
učak 24

Literatura 25

-2-
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

UVOD

Razvijene zemlje u zapadnom dijelu svijeta iz emljeur azv ojuui stočnom di j

elu
svijeta zasnovale su svoj razvojnaf osilnim gor ivimakaošt osuugal j,naftaipr irodni
gas.Ov o su t rinaj češća pr i
mj eraf osi l
nih gor iva koj ise kor ist
ez a proizvodnj u
toplotne energije. Fosilna goriva spadaju u neobnovljive resurse, i kao takva ne mogu
dase kor i
steponov onakonšt ose i skor i
ster esur sikoj isu konačni .Dostigli smo
trenutno fazu kada mož emopr edv i
djetikr ajov ihr esursauov om st olj
eću,akose
bude nast avi
la upot r
eba sadašnj i
m st epenom iskor i
štenjaf osilnih goriva.Tada se
kao r j
ešenje ov og danas gor ućeg pi tanj a nameć e upot reba obnov lj
ivi
hr esur sa
energije.
Por i
jeko veći ne obnov l
ji
ve ener gij
e pot iče di rektno i l
ii ndi r
ektno od Sunca.
Energija Sunč evih zraka naprimjer, koja je poznataj ošikao solarna ener gij
amož e
se direktno koristiti za grijanje i osvjetljavanje domov a idr ugi h obj ekatak orist
eći
solarne kolektore. Toplota koja dolazi od Sunca vodi ka energiji vjetra koja se
zahvata vjetro –t ur bi
namadabis eproiz v el
ael ektričnaener gij
a.Takođerener gijaod
Suncaseskl adišt iubiomasik ojas esagor ij
evanj em pr etvara u toplotnu energiju.
Naravno da svi izvori energije ne dolaze od Sunca,al iu ov ome r adu će bi t
i
razmatrana samo solarna energija i mogućnost injene primjene za grijanje.Bi će
predstavljen oblikkor i
štenjas olarneener gij
ez agr ijanje objekta solarnim kolektorom.
Pr edstav i
tiće se šema post rojenjai skor i
štavanj at oplotne ener gije Sunca, dati
matematski model pojedinih segmenata u postrojenju za grijanje objekta i prikazana
simulacija rada kako pojedinih dijelova tako i či tav og postrojenja u programskom
paketu Matlab – Simulink. Za si mul iranje ponašanj a sistema j e upot rij
eblj
en
programski paket Matlab Simulink. Simulink je programski paket za modeliranje,
simul acijuianal izudi nami čkihsi stema.Onpodr žav alinearneinel i
near nesi steme,
modelirane u nepr ekidnom v remenu,odr eđenom v r
emenu i likombi nacijom oba.
Si mulinkdajegr afičkii
nterfejsz agr adnjumodel abl okdi j
agrami ma.

-3-
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

1. OPIS SISTEMA ZA GRIJANJE SOLARNIM KOLEKTOROM

Ov ajpoj ekatpr edstav l

ja studij
ui zvodlji
v ost ikori
štenja podzemnog spremnika
vode za akumulaciju toplote prikupljenu solarnim kolektorom i njenu upotrebu za
grijanje, tokom zimskih mjeseci kao dodatak konvencional nim načinugr i
janj
aobj ek t
a.
Šema koja je prikazana dole odgovara individualnom objektu, zavisno odv eliči
ne
potrebnog spremnikav odeodčegai zavisi efikasnost sistema. Solarni kolektori su
kor išteniz az agri
javanjev odel j
etiizagr i
janav odajebi l
aspr emljenaupodz emnii
izolovani spremnik.Topl ot a akumul i
rana u v odimož e bitikor i
štena u z i
msk om
periodu dabisesmanj ilokor ištenjeener gijekoj ukor i
stikonv encionalnisi
stem z a
gr i
janj e objekta.Kada v išak toplotne ener gije nij
e dost upan od st rane solarnog
kolektora, kao dodatni izvor energije se koristi biomasa.
Solarni kolektor koristi se za zagrijavanje vode koja se dalje pumpom distibuira
kroz zatvoreni sistem i kroz toplotni i zmjenj ivač koj
ipr enosit oplotu u podz emni
spremnik vode. Na izlaznoj strani podzemnog spremnika, u sekundarnom
zatvorenom sistemu zagrijana voda se šal j
eu drugi toplot niizmjenj i
vačkojiprov odi
topl otnuener gij
uucent r
al nitoplotnisistem obj ekta.Ov oj epr i
kaz anoš ematskina
slici 1.1.

Slika 1.1. Konceptualni dijagram sistema grijanja objekta

-4-
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

2. MODELIRANJE SISTEMA ZA GRIJANJE SOLARNIM KOLEKTOROM

Modeliranje je odr
ađenouf azama,kr
ećućiseod jednostavnog modela samog
spremnika - akumulatora, preko slož
eni
hmodelaina kraju do samog modeliranja
kompletnog sistema.

2.1. MODEL 1 –idealni toplotni akumulator

Prvimodelkoj ićemo kr eiratij

ev eoma j ednostavni toplotni akumulator. Ovaj
model toplotnog spremnika podrazumjeva konstantan izvor topotne energije bez
gubitaka na cijevima i zidovima spremnika.Također , pretpostavljamo potpunu
efikasnost u toplotnom transferu od izvora energije do vode, tj. u pitanju je idealni
toplotnii
zmj enji
vač.

Slika 2.1. Prikaz modela toplotnog akumulatora

Toplotni izvor zagrijava vodu u zatvorenom sistemu, koja unosi toplotu u vodu
koja se nalazi u spremnikupr ekotoplotnogiz mjenj
ivača.Vodeniprotok koj ikružiu
zatvorenom krugu j eoz načensam'.Mat ematičkisemož enapi sati
daj e:

Qt = MCVTt – toplota akumulirana u spremniku,

Qi = m'CVTi – kol
i
činatopl
otekoj
adol
aziuspremnik preko toplotnog
i
zmjenj
iv
ača.

Ako pretpostavimo da nema gubitaka:

Q0 = m'CVTO – koli
činatopl
otek
ojai
zl
azii
zspremnika preko topotnog
mj
iz enj
iv
ača.

Prema tome je:

Qta = m'CV (Ti –TO) – kol

i
činat
opl
oteakumul
i
ranauspremniku.

Sapr etpos t
av kom daj etoplotniizmjenj
ivači dealan,t
j.danemagubi t
aka,t
adaj
e
TO = Tt, pa je toplota akumulirana u spremniku data sa m'CV(Ti –Tt).

-5-
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

Porast temperature spremnika sa promjenom akumulirane toplote u spremniku

nakon datog vremena (t*) je:

MCV(Tt + Tt*) - MCVTt = m'CV(Ti –Tt) (2.1)

ukupna toplota toplota dodata toplota iz

u spremniku nakon akumulirana u t
opl
otnogi zmj enjiv ača
vremena t spremniku prije

Prema tome, slijedi da je:

Tt
MCV m 
CV Ti m 
CV Tt . (2.2)
t

Ako napi
šemoudi
f
erenci
j
alnom obl
i
kuir
ij
eši
mos
eCV tada imamo:

dTt
M m 
Tt m
Ti
dt

Ikadaser
ij
eši
moM na lijevoj strani dobijamo:

dTt m m
 Tt  Ti . (2.3)
dt M M

Ovaj model je daleko prejednostavan da bi bio od neke stvarne vrijednosti za

modeliranje datog sistema. Zato je predstavljen drugi model koji uključuj
etopl
otno
opt
ereć enjespremnika.

-6-
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

2.2. MODEL 2 –t
opl
otniakumul
atorsaopt
erećenj
em

Kakos mov ećr eklir adinepr i

mjenjiv ostiur ealnojsi tuacij
iprethodnisl učajni je
toliko interesantan za realno sagledavanje situacije. Zbog toga ćemo r az mat r
at i
topl ot
niak umul atork ojiposj edujenekot oplotnoopt erećenj e.Toplotnoopt erećenjeL
pot ičeodobj ek t
at emper atur
eTh, koji uzima toplotu iz spremnika preko toplotnog
izmj enji
vačaz az agrij
av anj ezrakauobj ektu.Opetć emopost avi
tipretpostavke da su
topl ot
nii zmjenji
v ačibezgubi taka,tj
.i deal ni,danemagubi tkak rozci j
eviiz idov e
spremnika.Također ,pr etpostavi
tićemo da j e i objekat bez toplotnih gubitaka, tj.
idealan, nema toplotnih gubitaka kroz zidove objekta i drugih otvora. Prikaz ovoga
modela je dat na slici 2.2.

Slika 2.2. Shematski prikaz modela 2

Mat emati
čkaanal i
zapr v ogmodel amož
esedj el
imičnoiskorist
it
iiovdje,t akođer
ovdje očekujemodaanal i
zom t rebadaproračunamo efekte oduzimanja toplote iz
spremnika za potrebe grijanja objekta.

Ubi
l
okoj
em moment
u,t
opl
otak
ojasenal
aziuobj
ekt
umož
ebi
ti
opi
sanas
a:

Qh = MaCaTh.

Toplota koja dolazi u objekat iz spremnika je:

Qtout = m'2CVTt

gdje je m'2 v el
ičina masenog prot
oka u zatvorenom sistemu iz podzemnog
spremnika u objekat.
Toplotak oj
ai z l
az iizobjekt
aivraćasenaz aduspremnik, uz pretpostavku da
nema gubitaka, data je sa:

Qhout = m'CVTh .

emat
Pr ome,t
opl
otaakuml
i
ranauobj
ekt
uimav
eli
či
nuod:

Qhaku = m'2Ca(Tt –Th) *

-7-
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

Porast temperature u objektu usljed promjene toplote u objektu nakon vremena t*:

MaCa(Th+Th*) – (MaCaTh) = m'2Cv(Tt –Th) (2.4)

ukupna toplota toplota toplota koja dolazi

uobjektunakon koj ajev eć i
zt oplotnog
vremena t* postojala izmj enji
vača

I onda slijedi da je:

Th
M aCa m  
2 CV Tt m 2 CV Th
t

* - uz pretpostavku da sut
opl
otnii
zmj
enj
i
vačii
deal
ni,t
adaj
e:

dTh mC  m C 

 2 V 
Th  2 V 
Tt
dt  a a  a a
M C M C

Uz imaj ućiuobzir igubi takt

opl otneenergi
j
enapov
ećanj
etemperature u objektu
tada je toplotni bilans za spremnik dat sa:

dTt m m mm
2
 1 Ti  2 Th  1 Tt . (2.5)
dt M M M

Svedosadašnjeanali
zekojeuurađenezasnov anesunapr etpost avkamadasu
t
opl
otniiz
mjenj
ivač iobjekatideal
nitj
.da t emper atura na i z lazui zt opl
otnog
i
zmj
enji
vačai
mai stuvr
ij
ednostkaoiuspremniku ili objektu respektivno.

-8-
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

2.3. MODEL 3 –nei

deal
nit
opl
otnii
zmj
enj
ivač

Kakos upr et
hodnepr et
postavkezasni v
anenai dealnos t
iizmjenjivačat oplot
et j
.
da gubici ne postoje. Sljedećikorakumodel i
ranj
upr oces ajemodel i
ranjenei dealnog
toplot
nogi z
mj enji
vačat akodai zlaznatemper at
uraser az l
ikuj
eodi steuspremniku ili
objekt
u.Tak oj epot r
ebnouv est
igubit
kekoj imoguoponašat ireal
ni si
st em.
U ov omemodel ur az mat r
atićemonei dealnit
oplotniizmjenji
vačpost avl
jenunut ar
spremnika – akumulatora sa temperaturom Ti na ul az uut oplotnii z
mj enji
vač i
temperaturom Te na i zlazui zi z
mjenji
vača.Tak ođeri mamo itoplotni spremnik
temperature Tt koja se mijena u toku vremena. Slika 2.3.prikazuješemat skiprikaz
model anei dealnogt oplot nogizmjenji
vača.

Slika 2.3. Shematski prikaz Modela 3 –nei

deal
nit
opl
otnii
zmj
enj
i
vač

Sa razmatranjem predstavljenog modela mož

ese obr
azl
oži
tit
opl
otnibi
l
ansna
sl
j
edećinačin:

dTe
M t CV CV 
m  Ti Te 
K e 
Te Ti 
dt

gdje je Ke def i
nis
ano kao koef
ici
jent topl
otnog tr
ans
fer
a, između t opl
otnog
i
zmj enj
iv
ačaispremnika.
Uneki m sl
učaj
evimamimožemoi z
v est
itopl
otnibi
l
anszaspremnik kao:

dTt
M t CV K e 
Te Tt 
K 2Tt (2.6)
dt

gdje je K2 definisano kao koeficijent gubitka spremnika. Ovaj koeficijent ukl

j
učuj
ei
gubitke u cijevnoj mr eži koj
isesus rećuuz atvorenom kružnom sistemu.
Sljedećaf az
aj eizv ođenjemat ematskihjednači nazaneidealnesl učaj evesvak
og
dijela u sistemu i formiranje podsistema sa svojim setom j
ednači
na.

-9-
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

2.4. Model 4 –kompletan sistem grijanja objekta

Imajućir azmot rennei deal

nitoplot
nii z
mjenji
vačiupr ocesuvedenekoef icij
ente
gubitaka za toplotnu dinamiku spremnika,cj
elokupnisi st
em mož emor az mat ratijoš
j
ednom.Zar azmat ranjećemoposmatrati shematski prikazan model na slici 2.4.

Slika 2.4. Shematski dijagram cijelog sistema sa podsistemima

Svakiodpodsi stemabitćeposebnorazmat ran.Speci fičnemat ematskef ormul

e
ćesei zvestizasvakiodmodelaionićebitipredstavljeni u Simulinku u narednom
poglavlju rada.Nakon t
oga sv
ipodsist
emibi tiće obj edinjeniu ci j
elovi
tsistem u
konačnom model ukojićetak
ođerbi
tisi
muli
ran.

2.4.1. Podsistem 0 –toplotni izvor

Ovaj podsistem pretvara snagu toplotnog izvora u ulaznu temperaturu, koja se

koristi kao ulaz u ostale podsisteme cjelokupnog sistema. Ulaz u podsistem 0 mož e
biti neka funkcija, na primjer, izvor konstantne snage ili promjenjive snage. Toplotna
energija u masi M f l
uida,speci f
ičnet opl
oteCV i temperature T predstavljena je sa:

Toplotna energija = MCVT

Snaga Pi,j
evel
i
činapr
omj
eneener
gij
eii
znosi
:

d
MCV T  d
MT   dT 
Pi  CV CV 
M m
T ,
dt dt  dt 

gdje je m' uvedeno k ao količina protoka f

lui
da unut art oplot
nog iz
mjenj
ivača kod
izvora snage. Tada mož emo pr eur edi
tiupotrijebljen izraz za vel
iči
nu promj
ene
temperature proizvedene od ulazne snage:

dT P mT
 i  . (2.7)
dt CV M M

- 10 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

2.4.2. Podsistem 1 –i
zmj
enj
ivačukol
ekt
oru

U ov om podsi st emu model ir

a se topl otniizmj enjivačsmješten u kolektoru koji
preuzima toplotu od toplotnog izvora i predaje je u cijevnumrežukoja je postavljena
u spremnik –akumulator.Voda st r
ujikr oz toplotnii zmjenj
i
vač t emper atur
e Te1 tj.
temper at
urav odekoj akr užikr ozspremnik u cijevnom sistemu. Voda predaje toplotu
ut oplot
nom i zmj enji
vaču u spremnik temperature Ti.Ov dje postojit akođer i
temperatura TP koja dolazi od izvora snage ikaot akvapodižet emper aturuv odeu
toplotnom i
zmj enji
v aču. To je prikazano slikom 2.5.

Slika 2.5. Shematski dijagram podsistema 1- t

opl
otnii
zmj
enj
i
vaču kolektoru

Sa slike 2.5. na osnovu ulaza i izlaza u podsistem mož

emo z
akl
j
uči
tida je
j
ednači
nat oplotnog bilansa za ovaj podsistem:

dTi
M i Cv K e 
TP Ti  CV 
m1 Ti Tei 
. (2.8)
dt

2.4.3. Podsistem 2 –t
opl
otnii
zmj
enj
ivačuspremniku

Ovaj podsistem je zasnovan na grijanju vode u toplotnom spremniku preko

toplot
nogizmjenjivača.Onjeobjašnj
enrani jeumodel u3.Pr emat ome,nećemodal j
e
diskutovat
ionj emu,v ećsamopr ezent
ov at
ijednačinetoplotnogbil
ansa.To jest, za
izmjenji
vačtopl
ot nibi
lansi
zgl
eda:

dTe1
M e1C v CV 
m1 Ti Te1 
K e 
Te1 Tt 
,
dt

a za spremnik:

dTt
M t Cv K e 
Te1 Tt 
K e 
Tt Te 2 
K 2Tt . (2.9)
dt

- 11 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

2.4.3. Podsistem 3 –sekundar

nit
opl
otnii
zmj
enj
ivaču spremniku

Ov ajpodsi stem model ira sekundar ni topl ot

nii zmj enj
ivač koji iz toplotnog
spremnika uzima toplotu za grijanje objekta zatvorenim sistemom.Onj eusuš ti
niisti
si
st em k ao podsi stem 1. I pak, kada s er azmat r
a mat emati
čki ov aj t oplotni
i
zmj enji
vač,drugači jialgebar skisimbol ipredstav l
jaj
u drugači j
e argument e od oni h
koji su većv i
đeniupodsi stemu1ipot rebnoj ei zvestij
ednačinut oplotnog bilansa za
ovaj podsistem i ona je data sa:

dTe 2
M e2Cv K e 
Tt Te 2  CV 
m2 Te 2 Te 3 
. (2.10)
dt

2.4.4. Podsistem 4 –t
opl
otnii
zmj
enj
ivačuobj
ekt
u

Usušt iniovojekopi
japodsist ema2i z uzevšt oseov djetopl otniiz
mj enj
ivačnalaz i
u objektu. Neophodno je uvesti koeficijent toplotnog transfera K3 koji predstavlja
topl
otne gubi t
ke u obj
ektuk ojiukl j
učuj u gubi tke protoka u z atvorenom cijevnom
sist
emu.Takođerse uv oditemper atur a obj ekta TH.Poz nav ajućida j e podsist
em
i
dentičanpodsi st
emu2j ednačinat oplotnogbi lansaz atopl ot
niiz mjenji
vačje:

dTe 3
M e3C v CV 
m2 Te 2 Te 3 
K e 
Te 3 Th 
, (2.11)
dt

i za objekat:

dTh
M aCa K e 
Te 3 Th 
K 3Th . (2.12)
dt

Sadaj
ekompl
eti
ranči
t
avsi
stem i
mož
esenapi
sat
imodel za kompletan sistem.

- 12 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

3. SIMULACIJA SISTEMA ZA GRIJANJE

Za simuli
ranj
e ponaš anja sistema j e upot ri
jebl
j
en progr amskipaketMat lab
Si
mul i
nk.Simuli
nkjeprogr amskipaketz amodel ir
anje,simul
acijui anal
iz
udinami čkih
si
stema.On podr žava linearne i nelinearne sisteme, modelirane u neprekidnom
vr
emenu,odr eđenom vr
emenui l
ikombi nacij
om oba.
3.1. Simulacija modela 1 –idealni toplotni akumulator
Na osnov u matemat i
čke analize u poglavlj
u ov og r
ada 2. 1z aj ednost av an ti
p
akumulatora toplote tj. spremnika t opl
ote mož emo pristupit
ikr eiranj u model au
programsk om pak et
uMat l
abSi mul i
nku,kojiizražav aodzi
vsi stemakoj ipr edv iđamo.
Pr i
mjer i
ceuj ednost
av nom slučaju,kadaz aul azumodelpost av i
moul az nuv ar i
jabl
u
kao step ulaz temperaturnogizv oraij
ošbezgubi taka,temper aturaspremnika trebalo
bi da raste eksponencionalno u odnosu na ulaznu temperaturu. Na slici 3.1. prikazan
j
e bl ok di j
agr am i z
građen u Mat l
ab Si mul i
nku z a simul acij
u r ada i deal nog
akumulatora toplote.

Slika 3.1. Simulink model jednostavnog toplotnog akumulatora

Par
amet
rikoj
isuk
ori
št
eniusi
mul
aci
j
i:
m' = 0,2 [l/min]; - masav odekojakr už ikr
ozci
jevnumr ež
u,
M = 15 [kg]; - masa vode u toplotnom akumulatoru,
step input Ti = 1 [°C]. - ulazna temperatura.
Vrijednosti zadatih parametara su tako izabrane da odgovaraju stvarnim
post ojećim fizički
m model i
ma kojisu dos tupnina t r
ž ištu.Odzi
v pr
edst
avl
j
enog
sistema idealnog toplotnog akumulatora je prikazan na slici 3.2.

Slika 3.2. Izlaz za akumulator toplote

- 13 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

Kaošt ojepr i
kazanonasl ici3.2.odz i
vmodel aj epr edviđanjedaz ast epul az
temperature sa korakom 1 [°C], izlaz raste eksponencionalno u odnosu na vrijednost
ulaz a. Ov o pokazuje da j e odr ađena mat ematička anal i
za tačna z a dat e
pretpostavke. Ovaj model je daleko prejednostavan da bi bio od neke stvarne
vrijednosti za modeliranje datog sistema. Zato je predstavljen drugi model koji
ukl j
učujet opl
otnoopterećenjespremnika.

3.2. Simulacija modela 2 –t

opl
otniakumul
atorsaopt
erećenj
em

Dabisei zvršila simulacija modela 2 za kreiranje blok dijagrama u programskom

paket uMat l
abSi mul inkiskor i
sti
tićemoj ednači nu 2.5. iz poglavlja 2.2. Tada mož
emo
kreirati blok model toplotnog spremnikasaopt erećenj em L. Izgled takvog modela koji
j
eopi sanj ednačinom 2.5. je prikazan na slici 3.3.

Slika 3.3. Simulink model toplotnog spremnikasaopt

erećenj
em L

Par
amet
rikoj
isuk
ori
št
eniz
aov
ajmodelsu:
Mt = 1000 [kg]; - masa vode u spremniku,
Ma = 36 [kg]; - masa vazduha u objektu,
CV = 4200 [J/kg°C]; - specifi
čnitoplotnikapacitetv ode,
Ca = 1,006CV; - specifi
čnitoplotnikapacitetv azduha,
m'1 = m'2 = 0,2 [l/min]; - protok vode u cijevnom sistemu (pr
epor
učeno)
,
step input = 1 [°C] - ulazna temperatra.
Vrijednosti za spremnik, objekat su tako izabrane u odnosunastvar
nev el
iči
ne
kod post ojećih stvarnih model a sistema koj isu dost upnina tr
žišt
ut ako da
predv iđanjeponašanj asistemašt obl ižeodgov ararealnom stanj
usi
stema.Izl
azne
vrijednosti za ovaj model su prikazane na slici 3.4. za toplotu akumuliranu u
podzemnom spremniku i 3.5. za toplotu akumuliranu u objektu.

- 14 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

Slika 3.4. Odziv temperature u toplotnom spremniku za Model 2

Slika 3.5. Odziv temperature u objektu za Model 2

Oba dijagrama na slikama 3.4. i 3.5 pr ikazuj

uv eoma sl i
čan obl
ik i daju
eksponenci onalnirastuodnosunast epul azt emper atur
e.Ov oseočekuj eimaj ućina
umu da nema toplotnih gubitaka iz sistema. Temperatura u spremniku raste egaktno
ponašanj uakumul aci
jet oplote kojaj eanal izir
ana umodel u 1.U sami m odz i
vi
ma
model aj e pri
kazano nez natno k ašnj enjez at opl ot
u u objektu.Kašnjenje si
mul i
ra
kratko vrijeme potrebno za transfer toplote od spremnika do objekta.

- 15 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

3.3. Simulacija modela 3 –nei

del
anii
zmj
enj
ivačt
opot
e

Da bii zvrši
lisimul iranj
er ada nei del anog i t
mjenj
ivača toplot
ei skori
ti
ćemo
j
ednači nu 2.6. za kreiranje modela j ednog t oplot
nog izmjenj
ivača kojizagri
jav
a
spremnik –akumulator i predstavljen je slikom 3.6. Konačno,ov ajmodelmož ebi t
i
upotr
ijeblj
enkaopods i
stem ukonačnom model učitavogsistema.Sljedećafazaj e
i
zvođenj ejednačina z a ne idealne sluč ajev e svakog di
jel
a u sist
emu if or
miranje
podsistemasasv oj
im set om jednačina.

Slika 3.6. Si
mul
i
nkmodelz
anei
deal
nit
opl
otnii
zmj
enj
i
vačkoj
izagr
ij
avaspremnik

Parametrikojis
ukor iš
teniz
aov
ajmodelsui
dent
ič
nioni
makoj
isupr
ij
ebi
l
iuz
eti
sa dodatkom prametara:

Ke = 0,75 - koeficijenti skorišt

enj aizmj enjivačatopl ot
ei
K2 = 3,33 - koeficijent toplotne izolacije spremnika.

Slike 3.7. i 3.8. pokazuju odz

ivkoj
isepr
edvi
đazaupot rebu ovih parametara. Na
prvom dijagramu (slika 3.7.) prikazana je temperatura na izlazu iz toplotnog
i
zmj enji
vača,a na drugom (slika 3.8.) dijagramu je prikazana temperatura u
spremniku.

- 16 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

Slika 3.7. Odz

ivt
opl
otnogi
zmj
enj
i
vačaz
a Model 3

Slika 3.8. Odziv toplotnog spremnika za Model 3

Predv i
đanj
e odz i
va pokaz uj
e da t emperaturav ode na i z lazu i zt oplotnog
izmjenji
v ača rastev eoma br zo, u eksponenci onalnom odnosu na st ep ul az
temper ature ivrij
eme si mil
uacij
e.Međut im,temper atura u spremniku nikada ne
dostižeul aznuv ri
jednost.Ovosemož eobjasnititoplotni
m gubi ci makoj ipost oj
eu
sist
emu,akoj esmoimiuv el
i.Tak ođerj ezabil
ježenodav ri
jemeodz i
vaspremnika
je mnogo sporije i treba skoro cijeli dan da dostigne maksimalnu temperaturu.
Kompar acij
om s ai dealni
m slučajem,moguća j ez apaz i
tidv af aktor az at o.Pr vi
maksimalna dostignuta temperatura je redukovana, a drugi faktor je vrijeme potrebno
da spremnik dostigne maksimalnu temperaturu koje jeuv ećano.

- 17 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

3.4. Simulacija modela 4 –kompletan sistem grijanja objekta

Da bi simulirali kompletan sistem grijanja prvo moramo pojasniti i kreirati
simulacione dijagame za svaki ponaosob elemenat sistema tj. podsisteme.
Kompletan model se zasniva na povezivanju svih podsistema zajedno u jednu cjelinu
kako su numerisani. Naravno, gdje se temperaturne vrijednosti prenose unutar
narednog podsi stema t u mor
a bi t
iukl j
učena iv eli
či
na pr ot
oka.Ovim se mi sl
ida
moramo ukl jučit
ibr ojače pr et
hodni h kr ugova.I zl
azitakođermor aj
u bitipraćenit j.
temperatura u objektu i temperatura u toplotnom spremniku.

3.4.1. Simulacija podsistema 0 –toplotni izvor

Kor i
stećij
ednačinu2. 7kojom jeopis antoplot
niizv or,modelkoj ibibioizgrađenu
Simulinku kao podsistem 0 ima kao ulaz snagu Pi i daje kao izlaz temperaturu TP.
I
zlaznat emper at
urać ebitipost
avlj
enakaoul aznafaz aunar ednipodsi st
em 1.

Slika 3.9. Podsistem 0 konstruisan u Simulinku

U ovome radu je razmatran toplotnih izvor konstantne snage, zbog

pojednostavljenja izrade rada. Moguće je da kao pogodanulazmož ebit
ipozi
ti
vna
vri
jednostsi nusne f unkcij
e sa k ojom će s e si
muli
rat
ipov
ećanje snage do v
rha
opterećenja( podne)ismanj enje snage dokj eizv
orne prest
ane davat
i(zal
azak
sunca). Ovo je demonstrirano na slici 3.10.

Slika 3.10. Mogućaul

azna funkcija izvora snage

Ulazna funkcija na slici 3.10. pretpostavlja da je ekvivalentna broju svjetlosnih sati

danait amni hs at
inoći .U stv
ar nosti,onav arirakrozci jel
ugodi nus av išesv j
etlosnih
satit
okom l j
et aisav išet amniji
hs atiuz i
mi.Također, vremenski uslovi se ne uzimaju
u obzir u ovoj funkciji, kao naprimjer, hladnog dana dolazi manje snage u sistem.

- 18 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

3.4.2. Simulacija podsistema 1 –i

zmj
enj
ivačt
opl
oteukol
ekt
oru

Za kreir
anj e bl ok di
jagr
ama u Mat lab Si
muli
nku koj
ibiopisi
vao ponašanj
e
i
z mjenji
vačat opl oteukol ekt
oruposl
už i
tićemos ejednači
nom 2.
8.koj
apredstavl
j
a
toplotnibil
ans i z mjenji
vača t
opl
ote koj
is e nal
azu u kol
ekt
oru.Bl
ok di
jagr
am je
prikazan na slici 3.11.

Slika 3.11. Blok dijagram podsistema 1 –i

zmj
enj
i
vačt
opl
oteukolektoru

3.4.3. Simulacija podsistema 2 –i

zmj
enj
ivačt
opl
oteuspremniku

em pr
Ovaj podsist edst
avl
ja podsi stem k oj
i prikazuje ponašanj e t opl ot
nog
i
z mjnji
v ačait
oplotnogspremnika. Iako je on u potpunosti opisan u poglavlju koje
opisuje model3,j ošjednom ćemo pr edstavit
iblokdi jagram koj ipredstavlja ovaj
sistem.

Slika 3.12. Blok dijagram podsistema 2 –i

zmj
enj
i
vačt
opl
otei
spremnik

- 19 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

3.4.4. Simulacija podsistema 3 –sekundar

nii
zmj
enj
ivačt
opl
oteuspremniku

Ovaj podsistem modelira sekundarni topl ot

niizmj enj
ivač kojii zt oplotnog
spremnikauz i
mat oplot
uz agr i
janj eobj ektaz at
vor
eni
m sistemom.Onj eusuš ti
niist i
sistem kao podsistem 1. opi sanj ej ednačinom 2.
10.Blok dijagram koji predstavlja
simulacioni model predstavljen je slikom 3.13.

Slika 3.13. Blok dijagram podsistema 3 –sekundar

nii
zmj
enj
i
vačt
opl
oteuspremnik

3.4.4. Simulacija podsistema 4 –i

zmj
enj
ivačt
opl
oteuobj
ekt
u

Usuštiniov oj
ekopi japodsi stema2i zuz evštoseov djetopl otniizmjenji
vačnalaz i
u objektu. Neophodno je uvesti koeficijent toplotnog transfera K3 koji predstavlja
topl ot
ne gubitke u objektuk ojiukl jučuj
u gubi t
ke protoka u z atvorenom cijevnom
sistemu.Tak ođerse uv odit emper atur
a obj ekt
a TH. Blok dijagram koji predstavlja
simulacioni model predstavljen slikom 3.14. Podsit
em 4 j eopi sanj ednačinama2. 11.
i 2.12.

Slika 3.14. Blok dijagram podsistema 3 –i

zmj
enj
i
vačt
opl
oteuobj
ekt
u

- 20 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

I na samom kraju nakon predstavljanja svih podsistema i njihovih simulacionih

blok dijagrama predstavljen je konačanmodelsistema grijanja je prikazan na slici
3.15. Model se kreira povezivanjem svih podsistema u jedan sistem gdje izlaz jednog
podsistema predstavlja ulaz u drugi podsistem

Slika 3.15. Konačni

modelsistema grijanja predstavljen u Simulinku

Imaj ući kompl etno r azv

ij
en model , predv i
đanje odziva sistema mož e bi ti
napravljeno za bilo koju kombinaciju si
stema.Modeldopuš t
ami j
enjanj
epr omjenji
v ih
paramet ara, prav ljenje moguć eg moni t
ori
nga efekta promj ene par amet ara na
performans e sistema.Kao pr imjermož ese uz et
i parametar K3, koji predstavlja
gubitkesi s
temauobj ektu.Zaov uv ježbuizabranisupar ametr
ikojisepodudar ajusa
fi
zi
čki m model i
mak ojipostoj
enat ržištuionisu:
Me1 = Me2 = Me3 = 1 [kg]; - masav odeui z mjenj i
vačima,
m'1 = m'2 = 0,2 [l/min]; - protok vode kroz cijevi,
Mt = 1000 [kg]; - masa vode u spremniku,
Ma = 36 [kg]; - masa vazduha u objektu,
CV = 4200 [J/kg°C]; - specifičnat oplota,
Ke = 0,75; - koeficijentef i
kas nost iizmj enji
vačai
K2 = 3,33 - koeficijent toplotne izolacije spremnika.

Slike 3.16., 3.17. i 3. 18.pr eds tav

ljaj
u odz i
ve sistema zar azli
čit
ev r
ij
ednost i
parametra K3 ( 0,25; 6, 66; i 12) .Ov djet rebapaž nju usmjeri
tina demonst raciju
efektav eoma dobr oi zoli
r anog obj ekta u odnosu na obj ek ats av eoma lošom
izolacijom t
j.većav ri
jednostf aktoraK3 oz nač av al
ošij
ui z
olaci
juiobr nuto.
Tak ođerje moguće uz etiu obz i
rismanj enj
e ef
ikasnostitoplotni
hi zmj
enjivača
nakon nekog vremena rada, kao i spremnika –akumulatora toplote, primjerice od
uslova rada, gubitka svojstava izolacije jer se nalazi pod zemljom i sl. To ovdje nije
biopr edmeti straživanja,al ibibiloj akokor isnosat ačk eekonomskogaspekt aisa
aspekta vijeka trajanja sistema i to razmotriti.

- 21 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

Slika 3.16. Odziv sistema sa K3 =0,25

Slika 3.17. Odziv sistema sa K3 =6,66

- 22 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

Slika 3.18. Odziv sistema sa K3 =12

Mož es ev idjet
idaper f
ormanser apidnoopadaj ukakot oplotnigubi
ciuobjekt
use
povećav aju,št oj el ogično.Št o su v ećit oplotnigubi cit o će se posti
ćimanja
maksimalna temperatura sistema. Mi jenjajućikoefici
jentgubi tkaobjekt
anemaef ekt
a
na odziv na output spremnika, kako je prikazano na slici 2.19.

Slika 3.19. Odziv spremnika za sve vrijednosti parametra K3

Ipak,l ako se mož ev idj

etije da sa niži
m koef icij
ent
om gubitakaodzi
vobjekta
dolazi veoma blizu gotovo da se podudara sa odzivom spremnika.Ov oz
načidabi
bolj
om i zolaci
jom obj ekta bi
loi zvedeno efi
kasnij
ei skor
išt
enj
et oplot
e,a it
oi gra
važnuul oguudanašnj ojenor mnojpot r
ošnj
iener gi
j
e.

- 23 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

ZAKLJUČAK

Modeliranjem i simulacijom ovakvog sistema za grijanje postavljaju se temelji

budućojpr imj eniov akv i
h si stema z ai ndivi
dual ne objekte.Moguće je na osnovu
simul acijei zvršit
iopt i
mi zacij
uipos t
ićitakvukonf i
guracij
usi stemakoj anez ahtjeva
vel i
kapočet nafinanski jskaul aganja kako to sada nat rži
štuizgleda. Optimizacijom se
post ižebol ja iskoristivostsi stema,as ami mt imeimanj apot rošnjadodat nihi zvora
ener gije,tesmanj i
v anjet roškov apotrebnihzat oplot
nikomf or.Ovo igra veliku ulogu
u smanj enju pot roš nje ener gij
ej erse z a sv rhu grij
anjat r
ošioko 40% ukupne
pot rošnj eener gij
e.
Nast anakpr obl emapr i
li
kom ov akv ogistraživanjakompj uterskim model om mož e
biti u zahtijevanju t ačnih ul azni
h podat aka z a simulacioni model. Podaci o
vremenskim prilikama na duž iperi
od z ahtijevaju drugačij
iv id simul aci
jek ojać e
prikaz i
v atigr i
j
nisist em ust v arnojsituacij
i
.Kaoikodmnogi hf i
zički
hmodel a,stvarni
rezultati ne prat ebašuv ij
ekegz akt
nomat emat ičkuteorij
u.Sugestija je da ovi podaci
budukor išteniz ajednosapr oizvolj
nom funkcijom i kompjuterskim programom koji
veoma dobro simuliraju vremenske podatke na osnovu kojih bise mogl oi zvrši
ti
predv iđanj eponašanj asi st
emaza grijanje solarnim kolektorom.

- 24 -
Modeliranje, simulacija i optimizacija Seminarski rad

LITERATURA

[1] N.
Pet
ri
ć,I
.Voj
nov
ić,V.
Mar
ti
nac,'
'
Tehni
čkat
ermodi
nami
ka'
'
,Spl
i
t2007.

[2] Y.A.Cengel and M.A.Boles, ''Thermodynamics: An Engineering Approach'',

5th ed, McGraw-Hill, 2006.

[3] Steven T. Karris, ''Introduction to Simulink with Engineering Applications'',

Orchard Publications, 2006.

[4] B.R.Hunt, R.L.Lipsman, J.M.Rosenber, ''A Guide to Matlab'', Cambridge

University Press, 2001.

[5] P.
Kal
uđer
ić,'
'
Mat
emat
i
čkimodelsi
stemagr
ij
anj
a'
',KGH,
No2,Beogr
ad2000.

[6] http://www.thermofluids.net/

[7] http://en.wikipedia.org

[8] http://rcw.raifoundation.org/course-mechanical.htm

[9] http://hyperphysics.phy

- 25 -