Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 20

Maturski rad: Ekonomika preduzeća

SADRŽAJ

UVOD ...................................................................................................................................................... 2
1. POSLOVNA EKONOMIJA...................................................................................................................... 4
1.1.EKONOMSKI SISTEM.......................................................................................................................... 4
2.PREDUZEĆE .......................................................................................................................................... 5
2.1.ELEMENTI PREDUZEĆA ...................................................................................................................... 6
3.EKONOMIKA PREDUZEĆA .................................................................................................................... 7
3.1.PREDMET IZUČAVANJA EKONOMIKE PREDUZEĆA ............................................................................ 8
3.2.MEZOEKONOMIJA ............................................................................................................................. 9
3.3.PREDUZEĆE KAO MEZOEKONOMSKI ORGANIZACIONI SISTEM ...................................................... 10
4.CILJ EKONOMIKE PREDUZEĆA............................................................................................................ 13
5.METODE IZUČAVANJA EKONOMIKE PREDUZEĆA .............................................................................. 14
6.SREDSTVA ZA RAD.............................................................................................................................. 17
7.ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………………………………………………………19

8.LITERATURA…....................................................................................................................................20

1
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

UVOD

Ekonomija je naučna disciplina koja proučava kako društva upotrebljavaju oskudne resurse da
bi proizvela određena dobra i usluge i raspodijelila ih među ljudima.

“Ekonomija” i “ekonomika” nisu identični pojmovi. Ekonomija je širi a ekonomika uži


pojam.

Ekonomija kao nauka bavi se razotkrivanjem, analizom i produbljivanjem saznanja o


ekonomskim zakonitostima i pojavama u društvenoj proizvodnji sa stanovišta analize odnosa
proizvodnje (klasična ekonomska teorija), odnosno racionalnosti upotrebe ograničenih resursa
i neograničenih ljudskih potreba. Analiza se vrši na makro i mikro nivou.

Ekonomika kao posebna nauka izčava konkretnu ekonomsku stvarnost kao i zakonitosti koje
vladaju u datom sgmentu društvenog života. Tako, dok politička ekonomija izučava zakone
po kojima se proizvodi, razmjenu i raspodjelu u cilju zadovoljenja ljudksih potreba,
ekonomika se bavi problemima ispoljavanja produkcionih odnosa na nivou određenih sistema
npr. država, privredne djelatnosti i grane ili ekonomskih subjekata – preduzeća.

Ekonomika proučava kako ljudi alociraju i koriste rijetke resurse u svrhu proizvodnje dobara
kojima zadovoljavaju svoje potrebe

Suštinska istraživanja ekonomike obuhvataju:

 opštu ekonomsku teoriju,


 ekonomiku privrednog sektora ili grane i
 ekonomiku preduzeća.

Ekonomika preuzeća je najmlađa naučna disciplina iz oblasti ekonomskih nauka.


Geneza potiče od grčkih riječi oikos i nomos što znhači “zakonitost poslovanja u kući”.
Ekonomika preduzeća dobila je ime jer obuhvata područje poslovanja preduzeća, a budući da
je preduzeće osnovna ekonomska ćelija društva.
Ekonomika preduzeća je disciplina ekonomske nauke koja proučava poslovanje preduzeća u
cilju definisanja principa, upravljačkih pravila i mera, čija primena u praksi treba da omogući
efikasnije ostvarivanje ciljeva preduzećaEkonomika preduzeća omogućava efikasnije
ostvarivanje ciljeva preduzeća Ekonomika kao nauka o privrednim preduzećima je
interdisciplinarna nauka koja u svom posmatranju ne uzima samo spoznaje koje se bave
izučavanjem problema preduzeća nego i spoznaje drugih nauka: psihologije, sociologije,
pravniha nauka.Ekonomika preduzeća najbliže je povezana sa nizom makroekonomskih i
mikroekonomskih nauka

2
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

Ekonomska stvarnost posmatra proces privređivanja kao proces z apribavljanje materijalnih


dobara u koji čovjek unosi svoju radnu sposobnost, sredstva za rad i materijal. Ekonomska
stvarnost se sastoji o ulaganja elementa prizvodnje u reprodukciju i rezultata reprodukcije u
kojoj vlada osnovni ecc zakon zakon vrijednosti, koji kaže da je vrijednost proizvoda onoliko
koliko je utrošeno društveno potrebnoga rada za njegovo dobijanje.

Iako je ekonomska stvarnost cjelovit skup privrednih manifestacija, koje se odvijaju u četiri
osnovne faze ciklusa reprodukcije – proizvodnja, razmjena,raspodjela i potrošnja – nauka
uspijeva da, apstrahovanjem, analizom, sintezom, i drugim metodama, razluči ekonomske
zakonitosti koje vladaju na nivou mezoekonomije. Na toj osnovi razvila se ekonomika
preduzeća1 koja je usmjerena na izučavanje mezoekonomije.

Preduzeće je privredni subjekt u okviru koga se, u robno – novčanoj privredi obavlja određena
privredna delatnost. To bi bilo po definiciji šta je preduzeće, Korsel Seneju definiše
kao„svaku ljudsku aktivnost koja koristi razne sile da bi ostvarila određeni cilj“ Njegova
definicija vezuje preduzeće za ljudsku aktivnost što je u potpunost itako mada je i sam pojam
preduzeća evoluirao kroz veme tako da u savremenoj teoriji se preduzeće tretira kao
racionalni, ekonomski sistem sa preduzetnikom na čelu. Po tržišnom konceptu „svaki
samostalni finansiski subjekt koji proizvodi za tržište robu ili usluge“ predstavlja preduzeće.
Preduzeće kao cjelinu možemo posmatrati sa više strana. Tako da ćemo u ovom radu u
kratkim crtama obraditi neke od osnovnih . Sam razvoj ekonomije i preduzeća u širem smislu
posmatrano je taj da su preduzeća prestavljala nosioce i generatore ne samo razvoja
ekonomije, već i društva, odnosno civilizacije. Od njihovog poslovanja, rasta i razvoja –
umnogome zavisi tempo privrednog i društvenog razvoja svake zemlje, širih i užih regiona.

1
To je uslovljeno specifičnostima kaoje vladaju u mezoekonomskim sistemima za razliku od ukupne društvene
privrede ili njenih pojedinih djelatnosti.

3
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

1. POSLOVNA EKONOMIJA

Poslovna ekonomija se različito definiše (primenjena mikroekonomija, nauka o upravljanju,


okvir za analizu problema poslovnog odlučivanja). Poslovna ekonomija je skup disciplina
ekonomske nauke koje, svaka sa svog stanovišta, izučavaju poslovanje preduzeća u cilju
definisanja principa, pravila i tehnika, čija primena u praksi omogućava efikasno ostvarenje
ciljeva preduzeća

Poslovna ekonomija je naučna disciplina koja izučava ekonomiju preduzeća. Ona pronalazi
ekonomske zakonitosti koji deluju u ekonomiji preduzeća i formuliše ekonomske principe
čijom se primenom u organizovanju procesa reprodukcije stvari maksimalno približavaju
objektivno mogućim rezultatima. U tom cilju poslovna ekonomija posebno proučava ulaganja
u reprodukciju i faktora koji ih uslovljavaju. U tom kontekstu poslovna ekonomika se bavi
kvalitativnom i kvantitativnom analizom svih ekonomski relevantnih fenomena preduzeća.
Otuda ona permanentno istražuje ekonomske resurse u preduzeću i iznalazi rešenja za
ostvarenje odabranih ciljeva.Poslovna ekonomija izučava rezultate reprodukcije, ulaganja u
proces reprodukcije, odnose između i faktore koji uslovnjavaju te i takve odnose.
Sagledavajući te odnose poslovna ekonomija predlaže praktične mere kojima se utiče na
rezultate i ulaganja, a time i na kvalitet ekonomije preduzeća. Istražujući načine delovanja
ekonomskih zakona - poslovna ekonomija definiše načela kojih se treba pridržavati radi
ostaarenja efikasnosti u poslovanju.

Discipline poslovne ekonomije:

 Opšte discipline
 Funkcionalna područja
 Pomoćna područja
 Posebna područja

Opšte discipline poslovne ekonomije:

 Ekonomika preduzeća
 Poslovno upravljanje (menadžment)
 Organizacija

1.1. EKONOMSKI SISTEM

Ekonomski sistem podrazumjeva određenu organizaciju proizvodnje u nekom društvu.U


ovom organizacionim ćelijama postoje više sistema:

1. mikroekonomije (ekonomije proizvođača i pojedinaca)


2. mezoekonomije (ekonomije preduzeća)
3. makroekonomije (ekonomije drušveno – političke organizacije)

4
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

Ova tri elementa zajedno čine ekonomski sistem

1. Mikroekonomija je ekonomija pojedinca- clana radnog kolektiva, podrazumevajuci


elemente i faktore bitne za ostvarivanje licnih ekonomskih potreba. Elemente
mikroek.cine proizvodi ili reprodukciona vrednost utrosene radne snage i rad
pojedinca, kojima se obezbedje rezultat mikroek. Kao neophodno ulaganje za vrsenje
ekonomskih aktivnosti.Faktori mikroek.uslovljavaju ek.aktivnosti, a mogu se grupisati
u faktore okruzenja u kojem pojedinac deluje, faktore licnosti i njegovog
profesionalnog profila.
Ako ekonomiju proizvođača gledmo kao mikroekonomski sistem, njegovu strkturu
čine:
- svsihodan rad u procesu privređivanja
- rezultat produkcije kojom se podmiruju potrebe nosioca reprodukcije
- čovjek koji učestvuje zato da bi zadovoljio svoej potrebe

2. Mezoekonomija obuhvata integrisanje pojedinaca u sisteme organizacija (kolktive,


preduzeća) tako da se na taj način povečava eikasnost individualnih radnih snaga.
Ovaj sistem funkcioniše na principima:Ostvariti što veči rezultat reprodukcije uz što
manje ulaganje elemenata proizvodnje kao i dijela društvenog fonda koji mu stoji na
raspolaganju. Mezoekonomski sistem se sastoji od šest podsistema: 1. Faktori mezoek
sistema; 2. Mezoekonomski proces; 3. Ulazni elementi mezoek procesa; 4. Izlzni
elementi mezoek procesa; 5. rezultato mezoekonomskog sistema; 6. Raspodjela
ostvarenih rezultata.

3. Makroekonomija obuhvata ekonomki sisem društveno – političke zajednice sa


svojim globalnim ciljevima u procesu reprodukcije. Osnovni cilj makroekonomije je
da proizvede što veći obim materijalnih dobara sa što manje utroška drušzvenog fonda
rada.

2. PREDUZEĆE

Preduzeće kao ekonomski poslovni sistem je oblik društvene organizacije reprodukcije.


Funkcionišući preduzeće transformiše određena ulaganja u rezultate. Rezultati privrednih
aktivnosti su proizvodi i usluge koji zadovaoljavaju ekonomske potrebe pojedinaca i društva.
Preduzeće je osnovni subjekt tržišne privrede. Ono mora raspolagati odgovarujućim
resursima. Osniva se da bi osvarilo ekonomske ciljeve, a oni se ostvaruju primenom
ekonomskih principa i zakona.

5
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

Razlozi postojanja preduzeća su upravo prednosti zajedničkog rada zaposlenih u odnosu na


rad pojedinca:

 Podela rada i specijalizacija zaposlenih – ukupan zadatak preduzeća se raspodeljuje na


zaposlene članove kolektiva, što omogućuje razvoj njihovih radnih sposobnosti
 Iskorišćenje tahnike i tehnologije postižu se: 1) efekat ek. obima je smanjenje trškova
pod jedinici proizvoda usled povećanja obima proizvodnje; 2) efekat širine je
smanjenje troškova usled širenja asortmana proizvoda
 Upravljanje promenama iz okruženja podrazumeva povećanje promena u okruženju da
bi preduzeća predupredila negativne uticaje a iskoristila pozitivne
 Smanjenje transakcionih troškova koji nastaju pri vršenju transakcija. Preduzeće
nastoji da što uspešnije koordinira resurse te smanji transakcione troškove
 Stimulacije i kontrola su bitne za preduzeće jer obezbeđuju pretpostavke za povećanje
efikasnosti rada zaposlenih

Preduzeće predstavlja organizacionu celinu. Obavlja određenu funkciju. Ima potpunu


ekonomsku i pravnu samostalnost. Bavi se:

 donosi planove i programe


 vodi poslovnu politiku
 slobodno je da ugovara poslove
 utvrđuje cene (robe ili usluga)
 ima autonomiju
 ima mogućnost udruživanja po vertikali i horizontali.

Ekonomsku i pravnu samostalnost preduzeće realizuje preko:

 žiro računa (obavljaju se sve imovinsko-finansijske transakcije)


 poslovnih knjiga (koje je preduzeće dužno da vodi)
 opštih akata preduzeća: ugovora o osnivanju, statuta i pravilnika koje preduzeće
samostalno donosi.

2.1. ELEMENTI PREDUZEĆA

1.) KOLEKTIV PREDUZEĆA

Kolektiv čine svi zaposleni nezavisno do radnog mesta i aktivnosti koje obavljaju. On treba da
je usklađen kvalitativno, kvantitativno i vremenski s poslovnim zadacima i ekonomskim
ciljevima preduzeća što podrazumeva skladan odnos između zbirnekolektivne kvalifikacione
strukture kolektiva, veličine i kvalifikacione strukture kolektiva i proizvodnih i poslovnih
zadataka i ekonomskih ciljeva preduzeća.

6
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

2.) SREDSTVA PREDUZEĆA

Sredstva, osnovna o obrtna, treba da su kvantitativno, kvalitativno i vremenski usklađena s


proizvodnim i poslovnim zadacima i ekonomskim ciljevima. Kvantitativna usklađenost
predstavlja skladan odnos između veličine sredstava i proizvodnih i poslovnih zadataka i
ekonomskih ciljeva preduzeća.

Kvalitativno – sklad pojedinih vrsta sredstava u ukupnim sredstvima preduzeća

Vremenski – sklad između veličine i strukture sredstva preduzeća nije jedno za svagda dat.

3.) ORGANIZACIONA STRUKTURA PREDUZEĆA

Primenom principa tehničke podele rada, ukupan zadatak preduzeća raspodeljuje se na


pojedinačne zadatke članova kolektiva. Javljaju se u preduzećima osnovne organizacione i
proizvodne kategorije:

proizvođač – pojedinac je izvršilac aktivnosti koje nisu zasnbovane na tehničkoj podeli rada

proizvođač – kolektiv je izvršilac rada uz tehničku podelu

organizaciona jedinica objedinjuje prethodne

3. EKONOMIKA PREDUZEĆA

Šimun Babić (1970) definiše ekonomiku preduzeća kao nauku koja istražuje opšte ekonomske
zakonitosti koje se javljaju s odgajanjem snage i sredstava u radne procese i sa ostvarivanjem
ekonomskih rezultata obuhvatajući radne procese unutar preduzeća, kao i odnose preduzeća s
tržištem i drugim jedinicama.

S. Kukoleča (1968) definiše ekonomiku preduzeća kao naučnu disciplinu koja izučava
ekonomiju preduzeća kao konkretnu ekonomsku stvarnost u cilju izučavanja ekonomskih
zakona koji djeluju u ekonomici preduzeća te principe rezultata reprodukcije

Ekonomika preduzeca je naucna disciplina koja izucava ekonomiju preduzeća. Predstavlja


sistem znanja i shvatanja koja se odnose na ekonomske procese i stanja, kao i ekonomske
odnose koji proizilaze iz ukupnih ekonomskih interesa-ciljeva poslovanja i razvoja preduzeca.

7
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

Ekonomika preduzeća kao nauka počiva na :

1. Ekonomika preduzeća kao nauka o privrednim preduzećima

2. Privredna preduzeća

3. Preduzetnik

4. Preduzetništvo

3.1. PREDMET IZUČAVANJA EKONOMIKE PREDUZEĆA

Predmet izučavanja ekonomike preduzeća je samo preduzeće, odnosno njegovo unutrašnje i


spoljno poslovanje, ali samo sa aspekta rezultata ulaganja za realizaciju konačnih
rezultata.Ona nije tehnička nauka, nije ni tehnički priručnik. Ona je obična teorija koja služi
praksi.Ne može se od ekonomike preduzeća očekivati kao naučne discipline da tumači tehnike
poslovanja i način privređivanja.Cilj ekonomike preduzeća je permanentno iznalazenje
resenja za probleme koji proizilaze iz ogranicenosti resursa za realizaciju odabranih ciljeva.
Ekonomika preduzeća istrazuje uticaje ek.zakona naproizvodnju i poslovanje definisuci
ek.principe kojih se treba pridrzavati da bi se obezbedila efektivnost i efikasnost
preduzeca.Izucava konkretnu ekonomsku stvarnost, ekonomiku preduzeca, analitiku stanja i
promenu stanja u ekonomiji preduzeca. Teznja je,pri tome, da se utvrde i formulisu
zakonitosti koje se ispoljavaju u reprodukciji u njenim tokovima i razvoju, kao i da se
formulisu odredjeni principi organizovanja radi ostvarivanja dobiti, ek.uspeha i razvoja
preduzeca. Reprodukcija-zakonitosti, tokovi, poremecaji u tokovima i njihova
ek.rehabilitacija, opšti je okvir premeta izučavanje ek.preduzeća, odnosno konkretnije
razmatra:

1) rezultate reprodukcije
2) ulaganje u reprodukciju
3) odnos izmedju rezultata i ulaganja
4) faktora ekonomije preduzeca

Predmet izučavanja ekonomike preduzeća je proces stvaranja vrednosti. Ekonomika


preduzeća proučava faze stvaranja vrednosti, kao i elemente i determinante svake od ovih faza
.Preduzeće je otvoren sistem, koji održava brojne veze sa svojim okruženjem

Ekonomika preduzeća proučava:

 Karakteristike šireg i užeg okruženja preduzeća


 Interakciju preduzeća i njegovog okruženja
 Način na koji se preduzeće prilagođava dejstvu okruženja ili na koji utiče
na okruženje

8
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

Ekonomika preduzeća kao naučna disciplina nastoji proširiti postojeće i doći do novih
objašnjenja, a naročito onih koji se izučavaju kroz:

a) Spoznaju
 preduzetništvo
 marketing
 menadžment
b) Učinak
 psihologija
 motiviranost
 sociologija
 kibernetika
 privredno pravo
 radno pravo i
 ekologija.

3.2. MEZOEKONOMIJA

Mezoekonomija je ekonomija preduzeća i predstavlja organizacionu vezu između


makroekonomije (ekonomije društva) i mikroekonomije (ekonomije proizvođača - pojedinca).
Mezoekonomija predstavlja srednju ekonomiju, ona je podsistem makroekonomije i sadrzi
svoje podsisteme mikroekonomije. Mezoekonomija se ispoljava kao samostalna ekonomija
preduzeca ciji su elementi proizvod i rad i ciji brojni faktori determinisu ostvarivanje njenih
ciljeva-ekonomski uspeh.Mezoekonomija je specifican organizacioni oblik koji obezbedjuje
postizanje ciljeva makroekonomije i mikroekonomije kao izmirenje suprotnosti ovih
ekonomija.U njoj se obezbedjuje osnovno postovanje principa mikroekonomije za jednak rad
jednaka zarada i osnovnog principa makroekonomije za jednake proizvode kao upotrebne
vrednosti jednaka cena.Ona kao takva je predmet izučavanja poslovne ekonomske nauke, koja
se zasniva na izučavanju ekonomske stvarnosti koja funkcioniše na principu ekonomije:
ostvariti što veći rezultat reprodukcije uz što manje ulaganje elemenata proizvodnje - rada,
predmeta rada i sredstva za rad, bez obzira da li se radi o sferi proizvodnje, razmene,raspodele
ili potrošnje.

Kvalitet mezoekonomije se izražava specifičnim izrazima ulazima i izlazima (ulaganjima


elemenata proizvodnje u proces reprodukcije i rezultati reprodukcije) ali tek kada se utvrdi
odgovarajući etalon (osnov sa kojom se ostvareni efekti upoređuju a da bi se takva osnova
mogla utvrditi neophodno je upoznati zakone po kojima funkcioniše mezoekonomski sistem).

Osnovni princip reprodukcije – glasi: ostvariti maximalni rezultat uz minimalna ulaganja.

9
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

Parcijalni princip reprodukcije:

 Prvi princip – produktivnost: ostvariti određeni fizički proizvod s minimalnim


utrošcima radne snage.
 Drugi princip – ekonomičnost: ostvariti određenu cijenu proizvodnje uz minimalne
troškove elemenata
 Treči princip – rentabilnost: ostvariti maximalni dobitak uz minimalno angažovanje
sredstava u reprodukciji.

3.3. PREDUZEĆE KAO MEZOEKONOMSKI ORGANIZACIONI SISTEM

Mezoekonomski sistem se javlja u obliku preduzeća . Takvo preduzeće predstavlja skup ljudi
i sredstava između kojih se formiraju i razrešavaju određeni odnosi i ostvaruju određeni
zacrtani ciljevi. Funkcije takvog preduzeća su: upravljanje, rukovođenje i izvršavanje i
njihova unutrašnja organizaciona struktura. Ekonomika preduzeća 2kao posebna ekonomska
nauka izučava mezoekonomiju. Njen predmet je, prema tome, ekonomska stvarnost-
ekonomija- preduzeča kao mezoekonomskih sistema svojstvenih tržišnoj privredi. Zato se taj
segment ekonomske nauke naziva teorija mezoekonomije, a usmjerava se na ekonomske:
manifestacije osnovnih subjekata procesa privređivanja, zakonitosti koje vladaju u ovom
dijelu ekonomskog života i mjere za usavršavanje funkcionisanja takvih organizacionih
sistema.

Analizom ekonomske stvarnosti preduzeća uočavaju se njene manifestacije u vidu:

 elemenata ulaganja u reprodukciju,


 elemenata rezultata reprodukcije,
 principa reprodukcije,
 izraz kvaliteta mezoekonomije i
 faktora ulaganja i rezultata reprodukcije.

Ovako grupisani izrazi mezoekonomije predstavljaju njene podsisteme, u kojima se dalje,


naučnom analizom, uočavaju njihovi elementi, što potvrđuje izrazitu složenost ekonomskog
sistema preduzeća. Iz toga proističe i složenost same naučne discipline koja izučava
mezoekonomiju kao konkretnu ekonomsku stvarnost preduzeća-

Ekonomske zakonitosti u mezoekonomiji djeluju bilo kao manifestacije opštedruštvenih


odnosa proizvodnje, putem zakona vrijednosti i opšteg razvoja proizvodnih snaga društva,
bilo kao specifični odraz tih opštih zakona u vidu mogućnosti stvaranja veće vrijednosti od
one koja se uloži u proces reprodukcije. Opšti zakoni ekonomije zasnivaju se na nužnosti
ulaganja rada, sadržanog u radnoj snazi i sredstvima za proizvodnju, u proces reprodukcije, u
cilju obezbeđenja ulova za podmirivanje društvenih potreba. A ti uslovi ispoljavaju se kao

2
Ekonomika preduzeća ili drugih mezoekonomskih subjekata.

10
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

specifični oblici rezultata reprodukcije, kojima se, u datim odnosima proizvodnje, mogu
zadovoljiti najraznovrsnije društvene potrebe- lične, opšte i razvojne. U skladu sa djelovanjem
osnovnog ekonomskog zakona - zakona vrijednosti – rezultati reprodukcije konkretne
organizacije dobijaju društvenu verifikaciju tek u razmjeni za proizvode (rezultate) ostalih
učesnika u procesu privređivanja, a na osnovu prethodno uspostavljenih odnosa u društvenoj
podjeli rada3. Tako posmatran rezultat reprodukcije u preduzeću – određena ekonomska
vrijednost - mora biti veći od vrijednosti uloženih u njegovo stvaranje, što proističe iz
specifične karakteristike glavnog elementa proizvodnje – radne snage – da može stvoriti više
vrijednosti od one potrebne4 za njenjo reprodukovanje. Na toj osnovi uspostavlja se i osnovni
princip funkcionisanje mezoekonomskog sistema, koji se ispoljava kao zahtjev da se ostvari
maksimalni rezultat reprodukcije uz minimalna ulaganja elemenata proizvodnje u proces
reprodukcije.

Polazeći od ovako postavljenog principa reprodukcije, ekonomika preduzeća koncipira


određene metode i mjere kojima se obezbjeđuje njegovo sprovođenje u život. Ekonomska
nauka, na osnovu spoznaje zakonitosti po kojimase obavlja proces reprodukcije, razlikuje
mnogobrojne faktore koji uslovljavaju ulaganje i rezultate kao elemente mezoekonomije,
klasifikujuči ih prema mogućnosti kontrolisanja njihovog dejstva metodama organizacije
proizvodnje.

Tako se razlikuju dvije osnovne vrste tih faktora:

1. objektivni
2. subjektivni.

1) Objektivni faktori ispoljavaju se kao dejstvo na mezoekonomski sistem iz okruženja –


dejstva društvenih faktora – ili kao dejstva unutar samog mezoekonomskog sistema-
tehnički i prirodni uslovi. Njihov uticaj na mezoekonomski sistem može se mijenjati,
ali ne u toku procesa reprodukcije i ne organizacionim naporima radnika i upravljača.
Ova dejstva mogu se mijenjati bilo na osnovu opštih promjena u privrednom i
društvenom okruženju, bilo promjenom proizvodne snage rada konkretnog
mezoekonomskog sistema, za koju je potrebno dodajno ulaganje društvenog fonda
rada iz prdhodno stvorene akumilacije dijela viška vrijednosti. To se odnosi na
drštvene i teničke faktore, dok se prirodni uslovi javljaju kao specifična dejstva koja se
ne mogu mijenjati pomenutim mjerama. Međutim, moguće je racionalnijim
ponašanjem mezoekonomskog sistema u korišćenju prirodnih uslova obezbjediti
njihovo očuvanje. Na toj osnovi razvijen je i savremeni odnos prema čovjekovoj
životnoj sredini koji je obuhvaćen jedinstvenim nazivom – ekologija. Ekonomski
posmatrano, očuvanje prirodnih uslova podrazumjeva dodajna investiciona ulaganja,
što ove faktore po njihovom dejstvu izjednačuje sa tehničkim.

3
Spontano ili svesno, odnosno komplementarno (tržišnoplanski).
4
Potrebne vrijednosti za reprodukovanje utrošene radne snage veoma je relativizovana veličina. Njena visina
uslovljena je mnogobrojnim faktorima koje politička ekonomijaizučava u kontekstu problematike najamnine.

11
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

2) Subjektivni faktori ispoljavaju se, uglavnom, kao slabosti u organizovanju procesa


reprodukcije ili pojedinih njegovih faza, a izražene su nedovoljnim korišćenjem
raspoloživih objektivnih uslova privređivanja. Njihovo dejstvo ispoljava se u vidu
odstupanja od tehničkih uslova proizvodnje – neiskorišćenje raspoložive proizvodne
snage rada – ili u vidu odstupanja od društvenih mogućnosti koje konkretnoj
organizaciji pruža njeno okruženje makroekonomski sistem, kao i ostali elementi
društveno-ekonomskog sistema.

Kako se dejstvo tih faktora javlja kao skup određenih popusta u organizovanju korišćenja
raspoloživih uslova proizvodnje, preduzeće svojim mjerama organizacije, bez dodatnog
ulaganja elemenata proizvodnje, može da otklanja njihov negativni uticaj na kvalitet
ekonomije još u toku datog procesa reprodukcije. Otkrivanje dejstva ovih faktora predstavlja
iznalaženje unutrašnjih rezervi za ostvarenje višeg kvaliteta ekonomije konkretnog preduzeća
i njegovo približavanje objektivno mogućem kvalitetu.

Glavni faktori koji utiču na mezoekonomiju su:

- Prirodni potencijal – unutrašnji (zemlje, rude, metale i sl) spoljni (klimatski uslovi,
saobračajnice itd.)
- Tehnički potencijal – svi ulazni i izlazni materijalni elementi koji su plod ljudskog
rada a utiču na mezoekonomiju
- Tržišni potencijal – uveliko utiče na mezoek, jer se preko tržišta realizuje faza prodaje
i usluga, dobija novac koji se dalje koristi za narednu produkciju
- Uslovi društvene ekonomije – politički, obrazovni, kulturni uslovi koji utiču na
mezoekonomiju
- Kadrovski potencijal – postoji: interni kadrovski potencijal (ljudi koji su uključeni u
mezoekonomuju) externi kadrovski potencijal (ljudi u okruženju koji je moguče po
potrebi uključiti u mezoekonomiju)
- Finansijski potencijal – obim i struktura finansijskih izvora uslova finansiranja i
strukture uloženih sredstava
- Organizacioni potencijal – pojedinca, države, društva

Mjere za otklanjanja subjektivnih slabosti u funkcionisanju mezoekonomskog sistema


iscrpljuju se u iskorišćenju unutrašnjih rezervi,čime se nivo kvaliteta ekonomije podiže u
veoma ograničenom omjeru, limitiranom objektivno-uslovljenim faktorima. Mešutim,
mjerama u pravcu povećanja proizvodne snage rada – što se postiže investicionim ulaganjem
u nove tehničke faktore – kvalitet ekonomije mže se znatno povećati, pa čak često i
višestruko.

12
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

4. CILJ EKONOMIKE PREDUZEĆA

Cilj izučavanja ekonomike preduzeća je poboljšavanje cjelokupne ekonomske stvarnosti


preduzeća kao i poboljšanje uslova za zadovoljavanje interesa proizvođaća.Preduzeće nastaje
radi ostvarivanja određenih ciljeva. Ciljevi preduzeća su predmet proučavanja ekonomike
preduzeća. Efikasnost i efektivnost preduzeća su predmet proučavanja ekonomike preduzeća
zbog:

 Retkosti (ili ograničenosti) resursa


 Mogućnosti alternativne upotrebe resursa

U skladu sa dijalektičkim pogledom na svijet, cilj ekonomike preduzeća teorije


mezoekonomije – kao posebne naučne discipline, predstavlja usavršavanje konkretne
ekonomske stvarnosti preduzeća. Ova nauka je, prema tome, usmjerena na poboljšanje
kvaliteta mezoekonomije, koja se javlja kao element ukupnog makroekonomskog sistema
društveno-političke zajednice.

Polazeći od prethodno označenog cilja, ekonomika preduzeća, izučavajući ekonomske


zakonitosti što vladaju u mezoekonomiji, dolazi do spoznaje o uslovljenosti ulaganja i
rezultata reprodukcije, i kvalitativno i kvantitativno, na osnovu čega ztvrđuje mjere kojim ase
ulaganja mogu smanjiti, a rezultati povećavati. A kako se u kvantitativnim odnosom rezultata
i ulaganja izražava kvalitet ekonomije, pozitivnim mjenjanjem ovih njenih elemenata
poboljšava se i njen ukupni kvalitet.

Mezoekonomski sistem uspostavlja se i funkcioniše radi podmirivanja ukupnih potreba


društva – što predstavlja njegov globali cilj – kao i radi zadovoljavanja mikroekonomskih
interesa proizvođača oijedinaca. Tako se cilj mezoekonomije svodi na zadovoljavanje
pojedinačnih, razvojnih i opštih potreba.

Cilj ekonomike preduzeća, s obzirom na ulogu mezoekomije u ukupnom društveno-


ekonomskom sistemu, jeste i poboljšanje uslova za zadovoljavanje interesa proizvođača
pojedinca, preduzeća i društvene zajednice u cijelini. Takav cilj proističe iz okolnosti što se
dohodak kao osnovni uslov zadovoljavanja svih društvenih potreba stvara na nivou
mezoekonomskih sistema, zbog čega je njihovo funkcionisanje i razijanje zadatak ove naučne
discipline.

Ovako posmatran cilj ekonomike preduzeća kao posebne naučne discipline podrazumjeva i
određene zadatke na polju istrađivanja ekonomskestvarnosti tih mezoekonomskih sistema. Na
osnovu naučnog istraživanja mezoekonomije kao konkretne ekonomske stvarnosti mogu se
uočavati određene zakonitosti u funkcionisanju i razvijanju ovih sistema u sklopu društvene
reprodukcije. Iz toga proističu i sprecifični, parcijalni ciljevi ekonomike preduzeća, kao što su
optimizacija ulaganja i rezultata, utvrđivanje standardnih uložaka u proces reprodukcije, izbor
stimulativnih mjera za korišćenje unutrašnjih rezervi i sl. Međutim, i ovi parcijalni ciljevi

13
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

uspostavljaju se u funkciji osnovnog, globalnog cilja ove naučne discipline – poboljšanja


kvaliteta ekonomije u interesu zadovoljavanja svih triju oblika potreba ( ličnih, zajedničkih i
razvojnih ).

U okviru tako postavljenog cilja, akonomijka preduzeća usmjerena je i na obblikovanje


mezoekonomskih sistema. Međutim, ovaj cilj se postiže u komplementarnom izučavanju sa
teorijom organizacije, koja se bavi organizacionom stvarnošću ovih privrednih subjekata.

Ekonomika preduzeća dijeli se na:

- opštu ekonomiku (rukovođenje i upravljanje , marketing i informisanje, kadrovi,


organizacija kontrole, proizvodnja i finansije i računovodstvo)
- posebna ekonomika (ekonomika industrije, poljoprivrede i šumarstva, trgovine,
saobraćaja, turizma i ugostiteljstva, bankarstva, zanatstva, osiguranja i narodne
privrede).

Zadatak opšte ekonomike preduzeća je da prati i proučava zakonitosti rasta i razvoja


preduzeća, što je zajedničko za sva preduzeća.

Zadatak posebnih ekonomika preduzeća je da prati i proučava posebnosti ili specifičnosti


svakog pojedinog preduzeća, pojedinih vrsta djelatnosti (industrija, trgovina, saobraćaj i dr.).

Zatim da prati poslovne funkcije kao što su ekonomika nabave, prodaje, proizvodnje,
uskladištenja, te prema karakteru vlasništva: državna preduzeća, privatna i mješovita i sl.

5. METODE IZUČAVANJA EKONOMIKE PREDUZEĆA

Metode izučavanja ekonomike preduzeća:

1. Opšte metode
2. Metode saznanja
3. Posebne metode.

Opšte metode

1. Dijalektički metod
2. Metod opšte teorije sistema.

Polaze od stanovišta da su u sve pojave u prirodi i društvu međusobno povezane, zavisne i


uslovljene, kao i da su u procesima stalnih kretanja i promjena.

14
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

Metode saznanja

 Induktivni

Indukcija je logičko zaključivanje uopštavanjem, generalizacijom (od pojedinačnog ka


opštem).

 Deduktivni

Dedukcija je logičko zaključivanje o konkretnoj pojavi na osnovu opšte prihvaćenog


pravila ( od opšteg ka pojedinačnom ).

 Analitički

Analiza je račlanjivanje cjeline na njene sastavne dijelove radi bližeg sagledavanja njihove
prirode i njihovog dejstva na cjelinu.

 Sintetički

Sinteza je grupisanje djelova u cjelinu da se sagleda ukupnost njihovog dejstva.

 Posmatranje

Posmatranje je metod sistematskog praćenja određenih pojava.

Posebne metode

1. Statistički metod ( predstavlja kvantitativno izražavanje pojava, njihova karakteristika


i međuzavisnosti, po statističkim pravilima )
2. Računovodstveni metod ( predstavlja registrovanje i obradu ekonomskih pojava po
računovodstvenimpravilima )
3. Matematički metod ( predstavlja primjenu matematičkih znanja u kvantificiranju i
analizi ekonomskih pojava i preduzeća )
4. Komparativni metod ( se sastoji u upoređenju srodnih pojava i pokazatelja u
prostornoj i vremenskoj dimenziji)
5. Projektni metod ( predstavlja projekciju mogućeg stanja neke pojave u nekom
budućem period )
6. Metod procjene ( se sastoji u procjeni stanja i promjena predmeta procjene u nekom
vremenskom period )
7. Metod anketiranja (anketiranje je metod ispitivanja mišljenja)

Teorija mezoekonomije, odnosno ekonomika preduzeća, koristi se skupom postupaka koji su


svojstveni društvenim naukama uopšte, a koji su primenjivi u ekonomskim naukama, uz
određene specifičnosti imanentne ovoj posebnoj ekonomskoj naučnoj discipline.

15
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

Osnovni metodološki princip opštih društvenih nauka, koji se zasnivaju na dijalektici,


primenjuju se u naučnom tretiranju ekonomske stvarnosti preduzeća. Iz toga proističe I
primjena dijalektičke, sintetičke i verifikacione metode pri sticanju naučnih spoznala u
ekonomici preduzeća.

Kako se sve oblasti društvenog života međusobno isprepliću i dopunjuju, dijalektička metoda
u ekonomskoj nauci polazi od povezanosti i uzajamne uslovljenosti pojava, koje su u stalnom
kretanju, mijenjaju i razvitku, čije kvantitativne promjene prelaze u kvalitativne i čiji razvitak
je rezultat borbe jedinstva suprotnosti . Svoje spoznaje ekonomska nauka zasniva na
istraživanjima ekonomske stvarnosti, uvažavajući sve te njene karakteristike.

Na osnovu primjene sintetičke metode, ekonomska nauka dolazi do spoznaje o zakonitostina


koje vladaju u ekonomiji, a takvo uopštavanje moguće je zahvaljujući činjenici što se
ekonomske pojave međusobno prožimaju, ispreplićui dopunjuju. Iz toga proističei mogućnost
provjeravanja naučnih pretpostavki u ekonomskoj praksi, čime se obezbeđuje primjena
sintetičkog zaključivanja.

U cilju proveravanja naučnih pretpostavki i spoznanja, ekonomika se služi verifikacionim


metodama. Tako se određene pretpostavke upoređuju sa konkretnom ekonomskom
stvarnošću, na osnovu čega se utvršuje stepen njihove održivosti. Ovo je tim više neophodno
jer se društvene pojave ne mogu ispitivati metodom eksperimenta, s obzirom na specifičnost
društvenih odnosa uopšte, kao i produkcionih odnosa posebno5. Tome treba dodati i okolnosti
da se ne mogu isključivati neželjena dejstva pri proveravanju smera i intenziteta delovanja
posmatranih faktora.

Za istraživanje ekonomskih pojava kkoje se mogu kvantitativno izraziti, ekonomika se služi


matematikom, statistikom, ekonometrijom, operacionim istraživanjima i drugim sličnim
metodama kvantiticiranja.

Ekonomika preduzeća se služi sljedećim principima:

1. Ekonomski principi
2. Humani principi
3. Principi okruženja

Ekonomski principi su usmjereni na povoljniji odnos rashoda i prihoda i to u sljedećim


oblicima:

 Maksimalni principi
 Minimalni principi

5
Ne može se osnovati ekperimentalna privredna organizacija čijim poslovanjem bi se upravljalo nezavisno od
dejstva šireg društvenog okruženja – tržišta, podjele rada i sl., kao i od psiholoških, socioloških i drugih
specifičnih manifestacija konkretnog preduzeća i pojedinaca zaposlenih u njemu. Drugim rijecima, ne može se
izvesti kontrolisani eksperiment, kao što je slučaj u tehničkim ili prirodnim naukama.

16
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

 Humani principi polaze od čovjeka da njegovi zahtjevi podmirivanja potreba


odgovaraju njegovim potrebama, odnosno njegova prava proističu iz njegovih
obaveza.
 Princip okruženja podudara se sa ekološkim interesima sigurnosti čovjeka kao
subjekta u procesu proizvodnje.

6. SREDSTVA ZA RAD

Dijele se na sredstva:

- U obliku stvari – zemljišta, građevinski objekti, oprema, šume i višegodišnji zasadi


itd.
- U obliku prava i dugoročnih razgraničenja – 1. patenti, licence; 2. goodwil, upisani a
neuplaćeni kapital i sl.

Goodwil je razlika između tržišne i knjigovodstvene cijene.

Koncesija je ulaganje u tuđe osnovno sredstvo

Patenti je zaštičeno pravo pronalazaća da proizvodi taj pronalazak.

Licence su kupljena prava od pronalazaća da proizvodi pronalazak

Slobobona sredstva – su sredstva u novčanom obliku

Učešće – je udio preduzeća u drugom preduzeću u cilju sticanja uticaja u poslovanju


preduzeća.

Osobine stalnih sredstava:


1. Preduzeće ih nabavlja da bi ih koristili najmanje jednu godinu

2. Postepeno prenose svoju vrijednost na proizvod preko amortizacije

3. Koeficijent obrta je manji od 1 tj. Vijek trajanja je duži od godinu dana

Evidencija stalnih sredstava

Stalna sredstva se mogu evidentirati:

- U naturalnom obliku (komad, litar, kilo i sl.)


- U vrijednosnom obliku

17
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

Pri vrijednosonm obliku važni dijelovi su:

- Fakturna vrijednost – vrijednost po kojoj se sredstvo kupi od proizvođača


- Nabavna vrijednost – fakturna vrijednost + svi troškovi
- Neotpisana vrijednost – ostatak vrijednosti sredstva nakon amortizacije
- Revalorizacija – dovođenje realne vrijednosti u stvarnu (knjigovodstvenu) vrijednost

Prema ekonomskoj funkciji u procesu reprodukcije stalna sredstva u obliku stvari se mogu
podijeliti na:

 Stalna sredstva u upotrebi – u momentu posmatranja aktivno učustvuju u


radnom procesu ( zemljište u privredi, oruđja za rad, osnovno stado)
 Stalna sredstva u pripremi – stvari koje u budućnosti će u budućnosti obavljati
funkciju stalnih sredstava, ali se ona moraju prvo napraviti ili instalirati
(nedovršene zgrade, investiciona ulaganja u toku)
 Stalna sredstva van upotrebe – sredstva koja su bila u upotrebi ali su izgubila
svoju funkcionalnu vrijednost pa se rashoduju ili se prodaju

Kad elemente reprodukcije iskazujemo naturalno onda govorimo o:

 Sredstvima za rad
 Predmetima rada
 Radu

Sredstva za rad – su onaj diop sredstava za reprodukciju pomoću kojih radnik vrši promjene
na predmetima rada. Osnovna karakteristika sredstava za rad je da se ona ne troše u jednom
ciklusu reprodukcije u nego u više njih. Sredstva za rad svoju vrijednost u ciklusu
reprodukcije prenose na gotove proizvode u obliku amortizacije. Sredstva za rad se dijele na:

 objektivne uslove proizvodnje – ne ulaze u sam proces proizvodnje ali ga


omogućavaju (zgrade, hale, skladišta i sl.)
 Sistem proizvodnih posuda – služe za držanje predmeta rada prije procesa
proizvodnje a i kao gotovih proizvoda
 Mehanička sredstva za rad su najvazniji dio sistema proizvodnje a njima se
posredno ili neposredno djeluje na predmete rada.

Predmeti rada – su elementi na koje radnik dijeluje sredstvima za rad, mijenja im oblik i
prilagođava ih tako da mogu da zadovoljavaju određene ljudske potrebe. Predmeti rada svoju
cijelokupnu vrijednost prenose odjedanput na gotove proizvode.

18
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

7. ZAKLJUČAK

Iz ovde navedenog dolazimo do zaključka da je preduzeće bitan činilac jednog društva i


države, njene stope razvoja i ekonomse jačine i stabilnosti. Po ugledu na razvijene zemlje
sveta i mi bismo sada u našoj državi u vreme tranzicije i promena u društvu trebali da svoju
privredu i razvoj usmerimo ka malim i srednjim preduzećima. Stimulisati treba prvenstveno
mlade, ambiciozne, preduzimljive ljude da usmere svoje sposobnosti na formirane istih.
Mislim da bi i država morala da osmisli strategiju u podsticanju osnivanja i unapređenja malih
i srednjih preduzeća koja sutra mogu da budu nosioci privrednih aktivnosti. Raznim
olakšicama i subvencjama da izađe u susret pokretanju navedenih preduzeća.

19
Maturski rad: Ekonomika preduzeća

8. LITERATURA

1. http://sr.wikipedia.org/sr/Ekonomika
2. http://studenti.rs/skripte/
3. https://www.scribd.com/
4. http://sh.wikipedia.org/wiki/Preduze%C4%87e
5. http://www.seminarskiradovi.biz/

20

You might also like