Professional Documents
Culture Documents
Cvetan Todorov - Uvod U Fantastičnu Književnost
Cvetan Todorov - Uvod U Fantastičnu Književnost
I tL4ak
Biblioteka ( lvetan Todorov
KnjiZevne nauke, kultura i umetnost
Kolekcija
Pojmovnik
lJvod u fantastidnu
Osniyai i urednik
Gojko Teii6
krj tL,evnost
Glavni i odgovorni urednik Prevela
Slobodan Gavrilovii Aleksandra Mandii
Pablo Pikaso,
Na korici
,,Iri muziiara" (1921) ( m'^t'-u'l
,t638{g
SADRZAi
lr
I
l.
il
I
103
119
s.'['i-teme lJ+
.).'i'erre fantastidnog: zal$uiak' "''
I . 149
,t It). Ifuiiievnost
i fantastiino "'''
. 167
navedcno ili se spominju ' '
j, spist* tlela koja su .175
(tPorednireinikrcrmina ' ' '''
itl
,1,
lr 1
l"
IzYr'trnik
'l-zvetarn 'lbdorov ,l
rature'fantcstique
n{rot]tt ctitttt tt la litti
'[
1970
O !,clitiorrs du Ser-ril'
1 Prvi broj oznatava stranu iz kryige koju navodi lbdorov, a dru- l,r',,t I t t'tttlt tla sredstva'
iskazati' tebi je tako
gi, odvojen kosom crtom, broj strane u postojeiem prevodu tog l,r 1,r'irttcclba rnoglabi se drugadije
dela na srpski jezik. U vecini siudajeva, medutim, postojede pre- (ili vrste) po-
l,rl,, rrrrtoso teie opovrgnuti' Pojam Zanra
vode navedenih r-nesta saobrazili smo potrebama Todorovljevih zaietnik struk-
analiza. Za potpunije podatke o citiranim delima videti popis ,,rprtllr'tt jc oc1 prirodnili"u"ku; uostalom'
rrrr.rlrrt, rrrralize teksta vladimir Prop nije
pukim sludajem
literature na kraju knjige. - Prev.
(lvE'r',tN'ittuonov
I IVr IIr rI F,\Nti\sl'tcNu K^''IIzEYNos t'
lioristio anakrgije sa botilnil<clm i zoologijom. postoji, na_ ,'i,r,',/,rl)()l-.n'iti da on pokazr"rje svojstva zajedniil<a
irne, kvalitativna razlika kacla jc u pitanlti slllisao termina
I rr1,u lq;1li2gvnih tekstova, i1i jeclnom od poclsktr-
,,rocl" i ,,printcrak" prirnc.rr jenih na pr.irotlna bica, i njiho_ , l rrr./( \'ltosti (koje rrllravo nirzivamo Zanrol-n). Da-
ve prinrenc u vczi srr delinra cluha. U prvom sluc.aju,
poja_ r, ,1.,, rrrole zanrisliti cla rnolenro braniti tezu cla je
va novog irritner-ka lte moral nuZno nrenjati odlike
vrste; , ,lrr.r)) tlclu sarnosvojan, closad ner.iden proizvod
slctislr t r)o trlll)1, njr'g()\ r slojsf va tn()gu se u
putl)illlosti ,,,,,l,rlrntrcil, saiinjen bez ikakve veze sa dclinra iz
iz.r'esti polirzedi ocl uzora koji prLrZa vrsta. Ako znarno
kr.a je vrsta tigar, n-roZe mo cla zakljuiinlo i kakva
ka_ ' l, ' rr I )r'tr{o, tekst nije s:rmo proizvod nekog vet po
svojstva , , ,' .rsl('nll kombitracija (sisterna koji trspostar.ljtr
itttl svitl<i tig.tr p1r11116.t,b: r.pderrje rrovog tigra ne m(.njil ,' rr.r lirrjiio,ua svojstva); tekst je ipreoblikovanje
vrstu lr njenont ocireclenju. Uticaj pojeclinainog orga_ r l, ll).1.
niznta na er.oluciju vrste ost\/aLuje se tako,po.o ilu gir.,
praksi nrolento zanemariti. Sliino je sa iskazonr u
| 'il l, r('( nroicrno reii cla ce svako proLriavanje knji-
leiiku ,', .tr u( t stvovati, ieleio to ono ili ne, u tor11 clvostrtt-
(ali u rnanjoj rneri): pojedinaL:lta recenica ne
utiie na pro_ '', I , l.rrrirr lirctanju dela ka knjiievnosti (ili ianru) i
'crr-r lrl"anratikc - gra'ratika r.nora omog'iiti cia iz !,r ,, '('r,tr (ianra) l<a clelLr; sasvim denro znlioltito po-
njc ^ar'
izvoclinro zakljuc.ke o retenici.
I rrr .rl o 1r1i1r1'g111s1'1qy povlastin.ro jcdan ili clrugi srner,
U oblasti urnetnosti ili nauke to nije sluc.aj. Evolucija , l,r rlr .,lierrost. Oslnr toga, u sar.noj je pr:irocii jezilitr
u njima slcdi sasvint rirzlicit rit,tm, -sirik., delo utite na , I r, , ( lr ol(virimi] apslralicrije i ,,Zanrovsliog'i U jc-
pr()ntenit sl<upa sviit rnoguinil.r tlela, svaki novi prirnerak .L,, ,,, rr(),/r'lriti incliviclualnog, iniria izjava o specific-
nrenja vrstu. Moglo bi se reci cla sc nalazimo pr.e.l jezi j
r' t, i ,l,r irutollirtslii postaje opis ianra, iija jc jeciina
kont r-'ijije sval<i iskaz u trennlku iskazivanja og."rn"tii"n.
i l', r, r,,l to i1o dc delo koje je u pitar"rjtr biti njegov pr.r'i
tekstr-r priznajento
]tti:rje, L)rxv() n.r postt,jarrje u istoriji . l,rr r
1,r rnrL'r.. Sviil<o clpisivanje nekog teksta, zbog sanre
l<njiZcvrrosti ili nar,rke sarr.ro ukolik,, u,lnri'n.'k"ku., p.o- ,", , ,1.r opis nastaje uz pomoi reii, jeste opis lan-
rncr]r.r rlolirdainju preclstavu o jeclncl ili clrugoj delatno_ L,.t,rl()n), to nije iisto tcorijska tvrclr.ria; Lrrinler nallt
.Ll
sti..l'ckstovi koji ne ispunjavaju t:y uslov ,n.,irin p..lor.
I I ,' t.rr() tlljc knjiZevna istorija, ocl trentrtka kada epi
clrusu liategoriju u kategorijr-r takozvane pnpulo.,r",
lL
, i,, t,{,( ru poclrai:rvati upriivo ono ito je kocl zaietr.rikir
ntasovnc krrji2cvnosti u jeclnom sltriajr,r, ili u l<ategori- , l,,, rlrirro.
fu ikolskog veibanja, u drr.rgclrl. (OvcL niur se nameie , ,r./( sc, dahle, postaviti pitanjc ,,<ldbacivanja poj-
poreclcn.jc, s jeclnc stritne, slr,aralaikog clela, jeclinstvenog '
rrr ,r ito jc, na primer, traZio Kroie: talwo oclba-
lirrr)
prilucrka, i pnrizr,oclnje na traci, mehaniil<og stcreotipa,
'
,,,1, q,1v111 11711;nevalo bi odricanje od jeziktr, i po def ini
sa rirtrse.) [)a se. r,ratirno niriern prednrettr
;,,rouiuval,ja, , ,, I'r lrilo nrogudno iskaz.arti ga. Vaino jc, naprotiv, cla
sanro bi nl.lsovna knjiievnost (clctelitir,skc pride, , I ,,r,, r,rt'sni na l<olikrlm stepenll apstrakcije iemo se
ronra_
rri 1L'ijtorri, .fictiorr, itci.) ispunjavala zahteve poj_
sciettt:L: I,rr,l.r jrrranro na unrupoloZal teapstrakcijeu oclno-
tla ianrir; taj po.jam se ne bi rnollao prir.neniti tra tisto t\ r r)u cvolllcijLi; ta evolucija je na izvestalr naaill
i<r-tj iicvnc teliskrvc. ,i,, r :i\lcl)l liategorija l<.oji je ustanovljava i istorrrc
'l'akav
stiiv nas olravczuje cla izloiinto sopstvene teorij_ ,, ,\ r.t,',1 tric.
ske osloncer. l)rcd sval<inr teltstom koji pripacla
,,knjiZev- ,' t,r1r' 11ti5xli cla k-njiZevrrr)st danas napuita pocielu
.roraii bis^r, irrrali na r-rnru clv.stir-rii zahtev prvo, , joi krajenr pede setih
'osli" ,, , ,r \ loris lllanio je godina
t0 tl
,t
Urror u r-a.wt'esrriNu xulr2lvNos
CtrtleN 'lcllrclnor'
"r"i;;;;
znaienje da bude dinilac dela..
iiti, ,,x;"go'o 1" nosu na iitaoca i na prirodne zakone; to je i.anr legen- :
(1 ;;;;;; tu
,, . of the ptay) (86t102). form a part de ili bajke.
6. Knjiievnost se stvara od c) Junak je nadmoian (u izvesnom stepenu) u odnosui
knjiZevnosti a ne od stvar_
nosti, bila ona materUalna ili na ditaoca, ali ne i na prirodne zakone; to je visokomime-t
delo je srvar konven cije.
duhovn", ,*f."
knjiZevno titki hanr. i,
,,poeziia r" _lZ.'rutiniti jedino
. od drugih pesama, romani od d) junak je ravan ditaocu i prirodnim zakonima; to je
drugih ,*urru.. (97/rr4).
A u drugom tekstu, Obrazovana niskomimetiiki Zanr.
_"Xrr,",irsteva i,elja da e) Junak je po moii slabiji od ditaoca; to je ironijski
pi5e moZe poticati ,.T:-
i.kurtu;-k;;; prerhodi knji_ lanr (33-34145-46).
Zevnosti [...] KniiZev "d
iii j''J";ffiIJiJ!'ry#*fiKj: 2. Druga temelpa kategorija jeste kategorija verovat-
ri s_
ste preradeno staro
1....1lzraiavanj" ,ffiu
#;:I:
sebe u knji_
nosti: jedan pol knjiievnosti tini verovatna pripovest, a
drugi pripovest u kojoj je sve dozvolj eno (51-52165-66).
zevnosti - eto stvari
\;i1;,#;;.
Nijedna od niesovih idejl ni,;e il;fu" e;_2e).
p.1il;;';;"rna
3. Treia kategorija nagladava glavna stremljenja knji-
(premda Zermosti: komidno, koje junaka miri sa druStvom, i tragii-
Fraj izvore retko iavodil, J
kod Malarmea ili Valeriju, t
t.ai,"'riri,i";;;; ," mogu naci no, koje ga iz njega izdvaja (541 68).
"o-l;;;;;rji
francuske kritike koia nastavlj" sawemene Podela koja je kodrFriija,'''izgleda, najznatajnija je-
tr"iiciju (Blando, ste ona koja odrecluje arhetipove. Njih ima tetiri (detiri
Bart, Zenet); s druse strane,
tu ";,frr#
ideju u izobilju nalazimo
mythoi) i oni se zasnivaju na suprotstavljanju stvarnog i
ftl t:t!.h formafisL; it oJ"uuroru kao Jto
j" 2ajzTd,nalazi'se idealnog. Tako se ovde daju obeleLja,,romanse" (u ideal-
I :"Eliot. Skup ovakvih porouf.i, poilJa""f.o wednih
za knjiLevna proutavanja nom), ironije (u stvarnom), komedije (prelaz od stvarnog
stavlja na$e polazi5te. Meclurim,
kao i za ,";;"d;;;"nost, pred_ ka idealnom), tragedije (prelaz od idealnog ka stvarnom)
,". ;;l;;il'"nas je priliino (1s8-162i i80-18s).
t4
15
Cvrtau Tooonov
Uvoo u reN'les'r'rdNu rc.r1 rir,v Nos'r
Zatim dolazi podela n.a Lanroveu
pravom smislu reti, kategorijama nadmoinosti junaka odgovara samo jedna ka-
;::'J:J*i nqripu pubtike.koju
l,tf*:":)tlnu ii dlla
nuflir<e r.";" bt aii",."i",, J"
da ima-
irnr_ tegorija u kojoj je on slabiji po moii; sa druge strane, razli-
""U"f,
'Q!,iTi:.".i#"i:XTl j:;,1',,T!;:i::*f ig*ey;;; kovanje ,,po naravi - u stepenu" primenjeno je jedan jedini
{"i;;'i;;;:;;t'E;11*ziia(kazanadera)'drozur?tri#' put, premda bi se ono moglo pojaviti povodom svake kate-
se.dodaje ui;2" oat"a"-
nje: ,,Glavno .urlit ouuTl'-Tome gorije. Bez sumnje, na zamerku o nedoslednosti moguino
epos epizodiiki u pr"rJi.ffi'rffij,:,T-ffiro^ ou 1" je odgovoriti tako Sto ie se postaviti dodatna ogranidenja
Najzad, poslejnia podela 'ir'nu koja bi broj moguinosti svela u odredeni okvir; na primer,
orl"rljr;; srranama moglo bi se reii da je u sludaju odnosa junaka prema zako-
3 08/348 : on a se
"
ob ia z u; e
sonalno i introverrnol.r.rtrou"iti"o,
k, Jp; ;;;; ),rl.r u u rn o up r_ nima prirode u pitanju odnos izmedu celine i jednog dlana,
sheme mogli prikazati ffiffffi"",r, "
u obliku a ne izmedu dva dlana skupa: ako se junak pokorava tim za-
na sledeii natin:
konima, vi$e se ne moie postavljati pitanje o razlici izmedu
kvaliteta i kvantiteta. Isto tako, moglo bi se odredenije tvrdi-
Intelektualno Personalno ti da, ako je junak po moii slabiji od zakona prirode, moZe
Introvertno biti nadmo6an u odnosu na ditaoca, dok obrnuto nije tadno.
Ta dodatna ogranidenja bi omoguiila da se neusagla5enosti
Ekstravertno izbegnu; ali preko je potrebno izloLiti ih. Bez njih koristi-
li bismo se sistemom koji nije eksplicitan i ostali bismo u
To su neke od kategorija oblasti vere, ukoliko dak ne bismo zaili u oblast predrasuda.
(a mogli bismo reii i i.anrova)
koje predtaze nrai Zamerka na5im zamerkama mogla bi da glasi: ako Fraj
r l.lieswr';;;;i#;;'l'r.uia,,u
ur".olur ostaje nam a" j",irr,. i hvale nabraja svega pEt tanrova (modusa), od trinaest mogui-
"i"ai_r-s1""""
I. Prve i najjednostavnije nosti koje se teorijski mogu iskazati, to znaii da je tih pet
primedbe r.oi. ,._o
se na logici, d" ;" k;;;J"n"u')lruuo, izloLiti Lanrova postojalo, a da isto nevaLi i za preostalih osam.
lii"jl'i"od niih u izucavanju
(korisr razumu Ta primedba vodi nas veoma vaZnom razlikovanju izme-
fr;r;r;;;; pokazace se, du dva znaienja koja se pridaju redi Zanr; da bi se izbegla
:111-" se, kas.nije). r.uj.i,"
rentne _ ni medu .".b?T, il;r"'il"i rogiiki kohe_ svaka dvosmislenost, morali bi se, sa jedne strane, posta-
onuiu. ,uat poyedtaeno.
Vei je Vimsat, u svojoj "i Fijl, ;";;ogorn
kritici viti istorijski Zanrovi, a sa druge, teorijski ianrovi. Prvi bi
na nemogucnosr da se
usaglase d;"
ukazao bili proizvod posmatranja knjiZevne stvarnosti; drugi,
podele, one
poa tuetu_";;;;.
koje su ukratko iznesene. proizvod dedukcije teorijskog reda. Ono 5to smo o lanro-
pokazale unutraSnie bi se vima naudili u Skoli uvek se odnosilo na istorijske Zanrove
.,.dorlea.,orri,;;;""
^-r-r'n.Kako
je kratka
analiza prve podele. - govorimo o klasidnoj tragediji zato 5to je u Francuskoj
bilo dela koja su otvoreno oglaSavala svoju pripadnost
,,,,Y.?fl[ig;1?;i,T]'i'fi' jTah sa druse dve: a) sa
osim.-toga,
tom knjiZevnom obliku. Primere teorijskih i,anrova, na-
moii) moze uiti t uutitlTl^prirode' ;d.to, lnua- suprot tome, nalazimo u delima starih poetidara; tako Di-
r,,,,i"p"": i :ffi if#;H,*T#,1,# omed u IV veku, po ugledu na Platona, deli sva dela na tri
^,i "u"'illi;
mo da u Frajevorn nub.u1",i.;;o"g"-ffi;:ne kategorije: ona u kojima samo pripovedai govori; ona u
cije nedostaju. Recimo kombina_ kojima govore samo likovi; najzad, ona u kojima govore
odmah cla posroji isimetrija:
trima i jedan i drugi. Ova podela ne temelji se na pristupu tim
16
l7
Uvoo u perras'ildNu lyt'""i9:l.-..-- - -
CvEr,q.N Tooonov
metrike'
s temom. Takvo
odredenje pretpostt"t' ?.1-t::t!"
delima preko istorije (kao u sludaju istorijskih
,r.go ,tu apstraktnoj hipotezi koja pretpostavlja da
ianrova)'
je su- i,ffi " i;;;""k1;:{:5*Ugfin"'1#il Il;;
dela i da' Zevnosti). Tako Postale
bj&at iskarivanja najvaZniii dinilac knjiZevnog
u sastav teorijskih Zanrovane po.de-
u zavisnosti od prirode tog subjekta, moiemo razlikovati nedosle.nosti Frajeve
logidki odrediv broj teorijskih ianrova'
bakle, Frajev sistem se, kao i sistem starog poetidara' losiiki oblik**,
r.'J*",h fi :#*.ffi fu : Hn
njegovt ":ll"u1
(koje nam' vt-
Izvestan dela
sastoji od teorijskih, a ne od istorijskih ianrova' pr-ai nikadu ne iznosi
brol Zanrova ne postoji zbog toga Sto ih je uodeno toliko a ;t' kao polazna taika
'ucliJpoi*u"je
;?
u
bilo ita" (51165)? Potom ie nam sam Fraj dati drugaiije re'i zapravo'
moZe svesti na dijagramski obrazac - obe su
tumaienje, kojim ie dor.esti u pitanje prvo znadenl-e ove donekle, sinonimi za dijagram' (3351378)'
reii (,,lzvorni slikar, dakako, zna dap.rbhku, kacla zahteva
Postulat ne iziskuje dokaze; ali, njegova delotvornost
slidnost sa stvarnoiiu fto an object], obidno ho6e upravo
moZe se meriti rezultatima do kojih se dolazi prihvata-
suprotno, slidnost sa poznatirn joj slikovnim konvencija_
juii ga. Po5to se formalna organizacija ne moie zahva-
ma" I32ll52).
tltl, ve.uj"mo, na nivou samih slika, sve bto bi se o tim
IIi. Ako Frajevim
,kri6emo analizama pristupimo jo5 bliZe, ot_ slikama moglo redi osta6e samo pribliZno' Morali bismo
drugi postulat koji, premda nrje formulisan, igra
se zadovoljiii moguinim stvarima, umesto da se sluZimo
prvorazrednu ulogu u njegovom sistemu. Taike koje silo iz-vesnim i nemogu6nim. Da se vratimo jednom od naje-
do sada kritikovali lako mogu biti preuredene, a da sistem
lementarnijih primera, Suma i more desto se mogu naii u
ostane neprornenjen: mogle bi se izbeii logiike nedosled-
opoziciji, oUtit nl"ei na taj nadin neku ,,strukturu"' aii oni
nosti i prona6i teorijske osnove za jzbor kategorija. posle_
dice ovog postulata mnogo su ozbiljnije, poSto je rei o su_
ti ne moraju; istovremeno, statidko i dinamidko obavezno
dine opoziciju, koja se moZe predstaviti opozicijom Sume
$tinskom izboru, upravo onom kojim se Fraj suprotstavlja
i mora. Knjiievne strukture su mnogi sistemi strogih pra-
strukturalistiikom pristupu, viJe se vezuluci za iradiciju u
vila, a samo njihova ispoljavanja podleZu verovatnoii'
koju se mogu svrstati lung, Bailar, Zilbei Oiran (ma koli_
Onaj ko strukture lraLi na nivou slika koje se mogu po-
ko razlidita bila njihova dela).
smatrati, istovremeno odbacuie svaku izvesnu spoznaju'
Evo tog postulata: strukture, obrazovane od kryiZevnih
Upravo to se dogada kod Fraja. |edna od najieS6ih redi
pojava, ispoljavaju se upravo na nivou tih pojavai drugim
u njegov6j knjizi sigurno je red c'esfo' Nekoliko primera:
reiinta, te strukture m.ogu se neposredno posmatrati. Su_
protno od toga, Levi-Stros piJe: ,,Temeljno je nadelo da se
,laj;. rrrii fesfo povezan sa potopom, redovnim simbolom
poi.tLu i zavrielka nekog ciklusa. Tek-rodeni junak ieslo
pojam strukture ne odnosi na empirijsku stvarnost nego
tude stavljen u kovdeg ill Skrinju Sto plovi morem ["'l Na
na nrodele koji su po njq izgradeni.. (25g12g9). Veoia
kopnu, delle moLe izbaviti neka iivotinj a, ili ga neko moie
pojednostavljeno, rnogli bismo re6i da u Frajevim odirna
spasti od nje [..]" (1981224-225). ,,Najieiie mesta na ko-
Suma i rnore oblikuju elementarnu strukturu; za struk_ vrhovi, ostrvo' kula' svetio-
turalistu, naprotiv, te dve pojave predstavljaju apstrak_ llma se to zbiva jesu planinski
nlk I lestve ili stepeniste" (2031230).,,On takode molebiti
tnu strukturu, proizvod izvesne razrade koja se artikuli5e Hamletov otac; lll uop5te ne mora biti osoba'
sablast, npr.,
drugde, recimo izmedu statiikog i dlnamiikog. Istovre_ nevidljiva sila poznata samo po svojim
vei naprosto neka
rneno vidimo zbog tega kod Fraja takve slike kao $to je to, npr. u tragediji osvete, dogadaj
su udincima [...] iesfo
detiri godi5nja doba, ili ietiri doba dana, ili ietiri elemen- radnji, i koji za posledicu ima samu tragedi-
koji prethodi
ta, igraju tako vaZnu ulogu. Kao Sto sam potvrduje (u podvladenja moja) itd'
predgovoru za prevocl jcdne Bailarove knjige), it;1 1)te t z++-245;
,,zemlja, Postulat neposrednog ispoljavanja struktura deluie steri-
vazduh, voda i vatra tetiri sr-r iinioca iskustva-o imaginar_ lizujuce u mnogim drugim pravcima' Najpre treba primeti-
nom, a to te uvek i ostati" (VII). Dok je za struktu;aliste
ti da Frajeva hllot"za ne moie i6i dalje od taksinomije' od
,,struktura" pre svega irpstrirktno pravilo, Frajeva ,,struk_ klasifikacij e (sledstveno nj egovim eksplicitnim izj al'an-ra)'
tura" svocli se na rasp()t-u.l u 1.rr6s1oru. Fraj je tu, uosta_
Ali reii cla dinioci neke celine mogu biti rasporecleni znadi
lom, izriiit: ,,Vr.lo sc icsto lstrr.rl<tura' ili sisieni, miiljenja
postaviti najslabiiu mogu6nu hipotezu o tim diniocima'
)a
rsltZsvNosr
( ivl, t,rN lirnorrov
Uvoo u reN't'lsrtdNu
mantidki. ili
Verbalnividie u konkretnim redenicama od kojih
rove - prvi
u
se tekst
:la, verbalni i sintaksicki'
gPSTlll: su opisani
sastoji. Ovde moZemo naznaciti dve grupe problema. fedni 2
' ova dva vida de!a' 1er9at11.lj'i'^'l)ii""ii
>etrl rsos)'
ic." $ra je strukturalizafti('
su vezani za svojstva iskaza (vei sam s tim u vezi govorio ""*i"p"tt
23
LZ
CvpreN Toponov Uvoo u rANres'rIiNu xNlrZnvxost
jednog strukturalnog obeleija, a drugi prisustvom ili od- delo, na primer, moZe predstavljati viSe od jedne kate-
sustvom spoja tih obeleZja. Sasvim je izvesno da su isto- gorije, vi5e od jednog ianra. Tako smo dovedeni u pravi
rijski Zanrovi podskup skupa sloZenih teorijskih Zanrova. rnetodoloSki iorsokak kako dokazati da ma koja teorija
ianrova nije uspeSna u sYom opisu?
Ostavimo Ii sada Frajeve analizekoje su nas dovde vodi- Pogledajmo sada sa druge strane, razmotrimo slaganje
le, na kraju bismo morali, traLeii oslonac u njima, opStije poznatih Lanrova sa teorijom. Pravilno upisati nije jedno-
i tadnije da uoblidimo pogled na predmete i granice prou- stavnije nego pravilno opisati. Opasnost je ipak drugadije
davanja Zanrova uopSte. Takvo proudavanje mora postoja- prirode: kategorije kojima se sluZimo uvek ie teZiti da nas
no zadovoljavati zahteve dva reda: praktidnog i teorijskog, odvedu izv an knjii.evnosti. Svaka teorij a knj iZevnih tema,
empirijskog i apstraktnog. Zanrovi koje izvodimo polaze- recimo (u svakom sludaju, bar do sada), nastoji da te teme
ii od teorije moraju se potvrditi na tekstovima - ako na5a, svede na kompleks kategorija pozajmljenih od psiho-
izvodenja ne odgovaraju nijednom delu, znadi da smo na logije, filozofije ili sociologije (ovde nam je kao primer
pogre5nom putu. Sa druge strane, Lanrovi koje nalazimo u posluZio Fraj). eak i ako bi te kategorije bile pozajmlje-
istoriji knjiZevnosti moraju biti podvrgnuti objalnjavanju rre od lingvistike, poloZaj po svojoj prirodi ne bi bio dru-
uz pomoi neke celovite teorije. U protivnom, ostajemo za- gadiji. MoZemo iii i dalje: dinjenica da moramo koristiti
todenici predrasuda koje se prenose iz veka u vek, prema redi svakodnevnog, prakidnog jezlka dabismo govorili o
kojima bi (ovo je sasvim izmiSljen primer) postojao Zanr lcnjiZevnosti, podrazumeva da knjiZevnost govori o zami-
kao Sto je komedija, a koji je, zapravo, obiian privid. Odre- Sljenoj stvarnosti o kojoj bi se moglo govoriti i pomoiu
denje Zanra tada bi bilo samo neprekidno kolebanje izme- clrugadtiih sredstava. Ili, knjiZevnost, kao 5to znamo, po-
du opisivanja dinjenica i apstrakne teorije. stoji upravo utoliko ukoliko postoji i nagon da se kaZe
To su predmeti na$eg proudavanja; medutim, ako ih ono Sto obidan jezik ne kaZe i ne moZe da kai'e.Zatokriti-
pogledamo izbliza, ne moZemo tzmaii sumnji u uspeh ka (ona najbolja) uvek i sama teLi da postane knjiZevnost
nabeg poduhvata. Uzmimo prvi zahtev, zahtev da se teori- - o demu knjiZevnost piSe moZe se pisati samo kroz knji-
ja slai.e sa dinjenicama. Pretpostavili smo da se knjiievne Zevnost. Samo poSavSi od te razlike u odnosu na svakod-
strukture, odnosno sami Zanrovi, smebtaju u ravan ap- nevni jezik moZe se ustanoviti i moie opstati knjiZevnost.
strakcije, izdvojen od ravni postojeiih dela. Morali bismo KnjiZevnost iskazuje ono 5to samo ona moZe iskazali.
reii da neko delo predstavlja taj i taj i.anr, a ne da ianr Kada kritidar bude rekao sve o nekom knjiZevnom tekstu,
postoji u tom delu. Medutim, odnos ispoljavanja izmedu on jo5 neie reii niSta. Jer, samo odredenje knjiZevnosti
apstraktnog i konkretnog probabilistiike je prirode; dru- podrazumeva da se o njoj ne moZe govoriti.
gim redima, nema nikakve potrebe da delo verno otelo- Ne smeju nas zaustaviti ova sumnjidava razmi5ljanja;
vljuje svoj Zanr, postoji samo takva mogu6nost. A to nas ona nas samo obavezuju da imamo na umu granice koje
vraia na tvrdnju da nijedno posmatranje dela ne moie ne moZemo pre6i. Spoznavanje nas vodi pribliZnoj, a ne
strogo ni potvrditi niti obezvrediti teoriju ianrova. Ako apsolutnoj istini. Ako opisna nauka hoie da kaZe Istinu'
mi se kaZe: to i to delo ne ulazi ni u jednu od vaiih kate- ona protiwedi svom razlogu postojanja. Takode: odredeni
gorija, dakle, vaSe su kategorije lo5e, mogao bih primetiti: obtik fizidke geografije vi3e ne postoji od trenutka kada su
vale dakle nema razloga da postoji; dela se ne poklapaju svi kontinenti pravilno opisani. Nesavrienost je, paradok-
sa kategorijama, dije je postojanje iskonstruisano; neko salno, jemstvo opstanka.
Llvorr u t.rt t,ts t ti.su l(Nllzl\')-oli l
2. [) [ ) f{. I i I }F, i{ lF] [rA N'i'A li' [' I ( . h,t ( ) ( ; ,, lir ste vi satlro srnlali tl strlaiu i rljeeovin'r stanttt'tltclltlit
l]n rllos). Do sanrirg liraja 1''ustolovitrc' clvosnrislenosI
se
)(' ).'7
li
rn tg#Fr -,-i4
Cvlrerv Tooonov
Uvoo u peNresrrdNu KNlrzEVNosr
petlovi, pripovedanje se prekida; Alfonso se priseia, ,,kao wata; jedna od sestara na njeno mesto stavlja pletenicur.
5to je poznato, prividenja imaju moi samo od ponoii do Tek 5to je doSlo do prvih neZnosti, podinje da otkucava
prvih petlova" (55/I8). pono6... Neki dovek ulazi u sobu, izbacuje sestre i Alfon-
Sve to, razume se, ne prevazilazi ba( zakone prirode su preti smriu. Zatim ga primorava da popije nekakav
koje poznajemo. NajviSe 5to moZemo reii jeste di su to napitak Slede6eg jutra Alfonso se budi, kao $to moZemo i
dudni dogadaji, neiuvene podudarnosti. Sledeii korak je pomisliti, ispod veSala, pokraj le5eva; oko wata viSe nema
pre-sudan: dogada se nelto ito razum ne moZe objasniii. pletenicu nego konopac za ve5anje. Ponovo prolazeiikroz
Alfonso leZe u krevet, dve sestre mu se pridruZuju (ili on krdmu u kojoj je proveo prlu noi, iznenada izmedu dasa-
yoi:da samo sanja), ali jedna stvar je izvesna: kad se pro_ ka u patosu pronalazi relikviju koja mu je skinuta u peiini,
b,udi, vi5e nije u krevetu, nije vi5e u podzemnoj dvoiani. ,,[...] ViSe nisam znao Sta da dinim [...] Podeo sam da se
,,Video sam nebo. Video sam da sam napolju [...1 t"Zao domiSljam da uopSte nisam izi5ao iz nesreine krdme, a da
sam ispod ve5ala Los Ermanos. Leievi dva Zotova brata su isposnik, inkvizitor [pomenuiemo ga kasnije] i Zo-
nisu bili obe5eni, vei poloZeni kraj mene., (6g132). Evo, tova braia prikaze styorene madijskim obmanama"
dakle, prvog natprirodnog dogadaja: dve lepe devojke po_ (142-l43lLL6). Kao u nameri da se ravnoteia jod viSe pore-
stale su smradni le5evi. meti, uskoro susreie Paieka, koga je tokom svoje poslednje
Alfonso ipak i dalje nije uveren u postojanje natpri_ noine dogodovStine samo nazreo, i koji mu prida sasyim
rodnih sila; to bi odbacilo svaku nedoumicu (i okonSalo drugadiju verziju te scene: ,jTe dve mlade osobe, poSto ga
sa fantastidnim). U potrazi za mestom gde ie prenotiti, najpre malo pomilova5e, skinu5e sa njegovog wata relikvi-
stiZe pred kolibu nekog isposnika; tu zatide doveka opsed_ ju,3a istoga dasa, na moje odi, izgubi5e svu lepotu i u njima
nutog duhovima, Paieka, koji pripoveda svoju povest, a prepoznadoh dva obe5ena iz doline Los Ermanos. Mladi
ona, medutim, neobidno podseia na Alfonsovu. Faieko je vitez, medutim, i dalje ih je smatrao za ljupka biia. Tada
jednom prenoiio u onoj istoj krdmi; siSao je u podzemnu jedan od obe5enih skide uie koje je imao o watu i stavi ga
dvoranu i proveo nod u istom krevetu sa dvema sestrama; vitezu, koji mu pokaza blagodarnost novim milovanjima.
sledeieg jutra probudio se pod vedalima, izmedu dva le6a. Najzad zatvoriSe zavese, pa ne znam Sta su dalje radili, ali
Zbog te podudarnosti Alfonso postaje obazriv. Takode, smatram da je to bio neki uZasan greH' (l45lll7).
kasnije govori isposniku da ne veruje u aveti, i daje pri_ U 5ta poverovati? Alfonso dobro zna da je noi proveo
rodno objaSnjenje Padekovih nevolja. Isto tako obyabnjava s dve ljupke Zene; ali 5ta s budenjem ispod veSala, Sta s
i_sopstvene pustolovine: ,,Nisam sumnjao da su moje io_ konopcem oko vrata, s relilcvUom u krdmi, s Paiekovom
dake Zene od krvi i mesa. To mi je kazivalo neko oseia- pridom? Neizvesnost, neodludnost,,sada su na vrhuncu,
nje, jade od svega 6to mi je redeno o moii demona. Sto se pojadane time Sto druge lidnosti Alfonsu nude natprirod-
tide podvale koju su nadinile staviv5i me pod veiala, bio no obja5njenje dogodovStina. Tako ga inkvizitor, koji ie u
sam veoma ogorden" (98-99/66). datom trenutku zatvoriti Alfonsa i zapretiti mu mudenji-
Neka je i tako. Ali, novi dogadaji oLiveie Alfonsove ma, pita: ,,Poznaje5 li dve princeze iz Tunisa? Ili tadnije,
sumnje. On ponovo susreie svoje rodake u nekoj peiini. dve besramne darobnice, dva grozna vampira i otelovlje-
fedne vederi, one dolaze i do njegovog kreveta. Spr.-rr" na demona?' (100/68). Kasnije ie Rebeka, Alfonsova do-
su da skinu svoje pojaseve nevinosti, a da bi to udinile, ma6ica, ovome reii: ,,A mi znamo da su to dva Zenska de-
Alfonso treba da skine hri5iansku relikviju koju nosi oko mona i da su njihova imena Emina iZlbedeja" (1591134).
30 37
t
t'r tlLl t' r'r'll t'qs ni:xu t'N1t/'Llt'Nils
\\ Ioirtllll tt
iran
stltu!t' cc biti sitl;irirlr dlr'rgaelije "
irltli''r
,,rr rcrtt tt ctllt krcnr-rti' i'r'roia rr slr:t 1i
i)o!l,t rc flslito si1lll rl,lLoliko tlana, Altirlrso 'tllciir i;r,iir ttr-r, ui,,ltie, l'c.,utri'at;';ttt; "t:].t''tt'"1t'
rutli'i riizl'rlrlll jti! iedgorlr vradaiu' (lil icli 1li1 ;'i'r'- r, sc ''rt1r't'r'luic ;; ';" ': tt,.' li,.,l.',' ,t, ,'i'r:t:
1rq sc
I'ittli r' !i, I !:r!: i--r j
.,ir;;i';i'l:
..r,,rl,sti.liti'rlbjrilrjenje tih titll|id;rirr" ''Selirl r,il , i !, , .rr' u "i'lrlt '',.,t,,,1;1,'1, ..,,;'',',,',',.,,',r,,..rr,q ilr .rrt'g,
',,',i,, i'lc iiir' qiitt tit'"r';-i lrrrrrL'rr ' ",.'
,rei ,,1i[,,.t llcl izl]l"rii'iih [')oit f'rtratltlelt] i| 1.i.,, ir,,,:.tlic)
g()'iorcL'i'
n,lrrorr" iitir.c'"r. lioitr
irtir irltr
,"f g..ar, rerikoje slr nre lr.rlrlr "t'llll]ll,l1,lon (irrtttr:!csiL' i.
i::i
:;illl*,
J''llllr*'"'
.',11..,
j'ix',. i' I o g*
i)otP1,11l()
llelllliltcll r-r tljirtlstlcirO iltlsttliatiic I ;i,,. ;Lil iitaoca
LJv11t'o srrtll poai'"''ttlllcviulo!l'
r'iat,'tlvrt pr;rtioca' 1'opesii i h'ioi'itrr'
^
iln"'t,i jc .,,,,.,,i'rclai',i). Cl''"t't;;"'ttlg .t,1'll::1,,,
scl,i ir glitr t-t cllt lrtt itre orti ptl tlie-qtivtlm
ttalccletljrt rlrtirl'i
1,,,,,,,, l c * cksr i01,,'f i.k,,"t.:'ll
l, r
:,t :l :) l:.,1;.']
:;tili rtii Lll,.l;zti tt lltlblrtt elolirlr-l l't'li;-li'rrlttllos'
i\iojc rotlrllic'
t,il{r()lc1'r.r rrcor/lt{'tro'l
,t ]'''ll:.. ]
l.',,,",,-.,,.,l:r,,,,r.l,ic cita-
1*, , ,.,',-r" i{cilcka,
clcstcl stt nti trltlotrcltitvlrit-'iirlio
1111;q'iirl
,, rr,.cr.ri,', , ., i1 l: l]:,il-l]:,:1.',, ';:,,,',' u )uttut,ttt,,,,,,t
ir.,,i i.rl.,,i.i*. \,llrzt1a su ttti tr
gostrorrici cirtle
1eii{c rlegtl
nlrpitali
t{a ttle
tlrr rni:
ltstlttiog
, ,r\.r.{rilr ,,\lrc\l\'r\(ll]],,]j',,'r,l,l,r,'iri)- ,ir,,gi,.r.r rr..-irr,r.r.
risr).l\riilLl. a zlltitlt lllr'iit llijr'b]lt' ri <1'rtr?
vcialli' P'rdeli<l jc tt-togrto tzqtt r'iri /'/",/'/'rtrjlrr'
zit'slltttrlt i; i,l,ill1l,f]'l ']l;;;;.' "r"L''
,.,in, ru 1r1rq! rr1).1
od poezije traiiio da br-rde preclstavlj;icka. Ali to se pitanje tlrugi i ne mora cla bucle zadovoljen. Ipak, nalvedi broj
ne postavlja: ako je, l1a primer, reieno da ,,pesniiko ja'1eb- primera isplrnjava sva tri uslova.
di u vazdr-rhri, to je samo niz redi koje tako treba i shvatiti' I(alio se ta tri svojstvri upisuju r_r modei clela izloien u
ne pokuSavajLlci da se prodre s onu stranu titrr istih reii. prethoclnom poglavlju? Prvi uslclv upucr-Lje nas na verbalni
F;rntastidno, elakle, ne pcldrazumeva samo posto..iatlje vicl teksta, tainije, na or-to ito se zove ,yiclenje": lantastidno
dudnog dogadaja koji izazivil neoclludnost i lcoci di[aoca je poseban sluiaj c4ritije kategorije ,,clvosmislenog rricle-
i kod junaha" To je i nadin ditanja, koji za sada moiemo rrja". Drugi uslov je oburhvatniji: on se delom vezuje z..t sin-
odrecliti negati\no: to iitanje ne slrle biti ni "pesnidko' ta.ksiiki vicl, onoliho koiiko ovaj podrazumeva postojanje
ni Ako se rrr:rtimo Rukopisu, videcetno c1a
,,alegorijshr.L'. jeclinica formainog tipa koje se oclnose na to kako likovi
je taj zahtev ovde isto tako ispurlen: s iedne strane, ni5ta ocenjujr.r clogadaje u pripovesti; te jeclinice mogli bismo
nam ne otnoguiavir da oclmalh alegorijski protunlaiin-rcr nilzvati ,,reakcije", nasuprot ,,akcijarna", koje obiino tine
spomenute natprirodne pojave, ar sa drr-Lge, ti dogadali su potkr-r povesti. S clruge strane, cln se odnosi na semnntitki
odista cltrti liao takvi, moralno ill sebi predstaviti i ne stne- vicl- jer je red o predstavljenoj ten-li - drugim redim;r, na
mo se ograniiiti na to cla reii koje ih opisujr-r posmatralno opaian;e i beleicnje tog opaZanja. Najzad, treci i_islov op_
isklludivo kao kombinaciju jezidhih jeclinica" Roie Kajoa itijeg je karaktera; on prevazilazi podelu na vidove - rei je
nain u slededoj redenici otkriva izvesnu naznaktt u vczi s o izboru izlnedr-r vi$e naiina (i nivoa) iitanja.
tirn svojslvom fhntastidnog teksta: ,'Tir vrsta slik:r srnc'5ta Sada rnoZemo srnatrati da je naie oclredenje dovoljno
se u samo srce fantastitnog, na pola puta izmedu onog.r izridito. l)a bismo ga opravciaii koiiko je potrebno, upo-
{to sam n:lzr/ao beskonadne slike i onoga 5to zovem spu- reclimo ga opet s nekim drugim odreclenjima; neka tr-r
tane slike [...] Prve u nadelu traZe nedosleclnost i unirpred ovoga puta br"lclu odreclenja u kojitna neiemo traiiti ono
oclbacujr-L svako znaienje. Druge prevocle oclrecler-re tek ito im je zajedniiko sa traiim, ved ono ito ih od njega raz-
stove u simbole l<oji se uz odgclvarajuci reinih rnogu red dvaj :r. Posr-natrano sir st:rnoviita sistelnatiit.r osti, moiemo
1lo ret prevesti natrag, u oclgovarajuie govore" (172). poti od vi5eznirinosti reii ,,f'antastidno".
Sada snro hirdri clataino tttvrdimo i upotptLnitno naie Uzrnimo najpre zn;r.denje koje, premclii retko spomi-
cclredenje fantastiinop| Cno zahteva da budu ispurljena rrjano, prvo eloiazi na um (ono koje naln claje reinik): r_l
tri uslova. Najpre, tekst treba d;r priinora iitaoca da svet f irnLastiinirn teksfovirrra pis;rc priia o dogac{ajima
lroji se
knjii.evnih lil<ovir ;rosmatra kao svet Zivih ljucli i bucle luc ir.logl-l zbiti u svakodnevnorn iivotu, ukoliko se pridr
neociluda n iztn edtt p rirodno g i r-ratpri rodncl g obj a rlij ;:;rj ;l l-irvano uobiiajenih zn:urja svih vremena u pogiedu foga
dogadaja o kc'rjima se govori. Zatim' tu neodluin'ilst i'ilo ita se incle a ita se ne rnoie eiogocliti; taho u Malam La-
iirko moZe oseiirii neki ocl likova; na laj rl:riir.a iil r-llitga r.risr pi5e: ,,Tamo gcle se javljaju na.lpriroclna Ltictr:
.t'ttrttt,t-
iitaoca, clir tako kaiemo, povcrella nekom lilat. I il lsttl :;iiine 1trilc"" Dogadaje odista noiemo oclrediti kao nat-
vfenle neoclhidrlosi jc predstavtrjena, ona pcstaje jlrin;-r oct p rirodne; rneclutinr, natprirodno kao knjiievna kategorija
ienla dela; tr sliliajtr naivnog ditanja, stvarni c'itri.ir- poi uvcle nije ceiishodno. Ne lnoiemo zanrisliti i_anr koji bi
stoveduje sc sa lil<onl. Naj:racl, v;iincl je da iiiiil;rc z;illzllrc olrupljao sva dela u kojiina se javlja natprirodno, i koji
oelreclen sti.tv pre nra tchslu: on ,3e jednahrl oclbaciii illego- bi, prema tolxe, morao obuhvatiti i Homertr, i Sekspira, i
rijsko tumaienje 1<;lo i ,,iresnidko". Cva tri z.airtr,'ira nisrl Servantesa, i Getea. Natpriroclno nanr ne pruia clovoljno
jednake vreclnosti. Prvi i treii uistinti sadinjai'::'iu i:.rnr; blisko odredenje dela, ono je suviie iiroko.
3-5
Cvnrex fboonov Uvol u peNt.rsuiNu xNlrZnvNosr
Drugi, medu teoretidarima mnogo rasprostranjel i VeraYllijeacle I'I1-Adamu.[trah se aesto vezuje za fanta-
jinapor da se odredi fantastidno sastoji se u njegovc sliino, ali on nije neophodan uslovj
sme5tanju u titaoca, i to ne u titaoca koga podrazume Ma koliko dudno izgledalo, dinjeni su i poku5aji da
sam tekst vei u stvarnog. Kao predstavnike takve teZr se merilo fantastidnog smesti i u samog pisca pripove-
uzeiemo H. F. Lavkrafta, koli je i sam pisac luntastiin sti. Zir to nam Kajoa ponovo daje primere; on odista ne
pripovesti, i koji je natprirodnom r-r knjilcvnosti posvel zt1'<\ '/,.r strah od protivrednosti. Evo kako Kajoa oLivlja'
jedno teorijsko delo.fZa Lavkrafta se ntcrilo f irrrtastiin va romantidnu sliku nadahnutog pesnika: ,,Fantastid-
ne nalazi u delu vei u posebrnm i-itaoccvonr isl<trstr ruonr trcba ne5to nevoljno, poneseno, neko uznemireno
to iskustvo mora biti strahl.,Atnr,rsli'r'ir jt',rrirjvlirrija, .1
i niita manje onespokojavajuie ispitivanje koje iznena-
konadno merilo za izvornost lfirntastir=rrogl rrijt' strukt cla isl<rsne izko zna kakve tame, a njegov ga pisac mora
ra zapleta negoasfuiranj;;ilfc;% ,rtr.iRx\1...1 Zl,og to ruzcti onakvo kakvo je doSlo [...]" (46); ili: ,,JoS jedanput,
o fantastidnoj pridi ne snrern() sucliti tolilio l)r'e r))a ltitru lirrrtirstidno koje ne proistiie iz odludne namere da zbu-
rama pisca i mehanizrr-rinra z.aplctrr, vci' Io rrrolirrrro iin ni, vcc izbija uprkos piscu dela, ako ne i bez njegovog
u zavisnosti od steper.ra cntocionalrrc nill)('l()sti l<oju o z.nirnja, postaje najubedljiviji dokaz" (169). Argumenti
rzaziva. t...] XFriia je lantastiina jctlrrostirvrro ontlrr ka protiv ove intentionalfallacy danas su isuviSe poznati da
aitalac duboko oseia $travu i uy'.its, Pristrstvo ncobiir' bisnro ih ponovo iznosili.
svetova i sil1] l6). Nr osecarrjc s(rirlrl ili zbtrrrjcrrosti JcrS nanje paLnje zasluiuju drugi poku5aji odredivanja,
oretiiari fantastiirrog sc icsto l.rozivaju, ial< i l<arla z.a rr. icsto primenjivani na tekstove koji uopSte nisu fantastid-
mogudno dvostruko objaSnjenjc ostajc trcopl'roclan Lrsl ni. Tako nije mogu6no odrediti fantastidno kao suprot-
Zanra. Tako Peter Per.rzolt pi5e: ,,Izuzev bajki, sve rlartp nost vernom reprodukovanju stvarnosti, kao suprotnost
rodne povesti su pride strave i uZasa koje nas primoravi naturalizmu. Ne moZe se odrediti ni onako kako to dini
da se upitamo, nije li ono za Sta verujemo da je dista n Marsel Sneder u delu Fantastitna knji\evnost u Francu-
Sta na kraju krajeva ipak stvarnost" (9). Kajoa takode k skof; ,,Fantastidno istraZuje prostor iznutra; delom je ve-
,,probni kamen fantastidnog" predlair,,utisak nesvodiv zatlo za maitu, za teLnju za iivotom, i za nadu u spase-
iudenja" (30). nje" (la8-lae).
Iznenaduje nas to Sto i danas nailazinlo nir ovrrlrr',' ' Rukopis naden u Saragosi pruZio nam je primer neod-
dove izi$le ispod pera ozbiljnih l<rilii-irr':r. AL,, trltlr, ludnosti izmedu stvarnosti i (da tako kaiemo) privida: pi-
tvrdnje uzmemo doslovl-to - rlrt ost't;tj ',lr,tlt,t ttt,'t.rr tali smo se nije li ono Sto vidimo Prevara, ili gre5ka u opa-
na6i kod ditaoca - iz togil trcbir z;rklitr, tlt (,1,r ll ', ,, ianju. Drugim redima, nismo se mogli opredeliti za nadin
autori tako mislili?) rlrt Prilt;1111111',1 ,l, l,r ,',ll,,l' tt,,r,' na koji bi trebalo tumaditi dogadaje koje smo imali prilike
rtt zavisi otl hlittlrroklvno,,lr rl{ll'\,'lr r ll,rrr, r lr.r ,
tlr vidimo. Postoji druga vrsta fantastitnog, u kojoj po-
tlsctajlt strrtltit liotl lil.,,t',t tr, ,l,l1, tt.lr, ', 'i, tt'l i,rr, rr( stoji neodludnost izmedu stvarnog i imaginarnog. U pr-
tt otlrt'tlivirrtjtt 7,tttt,t lt,t11,t' l,,ril ' nr,,i", l tti I ,i', ''l vonr sludaju nismo surnnjali u to da su se zbivanja dogo-
v(' lrtlivt ',tr l'1 lrttttr |r i,, I ,rtl,t,,lir, lo l\ tlila, rrego da li je naSe razumevanje tih zbivanja ispravno.
l't'ttz,rll).f,,lrrr1i, ',lr,rrr, ittt t l,rtrt r li ,,;1, t ,:i , ll tl Ll tlrugom se pitamo nije li ono 5to verujemo da vidimo
lllll,l ',lt,tll,t tl,rl':1. lr' lr,r l"'.,,.-=1i""'. ' til ,' r.rzli zilprrr\() plod maite. ,Ie5ko razlikujern ono 5to vidim oti-
l, f ',l,rrr l.,f,r .lrr .tt l'r itt',..r Itt.t,:t! ti., I t i l l,rlin rtra stvarnosti od onoga 5to vidi moja ma5ta': kaZe neki lik
-l L.ivol u r ,\N'l As I It'.xu xr,Jt2l.r'xos r
Cvr.:r.,rx ononotr
Aliinra lbn Arninra. Ta ,,greika" moic nrlstati iz rrrzliiitih Niriprc, lil<. rtijc s:rsvitlr sigurirtl kirko treba protullraciti
razkrga, koje cemo kasrlijc ispitati; tlvcle ,lertllo tlali karal<- , irricrrice: poncl<;rcl vcrttje lt svoje lucliltl, nli nikacla u nje-
tcristiiar-r prirner, tr liojer.n je orla pripisarra lr-rtlilrr IIol' rirr rriir' signratt. ,,l{aztiu'redoh, r'raiar"ii se llleclu cluicvrlim
nrilnovu Princezu Brontbilu. 1,,,1..'s,riciina, tla jc sr,'e ovo itrl se sa lllIlolll dos:rtl dtigodi
e Lrdni i neshvatljivi dogaclaji ztrivaitt se tt /.ivoltt sirtt Io srrrrro ()Lrselta. l)ri svellr tonl, izgleclalo je c1a se obeianja
nriiinog glumca Dilja Fave za vrelllc hrtt-rlcvitl,t tr liitlrtr. l\()iir silnr irrlpisivao boginji Izidi ostvaruju kroz niz' islir"l
nri jc bilo slttletlcl cla prtldetn" (301/78)'
On veruje cla je posta<t princ, cla sc zrljrrbio tt ttt'litt Pt'itl ', r,i,r l.rt,z liola
cezu i proiiveo ncverovatlle pustolovinc. Vt't'ittrt ottih I islo vreute, pripor-eillri nije ttveren dir st'c ono $to jc
koji ga okrulr-rjtr, uteclutitn, uveravtrjtt grt tlil st' rriitl ocl Iil. grroliveo potitc ocl privida, on tak rlaglaiava istinitost
toga nije clogodilo 'n'et clir jc on, l)iljrl, ptlltttl..',,. lir llocc rr, l.ilr otl ispiriianih clogirclaja: ,,ltaspitah se napoljtr' niktr
rlir kaZe sinjtlr Paskvale: ,,sinjclrc l)iljo' zrlrrrll lirrko je rriir'rri!trr ir-Lo. Ja sanl, tlleciutitn, i dan tlatras tlbcdcn da je
s varnal (leo Rirn je saztratl cla ste ltlorrlli tlir rllptrstite t.rj Lrili bio stvarirn i cla jc vazciLth i.lr'ih tldieknuo njimc
l.rozrlrnicu, jer nije dtlbrtl s vaSoltl pantet'tt 1...1"
(t. lll' I l" (]s L/60).
l)r'ostrisletrost proistiie i iz. clvr postuplca u pisrrnjtt
27 129).Irorte l<acl i sant Diljo sutnnjir tt svtlj raztttll: 'J'cd je
beztnirlo isartt bio pover()vrio tia su sitljtlr I'itslo'lle liiro i l.r,i,r r1-1rlitl1i1jtr
1
cco tckst.
nrajstor i3cskapi u pravu l<ac1 srni'rtrajr-r cla jc ltrtl" ( lll'+2). N,lrval ih obiirro upotrcbljava zajeclntl: ttt st't ilttpcrte
'lirko I)iljo (a s njinr i potlrazurtrevani iitirlrrc) /ivi tt strrll- l',rl i rnodalnost. Ova posleclnja sirsttlji se, potlsetimo se'
nji, ne znajuci cla 1i olto ito ga okrr-riuje jestc ili nijt' plod rr lioliii'cnjri izvesnih r-rvoclrih izraza ktlji, rle rl'renjajuti
,,rrrisiru letcnice, modif ihr.rju ocllos izlnetiu sui'rjekta iskir-
njegovc nraite.
O'n'or-tt ostavlloltt i t'eott.t it destot-tl pos t tr Plitt r l ole
j ecl tr r zrr'rrnia i satrog iskaza' Na prinler, dvc rcietricc: ,,N;rpoljr-r
l,.rtlrr l<.iia" i,,Moida napolju pacla
liiiir", tldtlclsc sc nrr istu
Irlo sr.lprotstaviti clrugi, za lioji nillr se tini clrl jt'tlltlogo
ledi, a gde jc takode koriiieno ludilo - sittrto ttil tlrtrsi ( rri('11i(-t1. C)r,a tlru!la, mcdtrtitlr' r"r[<azuje nii tleizvesttost
nactir-r liirko tri se tlstvarila rtetlphtldrla tlt'ostlt islt'tlost' rr lioiol je sulljeliat lioji gtlvtlri n oclnostt r.rir istit'titost rc-
N{islirno na Ncn'alovtt Aureli.jrt. Ovir l<njiua .ie' l<lo ito t i nit c irojtr iskazujc. Irl"ipertckat inla sliirlo znaie lljc: ako
znilrlo, pripovcst tt prividenjimir koja je jtrrrrl|. itltrtti za l,,rz('nr ,,\irlett Ar-rrclijtr", rle odrecl-rjerlr voliur ti ie i dalje
\,re urc lutlila. Pripovest se odvija tr prvoln lictr, rrretltrtiin, rlr rrc; liot'ttitruitct jc trlogttirttt, ali plcrlla clpitenl pru'ih-r
to frl oc'igleclno pol<rivir clve rirzliiite clsobc lili lioii vicli rrnlo l,crctvatln.
luepoznirlc svctovc (ort Zir.i r-r proilosti) i pripovctlai'a lioji
l,,lirirtlio, ceo te l<st Attrelije proZitl'rajr: ta dva POstltp-
zapisuje trtisl<e onog prvog (a iivi u saclirirriosti). Nir prvi 1.,r. l..i prilog naioj tvrclnji rllogli bisllro uirvesti ccle stra-
pogled, llntlistiino ovcle ne postoji ' r'ti'za lilt, l<oii zl svo ,,i...'. l,r,o rrepolilio nasu'lice r-lzeiih pril'ettt: ',einjuie n'ti
rr'r/rr SC Vractllll nir poznato nlesto f .l Jeclina strrra slui-
ia vicicnjir nc snriltril cla proistic'tL iz ltrdilir nego ilr vitli li.acl
jasniju sliktl svctrl (ort je, dak1e, u duclesnclrll)' tli ,r.r pt iprr l.irrlrr litrjrr zl'trh Malgrrrita i kojir rni izglcduie poznata tlcl
vecliria, l<oji znrr tla pl'ivi<lertja potidu ocl lutlila ilisrlrr' il nc ,l, lrn.jstrla rt'ie Ili 1...1 I miilitili kako je duia tnoca clecle
od stvarnosti (s njegtlvog glccliita pripovcst se llill)r()sto rr irri lrtici 1...1 \/crot'ttlt da paciarn r-r provaliju koja prcscca
vezujc zrt iuc1no). Ali, tekst ne f'tinliciotliie l;tlio. licrtal zi rrrljittr-t hLrglu [...] Intadalt oseiaj l(ao cla nle \trt'lia lir
:ltr1rf jg1.vilo rrretala bezbtllno rlosi [. .] Be.ith imlo ost:toj
ponovo stvarti tlvosrttislct'tosI tra tlrugorll t-tivott' lattlo gc]c
je rre otel<uje no t\urcli.io osta.ie lrurtastiitlit povest. ,lir sir te strr-rje otl iir,ih dula u tr.lel<u1arn.t.tt
'ai-in.ienc
39
3rJ
CvEreu'IbooRov Uvor u p,q.N'usttiNu xNJrZr,rtNosr
stanju [...] Postajaie mi jasno da preci uzimajr"r obliije ne- opitcr-rje sa svetonl duhova, nadao sam se [...]" (290i68)'
kih Zivotinja kako bi nas posedivali na zemlji I l" (pud- Ali cvo kako govori pripovedad: ,,Pokudaiu [...] da izne-
vladenja moja) itd. Bez ovih izraza na5li bist.t'to se tl svetu scnr utiske jedne duge bolesti koja se sva odigrala u ta-
dudesnog, bez ikakve veze sa svakodnevnor.n, obitncln-t jlnstvenim kutovirna moje du5e - i pitam se zabto uop$te
stvarnoSiu; uz njihovu pomo6 ostajemo ist<tvrctncno u trpotrebljavam red bolest, jer, ito se mene lidno tide, ni-
oba sveta.'Imperfekat, osim toga, stvara izvcstro ttclstoja- l<irtl se nisam bolje oseiao. Ponekad bi mi se dinilo kao da
nje izmedu lika i pripovedaia, tako da nam jc stav ovoga rni sc snaga i preduzimljivost udvostrudavaju; imao sam
drugog nepoznat. trlisali c1a sve znam, da sve razumem, ma$tanje mi je pri-
Nizom umetnutih redenica pripovedrii se tlrli tln od- iirrjavalo beskrajno uZivanje" (251-252131). Ili jo$: "Tek,
stojanju od drugih ljudi, od ,,normaittog tovt:ka" ili, tai- tr sval<on"r sluiaju, smatram da ljudska uobrazilja nije iz'
nije, od uobidajenog kori3cenja nekih redi (r-t oclrccienom rrrislila ni6ta novo tega vef ne bi bilo na ovome ili drugim
smislu, jezlk je glavna Iema Aurelije). ,,Pot'tovo stitem svctovinta, i nisam mogao da sumnjam u ono ito sam vl-
ono Sto Ijudi zovu razunr", piie on na jednortt tlcstu, a na r/t'rr tako razgovetntj' (27 6 I 56).
drugom: ,,Ali izgledalo je kao da je to bila zabltrtlrt rloga U ta dva odlornka pripovedad kao da otvoreno izjav-
dula vida", ili: ,,Moji postupci su, naoko liic'r-ri smisla, bili ljuje kako je ono ito je video tokom svog toboZnjeg ludila
potdinjeni onome Sto se po ljr-rdskon-r razttltlLt zovc pri- i^,no cleo stvarnosti, Pa prema tome nikad i nije bio bo-
vid." Zadivljujuda retenica: postupci su ,,liieni sutisla" lcstan, ali ako svaki pasus podinje u sadaSnjem vremenu'
posledrrJa redenica opet je imperfektu; ona iznova uvodi
(ito upucuje na prirodno), ali samo ,,naok<j' (ito Lrpu r-r
40 41
i,.
Uvon u peNT-cstldNu xN]tZrvNosr
svetkog tienutka moie nestati. _I_?gleda da se ono radije pcdatljivijih iskustava o knjiievnosti, knjige ditamo samo u
t,- sme5ta na granici izmedu dva ianra;'dudesnog i dudno$l--*, ,,oclabranim odlomcima" ili,,izvodima". Izvestan feti5izam
,/l'rl n eg9 tdffie a;ffi&'d a,fi r o siffi:-%fr f:^'Ieillitt' 6 d ve li ki h
-5
knjige ostao je i do dana5njeg dana: delo se pretvara u isto-
--r azdoblj a natprirod ne knj iievnosti, razdoblj
e gotsko g ro - vrerneno dragocen i nepokretljiv predmet, u simbol pu-
mana, kao da to potvrduje. Odista, unutar gotskog roma-
I
noie, pa se tako rez izjedna(ava sa kastracijom. Koliko je
I
42 43
CvEreN Tooonov Uvoo u reNres:rrdNu rultZEvNosr
moju pripovest, jer bi piomenilo njenu prirodu" (697199)' navodili da veruju u udeiie natprirodnog, to je zato Sto su
)
ipuk Ui bilo pogre$no smatrati da fantastidno moZe po- rreuobidajeni. Kritika je tu vrstu opisivala (a desto i osudi-
')
," stoiati samo u i"dt o- delu teksta' Postoje dela koja osta- vala) pod imenom ,,obja5njeno natprirodnd'.
,l$ )i" ivosmislena do kraja, 5to tako-de Zi:a--d.i-.iilonrstranu' Kao primer za fantastidno dudno uzeiemo Rukopis na-
dcn u Saragosl. Sva su duda tu racionalno objaSnjena na
I faaazaworimo knligu, dv<ismislenost ie ostati' Izuzetan kraju pripovesti. Alfonso u jednoj peiini nallazi na ispo-
l,lL' pri^", ovde nam dile roman Henrija Dlejmsa Okretaj
2avrtnja:tekst nam neie pruiiti moguinost da se odludi- snika koji ga je u podetku bio primio, i koji je sam veliki
$eik Gomelesa. On mu otkriva mehanizam dogadaja koji
mo da li je staro imanje nastanjeno duhovima' ili je red o
halucinacijama vaspitadice koja je postala Zrtva onespo- su se do tada zbili: ,,Don Emanuel de Sa, guverner Kadi-
sa, jedan je od upuienih. On ti je poslao Lopesa i Mo6ita,
kojavajuie atmosfeie koja je okruZuje' U francuskoj knji-
Z"unoiti, novela Prospera Merimea llska Venera savrSen koji su te napustili kod izvora Alkornoke. [...]Uz pomoi
je primer za tu dvosmislenost' Statua naoko oZivljava i uspavljujuieg napitka udinjeno je da se sledeieg jutra
probudi$ pod ve5alima Zotove braie. Otuda si doSao u
LU4u mtuaoZenju; ali, zadri.avamo se na onom "naoko'
i nikada ne postajemo sasvim sigurni' r:"---- --f rnoju kolibu, gde si naiao uZasnoga opsednutog, Paieka,
Kako bilo da bilo, kalg-prpuiavamd fantasticno' lre koji je, zapravo> baskijski igrad. [...] Sledeieg dana stav-
i eudn6ily{j sa FoJfrira se ljen si pred job surovije isku5enje: laZno ispitivanje kod
lj?-eno rskltuiiti iudefno
45
( .r'r, l.lvutr I t..qN l.",s f ti;Nt t(:rtttilt'\os'i
r,'rx foLtttttctt
4illril-'
Uvoo u peNr-e,srrdNu rNlIZEvNosr
Cvr:ren Toponov
r.)il ()strvLl; unlirLt jeclan za dnlrjint, svitlii oltiili{) kako to l,r 1rr rlrrrrlaia pciscbnoj vrsti ljuclsldh bica: LIe -tnrtvittto.
IlajavliLl je Pcsnlil, svc clo p()sle(irlieg l<rji, i to iz.rzir-.i .rsc I
I'rrrtlio, l)c lnrlvi sLl orlc osollc - Llg,iu\'Ironr 2ene - l<oje
caj natprirodltog, tle izrtrittvti saptgubistv6 pcqg jc Llbiicl). ',rr lrilc ostrclene lra snrrt zbog zloiinir izvrietrog trova-
Cirri rrrun se cla nijc l.lto:Slciro nil<al<iar razunlto iiirjairrjc rrji'nr, ilija sr"r tela bila spaljena na loniirii,2ir''a ili nrr-
njc, tr:cbir priznali post()jiinje ncviriijlvili bit'a ili cirrhova. lr ,r'', sazr.rair:nro kasnijc ( 167)" 1)ri listanju rul<rpisir l<oji
Ociigleclno, tl Itipoteza nijc zaistii rrcophoclnit, r-acion:rino rr 1r1'j111i1-1 ocl rz.clavaike lir-ric u kojoj radi, Stlvcns, su-
obiainjcnjc ce biti dato. l)c1ekti,,'slii rourrrn sa rlsonet t,rril t('/.cnc, n:tiiazi nil fologralliLr ispod lioje pi!e: Meri
lionr prib[iZava sc funt;rstiinonr, itli nru sc i sr.rirr-olsluvija,: ,l t tlttt' j, giljolinirotro zbog ubistvrt 186 1. lelist se irilstir\r-
u tiu.r tastic n il.n tL.kstovi nt a rarl ijc, i pa k, it itgi n i t' nro ila tprri l1,r: ,, l3ila je to lbtogratija nil<ouir cli'ugo9 ckr Stii,'cnsove
roclninr reicnjirna; rlcte]rtir.ski rourail. lirrtlir sc jccln<tnr ,/( n('" ( lti). iiako je rnlacla icna nrosla, sedanrclesetaL
zavrii, rrc ostavlja nikal<r,rr suntrrjn tr vezi sa oclstistvorrr 1,,,,lirr;l liasrrijc, biti ona istir osoba, c'u\,er1il. trortirdicrt iz
natprirorlnih biia. 'ltr priblii-ar.anjc ipuli vrrli \rnti) zrt is \ I\ r'clia, pri torn giljotinirana? Sasr.inr jcclnosiavito,
clan tip c{ciektivskog ronliula sa zlgonct[<ont (tr z.rtvorc. ,rl'o ic vcrovati Stivensovoj 1.cni, hoja je sprernua cli na
nonr prostorri) i za jeclrrn tiir criclnc pripror,csti (otr jir!njeno ',, 1't Prcuzrne otluovorrtost zir sirtlainji zloiin. Niz drtr
natprirorlno). Osinr toga, u tr c1r,a ianra naglrrsrrli .ie nir r,,rIr po{1161nlnosti kao tla po11,1'fii1j. prisusivo niltprir()d
razlidiiiur nrcstinra: u cletektivsli<)t)t roln.utu ic na rcieltiir rr,ri. \1j711i, rkrlazi detcktir', i sve poc'irije cla se raziiri-
zagonetke, a u tel<stLr l<t,jr sr,vcztrje zrr curl rto (l<ao r ir llin rr1.rr,r. Zcnil koiu su r.'icleli kal<o prolazi krclz.a zicl bila
tastiinoj priirrlvcsti) lta real(cijantrr kojc ta zlsonctjia izir- 1r' pl lyj6l l<oji je izirz.r,alo ogleclirio. l.cS nije nr-stao neso
z.ilrrit. lz. ()vc strulitrlralnc blisliosii ipak proizlazi siic.trtrst
lt vr'(lo sitkrirrcn. Nllarla NIcri Stivens nije irrriila niiega
koju uroranro uzcti tr obzir. ,,,r it'ti n ic'l<og sa rlavno Lllrlr'litn trovacicarna, prer-ucla stL
J)ostoji pisac koli z.itsltihrje cla sc nir njcnr,r t\tLe ta-
1,,,l.rriir[i da je ubecle u sLlprotno. (.elu atmos{e ru rlatpri-
rlriirno I<acla govcirinto o odnosLr izr.rrcclrr clcttktivskug r,rtlrrog str.,orio je rrbica kal<r bi zi.unaglio stlirr i skre nuo
ronliura i fiinlastidnih povesti to jc' Dhn [)iirson ltar. ',rrrrrnitr srr se[)e. Stvarni l<rivci su clthriveui, prctntla liir-
U rrjegovonr clelu postoji l<nf iua koja problcnr postavlja zrr.r rriit' Ll\pr'l.t tlir ilr .lign.'.
na prinrerirrr naiin Stttrt. tta ltttttttii. Iirro i r,r l.oluiutLt \lcdi epilog z.ahirirljuiuci kojcnr Siiii.l rtt Iornuti iz.la't.i
Agate Kristi, i ovtle sc niil..lziuro prccl proltle ltront lioji iz olivirrr detehtir,skih ronrilna koji ieclnostavno podse -
sc r-raoho rrc ntolc rciiti razurtrorn: tetiri r'ovcl<a ritvir (,riu nir natpriroclno, da bi ullii nredu fiurtastiinc pri-
raju liliplLr u lio.jr-r je neliolii<r clana ranije poloic.n lei; I'ovcsii. l)onovo viclinro Meri kako u kuci razlniilja c)
liriptir ic pt'a;/.ltil, il nelnoguclto jc clir jr-r je nei<o rr ntcclu- , ,'lorrr tlogadaju; fantastiino se joS jecL.ronr jirvlla. Nlcri
vrcnrenu otvurilo. i .joi ncito: 1ctliont ccle Plif g razgovilra
1ro{r'r'clirjc (iitaoctr) cla .je ona cloista irovrrijca, cla 1e ric
sc o tluhovinta i tratprirotLtint pttjavanta. Postoji jcdan tciitii', zaprrrvo, njen prijatelj ((to nije nctaino) i da-1c
sr.cclok zloc'inu l<o1i se ciosotlio, itaj svetltili tvrcii rh je ,rr rririno razLlnrno ob,1ainjen1e kako bi sprtsao r.rjr.r, NIeri
vicleo r.rbicu (lcnLr) l<eko napuitrr sobu lrtvc prctlaz.eci ( ,,( )tlista je bio veorla vcit u cia\ranjrr objlinjenja, voclt:
kroza zici na nresIrr gcle:;u c]r'c stotine gorlina r'.rrrije pc- , i riii:rrnrr o siuro tri clinrenzije i prcpreci ocl l<arrre nih
stojrrla vrala. S tllr-rgc strirne , jr:clna od osoba urrrciirniit rr z itlovit", 237).
sltrc'aj, nrlacla :l.cirir, vcrirje zir sc[>r: c1a jc veltica, ili, tadni Svct ne nrrtvih ponovo uspostavljir s\'o.iLr vlirst, i lrrrrta
jc, trovaiicrr (rrbistvo jc iz-vlic.no uz ponrof otrova), ko ja .,liL r)() si1njinr: potpr-rno snro neodltrtni r"r p0glcclLr rcScnjlr
50 51
ry
8,.
CvEraN'liroorov Uv0o u IANTASt tiN-u xN;tltt xost
koje treba izabrati. Ali, treba prirnetiti da je, na kraju kra- ,,jrrirr" (99, podvlaienja moja) itd. Naizatl, za 4iz dogada-
jeva, ovde manje red o slidnosti izmedu dva iar-rra, a vi5e o Jrr jt'tlnostavno se moZe smatrati da s[r dudg;.proistekli iz
njihovoj sintezi. ,,lrrirrjnosti, ali Romual je spreman da u njima vidi ute$6e
,l;rvolrl:,,eudnovatost pustolovine, natprirodna Il] lepo-
Predimo szrda preko sredi$nje linije koju smo nazvali t;r l,.larimondina, fosforni sjaj njenih oiiju, vrelina njene
fantastitno. Nalazirno se u fantastiinonr iuciesnclm; dru- rrrl<r', nevolja u koju rne je bacila, iznenadna promena u
gin retima, zaSli smo u vrstu pripovesti koje sc ispodetka rr rr'rr i, sve to je jasno dokazivalo prisustvo davola, a ta ruka
predstavljaju kao fantastidne, a zavriavaju se pril-rvata- l,,ro ocl satena moida je samo rukavica kojom je pokrio
njem natprirodnog. 'Iu se nalaze pripovesti najbliie di- ,,r,oic l<andZe" (90).
stom f-antastidnom, jer nam ono, zbog sarne tinjenice da 'lir odista moie biti davo, ali rnoZe biti i sludaj. Do oyog
ostaje neobja$njeno, neracionalizovelno, precllai.e cia pri- .,., Ir, rrrrtlirr ostajemo u iistom lantastienom. U taj nrah deia-
hvatimo postojanje .n:rtprirodnog. Grirnica izuredu fhnta- 't r',r st' rrcito 5to pripovest skreie u drugom pravcu. Drugi
stidnog i dudesnog 6e, dakle, biti r.reizvesna; ipak, prisu- I r)l)irl, qcrapion, saznaje (ne znamo kako) za Romualovu
stvo ili odsustvo nekih pojedinosti uvek ie nam pruZati I'ustolovinu; on ga vodi do groblja gde leZi Klirrimonda;
rnogucr)osI da se odlucimo. r,rtli liovieg, otvara ga i Klarimonda se pojavljr-rje isto ona-
Zaljubljena mrtva \ena Teofila Gotjea moie nirm po- l,,r svc2rl kao na dan svoje smrti; kap krvi joj je na usna-
sluZiti kao primer. To je prida o kaluderu koji se na dan rn.r... Obuzet poboZnim besom opat Serapion poprska le5
kacla se zaredio zaljubio u kurtizanu Klarimondu. Posle .,\'(tollr vodicom. ,,ladnu Klarimondu nikada ranije nije
nekoliko kratkih susreta, Romual (to je ime kaludera) ,lotlinrula sveta rosa, tako da njeno lepo telo postade prah;
prisustvuje Klarirnondinoj srnrti. Od toga dana ona podi- .strrlir je sarno uZasna bezoblidna masa pepela i poluras-
nje da se pojavljuje u njegovim snovima. Ti snovi, uosta- I'rrtlnutih kostiju" (ll6). Ceo ovaj prizor, a posebno pre-
lom, imaju dudnu osobinu: umesto da nastajtr nil osuovu olr111lxj leSa, ne moZe se objasniti poznatim i priznalim..
utisaka toga clana, predstavljaju kontinuiranu pripovest. z;rliorrima prirode; nalazimo se u fantastidnom dudesnom. , 't.11
U snovima Romual ne Zivi strogim Zivotorn kaludera, Sliiarr je primer VeraYilijea de l'Il-Adama. I ovde to-
nego je nastanjen u Veneciji, u raskoli neprekidnog sla- l.,,rrr ccle novele moiemo birati izmedu verovanja u Zivot
vlja. Istovremeno prime6uje da Klarimonda iivi zahvalju- ;'oslc smrti i miSljenja da je grof, koji u to veruje, Iud. Ali,
juii njegovoj krvi, koju sisa tokom noci... rr.r li.mju grof u svojoj sobi otlcriva kljud Verinog groba.
Do tog trenr-rtka svi dogadaji mogu imati racionalno l,ri I<.ljui je on sam bacio u grobnicu; dakle, trebalo bi da
obja5njenje, za koje san pruia veliki deo (,,Daj BoZe da je ri,r jc donela mrtva Vera.
ovo samo san!", uzvikuje Romual, 79, dime r-ralikuje Alva-
ru iz Zaljubljenog davola); opsenjenost iula pruia drugo l\rstoji, najzad, i ,,iisto dudesno', koje, poput tudnog,
objainjenje. Tirko: ,,fedne vederi, dok sam Setao alejama rrt'rrrirlaino utvrdene granice (u prethocinom pogiavlju
oiviienin-r Sim5iron-r u svoln malenom vrtu, uiini mi se da vitlcli srno da i<rajnje razliiita deia saclrie elemente ir-rde-
kroz grab viclim lik iene" (93); ,,Samo na trenutak pove- ,,rrog). U slutaju dudesnog, natprirodni dinioci ne izazivajtr
rovah da vidim kako se njena noga miie [. ]" (97); ,,fve rrliirkvu posebnu reakciju, ni kod junaka, ni kod pcldrazu-
znam da Ii ie to bila zabludtt ili odsjai svetiljke, eli reklo bi r))('\/iurol{ iitaoca. eudesno nije odlika odnosa prema ispri-
se da je krv ponovo poielir. da tede pod tim bledilom bez ,:r rr i nr ckrgadajima vei svojstvo same prirode tih dogadaja.
52 53
CvEtr.N Tooonov Uvoo u reNresrrtNu rNlr2rvNosr
Vidimo - pribeleZimo to uzgred - koliko je bilo pro- slt'tlstveno tome, nema razloga da u njih sumnja. Dru-
izvoljno razlikovanje izmedu oblika i sadrZine: ispridani .p Sirnhadovo putovanje daje nekoliko odlidnih primera.
dogadaj, koji tradicionalno pripada ,,sadrZini", ovde po- Nrr podetku se opisuje ptica ruh, dudesnih srazmera: ona
staje dinilac ,,forme". Obrnuto takode vaii: stilski (dakle, zirltlanja sunce, njene ,,noge [...] bile su velike kao debelo
,,formalni") postupak, kao 5to je upotreba modalnosti, slrrlrlo clrveta" (2411402). Naravno, ta ptica ne postoji za
moZe imati - kao 5to smo videli u Aureliji - tadno utvr- sirvrcmenu zoologiju, ali Simbadovi sluiaoci bili su dale-
denu sadrZinu. li.o od te sigurnosti, i pet vekova kasnije Galan lidno pi5e:
Zanr dudesnog najdedie vezujemo za lanr bajke;'zapra- ,,Mrrrko Polo u svojim putovanjima, i otac Martini ulstori-
ito;fajka je samo vrsta dudesnog, i natprirodna zbivanja u ii hittc govorili su o toj ptici" itd. Malo kasnije, Simbad isto
njoj ne izazivaju nikakvo iznenadenje - ni stogodi5nji san, lirli.rr opisuje nosoroge koji su nam, naprotiv, dobro pozna-
ni vuk koji govori, ni darobne moii vila (da nabrojimo li: ,,Na istom ostrvu ima nosoroga, koji su Zivotinje manje
samo neke elemente Peroovih prida). Ono Sto bajke razli- otl skrna a veie od bivola; imaju rog na nosu, dug oko jed-
kuje jeste odredeni nadin pisanja, a ne pripadnost natpri- rroq l1[1n; taj rog je tvrd i po sredini raseden s jednog kraja
I
rodnom. Hofmanbye pride, kao 5to su Krcko Oraiiit i kralj rrir tlrugi. Ispod se vide bele crte koje predstavljaju dovediji
t
I
miieva, Dete stranac, Kraljeva nevesta,lepo nam predstav- lil<.. Nosorog se bori sa slonom, rogom mu proburazi tr-
I
ljaju tu razliku; one prema natinu pisanja pripadaju bajka- lrrrh, podigne ga i nosi na glavi; ali, kako mu slonovska krv
1
I ma' Izbor neveste, premda zauzima isti stav rl,odnosu na i rrrirst cure u odi i zaslepljuju ga, on pada na tle i - ovo ie
natprirodno, nije bajka. I prite ia Hiljadu i jedhe noii pre rrirs zaduditi [odista] - dolazi ptica ruh i obojicu ih po-
bi trebalo oznaditi kaq.dudebne piide nego kao bajke (ovo rlilc u kandZama i odnosi da nahrani svoje mladunde"
bi pitanje zahtevalo posebnu studiju). (.).,1,t-2451408). Ovaj odlomak, savrSen po me5anju pri-
j
Da bismo 5to bolje odredilf grlnige distog dudesnog, nrtlnih i natprirodnih elemenata, ukazuje na osobeno
i o. treba odbaciti nekoliko tipova pripovedanja u kojima nat- svojstvo egzotidnog iudesnog. MeSavina otigledno postoji
/\ prirodno na neki naiin biva opravdano.
I
r' silnro za nas, moderne iitaoce; podrazumevani pripove-
.. l. Najpre bismo mogli govoriti o hiperboliinom tude- tlrri'sve smeSta u istu ravan (ravan,,prirodnog")
l,,l snom. Pojave su tu natprirodne samo po svojim razmera- .1.'lie6i tip, iudesnog .'1nSgli bismo nazvat I inatrum,en -
r:. ma, koje su ve6e od nama poznatih. Tako u Hiljadu i jednoj tttltro iudesndl Ovde se pojavljuju male naprave, tehnidka
I
roii Simbad moreplovac tvrdi da je video ,,ribe od sto i od srrvllcnstva neostvarljiva u opisanim vremenima, ali ipak
dve stotine lakata" lli ,,zmlje toliko velike i dugadke da bi sirvricrro moguina. U Priii o kraljevitu Ahmedu iz Hiljadu
progutale i slona' (2411402), ali moZda je red samo o na- i lcdnc noii, na primer, ti dudesni instrumenti su u podet-
dinu govora (to pitanje iemo prouditi bave6i se pesnidkim l<.rr lctcii dilim, jabuka zdrav\a,,,cev" pomoiu koje se na-
i alegorijskim tumadenjem teksta); joS bismo mogli reii, tlrrlcl<o vidi; u nade doba, helikopter, antibiotici ili dogled,
il " sluZeii se poslovicom, ,,u strahu su velike odi". U svakom lioji inraju iste osobine, uopbte ne pripadaju dudesnom; a
t sludaju, ovo dudesno ne deluje suviSe nasilno na razum. isto vaZi i zalete&g konja u Priii o zaiaranom konju, lli za
. je egzotiino iu-
_--,2,-.Veoma blisko prvom tipu dudesnog. lirrr.rcn koji se okreie, u pridi o Ali Babi: dovoljno je setiti
, ''i r 4esyd Tu se govori o natprirodnim zbivanjimi koja se ne sc sl<crraSnjeg Spijunskog fllma (Plavula izaziva FBI), gde
i.*- ' pr6dstavljaju kao takva; podrazumevani ditalac tih prida vitlimo tajni sef koji se otvara samo kada glas njegovog vla-
ne sme prepoznati oblasti u kojima se zbivanja odvijaju; snilia izgovori odredene redi. Te predmete treba razlikovati
54 55
Cvrr'.rN 'lboonov
kao proizvod ljudske veitine od nekih desto naoko slidnih 4, POEZTTA I ALEGORIJA
oruda, dije je poreklo, medutim, darobno, i koja sluZe za us-
postavljanje veze sa drugim svetovima: takvi su Aladinova
larrrpa i prsten, ili konj u Priti treteg kalendera, kojt potidu
od drugadijeg dudesnog.
4. lnstrumentaino iudesno dovelo nas je veon.ra blizu
onoga Sto se u ljrancuskoi u XlX vekn zvalo tnuino iude-
sno, a 5to clanas zovem o scit'nce-J'ictlcrn. Ovcle je natprirod-
no racionalno obja5njeno,. ali na osnovLl zakona koje sa- Ntn't' opasnosti za Jantastiino. -
Poezija i fikcija: kate-
vremena nauka ne priznaje. U doba fantastidne pripovesti, t'rtt iirt predstavljanja. -Poezija kao neprozirnost teksta.
to su povesti u kojirna se javlja magnetizam, koji pripada l)r,tr snaiz Aurelije. - Alegorijsko i doslovno znaienje.
nauinom tudesnorn. Magnetizam,,r.rauind' objainjava t )rlrt'denja alegorije, Pero i Dode. - Posredna alegorija
-
nirtprirodue dogadaje, samo Sto bai taj magnetizirm pri- (l',rrir inska koZa I Vera) . - I'leodlutna alegorija: Hofman
pada rratpriroclnom. Tiikvi sri Sablasna nevesta lli Magne- t l ,I11ttt'Po. - Antialegorija: GogoljevNos.
tizerE. T. A. Hofmana, Istina o sluiaju g. ValdemaraE. A.
Poa ili Ludak? Gi cle Mopasana. Sada(njt sciencc-.fiction, \/irlcli srno koje opasnosti vrebaju fantastiino u prvoj
kada ne zirpacla u alegoriju, podle2e istom mehanizmu. r.rr ni, nil kojoj podrazumevani ditalac o ispriianim do-
To su pripovecianja u kojima se, polazeii od iracior-ralnih r,,r,l,riirnrr sucli poistovecujuii se sa junakom. 'le stt opa-
pretpostavki, iinjenice ulaniavaju savrietto logitno. Ona, ,,rroslisimetriir-re i obrnute: ili ditalac prihvata da rraokct
takode, imaju strukturu zapleta, ali razliiitu od one u fan- rr,rl;r1 i111{ni dogadaji mogu irnati racionirlno obja5nje-
tirstidnoj pridi; na to cerxo se vratiti kasnije. nr{, l)ri onda prclazimo iz fantastidnog u ducino, ili nji-
Svim tim vrstana ,,izvinjenog", opravdanog, rtesavr5e- lr)\'{) postojanje prihvata kao takvo, pa se onda nalazi-
nog ir,rdesnog, suprotstavlja se dis{o dudesno, koje nikako rt i-Ltclesnom.
',,,,
ne biva crbjainjeno. Neiemo se ovde na tome zadri.avari. ,'\li, opasnosti kojirna se fantastiino izlaLe ne prestaju
S jedne strane, zato 5to 6e iinioci, kao i tente dudesnog, ,,r,1,'. Ako prederno na drugi nivo, na kojem se iitalac
biti ispitivani na drugorn mestlr, a sa druge,'teZnja ka iu- uve li podrarzumevani -ne pita o prirodi dogadaja vec
desnonr liao antropoloika pojava prevazllazi okvire studi- ,r P1 i11;1li samog teksta koji o njima govori, joi jednom
je koja se bavi knliZevnoiiu. eudesno je u ovom pogledu ',, srroi-aval.no sa opasno5cu koja preti postojanju fanta-
bilo prednret pronicljivih knjiga, te ie nam ovakvo ispiti- ',lrt rros. '[b ce nas odvesti novom proble-mu; da bismo ga
vanje utoliko nranje nedostajati. Kao zakljudak, izjedne od r, .,rli, niurarno r-rtvrditi kako se fantastiino odnosi pre-
nj1h, Ogledalu tudesnog Pjera Mabija, pozajmljujem rede- rrr.r ,lr;.r susedna 2anra - poeziji i alegoriji. Ovde je raicll-
nicu koja sasvim clobro oclreduje smisao tudesnog: ,,Iza rrl.rviurjc sloZenije nego ono koje je upravljalo odnosotn
prijatnosti, raclozniriosti, svih uzbudenja koja narn pruZajr-r Lrrrtrrs{ii-rrog prema iudnom i tudesnom. Najpre, zato Sto
priie, bajke i leger-rcle, iza potrebe da se razonodirno, zabo- l,rrrl,rstii'r.ro nije jedini Zanr koji se s jedne strane suprot
ravimo, da stvorin'ro sebi oseiaj prijatnosti ili straha, pravi ',t,rvlirr poeziji a sa druge alegoriji, nego je to uvek ltlnogo
cilj iudesnog putovanja je, to vei moZerno cla shvatimo, ,,rr slrrrlr iiji je fantastidno samo jedan deo. Zatltl, z.rto
potpunije izr aLav anj e sveopite stvamosti" (24 I 27 ). ',lrr rrrrsrrprot tuclnom i iudesnom poezlja i alcgorija rtisu
56 57
CvEreN fooonov Uvor> u reNlesrtiNu t<NIrZsvNos'r
u medusobnoj opoziciji; svaka od njih ponaosob suprot- l{', nir l)r'irner, govorio kako ,,metafora, da bi bila dobra,
stavlja se nekom drugom Zanru (u kojem je fantastitno rrrt li rrrorrr biti slika; ona mora biti takva da bi je slikar
samo podvrsta); taj drugi ianr nije u oba sludaja isti. Ove I r( r( ()r)) nrogao predstaviti" (Beleike o Korneju). Taj na-
dve opozicije, clakie, treba prouiiti odvojeno. rr rrr zirlrtcv, koji, uostalorn, nijedan pesnik nikada nije
Podimo od najjednostavnije: poezi.ia i fikcija. Od sa- ,,r,1,'r,oljio, bio je osporavan od XVIII veka. Ali, treba
mog podetka ove studije videli srno da svaka opozicija '..r,,lirrli (barem u Francuskoj) Malarmea da bi redi bile
izmedu dva Zanrtr mora poiivati na strukturalnom svoj- r,/rr)iurc liao redi, a ne kao neprimetni oslonci za slike. U
stvu knjiZevnog dela. To svojstvo ovde je sarna priroda '..rvr ( nlcnoj kritici ruski formalisti su prvi posebno nagla-
knjiZevnog govora, koji moZe biti ili ne biti predstavlja- '.,rr',rli rrcprelaznost pesnidkih slika. Sklovski tirn povo-
tki. Termin,,predstavljaiki" treba pailjivo upotrebljavati. ,l,,rr poruinje,,Tjuievljevo poredenje odbieska munje sa
KnjiZevnost nije predstavljadka u smislu u kojem neke l,lrrvrrrcn.riur demonirna ili Gogoljevo poredenje nebesa
fraze iz svakodnevnog govora to rnogu biti, jer se ona ',.r ,,tlcz.rl:uDQ (77 182). Danas se slaierno da
"Gospodnjim'
ne odnosi (u pravorn smislu reii) ni na $ta ito je izvan 1,,',ni, l.e slike nisu opisne, da se rnoraju titati upravo u
nje. Dogadaji o kojima govori knjiZevni tekst jesu knji- r,rlrri lrrrrcil reii koje one satinjavaju, u njihovoj doslor,-
ievni ,,dogadaji'l pa se, kao i likovi, nalaze u tekstu. Ali, rrrr',ti, nc t.alazeci ni u ravan referencije. Pesnitka slika je
ako zbog te iinjenice knjiZevnosti osporimo svaki pred- l ,'rrrlrirracijir redi a ne stvari, i nekorisno je, pa tak i Stet-
stavljadki karakter, onda me5arno referencu i referent, rr, prq'y1;{i1i te kombinacije u termine dulne spoznaje.
',
sposobnost da se predmeti obeleiavaju i same predmete. l',rtlir viclirno zaSto poetsko ditanje predstavlja opa-
Stavi$e, predstavljadki karakter upravlja jednim delom '.rro,,t po fantastiino. Ako, ditajuii tekst, odbacujemo
knjiievnosti, koji se veoma zgoclno rnoie odrediti termi- '.r ,rl.o p1'sclslavljanje i svaku njegovu reienicu pclsmatra-
nom fikcija, dok poezija odbacuje sposobnost prizivanja i rrr \,uno kao semantitku kombinaciju, fantastiino ne6e
preclstavljanfa (ova opozicija ur knjiZevnosti XX veka po- rrr,,, itlil se pojavi; ono, kao Sto se seiamo, traii reakciju
staje manje o5tra). U prvom sludaju najde5de se Llpotre- rr,r ,loqrrrlaje onakve kakvi su oni u svetu koji se opisr.rje.
bljavaju ternini: likovi, radnja, atmosfera, okvir itd.; ova- lu l.1i 1'17.11;ga fantastiino moZe postojati samo u fikciji;
kav izbor nije nasumiian. Sve su to termini koji odrecluju ; ',, z iirr nc rnoZe biti fantastidna
(premda postoje antolo-
i netekstualnu stvarnost. Nasuprot tome, kada je u pitanju 1irlr',,lrrntirstitne poezije"). Ukratko, fantastidno podra-
poezija, rlor.imo govoriti o rimi, ritmu, retoriikim figu- ,/unr('vir likciju.
rarna itd. Ta opozicija, kao i veiina onih koje nalazimo t loP!tc uzev, pesnidki govor obeleien je mnogobroj-
u kr.rji2evr-rosti, nije apsolutna, vec postoji u odredenom nrrrr s;rolednim svojstvima, pa tako odmah znamo da
steperru. I p< ezija u sebi nosi elemente predstavljadkog; rr ,,rlrr'tlcr)ol'n tekstu fantastiino ne treba traZiti - rime,
fikcija ina svojstva koja tekst zamagljuju, dine ga nepro- I'r,rvilrlr nretrika, emotivan govor itd., u tome nas one-
z-irnim. Ali, opozicija svejeclno postoji. n l,liur'ilvirjLl. Tu ne preti velika opasnost od zabune. Neki
Ne pokuiavajuii da pi5emo istoriju tog problema, na- ,',1 tr'listovrr u prozi, medutim, zahtevaju razlitite ravni
pomenucemo da ovakvo shvatanje poezije nije uvek pre- , r1,ur1rr. Vratirr-ro se opet Aureliji. Najveii deo vremena,
ovladavalo. Neobiino Ziv sukob nastao je oko retoritkih ',rr,\'i o l<ojirna prida Nerval treba da se ditaju kao fikci-
figr-rra: postavljakr sc pitanje treba li ili ne treba stvarati r.r, trt'lrir predstaviti sebi ono ito oni opisuju. Evo jednog
figure kao slike, preci sa lirrrnule na preclstavljanje. Volter I'rrr('r'ir tog tipa snova. ,,Neko biie ogromne veliiine
CvnreN Tooonov lJrroo u peNtesrrdNu rNlIiEvNosr
- ne bih mogao redi da li dovek ili iena - lepr5alo je s t, r{ ( () onome ito zovemo i pravo znaienje, nasuprot fi-
mukom iznad prostora kao da se probija kroz guste obla- r,ur,rtr\,n()nr (u ovom sluiaju alegorijskom) znadenju.
ke. Nemajuii vi$e claha i snage, ono najzad pade usred I',rtlirrro od odredenja alegorije. Kao i obiino, ranijih
mradnog dvori5ta, sa krilima zakadenim i zguivanim o ,,,lr,,lt rriir nije malo, a ima ih od najuZih do najopiirnijih.
krovove i ukrase na kuiama" (255137). Ovaj san opisu- .'.,, r(l(), najotvorenije odredenje je i najnovije. Nalazimo
je nam viziju kojr"r treba uzeti doslovno takvu kakva je; r,,r rr liniiz.i Angasa Fledera Alegorija, koja je zbilja prava
ovde je odista rei o natprirodnom dogadaju. , rr, rl.loPcrlijn alegorije. ,,|ednostavno redeno' alegorija
Evo sada primera preuzetog iz sna Seianja, koji ilu- L,r, ;,'tlrru stvar, a znadi neku drugu", pi5e Fleder na po-
struje drugadiji stav prema tekstu: ,,Iz dubina nemog ,, rl.rr svojc knjige (2). Sve definicije su zapravo, kao Sto
mraka odjeknube dva glasa, jedan dubok, drugi oStar - i . r!.rn(), proizvoljne; ova, medutim, nije nimalo privlai-
veiita putanja pode odmah da se okreie. Blagoslovene '.r 1,o svojoj op5tosti ona alegoriju pretvara u vreiu bez
da ste, o prve redi koje zapodinjete boZansku himnu! Iz ,I r r.r. rr srtpel'figuru.
nedelje u nedelju, vi obvijate sve dane u svoju darob- l)rrrlirt jc krajnost jedno isto tako moderno, ali mno-
nu mreZu. Brda vas pevaju dolinama, izvori potocima, r',, ,rrzt'nije shvatanje ovog termina, koje bismo ukratko
potoci rekama, a reke okeanu; vazduh treperi i svetlost rrr,r1,,l1 1vv11[s izloLiti: alegorija je redenica sa dvostrukim
neZno Ijubi cveie u pupoljku. Jedan uzdah, jeclan drhtaj 'rr,r, r'nit'nl iije je, medutim, pravo (ili doslovno) znadenje
ljubavi izlazi iz nabubrelih nedara zemlje, i jato zvezda 1',11,r1111; nestalo. Takav je sludaj sa poslovicama" ,,Krdag
se Siri u beskraj; ono odlazi i vraia se samom sebi, sku- r',, i;,',lrr ic{e dok se ne razbije" - kada tuje ove redi, niko
plja se i rasteZe, i seje nadaleko klice novih stvaranja" rlr lirrlrrvrr nikcl ne misli na krdag, na vodu, na razbljanje;
(31r-3t2le6). ,,,lrrr.rlr sc shvata alegorijski smisao: opasno je previSe se
Ako pokuSamo da predemo preko reti kako bismo r.'l.r1i,rli opasnosti itd. Tako shvaienu, alegoriju su mnogi
do5li do vizije, ovu bi trebalo smestiti u kategoriju natpri- rrrrrrlt rli autori desto oznadavali kao suprotnost doslov-
rodnog: i oktavu koja uplice dane, i pesmu planina, doli- il' 'ilt /ilittcnjU.
na itd., i uzdah koji ispu5ta zemlja. Medutim, ovde se ne I'rt tlstirva koju su u antici ljudi irnali o alegoriji omo-
Ireba zadrtavati na tom putu: navedene redenice zahteva- rir, r( ( nan1 da odemo jo5 dalje. Kvintilijan pi5e: ,,Nepre-
',lrr.r rrrctafora razvlja se u
ju pesnidko ditanje, one se ne trude da opi6u svet o kojem I aiegoriju." Drugim redima,
govore. To je paradoks knjiZevnogjezlka: upravo zato 5to ,r.t.rl()l'il, izdvojena, samo ukazuje na figurativan nadin
su redi upotrebljene u figurativnom smislu, treba ih shva- r,('\'r)rir; rrli, ako je metafora neprekidna, kontinuirana,
titi doslovno. ,,rr,rolkrivil da izvesno u pitanju namera da se govori i
je
Stazama retoridkih figura dospevamo do druge opozi- ,' n( ( ('nlr.r clrugom nego 5to je prvi predmet iskaza. Ta je
cije koja takode privlaii na6u paZnju - opozicije izmedu , l, rt ijl dragocena zato Sto je formalna, zato Sto ukazuje
I rrr
,,rt'tlstvo pomoiu kojeg se alegorija moie prepoznati.
alegorijskog i doslovnog znadenja. Ftei doslovno koju ovde rr,r
koristimo u drugom bi se smislu mogla upotrebiti za o6e- \1,,, 11;1 primer, najpre govorimo o drZavi kao o brodu,
leZavanje ditanja koje smatramo svojstvenim poeziji. Treba 'rrrn () icfir drZave kao o kapetanu, moZemo re6i kako
paziti da se ovc dvc upotrebe ne pomeiaju: u jednom slu- ,l rrp ponrorskih slika predstavlja alegoriju drZave.
daju, doslovno se suprotstavlja referencijalnom. opisnom, I .rrlirnijc, poslednjiveliki francuski retoriiar, piSe: ,,AIe-
predstavljadkom; u clrugom koji nas sada zanima - viSe sc sastoji od redenice sa dvostrukim znatenjem,
'.rt.r
61
CvsrA.N'lononov Uvorr u teNtes'rriNu rtyrZEvNost
ona sadrZi doslovno i duhovno znaienje zajedno' (114). rr,'l'oliko prirnera ovu analizu prikazaiemo konkretnije.
On to ilustnrje sledecim primerom: lllsrra je Zanr koji se najvi5e pribliZava i"igtoj. Rl-qgoii
rr. i rttlt'sc osnovno znadenje redi gotovo gubi. Bajke, koje
Viie volim potok lto po mekom pesku, ,,lrr, no sirdrZe natprirodne tinioce, ponekad su bliske
kroz cvetnu livadu polagano teie, l'.r.,rr.u)rir. 'lakav je sluiaj sa Peroovim pridama. Alegorij-
od bujice plavne ito se burnim tokom, ,l ,r 211'11.t.t1. u njima je izridito, najvi5e mogu6no: ono je
s kamenjem kotrlja po zemljiitu blatnom. rrl r.rtlio izneto u obliku nekoliko stihova na kraju svake
l'.rtl,,' (Jz.nrimo, na primer, Nakazu. To je priia o princu
Ova ietiri aleksandrinca mogli bismo shvatiti kao na- I (,tr t(' l)rlnretan ali veoma ruLan, a ima moc da u isto tako
ivnu poeziju sumnjivog kvaliteta ako ne bismo znali da 1',rrrrr.tnos pretvori koga god poZeli; princeza, veoma lepa
oni pripadaju Boaloovoj Pesniikoj umetnosti; Boalo odi- .rlr rilrrPit, clruge moZe da udini lepim. Princ uiini prince-
gledno ne Leli da opisuje nekakav potok vei da govori o u l,,rrlrctnoln; godinu dana kasnije, posle mnogobrojnih
dva stila, Sto uostalom Fontanije ne propu5ta da objasni: ,'1, l( \iuriil, princeza podari princu lepotu. To su natpri-
,,Boalo hoie da nam stavi do znanja kako je raskoian i r,',lrri tlogirclaji; ali, u samoj pripoveci Pero nam predlaZe
negovan stil bolji od plahovitog, neujednadenog stila bez ,l.r rryt'r1rvc redi shvatimo alegorijski. ,,Samo Sto princeza
pravila" (115). Istina, nije nam potreban Fontanijeov ko- | '1,! ,\ ( )r'i ove reii, kadli se Nakaza pred njenim oiima po-
mentar kako bismo to shvatili; dovoljna je sama dinjenica I.rr r l,,ro tovek najlep5i na svetu, najlepie graden i najpri-
da se ovaj katren nalazi u Pesnitkoj umetnosti - redi iemo 1,rtrrr1 otl svih koje je ona ikada videla. Neki tvrde da se
shvatiti u alegorijskom znaienju. trr rropilc nisu ume5ale vilinske darolije, vei da je sama
Da ukratko ponovimo. Prvo, alegorija podrazume- 11rr1,,11, l717.ynla taj preobrai.aj. KaLu da princeza, kada je
va postojanje najmanjc dva znadenja iste redi; u nekim r.,..rrrrslilrr o postojanosti svoga dragoga, o njegovoj uz-
slutajevir-na kaZe nam se da osnovno znaienje mora ne- ,lr . rlrvosti i svim dobrim osobinama njegovog duha, vi5e
stati, a u drugim da oba moraju biti zajedno prisutna. rrrr, r'rt['ll izoblidenost njegova tela, ni ruZnoiu njegova
Drugo, to dvostruko znadenje u delu je eksplicitno na- lr{ .r, ni('sova grba, kaZu, izgledala joj je kao drianje iove-
znadeno: ono ne potide od ditaodevog tumaienja, bilo Lr l.,ryr sc povio, a ako ga je do sada videla kako ulasno
ono proizvoljno ili ne. lrr.rrrrljt,, srrcla je nalazila da se samo lako izvija u hodu,
Oslonimo se na ta dva zakljuika i vratimo se fantastid- .1,, srr it' oi'aravalo. Isti ljudi kaZu da su joj njegove razroke
nom. Ako ono Sto ditamo opisuje natprirodan dogadaj, i ,,, r r,,1ilt'tlrrle blistave, a njihova neuskladenost iinila joj se
ako zbog toga redi ne treba shvatiti doslovno nego u ne- L\,, t/t;\/. lestokog naleta ljubavi, i najzad, njegov veliki
korn drugom srnislu, koji nas, opet, upucuje na ne5to Sto {,\
''nr n()s ra nju je imao neiega muienidkog i junadkog
uopSte nije natprirodno, za fantastidno tada mesta viSe ,, ,' l)r" (J1,2). Da bi bio siguran da je dobro shva6en, pero
nema. Postoji, dakle, cela gama knjiZevnih podZanrova ,, r l, r,r;rr rlodaje i jedno ,,Naravoudenije":
izmedu fantastiinog (koje pripada onom tipu tekstova
koji se moraju iitati doslovno) i diste alegorije, koja zadr- Sve u ovoj bajci ito stoji pred nama
Zava samo drugo, alegorijsko znadenje; ta gama biie usta- Nije pusta priia vet istina szma.
novljena u zavisnosti od dva dinioca: eksplicitnog karak- StLt volimo, to nam je i lepo,
tera naznake i nestanka osnovnog znatenja. Uz pomoi Slo nam drago, puno duha imq.
62
(lvnr',rN'lbnclnov I rorr u teltes.ttiNu KNJtZfvNosl
Posle takvih Lrpozorenjir, natpriroclnog oiigledno viie 1, ,1, o jr' novrtca i, tako mi vere, troiio sarn svoj mozak"
llema: sverk() ocl nas stiie istu moi preobraZavanja, i Vile I " i"rio) ,,()no ito me je najviSe dudilo biia je koliiina
sa tirn nernaju nikakve veze. Alegorija je podjedr-rako vid- l',,r.,rt.,lvrr lioju je moj mozak saclrZao, i koliko rne je muke
Ijivir i u clruginr Peroovim priiama. I sam je toga bio sa- t rl,, ,l.r rrr iscrpirn' (224181) itd. Ocluzimanje od nlozga
vrieno svestirn, pa u predgovorima za svoje z-birke prita ,,' l,r, ,lstrrvl.jir nikakvu flzidku opasnost, ali, sa druge stra
rrgla\.nonr govori o problemu alegorijskog znatenja, za ,,, r1,r()/ilvil pilmet. l, kao kod Peroa, u sludaju cla ditalac
koje sr.natra da je suitinsko (,,nar:rvouienije, najvaZnija r', rrl( slrvaticl alegoriju, na kraju se dodaje: ,,Zatinr, dok
stvar u svakoj basni I ..1",22). ,,,r u rirroiilranju plakao kao kiSa, poinislih nar onolike
'lieba clodati da je ditalac (ovog puta stvarni, I ne po- ,,, r, , nilic ltoji iive od svoga mozga kao Sto sarn liveo ja,
drazunrev:rni) savrieno Lr prirvu ako se ne brine u pogle- ",rr',lilr na umetnike, na nesreine knjilevnike prirnora-
,
1
du alegorijskog znaienja na koje r,rkazuje pisac, i tekst ," ,l.r Irlt'b nrese od svoje parneti, pa rekoh sebi kako izve-
iita otkrivaju6i u njernu potpuno clrugaiiji smisao. 'lb se ',, nrriull jedini na ovom svetu koji je upoznao patnje
sa Peroonr dogirda dirn'.rs: savrerneni iitalac viie je izr-re- ,,', I..r s.r zlatnim mozgorn' (225181).
naclen seksualnom sirnbolikorn nego poLlkorn za koju se I .\'r)r)t tipu alegorije nivo doslovnog znadenja maio
zirlale pisac. ,
r, r/'.rr; ncverovatne stvari na koje u njoj nailazimo ne
Alegorijsko znaienje moZe se jednako jasno pojavi ",'( l,rtrr rras dir svu paZnju usredsredirno na alegoriju.
ti u delima koja nisu ni bajke ni bitsne, nego ,,moderne" I ,,,, l.rlrrro cla su u naie vrcme napisi koji pripirdaju ovom
r.rovele. eovek stt zLatnim mozgom Alfonstr Dociea ilustru- ,,rr r)il slaboj ceni: na izriditu alegoriju gledir se kao na
je taj sluiaj. Novela prida o clogodovitinama osobe koja ',, ,r l.,rrlilct,nost (a te5ko je u toj osudi ne videti zasztn:.a-
inra,,tetne imozirk od zlata" (217-218, navodim prema ,'r, r,l, r,loikng stava).
prvom izclanju, citiranorn u Kasteksovoj antologiji). Ovaj l',,,linro sada za jedan stepen napred. Alegorijsko zna-
iz.raz. - ,,od z-lata" - koristi se u doslovr.rom znadenju (a ,, ir;r ostrlje nesporno, ali se na njega ukazuje tananijim
ne tr tigurativnom, u sr.nislu ,,izvrstan'); ipak, ocl poiet ,' ,l,,tr rnrr ocl ,,narirvouienija" na kraju teksta. Dobar
ka pripovetke pisac nas navodi na pornisao da je upravo i',lr( l za to je Sagrinska koZa. Natprirocini iinilac je
alegorijsko znadenje ono pl'itvo. Tako veli: ,,Cak bih rekao rrrr.r l.olii: najpre po svojim izuzetnim fiziikim osobi,
dir sirm bio obclaren za ljude izr.renadujucom inteligenci- . rrrr.r {ol1'rol'na je na sve vrste provera na koje je stavlja-
jom, diju sn.ro tajnu znall samo rnoji roclitelji i ja. Ko ne lr) .r /iltint, odnosno preSvega, po darobnoj moii nad
bi bio pametirn sa tako bogatirn mozgom kao ito je moj?" {,lr)nr r;voga vlasnika. Na koZi se nalazi natpis koji tu
r\
(218177). Zlatni mozak je za svog vlasnikir, otkrivamo, ,',,,, ,,lrilinjrrva: ona je istovremeno slika Zivota svog vler-
jedino sreclstvo da se dode do novca potrebnog trjenru rrrl,r (rrjcna povriina odgovara cluZini njegovog iivclta) i
i njegovim bliinjinra. Novela narn prita o tome kako se r, ,l',tvo pclitroiu kojeg on ostvaruje ielje; ali, pri svakom
mozak rlalo pornrrlo iscrpljuje. Kad god se ocl mozga , ' tr,rrt'rrju ielje ona se malo skupi. Pogledajmo forrlahtu
uzme nralil zlata, pisac ne propuita da nas opomene na l..'t uoSI slike: koia je rnetafora Zivotar, metonimija Zelje,
,,istinsko' znaienje takvog iina: ,,Ovde se preda mnoln r r1,|o5[;11rlj1 odnos obrnute srazmere izr-nedu onog:r Sto
postavi strair-ro pittrnje: ne oduzimam li sebi sa svakit-n I ', ,l',1;rvl.ja u jeclnom ili u drugom sludaju.
komadom mozga lioji istrgnem, istu toliku koliiinu pa- \ , onlrt tatno odreden smisao koji treba cla pripiSe-
rneti?" (220178).,,llio mi je potreban novac; moj rnozak ,,,,, l.ozl vci narn r.rkazuje na to cla je ne smemo zatvoriti
64 65
Cvrrex Tooonov [.Jvol u peNtestrtNu rNlrZpvNosr
u okvire doslovnog znadenja. S druge strane, mnogi likovi Ltr 1r'slr.rtaj sa Verom. Ovde neodlutnost izmedu dva
u knjizi razvrjaju teorije u kojima se javlja onaj isti odnos ,,,,'r'il( n,r objaSnjenja, racionalnog i iracionalno$ (racio-
posebno podrZava isto-
obrnute srazmere izmedu duZine iivota i ostvarivanja Ze- " rlrr,r olrjuinjenje bilo bi ludilo),
lja. Tako stari antikvar koji Rafaelu daje koZu veli: ,,Ovo . r. nr( n()
,rrisustvo dva stanoviSta, Atolovog i stanoviSta
je - rete on gromkim glasom, pokazujuii Sagrinsku koZu t ri,,1, :,lrrgc Rejmona. Grof veruje (a Vilije de l'Il-Adam
- udruZena moi i 2elja. Tu su vaie dru5tvene ideje, vaii .,lr ,l,r r i'itrrlirc veruje zajedno s niim) da se snagom lju-
preterani prohtevi, va5e neumerenosti, vaSe radosti koje l, r' r r zr'ljc rnoZe pobediti srrrt, oiiveti voljeno bi6e. Ta
ubijaju, va5e boli koje nagone ioveka da premnogo do- ',ir,.r. l('viie puta posredno izneta: ,,Atol je z.aista Ziveo
Livljuje" (39 I 42). Isto shvatanje brani Rastinjak, Rafaelov 1',,rpr11v1v ttcsvestan smrti svoje voljene. Morao
je stalno
prijatelj, mnogo pre nego Sto se koia pojavila. Rastinjak ,lr rr',,trr njeno prisustvo, toliko oblik mlade iene bio
je
drZi da bi se, umesto brzog samoubistva, Zivot mogao I',,,r!r' v('zan sa njegovinr" (150/153).,,To je bilo poricanje
prijatnije izgubiti u zadovoljstvima; ishod bi bio isti. ,,Ne- ,'rrtr, rrzciignuto, najzad, do nepoznate sile!" (151/153).
umerenost je, dragi moj, kraljica svake smrti" Zar ona ne t:, ll,, lri se da se umrla igrala nevidljivosti kao dete.
donosi kap koja na mestu ubija. Kap je revoiverski metak r I .r , .rl,r 1c cla je toliko voljenal To je zaista bilo prirodno"
rI ,I I Grof je u vaz-
koji nikad ne promaSi. Orgije nam obilno prui.aju sva te- '2l 154). ,,Ah! Misli su Ziva bica! [...]
lesna zadovoljstva; zar one nisu opijum u sitnom novcu?" ,l,rlr rrl. lt'srro obliksvoje ljubavi i sad je Iapraznrnamorala
(1721163) itd. Rastinjak u su5tini kaZe ono isto 5to Sagrin- !,irr r',|11r1jgqa nekim biiem koje joj odgovara, inade ce se
ska koZa oznaiava: ostvarenje Lelja vodi smrti. Alegorij- ,, t ,r uiiti" (1541156). Sve ove retenice jasno ukazuju na
sko znadenje te slike je posredno alijasno naznadeno. 1.q, r'nit' nirtprirodnog dogadaia do kojeg ce doii, Veri-
Za razb.ku od onoga Sto smo videli na prvom nivou ,,, 'ri ,,2 ivljcuja.
alegolije, dosloylo znacenje ovde se ne gubi. Dokaz za to veoma oslabljeno od samog poietka no-
I .rrrlrrstidno je
je dto neodludno\t svojswena fantastidnom ostaje (a zna- '
, l, , ,lo ovu ubraja u prvu grupu alegorija; ,,Ljubav je jada
mo da se o,na sne5ta u ravan doslovnog znadenja). Pojava ,,,1 .rrrr li, rekao je Solomon: da, niena tajanstvena mo6 je
koZe pripremljena je opisom dudne atmosfere koja vlada rr, .lir.rrriicDo" (143/148). Tako se cela pripovest pojavlju-
u prodavnici starog antikvara; zatim, nijedna od Rafaelo- 1, l .r,r ilrrstracija jedne misli; time se fantastidnom zadaje
vih Lelja ne ostvaruje se na nadin koji bi bio neverovatan. r i, ll ror rr)Slti UdaraC.
Zabavu koju traZi njegovi prijatelji su vei bili pripremili; lrt t i stcpen slabljenja alegorije nalazimo u pripovesti
novac dobija u obliku nasledstva; smrt njegovog protiv- ,r l,,1rrj i'italac ide dotle dane mole da se odluti izmedtt
nika u dvoboju moZe se objasniti strahom koji ovladava ,l' r,, 'r risl(og tumadenja i doslovnog ditanja. U tekstu ni5ta
ovim potonjirn pred Rafaelovom mirnoiom; najzad, Ra- ri, ,rl.,rzrr.ic na alegorijsko znadenje; pa ipak, to znadenje
fael, izgleda, umire od suiice, a ne iz nekakvih natprirod- ,, .t.rl, rnoguino. Uzmimo nekoliko primera. Prita o izgu-
nih razloga. Samo neobidna svojstva koZe otvoreno po- I'lt, ut,ut odrazu, koja se nalazi u l/oii svetog Silvestra,
tvrduju uplitanje iudesnog. Ovde imamo primer u kojem I I r\. I lofmana, prti.a nam jedan. To je povest o mla-
fantastidno nije odsutno zbog izostajanja prvog uslova 'l'rrr Nt'lllcLl, Erazmu Spikeru, koji tokom boravka r-r Ita-
(neodludnosti izmedu dudnog i tudesnog) vec zbog ne- i!r, izvesnu Dulijetu i u nju se strasno zaljubljr-ye
,ur,r('aLr
dostatka treieg - njega je ubila alegorija, a alegorija se na- ,l,,,r.rvljrrjuii na ienu i dete koji ga iekaju kod kuce. Ali,
znaiava posredno. r, ,lii,rlirr clatra mora da krene nazad; rastanak ga dovodi
eJil*aiiri .idcd*&;el..,L--
CvpteN ToooRov Uvor u peNre.sltduu xlt]tZEvNosr
do odajanja, a podjednako i Dulijetu. ,,Eulijeta snaZnije .r r' Vt'i' desi, gubitak nije veliki jer je svaki odraz samo
privi Erazma na grudi i tiho rede: 'Ostavi mi svoj odraz iz I'r rvrrl, ir Posmatranje samoga sebe vodi pravo u ta5tinu,
ovog ogledala, o, voljeni moj; on me nikada neie napusti- r rr.r;z,rtl, tirkva slika deli istinsko ja na dva dela - istinu i
ti', a videvSi Erazma zbunjenog: 'Ne dozvoljava5 dak ni da ,,,rri' (.1 t0 -231). Evo, dini nam se, uputstva u vezi sa alego-
mi ostane san o tvom fa, onako kako blista u ovom ogle- rr;,.l,rrn zrrirdenjem koje treba pripisati izgubljenom odra-
dalu', rede Dulijeta, 'ti koji si Zeleo da bude5 moj i telom ,rr, ,rlr ono ostaje usamljeno, ostatak teksta ga ne podrZa-
i duSom? Ne Zeli5 dak ni da tvoja slika ostane sa mnom i r',r, , rlrrluc ima dovoljno mesta za neodludnost pre nego
prati me kroz ovaj Zivot koji ie ubuduie, znam dobro, biti :,tl 1,,r plihvati.
bez zadovoljstava i bez ljubavi zato 5to me ti napuSta5?' l',tw Vilijam Vilson prui,a sliian primer, a pri tom je
Bujica suza potede iz Dulijetinih lepih crnih odiju. Tada r,, r, isloj temi. To je prida o doveku koga progoni nje-
Erazmo u bolnom ljubavnom zanosu kriknu:'Treba li da p,,r ,lvoiuik; teSko je odrediti da Ii je taj dvojnik ljudsko
te napustim? Pa dobro! Neka ti moj odraz pripadne zau- lrrr l otl l<rvi i mesa ili nam pisac priia parabolu u kojoj je
vek!"' (t. II, 226-227). ,lr,,1rrrli srrr.rto deo dovekove lidnosti, neka vrsta utelovlje-
Redeno, uiinjeno: Erazmo gubi svoj odraz. Ovde se rl,r rt('llovc savesti. U korist ovog drugog tumadenja sve-
nalazimo na nivou doslovnog znatenja: kada se pogleda ,,;r:iviur neverovatna slidnost dva doveka: imaju isto
'li,''r
u ogledalo, Erazmo vide savrSeno niSta ne vidi. Ali, izve- rrrrr', r,tlcni su istoga dana; istoga dana su po5li u $kolu;
sno tumadenje natprirodnih dogadaja ie, malo-pomalo, rr;rlr"v izgled, pa 6ak i njihov nadin hoda, slidni su. fedina
tokom razliditih nevolja kroz koje junak prolazi, ipak biti f' \',r/nir razlika - ali nema li i ona alegorijsko znatenie?
predloZeno. Odraz se ponekad poistoveiuje sa drudtve- rr lil,rsrr: ,,Moj suparnik imao je neku slabost u grlenim
nim ugledom, tako da je zavremejednog putovanja Eraz- ilt pil.r,,rrrrn organima koja ga je spredavala da bilo kad po-
mo optuZen zbog toga 3to nema odraz:,,Obuzet besom i ,lr1irr,' lilirs iznad sasvim tihog iapata" (N. H E., 46173).Ne
sramom, Erazmo se skloni u svoju sobu; ali samo 5to je .,:ur, (lir se taj dvojnik, kao nekom darolijom, pojavljuje
u5ao, kadli dodo5e iz policije da mu kaiu kako se u roku r ',\'nn vrr/.nim trenucima Zivota Vilijama Vilsona (,,onaj
od jednog sata mora javiti vlastima sa hetaknutim i savr- 1.1'lr t('()sujctio moje teZnje u Rimu, moju osvetu u Parizu,
Seno odgovarajuiim odrazom, u protivnom, mora napu- rrrtr \llilsnu ljubav u Napulju, ili ono Sto je netadno na-
stiti grad" (230). Isto tako, Zena mu kasnije kaie: ,,Osim 1\,r,, nroioul pohlepom u Egiptu" (58/86)) nego se moZe
toga, nije ti tedko da shvatiS kako ie5 bez odraza svima l,r, l,,zrur(i i pomoiu spoljaSnjih odlika dije je postojanje
sluiiti za podsmeh, i ne moZei biti dostojna glava porodi- r, ,,1, ,, , rlriirsniti. Takav je sludaj sa ogrtadem, kada se desio
ce, niti ulivati poStovanje svojoj Zeni i deci" (235). Likovi I,rrr,l,rl tr ()ksfordu:,Ogrtad koji sam poneo bio je od ret-
se inade ne dude odsustvu odraza (smatraju to pre nepri- 1,,1, l,rzrrir; lcoliko retkog, koliko rasipnidki skupocenog,
liinim nego iznenadujudim), Sto nas upuiuje na pretpo- l, '.nr('nr ni da kaZeml Njegov kroj je uz to bio po mojoj
stavku da to odsustvo ne treba shvatiti doslovno. ,,;,,trt'rroi lirntastidnoj zamisli [...] Kada mi je, dakle, g.
U isto vreme, navedeni smo na pomisao da odraz jed- l'l ,,t, ,n pr u'l.io ogrtat Sto ga je podigao sa poda kraj dvo-
nostavno predstavlja jedan deo lidnosti (a u tom sluiaju, I rlrrrlr .;obnih vrata, ja sam sa dudenjem, koje se granidi-
u gubitku ne bi bilo nidega natprirodnog). Sam Erazmo l, r l,,,t,r'o sir uiasom, primetio da mi je moj sopstveni vei
ovako reaguje: ,,Trudio se da dokaZe koliko je zapravobe' 1,r.r lr,rr t'n prcl<o ruke (bez sumnje, nesvesno sam ga bio
smisleno verovati da dovek moi.e izgubiti odraz, ali ako ,r 'r r r) ,r tlrr jc ovaj samo njegova verna kopija u svakoj, dak
68 69
CvsraN ToooRov LJvoo u r,q.NresrriNu <NlrZrvNosr
i najmanjojpojedinosti" (56-57I84). Podudarnost je, kao i,.lrr rtrr nrr fakvu pomisao. Osim toga, preobrataj nosa u
5to vidimo, izLrzetna - osim ako se ne odludimo za miilje- rlru rl('cc niti objainjen. Isto vaLi i za alegoriju druitva
, r ,r
nje da ne postoje dva vei samo jedan ogrtad. r,,r,ll lri iz.gubljeni nos odgovarao izgubljenom odrazu
Kraj pride vodi nas alegorijskom znatenju. Vilijam Vil- l",l llollrrana): istina, ima mnogo naznaka koje govore
son izaziva svog dvojnika na dvoboj i smrtno ga ranjava; ,r nt,'nu l<orist, ali nam ona ne daje bolje objaSnjenje sre-
tada mu ,,drugi", teturajuii se, upuiuje redi: ,fi si pobe- ,lr,rryr.1i prcobraiaja. Dalje, ditalac pred tim dogadajima
dio, i ja se predajem. Ali, od sada si i ti mrtav - mrtav i,,r,r rtisrrli proizvoljnosti koji protivredi postojanju ale-
za Svet, za Nebo i za Nadu! U meni si postojao - i mo- r',,u1',1\()ll znatenja. To protivredno oseianje nagla5ava za-
jom smriu, gledaj u ovaj lik, koji je tvoj sopstveni lil<, ti I llr,.r[: pisac se obraia neposredno ditaocu, dine6i na taj
si potpuno ubio sebe samog" (60/33). Ove redi kao da u r,r, rr nicllovu (iitaodevu) ulogu * inade bitno svojstvenu
potpunosti iznose na videlo alegoriju; ipak, one znatenj- r,l ,,trr i snteitenu unutar njega - izriditom, i omoguiava-
ski i dalje pripadaju ravni doslovnog. Ne moZemo re6i da Irj naiin pojavljivanjeplegottj"sRoflZih'ienj,p;ali on
i,r, r rr,r
je ovde u pitanju dista alegorija. Pre ie biti da se nalazimo , r''\ r( nrL'r'r() izjavljuje da se to''znaienje ne mo2e pronaci.
pred neodlud_nogcu ditaoca. \lr rr.rjitrcinije, najnerazumljivije od svega: kako knjiZev-
G o golj ey Nos jF gi rrr r nr()ltrl r.rzirnati slidne siZee [...] Prvo, otadZbina nema
11t:+t_S.lue4j._0_v_a-p_sipgye st n e u zi -
, ; n1 o u ob ,,pr+{tttfaf'6"[
zil,prrs ti s15ffi nt-ast!_c1ro g, n e o dlu dno sf llAr e a" .'l,.,,lrrtrro nikakve koristi; drugo... pa'i u drugom redu
r,rl ,,,lr koristi" (1121249). \eprogu6nost da se ale-
rrcrrra
ja od lica svoga vlasnika i, l!',r znadenje
rt',1\() pripi5e natprirodnim diniocima u pridi
postavSi lfulgo9,gl;s61 nezavisan Livot; zatii se vraia na , r r' .r n:rs closlovnom znaienju. U toj ravni Nos postaje
svoje mesto). Ali mnoga druga svojstva teksta podstidu , i',trr olt'lovljenje apsurda, nemoguinog: dak i ako bismo
nas da ga drugadije posmatramo, posebno kao alegoriju. t,rilr\,rtili preobraZaje, ne bismo mogli objasniti odsustvo
To su najpre metaforidki izrazikoji iznova i iznova uvo- rr,rl,r r;,r l<ld osoba koje im prisustvuju. Ono 5to Gogolj
de rei nos: od nje je stvoreno prezime (g. Nosov); Kova- tr r,lqt'slc upravo besmisgo:' " )
Ijovu, junaku pride, kaZu da pristojnog doveka ne bi li5ili N,,,, tlalde, problemi alegorije postavlja d-v"gglqpko: s
nosa; na kraju se izraz ,,izgubiti nos" pretvara u ,,podiii 1,,lrrt'strrrne, pokazuje da.se.moZe rzazvati utisak da po-
nos", idiom koji znadi uvrediti se. eitalac, dakle, ima ne- .i,r1r .rlt'gorijsko znadenje kojega, zapravo, nema; s druge
koliko razloga da se upita nema li, izmedu ostalog, nos i ,rr,rrrr'. priiajuii o preobraZajima jednog nosa, on prida o
neko drugo znaienje iatzev doslovnog. Osim toga, svet ,1,,1,,'rlovitinama same alegorije. Tim svojstvima (a i..ne.-..
koji Gogolj opisuje uopSte nije iudesan, kao dto bi se mo- I r r r, I r g i rn) lttos. n+jgy!.FJ g. gng $1-o- ie.postati knjiZevnost
r r r
glo odekivati. To je, naprotiv, petrogradski Zivot sa svojim r, rll't tt,rtllt6g U XX VekU.
najsvakodnevnijim pojedinostima. Natprirodni iinioci I',' ukratko na5e istraZivanj e. Razlikujemo vi5e
rr ( )v i nro
nisu prisutni kako bi dodarali svet drugatiji od na5eg; to r,l'( n.r alegorije, od odigledne alegorije (Pero, Dode)
nas podstide da potraZimo alegorijsko tumadenje. '1,, l,rrvitlrre alegorije (Gogolj), prelazeii preko posredne
Ali, kada dode do te tadke, ditalac se zbunjeno zau- .il, rt(' (llirlzak, Vilije"-d-gl'Il-Adam) i ,,neodludne" ale-
stavi. Psihoanalitidko tumatenje (nestanak nosa znadi, ',,'r (l
1',,r r1, lofrnan, Edgar Po).\svakom od ovih sludajeva
kaZu nam, kastraciju), makar bilo i zadovoljavajuie, ne bi t,,,.{,rr'lt;r sc pitan}e rfantastiino$. Treba posebno ukazatj
imalo alegorijsko znadenje - ni6ta nas u tekstu ne navodi ,,,, , rll('nicLr da se o-al..egorlji:Pze gotoiiti samo ako se
70 7l
CvnreN fboonov
tako iz odeljenja u odeljenje, iz sobe u sobu, lopta je pri- ilr, rr.riviic nas zanima treda upotreba retoridkih figu-
vlatila sebi svakoga na koga je nailazila" (84129). Tako se ', ', ,lr.r prctl'rodna sludaja figura ie bila izvor, poreklo
saizraza,,skupiti se u loptu" prelazi na istinski preobraZaj ,, ,rt',,i,,lnos tinioca; odnci's izrribdu njih je dijahronijski.
(kako inaie predstaviti sebi to kotrljanje iz sobe u sobu?), I r,,,, nr sludaju odnos je sinhronijski; figura inatprirod-
a potera malo-pomalo dobija divovske razmere. ,,Po5to je ,r., t,rr',ulni su u istoj ravni i njihov ddnos je funkciona-
ovirko predao dvorane, sobe, kuhinje, vrtove i dvorske sta- i rr, ,r rrt' ,,ctirnolo5ki". Pojavi fantastidnog elementa ovde
je, Indijac se konaino uputi prema dvoriitu. Kalif, ogor- p,, tl,,,,lr rriz. poredenja, figurativnih ili prosto idiomskih
deniji od ostalih, bio mu je za peti,rma i tukao ga nogama i i r .r \, orrra r"robitajenih u svakodnevnom govorr,r, koji,
koliko je sarno mogao; njegova y'estina prouzrokovala je ,,
" ,lr rl rn r, tloslovno uzeti opisuju natprirodan dogaciaj
da i sam dobije nekoliko r.rdaraca namenjenih lopti. [...] i,l,r r\,) orrrij ltoji ce se ostvariti na kraju pride. Videli smo
Dosta je bilo da ljudi vide onu paklenu loptu, pa da ih r!ii,,, r, rz pripovetke Nos; uostalom, ima ih bezbroj.
ona povute za sobom. Sami rnujezini, iako su je samo iz- f "nrrrrrr llsku Veneru Prospera Meritnea. Natprirodni
claleka r"rgledali, sido5e s minareta i prikljuii5e se gomili. ! ., r,1,r1 zlriva se kada statua oLwii zagrljajem ubije mla-
Gornila je bila toliko porasla da su, domala, u kucama u 1,, ' rrrrr l.oji jc bio toliko nesmotren da joj na prst stavi
Sarnari bili ostali samo uzeti, bogalji, samrtnici i deca na ,,1 r r rrr ,Uri prsten. Evo kako je ditalac ,,uslovljen' figura-
sisi koju su dojkinje ostavilc da bi i one mogle brZe trdati. !i !,r' r/r,lzonr koji prethodi dogadaju. Jedan od seljerka
i"rr, pravo Ll vas svojim velikim belim
[...] Napokon, prokleti lndijac, u obliku lopte, po5to je bio r "l:rtttu: ,,Gleda
pre5ao ulice, javne trgove, napusti prazni grad, upr-rti se !!,, , l(.'likr bi se da vas odtnerava" (145177). Iteii cla
katulskom ravnicorn i ude u dolinu u podnoZju brda sa , ,, r l,()r lretu izgledaju kao da su Zive banalno je; ovcle
detiri vrela" (87 I 29-30). rrr,,lrrlinr, ta,,banalnost" priprema za stvarno,,oZiv-
Ovaj nas primer vei uvodi uldrugi odnos retoriikih i,, r,1,' l..irsrrije mladoZenja obja5njava z-bog dega ne Zeli
figura premir fantastiinom, u kojem se ostvaruje prauo "il,,r',r ,l,r poiirlje da mu potraLt prsten koji je ostavio
znatenje figurativnog tzraza!)edan primer ve6 smo videli r!i ,,, | ,l,rtuc: ,,Osirn toga, Sta bi rnislili o mojoj raseja-
na podetku Vere: pripovest je doslovno uzela izraz ,,lju- ",' r, | | Nazvali bi me rnuiem boginje 1...1" (166194).
bav je jada od srnrti". Na isti postupak nailazim.o i kod Po- r,,'r,rrrr ,,lrii'rrn figurativan izraz: aIi ie se na kraju priie
tockog. Evo jeclne epizode iz prite o Landulfu iz Ferare: | !!,,, j,(,rrrrirrti ba5 kao da je Alfor-rsova supruga. A evo
,,Sirota iena je bila sa ierkom i taman se pripremala da r ,i ,, l,r rl,()vc(lai posle nesre6e opisuje Alfonsovo lnrtvo
seclne za sto. Kad vide sina, zapita da li 6e i Blanka do6i r j , li.rzrilrruo sam koiulju i video na grudima modri
na veieru. IBlanku, Landulfovu prijateljicu, upravo je 1,,1r st'iirio preko rebara i leda. Reklo bi se da ga
ubio n-rajiin brat.] - Neka dode - rete Landulf - neka te r' r, rr r 1r1'1v71lgni zagrljaj" (173l100); ,,reklo bi se": nat-
odvede u pakiro, zajeclno sa tvojim bratom i celom poro- 1 , ', , ,, lrr, , I rrrrrrienje Llpravo nas na to upuiuje. fhkva je
r
dicorn Zampi. |acha mirti pade na kolena i reie: * Blagi , i.! ,t,(,\ , ',t rnlirtle iene posle sudbonosne noii: ,,Neko je
BoZe! Oprosti mu svetogrde. U tom tasu vrata se budno | | l'oslc nekoliko trenutaka krevet je zaikripao
otvori5e i svi vide$c kako ulazi ispijeno priviclenje, unaka- ! ,,1iror))rtim teretom" (175l101-102). Svaki put je,
1', rr I
Zeno udarcima bodeZa, rrli veoma slidno Blankl' (94161). r,, r rrlirrro, figurativni izraz uveden modalnorn for-
Tako se obiina kletva, iije se osnovno znadenje najdeSie . ,'i,,r,r .,r,l.lo lri se",,,podsecali su me", ,,rekao bi tovelt'l
ne opaZa, ovde uzima doslovno. ,,,,t,
76
i --r
Takav postupak ni najmanje nije svojstven iskljudivo r ill/ | t(r); zrradi u tom trenutku mi upravo ulazimo u kra-
I i;, , .11 r, , rrlolija. Broj i raznolikost primera jasno pokazuju
Merimeu; nalazimo ga kod gotovo svih pisaca fantastid-
nog. Tako Nodije u pridi Ines de las Sjeras opisuje pojav-
.l.llt,' rci o osobenom obeleZju stila, nego o svojstvu po-
ljivanje nekog dudnovatog bi6a zakoje treba da pomisli- 'r ::u'nr srr strukturom fantastidnog Zanra. !
mo da je utvara: ,,Ni5ta zemaljsko nije ostalo na tom licu F.rrlrr iti oclnosi koje smo posriatraii lzmedt[$.gJ-a--.--
=t i, I r' tll i ligurativngg govora
jedan drugog razjaSnjavaju.
[...]' (682/83). Ako je doista red o aveti, to mora biti ona
1[r, .r' r t a sti d fl b nep restano sluZi retoridkiry-f.igtrrarna
koja u legendi kaZnjava svoje neprijatelje spuitajuci zai'a' I : r r
renu ruku na njihova srca. Sta zapraYo radi Ines? ,,Evo ko ltt rllrlt' r tlrr jc'u'njima pronailo svoje poreklo.
je dobar, rede Ines, prebacivSi ruku SerZiju oko vrata, a s $,, r r .r,l,r i, jezlka, ono je istovr.emeno njegova posledi-
. ,i I ,1,1,,17, nc samo {a davoli iivampiri postoje iskljudi-
vremena na vreme stavljajuii na svoje srce drugu, koja je
plamtela ba5 kao u Estebanovoj pridi" (687189). Porecle- ,' il rr'r ilnil, nego i da iedino le2iko'm*O.'gucava poimanje
nje je udvostrudeno ,,podudarno5cu". Sama Ines, utvara u ,,1,,rr,.r \(() ic uvek odsutno - natprirodnog.-Ono-postaje
punoj snazi, ne zaustavlja se na tome: ,,Divota! - nadoda =i,rrl,,,l tt'ziliir, isto onako kao 5to dtr-tei-ret6iidke figure; a
ona odjednom. - Nekakav milostivi duh neprimetno mi lisrn,r 1t , videli smo, najdistiji lik doslovnosti.
je zatakao kastanjete za pojas [...]" (689/91). trpotrcba flguraiivnog govora obeleZje je isk6za;
ll "
Vilije de I'Il-Adam s Veri koristi isti postupak: ',Kod l,r,rlurro sucla na iskazivanje ili, tadnije, na problenl.pri-
njih je duh tako dobro proZimao telo da su im se nji- :' t,rrrr rl,rr',r, I<ako bismo razmotrili drugo strukturalno
hovi oblici dinili intelektualnim 1...1' (l47lI5l). ,,Biseri , r1 liurtilstianog pripoyedaifrfa. u fatl!3s-t.Li*ry1q.ove
.tr.
5111sr,r f\t il,,rvedai obiino kpZe "1ajJo
je iskustvend finje-
su bili jo$ mlaki, a sjaj im je bio ublaZen kao od toplote
koZe [...] Vederas je opal blistao kao da je tek ostavljen rii. ,r i r rj,r sc lirko moZe proientT.''Zaljubljeni davo, Rukopis
,r,rtlt n u Srrragosl, Aurelija, Gotjeove pride, Poove, Ilska
[...]' (152l154): oba nagove5taja uskrsnuia uvedena su
redju,,kao'. Ir
',,
r,r, lttcs de las Sjeras, Mopasanove novele, neke Hof-
Isti je i Mopasanov postupak. IJ Pletenici pripovedad Ir:rili,\'(' l)r'ipovesti - sva se ova dela potdinjavaju tom pra-
, rlr lzrrzt'ci su gotovo uvek tekstovi koji se i u mnogom
otkriva viticu u tajnoj pregradi pisaieg stola; ubrzo stide
utisak da taj pramen kose nije odrezan ve6 da je Zena ko- ,!r,r1,, rrrr l,ogledu udaljavaju od fantastidnog.
joj on pripada isto tako prisutna. Evo kako se priprema ir,r lrislno dobro razumeli ovu dinjenicu, moramo
to pojavljivanje: ,,Neki predmet [...] vas odara, uznemiri, -. rr.rirli ;cdnoj od nabih pretpostavki' i to onoj koja se
osvoji, kao lice neke Zene." I jo5: ,,Miluje ga [mali umet- 'i'
i ,l.rlrrsl l<r'rjiZevnog govora. Premda redenice knjiZev-
nidki ukrasl pogledom i rukom, kao da je od mesa; [...1 ,,.,s' l, l.:l:t ntrlde5ie imaju oblik tvrdnje, to nisu istinske i
posmatra ga sa neZnoSiu ljubavnika" (1421226). Na taj r r,lrr;r' 1,'r' rtc zadovoljavaju jedan od suStinskih uslova -
nadin pripremljeni smo na ,,abnormalnu" ljubav koja ie l,,l ,r.' r',lirritosti. Drugim redima, kada knjiga zapoiinje
pripovedada odvesti tom predmelt bez du5e, pletenici; !,., .r(.nl l<rro ito je,,ZanieleLao na krevetu u sobi", ne-,
pomenimo joS i upotrebrt izraza,,kao da'l ,!,.'!i" l)rrva cla se pitamo je li to istinito ili laino; takvo ' .,
U pridi Ko zna?:,,Velika masa drve6a lidila je na grob l.ii ,ri,, ,'l.',rra smisla. KnjiZevni iezik ie konvencionalan I
gde je moja kuda sahranjeni' (961133): odmah smo uve- i, ,l ,, l.oicrn je dokazivanje istine nemogutno: istina je
deni u zagrobnu atmosferu novele. Ili kasnije: ,'Podoh ,,,lii,,. r/rtlt(ltr redi i stvari koje te redi odreduju; u knji-
kao 5to je vilez iz mrainih doba ulazio u stani5te darolija"
', I i, , .1r, rttccllttim, te ,,stvari" ne postoje. Nasuprot tome,
79
78
CvEreN Tooonov ['\(]t) u reN rnsrtiNt rNjt2Er losr
knjiievnost poznaje zahtev za valjanoSiu ili unutradnjonr ! i' I'r, ,r rrrrjlal<Se omoguiava'poistoveiivanje ditaoca sa
koherencijom: ako nam na sledeioj stranici iste zamiilje- !:l .,,rr ...rt, ilo, kao ito znamo, zamenica,,ja" pripada svi-
ne knjige kaZu da u Zanovoj sobi nema nikakvog kreve- .. r , , r r to1i11, {1 bi se poistove6ivanje olak5alo, pripove-
ta, tekst ne odgovara zahtevu za koherencijom i time ocl i . , . l,rlr ,,Plosedan dovek" u kojem se svaki (ili gotovo
nje stvara problem, uvodi je u svoju tematiku. Istina to nc - .,! l , rt,rl.r( rnoZe prepoznati. Tako na najneposredniji
moie. Isto tako treba paziti da se ne zameni problem isti- .;1 .::ir, rr rr.rt in prodiremo u svet fantastidnog. Poistoveii-
ne sa problemom predstavljanja: samo poezlja odbacujc .=,,;' | ,,1, \l)()llriltjemo ne sme se shvatiti kao individual-
predstavljanj e, ali sva knjiZevnost izniie kategorijama ' . 1 ili, ,l,',,1, 1 ig1"' to je mehanizam unutar teksta, upisan
istinitog i lay'nog. , .r,,,1 rurrr. Strrarnog ditaoca doista ni5ta ne spredava da
Ovde ipak treba uvesti jo5 jedno razlikovanje unutar .r r' l' r rr,r otlstojanju od sveta knjige.
1' dela: samo ono 5to je u tekstu redeno u ime pisca izmi- ,I ,,lrl.o l)r'inlera dokazade delotvornost ovog postup
' ie proveri istinitosti; red likova moie biti istinita ili lai,, i= , ,,, izvcsuost" u noveli kao 5to je lnes de las Sieras ., .' "
na, kao i u svakodnevnom govoru. Detektivski roman, r i, t '.r ( irrjcnici da"'neohja5njive dogadaje pripov-e-dq
na primer, neprestano igra na kartu laZnih svedodenja rr.!,, lr, ;r' istovremeno i junak pride i pripoveda*'fo je
likova. Problem postaje sloieniji u sludaju pripovedaiir ;-.,'1. l,,r,r tlrugi, njegova je red dvostruko'dostojna po-
'
lika, pripovedada koji kai.e ,,ja". Njegov govor u svojstvu -,. !!r ! ,,,lrrosno, dogadaji su natprirodni, pripovedad je
pripovedada ne moZe podlegati proveri istinitosti, ali kao i,i!,,'irn , r'o izvanrednih uslova da se pojavi fantastii-
lik on moy'e lagati. Tu dvostruku igru, kao Sto je poznato, ',1- trl,, lt i u llskoj Veneri (gde ie pre biti da naginje-
iskoristila je Agata Kristi u jednom od svojih romana, 1(rr ,,,,, lr,r.r'.lrrnonr dudesnom, dok smo kod Nodijea bili u
je ubio Rod\era Ekrojda, gde titalac nikako ne sumnja u i =,,i., r,, r r,,r r i'lrclnom): ako se fantastidno pojavljuje, to je
r
pripovedada, zaboravlj aju ii da j e ovaj takode lik. .:! r,, rrl)r'ilvo naznake natprirodnog (tragove zagtljaja,
Predstavljeni pripovedad, dakle, savrbeno odgovarir :,,:;' ! .r.rl..r nrr stepeni5tu, a pre svega pronala2enje prste-
fantastidnom. On je prihvatljiviji od obidnog lika koji lako i1= ,, l,,r\'.r( ()j sobi) posmatra sam pripovedad, arheolog
moZe slagati, kao Sto iemo videti u nekoliko prirnera. Ali, I !',i,r l)()vcrcnja, sav proZet izvesnoiiu nauke. tlloga
on je isto tako prihvatljiviji i od nepredstavljenog pripo ! ,'irr I'r rl,,r't'tlai- igra u ove dve novele pomalo podseia na
vedaia, i to iz dva razloga. Najpre, ako nam takav pri .r ,'',,\ rr rrlogr-r u romanima Konana Dojla, ili na ulo-
povedad isprida natprirodan dogadaj, tada 6emo se naii !!ii r,',, rlr rrrnogobrojnih naslednika: vi5e svedok nego
=::
u dudesnom: neiemo moii da sumnjamo u njegove reii; . , rrr! rr l\()nlc se svald ditalac moie prepoznati.
fantastitno, kao 5to znamo, zahteva sumnju. Nije sludajno i',1 1,, rr lrtcs de las Sjeras, kao i u llskoj Veneri, pti-
Sto,dudesne pride retko koriste prvo lice (tako ga nemir r .,1,, lili ouroguiava poistovetivanje; drugi primeri
ni u Hiljadu i jednoj rroci, ni u Peroovim pridama, ni korl .: !!,i,,r I'r vtt otkrivenu ulogu: overodostojitl ono 5to je
Hofmana, nili u Vateku): dudesno nema potrebu za tint, : i !i ,,r(,,.r nc primiti zbog toga obavezu da se konadno
n-j.98;ovJatp.rirodni svet ne treba da bud!.sumnju. Fanra ,,.!, rr, rr.rlpliroclno. Takva je ona scena iz Zaljubljenog
stiino nas dovodi u nedoumicu: verovati ili ne verovaii? : ,',,1,i rr l',rjoj Soberano dokazuje svoje darobne moii:
Cudesno ostvaruje to nemogucno jcdinstvo predldZuCi"" i i , rlrirr rilirsom rede: 'Kalderone, dodite da uzrnete
iitaocu da veruje ne verujuii zaista. Na drugorn mestu, I .. ;,, lrrlrr, uprrlite je i donesite ovatnol fedva 5to ie tzre-
a to se vezuje za sarno odredenje fantastidnog, prvo licc !t',,\r'',1, ltrlc je nestalo. I, pre nego 5to sam mogao
80 B1
'i,,., i
i : t^' I
c'ifiieu to$onov
Uvoo u peNrnsttitru xr.rll2Evuosr
j:,;:,f:ltX,
deron koji mu Lllil*1ni,1du
,:
ko je taj K/t_
pitam
stoji
"" J;;,;;#"iil'"L1",,fi,; r\lr rr svojim najboljim fantastidnim novelama, Noi,
I lrlrr, lrrr zna?, Mopasan od pripovedada pravi ba5 junaka
nastavio sa svojim zani
manjem"
ilitJ: tl, ilill'"0*'onik l,,rvr'\li (trrj postupak koristio je Edgar Po i mnogi dru-
Tako je i u Mopasanovoj priii Ludak?:,,Na gl ;'osk' njega). Naglasak se, dakle, slavlja na dinjenicu
mom stolu rlrr Jr. lt'i' o govoru lika, a ne o govoru pisca: svaka se red
ji;-,^^, jll.,,,"prise_
,#m:::,y:,:ll_r;;i;;;;
tenju lisrova u.knj igama.
o, prr,z,'."r.; il tffi:, lr/tnr;r sil predostro2noiiu, i moZemo pretpostaviti da su
, ;ffi :.
kao puzeii,nrtu]izaiaje:"1"s;;;;l;renadavideh,da,vi_ ,,r t lrkovi ludaci. Premda ove likove ne uvodi razgovetno
i deh kako noZ ruT,Sd ,.U"
,?Jri zatim se pomeri, pa rr,r/iliri'cn pripovedadev govor, ipak im, paradoksalno, po-
r polako poie bez iii;e ",
pomJ a"'f.fir, l. l,rrriirrrro poverenje. Ne kaie nam se da pripovedailaLe,
' nepomiinoj rlci p" ;;ffi,;;;J; llrr il,rs sama moguinost da onlai.e na neki nadin struk-
\"jl i" .i. e.t.f",'i zaustavi
se pod
rvs ,rL-
i nim prstima. podeh da-urla,
-
.J,J."f,".: 01fl*-
nie_ Irrr,rlno z.apanjuje. Ali ta moguinost postoji (jer i p'{ipo-
-
tl-*akom vrrlrrt' jc lik), i - neodludnost se kod ditaoca moZe roditi.' 'l
r,'ii
' qu,h
"d o': ;;il;;'""+:uln;u.no u sv.duan: t Jlilltko: predstavljeni pripovedad odgovara fantastid- \
i
,il",- i .,'.i::
ili^ll''t":Tf.1c,1.
?:, uiti au-i" n;im zajedno
ti h,""r* d
. rrail nil.
dzt mc r
l1orrr jcr omoguiava poistoveiivanje ditaoca sa likovima. \
r.
'1
f^", :y^*lenje
LrK moze tagati, pripoveddi "i,i;j ";:;.,"
ne bi smeo: lakav je za_
(invor tog pripovedada, po pravilu, dvosmislen je, i pis- \,
i " ' kljudak koji bismo mogli izr.uii iz rom r I \u lo koristili na razlidite nadine nagla5avajuii jedan ili \
a1{n,,n*.,ti o y.dno_,",;;,illJlffi::.lll rlr ugi vid - ako potide od pripovedaia, govor ostaje izvan
\l 1-u'"o \
koju je
Alfonso p:ov.eo sa svoje rhrrrririaja provere istinitosti; ako potide od lika, toj se pro-
dve rodake: Alfonsow,
lr'rinroraizloLiti.
1
Isto je i u Mo-
doprineti. U celom delu ne bi smelo biti ni jedne jedine .,,1*r'.u. rrrspaclanja Klarimondinog leSa'
u Orli nikako
redi koja posredno ili neposredno ne potpomaZe ostvare- 1,.,,,r r,,\'
l l l rttlvelama: ;;h"n"t fanta-stidnog
Ko zna? po-
nje ,,tog unapred utvrdenog cilja" (navedeno prema Ejhen- ,,ii' ,.,r!u lilirj' nego,e to prvo pojavljwanje- tu zapravo i nema
baumu). ,'.,.',', ,',,", ioi rJzliditiju organizacilu:
pre nego 5to se ono
Moguino je naii primere koji to pravilo potvrduju. ,,,, .,, r,,,, 1'ri1-,.emaniu za faitastidno je po;r.edna
p'"tnodi vi5e
Uzmimo Merimeovu Ilsku Veneru. Zavr5ni efekat (ili p,rla,ri (onolio
tadka kulminacije, u Penzoltovoj terminologiji) jeste u
', .,r(l,ur() irualiza pripovedadaj;"-"' zatim sledi dogadaj: na-
1, rlr,,l,rsliit
poto- natprirodno na izvesno
oiivljavanju statue. Od samog podetka, razlidite pojedi- 1,,, ., ,, '"nr napu6ta k""''
nosti nas pripremaju za taj dogadaj; sa stanovi5ta fanta- .1. lll(. llestllj". po,1o.,o ,. pojavljuje,
o'lublj"'1o, prilikom
a po drugi put $o-
stidnog, te pojedinosti obrazuju savrsenu gradaciju. Kao ,,rr.rl;t2ct.tiil name5tala u itu'i"utniti'
tttu;a' kada se name5taj vraia
'r u
5to smo videli, vei na prvim stranicama neki seljak oba- ',,.,,,,,,t z.itnrah *utop"
ve5tava pripovedada o otkriiu statue i opisuje je kao Zivo ,',",','|'r.t,t,"k;t;' *"J"'i*' ne sadr2i vise nijedan elemena[
ga oseia kao kulminaciju'
biie (ona je ,,nevaljala", ,,motri na vas"). Zatim nam se ,;,,;;,;;;:i;.;sip" ip"r', ditulu'
prikazuje njen stvarni izgled, da bi se, napokon, zaklju- gtug"nl.". zapleta-u jed-
l', ,,/()lt, uostalom, "ptt;i;;;d" ovih prida
dilo ,,izvesnim prividom koji je podse6ao na stvarnost, na 1s,,1 ,,,I svtrjih unuli'u,'pulut5"t";Jt "struktr'rru
liniju koja
Zivot". Istovremeno se razvijaju i druge teme pripoveda- ru;. rrr.icnlo predstaviii kuo *Ui*;""u uzlaznu
ved kao pralrr vodo-
nja: svetogrdni Alfonsov brak, sladostrasni oblici statue. , ,,,1rit'tlinstv"to; tutfti ft"it"i"utip'
Zatlm dolazi prida o prstenu sluiajno ostavljenom na Ve- r,r'rrtr litriju to;u, po'to *"ait neko vreme uspinjala'
nerinom domalom prstu - Alfons vi5e ne uspeva da ga
'" " ispod ravni uobidajene
ru,ut'* oa-ah
tad-
"',t.rtr'vezana napomena' odigledno'
skine. ,Venera je savila prst", tvrdi on, da bi odmah zatim l ,' l.rrlnrinacije" (129)' Ali ovakva uz-
prethodnog t,uk:l"u ltit"etimo
zaldjudio: ,,Ona je moja Zena, reklo bi se." Od tog trenutka ,,1 ,,'zvt'cduje opstost
iormalisti-"
suodavamo se sa natprirodnim, premda ono ostaje izvan zajelniiko sviil kritiiarima
Y) 1,,r,,1 rtrtstojanje' prostornl figura, ' -
na5eg vidokruga: tu su koraci pod kojima stepeni5te Skri- ,rr.r, struktura dela predstavi kao
.lil se ^
-;L uistinu po-
pi, ,,krevet diji je okvir bio polomljen', tragovi na Alfon- ()ve analize vode nas'sledeiem zakljutku:
koje je
sovom telu, prsten pronaden u sobi, ,,tragovi vrlo duboko ,,t.1i izvesno obeleZle ?ntastitnog.pripovedanja
gu Penzolt u
It utisnuti u zemlju", prida mlade supruge, najzad, dokaz da .lnVCZno, ali je onJ opStile "ego"sto 11-
I nile'ret o gradaciji' S druge strane'
racionalna obj a5nj enj a nisu zadovolj avajuca. Zavr5no po- ,,,,.,,f." pt.asiavlja' t *o
"obtltZit nuZno obeleZje
glavlje bilo je, dalde, briZljivo pripremano, i oZivljenje sta- rrt lrrr objasniti zbog-iegu ;"
I
tue sledi pravilnu graduaciju: ona je najpre samo izgledala l.rrrtastidnog Zanra'
kao da je Livo biie, zatim jedan od likova tvrdi da je savila Vratimo jednom na5em odredenju' Fantastiino'
se jo5
prst, a na kraju je, dini nam se, ona tom liku donela smrt. z.r rrzliku od mnogih drugih
ianrova' nosi u seb\ mnogo-
(5to ne znati da njih nema
l,rttine naznakeo oio'i iitloca
I,
Slidno se razvija Nodijeova Ines de las Sjeras. pro-
Medutim, druge fantastiine pripovetke ne sadrZe ta- ; .;;i"; tekstu). Videli smo da to svojstvo' opStije'
kvu gradaciju. Uzmimo Zaljubljenu mrtvu \enu Teofila rs( ii-e iz procesa
onako kako je on predstavljen
itk;;i;*J"
ri odlika u osnovi tog procesa
Gotjea. JoS do prvog Klarimondinog pojavljivanja u snu u sirrnom tekstu' Druga vaZna
svako delo^sadrZi u sebi
na-
rt'ste njegova tt*pot?i"ott:
i, gradacija postoji, premda je nesavr5ena. AIi, dogadaji koji
njegovog opazanja; fantastitno
slede nisu ni manje ni vi5e natprirodni, sve do razreienja, zrrirku u vezi sa vremenom
B4 85
I jrrou u rAN'I'ASTt'NU t<t'llli't':vNosr
Cvs r,A.N Tooonov
je na sve Zan-
pripovedanje, koje veoma istide proces iskazivanja, isto
. ,r 1, ( nl,r. opis koji daje Frojd primenljiv
vremeno stavlja naglasak na vreme ditanja. Odnostto,
,,,r.rtilrtictrom temporuinositt"'?t"9o:..fotinjemo
r i , ,. rrrr( nro osobitost io'"tkt da se njeno puno dejstvo
prevashodna odlika toga vremena jeste da po konvenciji
bude nepovratno. Svaki tekst sadrZi podrazumevanu na
,, l,r,,lrrt;r ostvaruje upravo ondakada je on1* zaovoga osobina
znaku: treba ga Sitati od podetka prema kraju, od vrha krt ' I', rr.\r(), liirtla tnu pti'it'pu kao iznenadeni:
Zivotni vek i poziva na
dnu stranice. To ne znadi da ne postoje tekstovi koji nas
t ' tl , l',ria trsltlvljava nlen kratak iz prirode
primoravaju da ovaj poredak naru5imo, ali to naruSavar-rjc
i !i.'rl( novih dosetaiti-ftoit'itt' ocigledno' Pri ponavlja-
, ',, r!,r(l('r)jil - cla ono '-"it'p*o dva puta'
dobija srnisao upravo u odnosu na konvenciju koja po- na se{-anje-kako je ona
',qr ,lrr11'1lig paZnjale usredsiederra
drazumeva iitanje sleva nadesno. Fantastitno je Zanr koji Iznena-
r,,f p.ii put"' (Dosetka' 176-177l158-159)'
tu konvenciju istide vi5e nego drugi. 't,, temPoralnosti:
Obiian (ne-fantastidan) roman, na primer Balzakov,
,1' rr1, 1t' samo poseba'-' ltp.oul*t
'totu;jtanin oblika pornaZe da ot-
, 'l ,' ,iun rrpstraktna utut''u
moramo iitati od podetkir ka kraju. Ali, ako iz hira prodi- nije dozvolio
Lr( r\lo sroclnosti ,urr-r.' gd; ium prvi utisak
tamo peto poglavlje pre detvrtog, gubitak nije tako veliki
,l rrillli ih naslutimo.
kao Sto bi bio da je u pitanju fantastiini roman. Ako se od
poietka zna kraj takve pripovesti, cela je igra pokvarena,
jer iitalac vi5e ne moie korak po korak pratiti proces po-
istoveiivanja; odnosno, nepovratnost je prevashodni uslov
ianra. Nije obavezno da u pitanju bude gradacija, premda
je ta figura, koja podrazumeva ideju vremena, veoma de-
stzr: u Zaljubljenoj mrtvoj ieni, kao i u Ko zna? uepovrat-
nost vremena postoji i bez gradacije.
Otud prvo i drugo iitanje fantastidne pride ostavljaju
veoma razliiite utiske (mnogo vi5e nego u drugadijim ti-
povirna pripovedanja); zapravc.r, pri drugom ditanju po-
istove6ivanje nije rnogucno, ditanje neizbeZno postaje
metaditanje: otkrivamo postupke fantastidnog umesto da
pronalazimo njegove draZi. Nodije, koji je to znao, pripo-
vedadtr t Ines de las Sjeras na kraju povesti stavlja u Lrsta
redi: ,,Nisarn kadar da je utinim dovoljno privladnorl
kako bi je ljudi slu$ali dva puta."
Primetimo na kraju da fantastidna pripovest nije jedi-
na koja nagla5ava vreme opaZanjn dela: deiektivski roman
sa zagonetkom nagla5irva ga jo5 viSe. Poito treba otkriti
istinu, suodiiemo se sa strogo utvrdenim lancem dija se
ni najmanja karika rle sme pomeriti; iz tog istog razloga,
ar ne zbog mogudne sltrbosti u pisanju, ni detektivski ro-
rrlan se ne tita dvaput. I)osetka, izgleda, poznaje slidna
87
Uvor u peNr,.st'ldl{u t<NltZEvNosr
6. TEME FANTASTTeNoc:
uvoD il.r lirrriLr krajeva, fantastidna se prida moZe odlikovati
ili rr, otllil<ovati takvom i takvom kompozicijom, takvim
i r.rl'r'rrn ,,stilom', ali se bez,,dudnih dogadaja-'fantastid-
," !r{)l)ite ne moZe pojaviti. Fantastidno se, naravno' ne
. r'.nrvir rta tim dogadajima, ali su oni njegov neophodan
,r .l,,r ( )tLrd i paZnja koju im posveiujemo.
l,ri lri se problem mogao drugadije odrediti polazeci
,,,1 lrrrrkcija koje fantastidno ima u delu. Treba se upitati:
Zb.oS,.rSo je semantiiki vicJ
. tako vaZan? _ pragmatiika, ,t.r li lantastidni dinioci donose delu? Posmatrano sa sta-
sintaksitka i semantiika
fu"frilo yontoriitoog _ rr.i ritrl funkcije, moZemo doii do tri odgovora. Najpre,
ne teme i knjiievne trm, uopiti. _ pantartitno, I;antastii-
graniino l.rrrt,rsticlno ostvaruje poseban uiinak na ditaoca - 'strah,
isk_urtvo. - Oblik, sadr1aj,
,trukturo. _ fr*rut, kritika. rr.,.rs ili, jednostavno, radoznalost - koji drugi Zanrovi ili
- I,trjen senzualistitki poitulat. _ p_,utoro'rje l. rrliicvni oblici ne mogu izazvati. Drugo, fantastidno slu-
tema: kratak pregled. fantastitnih
,* T:iko6e
koje potiiu-o.d sam, prirode ,,r l,r.ipovedanju, produZava i odrZava neizvesnost: prisu-
lekstova. -Natin na koji ftmo postupati.
,tltr l-ar.rtastidnih dinilaca omogu6ava izuzetno zgusnutu
,,rrirurizaciju zapleta. Najzad, fantastidno ima i jednu, na
Moramo se okrenuti i tre6em vidu dela, onome fan-
nazvah tematski koji smo l,r'vi pogled, tatitolo5ku ulggu: bmogu6ava opisivanje
ili semantiiki,
dri.ati. Za{to iemo naglasaf. ,""i"o
koj";.;o se duZe za_ t,rsiiinog sveta, koji pri tom ne postoji van jezika; opis i
i"i,."r" vid? Od- .Ii5.16,, iste su prirode.
govor je jednostavan: fantastidno
,. oar.aul""" kao
"; posebno l)ostojanje tri, i jedino tri funkcije (u ovoj ravni op5to-
opalanje cudnih doeadaja; to
opaZanje srrroiotu,rt o opiru_
li. Sada treba da izbiiza ispiramo ';ti) nije proizvod sludajnosti. Op5ta teorija znakova - a
drugi deo formule: same /.namo da knjiZevnost na njoj podiva - ka2e nam da znak
dudne dogadaje. Kada odr.drry._o
cria" ai"g.Aaj, opisuje_ inra tri mogu6ne funkcije. Pragmatidka funkcija odgovara
1 mo iinjenicu semantickog reda.
-+ Razlikou*;! Z_.au ,in_ oclnosu izmedu znakova i onih koji ih koriste, sintaksidka
takse i semantil<e kakvo_ jivd. bi se izre6i lirnkcija pokriva medusobne odnose znakova, semantid-
na.sledeii nadin: neki dogadaj ";,,-*r;;o
p";;;r" k""o sinraksiiki l<.a funkcija obuhvata odnos znakova prema onome 5to
ry iinilac onoliko koliko je J" a".
"#;;G;gure, u meri
kojoj se graniii sa drugim, ,r,i.rnu oni oznadavaju, prema njihovoj referenciji.
rt
1t
iiniocima. Nasuprot tome, isti dogadaj -urryl-il,.iS. bliskm Ovde se neiemo baviti prvom funkcijom fantastidnog
)
iinilac od rrenulka kodn gn. Uu.t.ilo
pir,*" semantitki - ona se zasniva na psihologiji ditanja, prilidno stranoj di-
;O".JU, sa drugim, sto knjiZevnoi analizikakvoj mi teiimo. Sto se tide druge,
sliinim ili suprotnim tiniocima, u
au ,"'or.i ,lnyime ne na_ vei smo ukazali na izvesnu bliskost izmedu fantastidnog
Iaze u nekakvom neposredno-
i
je iz paradigmatike na isti
oa'*. Seliantika nasta- i kompozicije, demu cemo se jo5 vratiti na kraju studije'
naiin kao sto ," lintut sa gradi
I PaZnju cemo zadri'ati na trecoj funkciji. Od ovog trenutka
Govoreii o iudnom dogaclay"u ne
::r?:^":^:t:lagmatike. iemo se posvetiti proudavanju jednog posebnog seman-
odnosu prema dogalajima
;H::"":i:::1*: ll"s*gm
NUJurra se granrcr vec o
onima koji ga vezuju
sa tidkog sveta.
nja' udaljenija od njega u lancu,
za irugazbiva_ Odmah moZemo dati jednostavan odgovor, koji, me
"riiria"liirrp..t"". dutim, ne zadire u sri pitanja. Razumno je pretpostaviti
88
89
,,o*d
Cvrrax ToooRov
Uvoo u ruNresrriNu rmirZEvNosr
da ono o cernu t
kvarira;vno nije raztiii- il,
to od onoga o temu :j::l:i:
g:vori floy:.i
l";iZ*rrori
n.U))cravamo da uiinimo, da se te dve stvari mogu ra-
razlika u intenzitetulto]i *pste, vei postoji ,lu, rti). Ali ne bi trebalo pornisliti da je ispravan stav
y" G;;;"m rrlrvnoteZena me5avina ove dve teLnje, razumno od-
" maksimalan.
rn a, a,arn e, i
,Drugim _reii
"r"r"_ " ;r;;rkorii lenonr u rr( r('no proudavanje oblika i sadrZine. SAmo razlikovanje
, .' rr r,'tlu oblika
i sadrZine mora biti prevazideno (ova je fra-
I, o bj ainjav".'
hiljade vrsta" -",.'.i/,1 ";:":,1'.""il1
jH?,J:i
fi1T ;:
'.r, izvcsno, banalna u teorijskoj ravni, ali je i dalje savr5e-
r' r .1li[s6hu ako se pojedinadno ispitaju savremene kritidke
o neprekidnosti o
kojoj ne znamo ni5ta,
svakako znaii osrari '.rrrtlije). Jedan od razloga postojanja pojma strukture je
teza nam daje dva
I
".a"""f"" "oi"#]Ipak,
uputstva:
ova hipo- '.l, tlcii: prevazici staru dihotomiju obiika i su$tine, da bi se
; 1i' 1 i. - " ffi i#"l'fl :ifi fi ff Ji"J;i:. ffiil :? ; tJ poimanju knjiZevnog dela kakvo smo do sada pred-
l.rrtrrli, pojmovi oblika i sadrZine nigde se nisu pojavili.
]ilil::",[biri praviro. r;;i;,;;," Ju ,,, nep,.csrano t iovorili smo o vi5e vidova dela, od kojih svaki ima svoju
,,trrrkturu i u isto vreme ostaje oznaiiteljski; nijedan
Tipologija tema lantastiinog od
bice, dakle, saglasna sa ti_
l'
l"
i ll
uzrua.velikiugt"a
aa vtoiimo,
-to*11
i",n,'
''tt';tl ,,
nu t"rutrku
r.r'i*r.;?lrn:i'Jfr
r..i,,.,'ltl" I'rt'tlgovoru svojoj sledeioj knjizi, poezija i clubina,
lrr,.rr prt'trzima istu ideju. On opisuje
svoj put kao poku_
kojije '..rp ,.,1,r pr-onadem i opi5em
n" ,udouof'o;. ra skota;;;;i; temeljnu rn_"r.r,
lr
I zan - P e r a
il: 11:-'"'od
m er u zecern o ekohko,;il;;; ,,l,r.r\ lt.r rrjihovim poduhvatom.
fal plan
ptan toli
i i;;;;. :;:,,0,n rzvesno najblisravrji
n
'rl', l,'lirn u njegovoj.najosnovnijoj
sam poku5ao da
t. skoi.. o"l ,r;"i:/ll: predstavnik ravni, u t o;o; ," orru;
ne.namerava,n t,,'rr rtltrjc najskromnije ali i naliskienije _ u ravni
an u.lLll.tendenciozno birani, ija nikako iistog
sustinske to kriticarsko
d"t":;;;';
rr.,,.1,1, 5[1eysg_osedaja
ili slike u trenutku radanja. [..j
star;h pre<tjo'""*, "";;;.;:ll?.m
ogranitiiu se na ; ',rr,ltriro sarn da je ideja
nTyje vatng od opsesije, teorija
,#T::e' nekoliko vei
moze se skorainTim RiSarovim ,l',rrt'tlna u odnosu na san, (9_10).
d;;;;f';u teksrovjrna Zerar Zenetpravilno
l, otcr)io takv-o polazidte govoreii o ,,senzualistiit
S druge dalii razvoi ni,
#;:';;;,;?^"i'" i ova ol po_
po ka z uj u ka
o m n o go .;: J^
d
: i/:'i;u
;;;"#;i ore n j e' Lrve i, prema kojoj se temeljno (a
time i izvorno; pot tupu
neararize (na
kojinra
rnir'r."1"i.;'#: ilt#:Jf '.,r r rllnim iskustvima,. (Figure,
94).
.1"::"i, "vrr^rqr- r Vc'c smo imali prilike (govoreii
o Nortropu Fraju) da
, fajpre
*."0u ,li, iu'lll-t.tz:t' 'uariurut;).
j
rrrtrin:ro svoje neslaganje s tom postavkom.
zoPIitVo' da ss ;:*:ut" o"
Nastavlja_
-' :1x[,J""",'il'::
;:,J'X,T:;,$;{:,; rlrrt,.sa Zlnetom, koji pi5e:
zapravo;
sr.' "'r
vom nade studija pod tim nuii-
tu kakve one o'r".
I
,,tlLrkturalizma gotovo
,,postavka, ili predubedenye
je obrnuto oci poltavke ba5la_
".s;;f;;','l*' 'lTu' ii.,,i,..i, rrrvske.analize: sastoji se u tome
*)
da izvesne elementarne
rrrr)KcUe najstarije m isli vei jesu
visoko apstraktne, da su
i**ri*:**rrrufr::qlH*f
;;;;,;; ;l:Tjl:;"#fff o osetimJ
sheme i operacije razuma moZda joS
rrcgo sanjanje osetljive maSte, i
a"Ui.1e, jod izvomije
da postoji logika, pa tut
,l, t:uo'" :;f:: i matematika nesvesnog., (100). Rel
.je, kao Sto vidimo, o
i,;:',Iu:;iiji,"lli"T:::uo;p.uo;].n;i;;1?;:llff
"';.: ?';:
s uprotstavlj anj u dve
struje. miilj enj a, koj e, zapravo, pre _
m naslov i" v'"tz7laze granice strukturalizmu
i lrnstu.orrske analize: s
'Negde" ud no ;'' :' ll:cs,trane
.sa -l g"i# j,
sralo misao, ;,,; oblasti u kojoj".je lcdne strane, nalazimo Levi_Strosa, .iednako kao i Frojda
k.;;'"::e sve oo_
tvlal\;a, sa druge, Ba5lara i tematsku
sao. p.rodrla ;;; od op6g3
o:lofot.nSt r't.-;.,il" #?- ili
Junga i Frojda.
1 kritiku, kao i
i obja$njavanje opitih struktnra knjiZevnog govora (krr. ,', r,,trtrbrojni p'iT':l:: (prinrer:
r
:::t;ii;.;'ez.avis'ost
snije cemo r.raznaditi ravan u kojoj ovaj metod kao dir do- , ,,,.rr,r.llr oiirtljlva i stt'-',' ,--.-r^ -^
tu q.l-ro[r
-"- povlaii uZasnu
r/ /,,r \..,rrt.rrr)l kletvrt
Vrdcl .rtt.1u , ,'.....,11,.,gx1; z.ena
seie svoju punu svrsishodnost). Ni sada ne raspolaZen.to
r.netoclorn anirliziranja tenra, ktro 5to ga ni ranije nisrtro ,i
';;1
i,:,1.i"" :',.:fi tir." tB,'r'r
:1ii:i:.\ inlri,,ik rr,r
1,, 1, . l, ril.r iz
on.st rr nolr;;
imali. Pa ipak, pojavile su se dve opasnosti koje treba po-
,tttt,ttr'ri J,rvo): preoKl;,.,,;;
;;*, t
l.:.:.' )1,,1,,.""\ll"ilt ll,
kuiati izbeii: ostajanje na polju kolkretnog, nepriznar.a- i, pr.,,*rn,..r, 11|,1 , sn,.,,snri)..
nje postojanja apstrirl<tr.rih pravila i l<oriScenje neknjiZev ,1,r.rr' littca' "'l:1.:'""i;lin,.r, nl,r..,p"',r.t.
\'fellle11a
nih kategorijir u opisivirr.rju knjiievnih terna. ,
',,r r:rYlieilit-
stitc, stike"".'U-l?''rr,armo, veolra obiinan' Kaj:t
Ol<renirno se sircla, sa ovirr nevelikirtr teorijskir-n bre, t
s,isalt ic, [.a,' tt",r,""lri,.nosr
:l::
nrenom, krititkirr napisirna koji se bave fantastiinirrr.
U njima iemo otkriti iznenadujuie jedinstvo r.tretoclir. Ptltl]l:il;'::,r'.,'"'a.
i
,zarv(]t.Jli:I,'i
clalel<o,
llil'
''.',tt.'nu
Neka to bticle nekoliko primera razvrstavanja tema. l,trrtilsticno: '*::t,1,,," pocieliti ovc tenrc. H.jc' nleilutiltt'
jeclnu drugu, lnnogo obuhvatr.riju, na kqu 6ento se vratiti : Ill',,.," nrozeur. sloiitil
tr deveton poglavlju.) Vaks predlai-e veoma sliian spisak:
l :l;llllrl rlrtil :itriuau,*il
,Vukocllak; vanpir; odvojeni delovi ljuclskog tela; porcme-
6aji liinosti; igra viclljivog i nevidljivog; promene uzrotno-
,,"
.iI *"" Ji: :iril
sti, prostora i vrcr-ncnir; regresija." Zanimljivo je da se ovcle
* o' \1" i.;om
}l,lffi'.lliill, itrpLotstavliriu se pr. p ravlti ko
:r'd': j e
prelazi sa slika ntr njihove uzroke: tema vantpira cltigledno rtirl'rroirtlre pode!e
07
I
I
t
i
Clvn't.rN 'lLroorrot
lJvon u FANTASTIaTNU rNuT.srrNos't
snlo sebi postavili: ne treba razvrstavati
kclnkretne sli_ til<ratko, sve ove analize fnntastiinog jednako su si-
ke vci apstraktne kategorije (uz izuzetal<Vaksa,
poscbno znaiajirn). U ravni tr kojoj
koji nije r,'nrilSne u konkretnim podtrcima kao ito je to ternatska
ih opisrgc Kajoa, te I rrtilia u naz.nakama opSteg reder. l)o sada si.t se kritida-
su teme, r-raprotiv, neograniienc i
ne poat.Z,, .r.ogin, r (izuzev Penzolta) zadovoljavali sastavljar-rjern spiskova
pravilinra. lstu bisrno pxirnedbu r
mogli i nuoLu iskazati: rr.rtprirodnih iiniliica, ne uspevajuii dir pokaZu njil.rovu
n.l osnovu poclela clolazin.ro. do ideje
o neprontenljivrlrn
znaienjr-r sviikog iinioca clela, ,
'rgrrnizaciju.
nezavisr,., oi st.,-rktu.. r,
l<oju c'e ovaj biti uldol.ljqr.
Svrstati.u"'"orrrp,r. zajedno,
na primer, podrazumcva rla vartrpir l..ao da problerni na koje nailazirno na pragu seman-
uvck znaii istcl, t.na liog prouiirvanja nisr-r i siirni dovoljni, postoje drugi,
koji bio kontekst r"r kojern se oraj trL
;.r.f.;". Ja,_sno, poSa,"._
ii ocl ideje cia clero obrazLrje koh.l.eritn,, l,,rvczirni sa samom prirodom fantastiine knjiZevr-ro
i
cerinu, struktu_ .ti. I)odsetimo na podatke u vezi sa ovitn problernom:
rut, ntoramo priznati drr se znal.enjc svakog cinioca
(ovcle, rr svetll o kojenr tekst govori clogada se neito - ncka
svake ter.ne) ne rnoZe isl<azrti
lr.u"n odrruris ctrLrglm tini_
ocina. Ovde nam se p.redlaZu etil<etc, r,rtlnja koja je natpriroclnog (ili laZno natprirodrrog)
spoljainji izglecl, a
ne stvarni tenratski iinioci. l',,rekla; to, opet, iztrz.ivir odredenu reakciju kod poclra
U skorairrjem dlanku, /unlevanog iitaoca (a na;de5ic i kod junaka prite): to
.bra.lanja Vitolcl Ostrovski ide clalje ocl na_
1t' r'cakcija koju smo odredili kao ,,neodludnost", a tek-
-pokuiava cla zasnuje teoriju. StuJ4o,
uostalom,
inra.naslov koji dovorj'o govori: 'rto\.e u kojirna ona iivi oclredili smo kao fhntirstidne.
The F(tntustic antl tr.re
Reolistic in LiterttttLre. Suggestions l'.rrcla se postirvi pitanje tenra, ,,fantastidna" reakcija se
on hoy, to rlefinc atrcl
fi::r,rstic Ji.ction. F.."'l-,n ostnx,skon,, tjudsho
ttirr,lja iznreclu zagrtrda, jer se ona zanima iskljr"rdivo za
i:,:.:t:::
lsr(u\l vo ruoze predsl avi t i sledci.or rr shern, rm
se
lrlirodu dogadaja koji je iz.azivajv. Drugim reiima, sa
:
log 5f;1pevilta razlikovanje izrr-reciu fantastitnog i tu-
,lcsnog nije vi5e ocl vaZnosti, pa 6erno se bez razlikc
12 6
lraviti delima koja pripadajr-r jednon-r ili drugom ian-
(materija + svest) trzrodnost lu. Mogucno je, medr"rtim, da tekst tako snaZno ista-
svet precltneln 7
8 line fantastiino (odnosno reakcijr-r) da viSe tte ntoi-emtl
3+ it ili u \/rellenlr razlikovati natprirodno koje ju je izazvalo - reakcija
ciljevi spretava poimanje akcije, umesto da njemu vocli; stav-
liirnje fantastiinog u zagrade postirje, dakle, I<rtrjnje tei
Svaka ocl tcr.r.ra f'antastiinog odreduje l<o, ako ne i nemogr-rino.
se ka<l prckorrrie
nje jednog ili viic iirriraca izrirectu Odnosno: ukoliko je rei o opaianju nekog predme-
u,ril-, or.- koji saiinja
vaju shenru. trr, podjednako se moie insistirati na opaZar.rju, kao i na
Ovcle se nalazimo pred pokuSajent ;rrednetu. Medutirr-r, ako je isticanje znaia)a opa/.ar-rja
sisteuratizacije r-r prcjako, vi5e ne vidirno sam preclmet.
apstrakt'.j r.v'i, a
je ovakvu shelnu teiko
pred popis,im u .,,;;;
'e prihvatiti il;.'l;"i Nailazirno na veomrl razlidite pritnere nemogttdtttl-
zbog up,liurl,.,,,g (a osinr
i2evrr og ). karakrera kategirij
sti da se dosegne tema. Uzmirno najpre Hofmana (iijc
.\"^t1:,,'1.5,r] a ko; e bt rrebal o rlelo preclstavlja ceo repertoar tantirstidnih tetnir): njcntr-r,
(la ()ptsu Ktutz(.vlt(, Icl<sl0r
e.
izglecla, nije vtrir.ro ono o iemu se sanja vci iir-rjcrtica cla
98
9c)
(,\,F.t,A N _li )t )OR()\
ttvrttr r pl.
't u.is t tct,tt Ii-\112E1 N(),.tl
['rn P1rgi1'1]1r r)r!nr m.{)s,, ,,tl.,irl,.'}],;;,,,.r,,,,r u, l r t c a rt t rrL',liljri \rec to ito ga je rrelio n1()l{ili} zanrisijti i pntzi
iit.snr, ci,iri,..tl"ic .1i;i.1,y;ii ,. ispr.iila. iLr r t iIlrzar-tjc niriPt'ilodnot_1 izrtot'tt bircir gtrstu sr.:nliit itli
\r,";;;,,'i_.ip,,u"d.i r" p.,,, rrr' rratl-rr-iroclno iotc-'iiiva nanr pristt-tp ka nienrtt.
.iuvljujr ira sccni i izj.rrljrr.lt,:,,,\ii srrrjij
,r.l.u.rn rlir ruc jr. t tl't'trr.i :ttvrtn.jtr Flctrrij;i Di-cjmsa trcca jc vrri'ijarrta 1c
Irrobo i sirln,io iz,.lena,la,i frr.rf ,tf,, s..1,.,i
rii zbli io rerct svalii,.1i,i,r1...g ,+nr.t,r,,,, t u;i ,r:lVA-1rr-' p0iavc r.r lioioj oplirrn jc
Lrrc st'' ilri, irreqt itci|.t
2,,,,rt. i;';; ,; ljLrbar,l prcnra i
,',r itt'r jc 'trklirnja. Krio Lr prcfl-rodnim ielistct'itn,r, prt
ljLrpk.i Scrpcirriri 1.,..pk,,',ri..;',.,.;;,,,,;'
rlilini i rrrclcisfi nil s\rorlle i s.ci;r iivis rr ,1,i 1t' [al<o srlt/-no ust'ccltttoie ttii Itir citt opraziur ja c]a tiatir
irlenridi<orn
tiil A iir. j,r,lnrii,l l,r.rr r,,1..,j,,; ;.,';,.i.,,i,,:" lr r\tlrrrrti-
rlobr.r,r rrr;,-l1i 11;11119,1 ito opiri.anrtl uvcli ostajc ucpozn.rta (hoic
iz rrve lr.pe dvor.arLr,, k,,111 rrrir'rr.r, izi.,i l,riroiic inrlie irivie sluilei). l.ltlr,goclnor;t ovcl: lrrc
1,,.,.t, rri,r,, ,r,r.
r"r,,\tllnticli, nirili tlrr sc u ifeinir,lio cjclrr<r ,,,, i.rtlirr,;i, irli ic nurogo tlvo:;trislcnijcg krrraktcra rrego iiocl
st.oj1_rj sot,j r.lt tnlttrsar_rli,
bcrla,skudnoq /.jy111..i,,,1r_.,r..,i"',;;,-;;..,'ri;,r,-, isya , lr )llilSi'tllll.
z;lstrclc li..r gust:,i rr.tlrr Ntoi p.giecl
hiljactt,,.r;;,-.d.,";e,ec,rr
illoii drt slcclarrr lilit,,r. 'lhciir ,rr.
I
niliad I c ( )vog t aipl<anj a rta p ragi.r p roLtiaviitt.j a f;rir tast itlni lr
){
}-(l
.rfri, o,l'i_inthorsr hlago i' rtil I11sir()lill.erlo sa srcgu rleliillilio ntgatiYrlil-r iz!t'st-ttr i
G_
L.lvon u r,s.NrA.stri:Nu xxl r 2 r:r,ruosr
krirljevirI rla korj
rl,ci, mL, .b il;,;::,:#iff f:::ljll,: na svakih,rcs,, i rr r( ) rrltprirotlne iinioce, vicleferno ctra ih je mogr_rf -
nt'li:l;#;)y' ilFFil ;:,t i';*r* li; narn izgleclajr-r kao poslerlica sh"riajnosti. U ovom posled,
njenr sludaju ne nedostaje uzroinost, vec t1enla uplitanja
; ,::l:,,;,,:;;";;;ill;i,;iii,l,ljj]; sr'ci,j s, ,r.vsnI
l-te(i o\.(rlt.r, j)A prvi ' r<,,cu nekal:ve izdvo.jene uzrodnosli hoja nije neposreclno veza-
lta za clruge uzroine nizove lcoji upravljaju na{im i.il'otour.
,ttorn, pogietl tal<o raznovrsnor.l_l
.ajprr. sn ro z9i11, e',,'i.ur.o tenrati_ .A.ko, rreedutim, ne priznajemo sluiajnosL, ctncl;r pusiLrli
;.' op"r:;;; ;il, medriri'r. rarno sveobl-lhveltnu uzroinost, neophodall rnetlusiti.r;rir
104
i t.,:)
CveraN'Iononov
Uvoo u peNresrrdNu r<NJrZEvNosr
dinjenica, moracemo da prihvarimo
l,1T:.:"lh
n;e natprirodnih _i uplita. l,r',t,r slcbrni prsten na kojem su bile urezane ove tri arap-
sila.ili bica za koja J.'iuau
Thko je vila koja ob"rb"auy" nismo znali, .l,, rt'ii: Alah! Muhamed! Ali! U istom trenutku se zapa-
samo otelovlj enje za.miilje",
,ri#;;;"" nekog junako Iri'' rrcl<<rliko sveia [,..]" (296174). Ono dto bi za druge bilo
urroirori"koyu bismo mogll
nazvati i sreia, ali i slucajnost.
Zloduh ko;i je prekinuo ;,rrl*o lrodudaranje u vremenu, ovde je uzrok.
bavne nestailuke u k lju- l)rrrgi put, opet, Seta ulicom po olujnom danu. ,Voda
l";;;;"*J;;,,;: nista drugo do
junakova zta sreca.
*U'ffi;;
Ali reti ,,rr.;;.fil; l' r,rslir u susednim ulicama; strdah niz Ulicu svetog Vik-
iz ovog dela fantastiinog ,,d#aj..iskljuiene su trrr,r, i, u nameri da zaustavim ono za 5ta sam mislio da
od fantastiinih
novela Erkman_Sarrriyan'a "u",u. 1r' opiti potop, na najdublje mesto bacih prsten koji sam
eitamo, ,,ii" f..1;, krajeva,
Jta je l,rrpio u Crkvi svetog Evstahija. U tom istom trenutku
:i::l;,:::,:;x,:'j:9';'";r."r.;;i;ili;-,,",-(rajan_ rrt pogsds se smiri i kroz oblake se promoli sundev zrak"
::d:o Pandetermini
n)u, Yr('nleno uodavamo opreznost s kojom je taj pandeter-
uzrornih (,|iKffiii ?|]"'nT,?li:j'f#il'l
"n l^reii, makar
nrirrizam predstavljen: Nerval govori samo o vremenskoj
punom smislu l,oclndarnosti, a ne i o uzroinosti.
Kada
,, Ur." 1 lruip.i.oarrog."au. l'oslednji je primer iz nekog sna. ,,Nalazili smo se na ne-
ovako tumacimo svet
duhova i vila, moZemo
iiti zanirnljivu sliinost
izmedu
uo_ l<.ir l<vogr polju osvetljenom zvezdanim sjajem. Zaustavismo
ju krajeva, tradicionatnjh,tik;,]"rif, f"",rrirtnih i, na kra_ sc da posmatramo taj prizor, a duh stavi svoju ruku na moje
ke slika kakvu nalazimo
;;"r" "ir**,; e,, zbjr_ iclo kao 5to sam ja udinio dan pre toga u nameri da magne-
u delima p,r"?, f."" Sto su Gotje
iti Nervat. rzmedu ,:g""r; liiem svog druga; u istom trenutku jedna od zvezdakoje
Nervalovo fantastidno pomaZe
q;"r#;;" li,,u, razmak, i sarn posmatrao na nebu stade da raste [...]" (109/93).
;; io Jvatimo fanta_
stiino u Hiljadu i iedno)rr;;.i"'ilmJJ",'aura", Nerval je potporno svestan znaienja ovakvih pripove-
Iberom Ziienom, koji suprots.""!J;;;gistra:,,Drugi stoZiti sa sti. U vezi sa jednom od njih, on primeiuje: ,,Reii ie mi
vide duhove, vamoire,,m;r", se, bez sumnje, kako se sludajno moglo dogoditi da je u
od tegoba ,r.'rur.niu i rt. je
;k;;;";:;. 1"" sto poriie tome istom trenutku neka bolesna Zena kriknula u blizi-
i"; i;r;;;. samo Zerar ni moga boravi5ta. - Ali, zemaljski dogaclaji su, po mome
e vidi 1...J sta je san" (predgovor
.ffr.val
ftaslitnim Nervarovim fan_
priiama, I 3). miSljenju, povezani s onim Sto se odigrava u nevidljivom
nekoliko primera pandeterminizima svetu" (281/60). A ne5to dalje: ,,eas naSeg rodenja, mesto
,Uu:
]ednoga dana se istouremen;il;;;;j" kod Ner-
--
vala. na zemlji gde smo ugledali sveta, prvi pokret, ime, soba
Aurelija umire; pripovedar dve stvari:
,. ;;;;;,1,, nu prsren - i sva ona osveiivanja i svi oni obredi kojima nas podvr-
koji joj je poklonio; orstenje gavaju, sve to stvara sreian ili koban splet od kojeg zavisi
suviie
]se;e .,,Sv9iu
""iif.,i.uZio je da se
greiku sam shvatio ,.f.f.la'r"_ cela naia buduinost. [...i S pravom je redeno: ni5ta 5to je
testerice. Uiinilo tuo zvuk u vasioni nije bez znaiaja, i najmanja destica u njoj ima
-t ,_..i1r"_ ;id"";fr ," potekta uticaja na njenu sudbinu; jedan atom moie sve da razo-
Stutai? pododu;;;:*ifr"
I:;J;Jli!,e/4e). i zi pripo_ ri, jedan atom moZe sve da spasel" (304182).Ili lakonski:
Sledeieg dana ulazi
r1 ,,Sve jedno drugom odgovara."
1kry. ,,Spremao sam
knem na jedno od posledniih se da kle_ Naznaiimo ovde, kako bismo joj se kasnije vratili, slid-
m;ffi;#i i svukoh s nost tog ubedenja koje kod Nervala potide od ludila sa
106
t07
Uvou u reN'r.tsridNu rNltZilI9T
CvEraN Tooonov
6to bismo mogll nazviti ,,sveobuhvatno dinacavan;c ,l,r ,rtlrcduju. Dakle' ffituZu;i'
oa duha' onakvu kakvom
:
poSto odnosi postoje u svim ravnima, izmedu svih eleme- ,",;;i,;i;til r."i" aai-""tii"
primetimo jo$ jedanput da nenra
nata na svetu, taj svet postaje visokooznaditeljski. To sno r, obiino zamiSljamo' Hi-
fto"utncionalnih slika iz
vei videli kod Nervala: tas u koji je dovek roden, imc, ,, lilic razlike izmedu t'lotto pripadalu piscima
o^itt 'liiniiih"' koie
soba, sve je promenilo znadenje. I joi viSe: s onu stranu iednerof; i
l1,t,ltr i ovako opi-
osnovnog znadenja odigledno uvek moZemo otkriti ne- \lX veka. Gotle uspos'taviuuL'"izmedu-njih
kakvo dublje znatenje (neko nadtumatenje). Tako dini i ,ii",,',.p,,"J:l,li:T*lf;;l:,:,",1','t'^loJil:';;:ii:
junak AtLrelije u ludnici: ,,Pridavao sam neko tajanstveno m kip
znatenje razgovorima duvara i mojih drugova" (302179). ;, l l:1,]ilil"l".Tli'oll;: ;.; n "i""', rili r;i a;i bio
e
jedne noti"
sa
Tako govori i Gotje o iskustvu sa ha5iSem: ,,U mome se ,t,r r.asa, kuo ,u.u'uni'itJ;"JJt iz Hiijadu kasniie
dobi)a Blavu slonar
duhu neki veo rascepio, i postalo mi je jasno da su ilanovi ,1,,1';; ,r,q pr'tt pr'p"""l"a
ioveka mandrago're"':^t:llt
kluba niko drugi do kabalisti t...1" (207).,,Likovi sa slika 1,r'isustvujemo p"oU'lzuiu
koji se smanJr-
[...] previjali su se u bolnim grdevima kao gluvonemi koji li:",;;;;i;"'stiaito'oueku-mandragori' je
i iedao; naizad
Zele da upozore na ne5to vaZno u izuzetnom trenutku. viro, postajao "ttttiltto uo
ta'*j:):*\'i,lj:iT,
;*Y 'pr;"stt"lfi"ato " no
Reklo bi se, Zeleli su da me upozore na zamku koju tre-
ba izbeci" (KIub ljubitelja haiiia,208). U tom svetu svaki ';il
orttosu u obliku turo
slitne preobra2aje' ovde
i,fo'd;
gospa "svo-
predmet, svako bi6e ima neko znadenje. '""J'i)rJr;r;;" ljupko obgrli stabljiku sleza' a za-
Predimo na joi vi5i"nivoJpstrakcije: koje je najdalje i,,J 'ut'o- l"Jtittti je
"i""Zl"o* p"oie da raste' tako da
znadenje sveopSte uzrodnosti kojim se koristi fantastidna tirn pod jasnim "uni*n;en oblik' drveta se prerva-
knji2evnost?'Izvesno, r-rije rleophodno biti blizu ludila, po- ;;'fi6;^o dobi;ao ":.":::l
(268/48)' Ne$to dalje'
put Nervala, ili uZivati drogu, poput Gotjea, pa verovati u rali u ruie i vence ;; #;tj;;ljini"
pandeterminizan - svi smo se s njim sreli, ali mu nismo dudovi5ta se upustall
il;;t;A bi se oslobodila i postala
priznali toliku Sirinr"r koliku ima ovde: odnosi koje usta- udi i :,'o :t"l"i:io-'1::1
ze ne
:il,'::
:.. 1;:r*;1',1"*'
"
riba i ptici'
Ij
i*".'";a' Q72t5|)'
novljavamo izmedu predmeta ostaju iisto duhovni i ni u llil'I'l'itlu:;;'"r;lt'
-lti"t-*.{". I I u
ovih I I' s r
v s' u'l tema'
dveiu
temu ne utiiu na same predmete. Kod Nervala ili Gotjea, ''l * -^;t1 Ao dn 2aiedrickil't{ e n lt e l) ov
""iedtitiiri*rrenitelj
t
\l
(lvErAN Tooonov
Urron u r,A.N't lstri:Nu KNtr2r.vuosl'
shema predstavlja nam liudsko bice kao subjekat koji stuprt I'r vobitni sklad, i da se veza medu njima odrZava pomo6u
u odnos sa drugim lidnostima ili stvarima ito ostaju izvalr ,r.lsnetizma zvezda, da neprekidan lanac vezuje oko ze-
njega i nalaze se r-r poloiaju objekta. Fantastidna knjiicv rrrlic sve umove odane tom op5tem pokretu, i da pesme,
nost utinila je da ta stroga r:azdvojenost postane neizvesua. rrilc, pogledi, prenoseii magnetsku moi od jednog do
SiuSamo neku muzikr-r, ali muzidki instrurnent koji pro ,Irrrgcrg, izrai,avajujednu te istu teZnju" (303/80).
izvodi zr,'uke izvan slu6aoca neie vi$e biti na jednoj stiani, l)rimetimo iznova bliskost ove tematske konstante
clok bi sam sluialac bio na drugoj. Gotje piie: ,,Note su trc l,rrrtastiine knjiZevnosti sa jednim od temeljnih obeleija
perile sa toliko snage da su mi prodirale u prsa kao svetlo ,|,'i'jeg sveta (ili tatnije, kao 5to smo videli, sa njegovim
sne strele; ubrzo mi se udini kao da odsvirana melodija iz I'rividorrr u odima odraslih). Pija2e pi5e: ,,Na polaziitu
bija iz mene sanog [...] Veberova clu5a otelovila se u meni., unurog razvoja zacelo ne postoji nikakvo razlikovanje
(203). ]ednako je i kod Nervala: ,,Lei.e6 na poljskoj posre ,zrnedu ja i spolja5njeg sveta" (Sest studija,20). Isto vaZi
lji, duo sam kako vojnici razgovaraju o nekom nepoznatorlt r zrr svet droga. ,,Organizam i svet koji ga okruiuje iine
ioveku, zatvorenom poput mene, a irji se glas duo u istg ',lrcrnu jedinstvenog i integralnog delovanja, u kojoj
sobi. Nekim dudnim uticajem treperenja mrka dinilo mi sc, nt'nra subjekta niti objekta, nema dejstvujuieg i trpnog"
da taj glas odjekuje u mojim grudima" (25Sl38). (Vots, 62). Ili: ,,Podinjem da osecarn kako je svet istovre-
Posmatra se neki predmet; medutim, vi5e ne postoji rrrcno unutar moje glave i izvan nje [ ] Ne gledarn svet,
granica izmedu predmeta sa njegovim obiicima i boja- rrc stajem naspraln njega; ja svet poznajem na osnovu
ma, i posmatraia. Polrovo Gotje: ,,Nekim dudnim iu- rrcprekidnog procesa koji ga pretvara u mene" (29). Isto,
dom, posle nekoliko minuta posmatranja podeh cla sc rrirjzad, yai.i i za dudevne bolesnike. Gold5tajn piie: ,,On
stapam sa pay'ljivo gledanim predmetom, i sam posta- ItlLrSevni bolesnik] ne posmatra predrnet kao deo urede-
doir taj predmet." rrog spoljainjeg sveta odvojenog od njega, kao 5to to iini
Da bi se dve osobe razutnele, vide nije neophodno da rrormaina osoba" (kod Kasanina, 23). ,,Normalne granice
razgovaraju - svaka od njih moZe postati ona druga i i spoljaSnjeg sveta nestaju, umesto njih nalazi
'zuredu la
znati 3ta ona misli. Pripovedad Aurelije iskusio je to pri rno neku vrstu kosmidkog stapanja t...1" (40).Ne5to dalje
likom susreta sa svojim ujakom. ,,Napravio mi je mesttr ir
rcnlo poku5ati da protumaiimo ove slidnosti.
il
kraj sebe, i izmedu nas se uspostavi neka vrsta strnjanja; f'elesni i duhovni svet proZimaju se; njihove temeijne
jer ne mogti tvrditi da sam duo njegov glas; jedino, uko_ liategorije r-rsled toga su rnodifikovane. Vreme i prostor
liko bi se moja misao zadrZala na nekom pitanju; ono nti rrtrtprirodnog sveta, kako su oni opisani u <tvo,! grupi fan-
je odmah postajalo jasno' (261141). Ili: ,,Ne pitajuii ni5ta t.rstiiniir tekstova, nisu vreme i prostor svakodnevnog
moga vodu, pogodih da ove visine i u isto vreme ove du- ,'ivota. Vreme ovde kao da je zaustavljeno, Siri se mnogo
bine predstavljaju pribeZidte prvobitnih stanovnika plani- ,lrrije nego 5to verujemo da je to moguino. Tako, za pri-
ne" (265144). PoSto subjekat viie nije oclvojen oa oUlet<- l)ovedada Aureliie:,,To je bio znak za op5tu pobunu medu
ta, opitenje postaje neposredno, i ceo svet je uhvacen u tluhovima koji nisu hteli da priznaju nove gospodare sve-
mreiu sveobuhvatnog opitenja. Evo kako je to ubedenje lrr. Ne znam koliko su hiljada godina trajale te borbe zbog
iskazano kod Nervala: lrojih je zemaljska kugla ogrezla u krv" (27215I). Vreme
,,Ta misao izazva drugu. naime da postoji veoma raz- ;c i jedna od glavnih tema Klubq ljubitelja haiiia. pripo-
granata zavera svih Zivih biia sa svrhom da povrati svetu r,cclaiu se iuri, ali su njegovi pokreti neverovatno spori.
113
Cve rnN 'ikruonov ! "'' lg 1il3'l !I" I \rl 11uii' 1
,,Ustao sirnr sil mnogo napora i uputig se pretna \zlirliru,r "rrr,tliitraz'nacimoglavnaobeleZjasvetaLrkoiemse
salona, do kojih sarn stigao tek posle priliino vrenr('n,r, ,,,,, ,,,,,lrri tlogadaii,t"l1l!t:i" se
) koje smo orkrili-'-roZe
jer Ile je ncka nepozllata sila primoravaia dar se lta svirl.,r l , rrr.\ llll0 ukratko'
tri koralia vratint po jedan koral< nazird. Po n-rom ririrr :, i ;, ;' r..,, aouoa".'i : fj:'::';
::l;:.'n,il'*l
je mrro:il,"'';;;;;"u,.'i.
ffi:l
nu, trebirlo mi je deset godina da preclenr taj put" (20i ) r, 1,, li, r.rrielo izvor lit,',otti;
Zatim silazi niz steperrice; ali njirna kao da nema kriri,r ,, , ,rz t oi:t-tt)st; Pandetel -ll;.",1'#
,,Stiii iu dole clan posle strainog sucia", kaZe u sebi, a kirtl,r ,,,' i 1,',; :;;;; # 4:*;.,1K;: r:-'f
J T1'
vrelrena
I
i
,z.ri
*u(tintke ciniocc prvc lllre'
stigne: ,,Ovq je pocluhvst trajao hiljadLi godina po nronr(' l,r Pr0s
radunu" (208-209). Morir cla stigne u jedanaest, ali nrrr rrr,'zr'feii da ohietlirriavr
u odredenom trenntku kaiu: ,,Nikako ne6ei stiii u jeilir
',',,,..i*tr'' ttn-'" tt' ** j;i,t"Jil;3T*;T ::T;
naest, pa poiao si pre hillaclu i pet stotina godina" (2lt)) I rriic izneti, nazvattl:jTl:;;,]or"*';;,i odnos iz-
smc strane'
l)eveto poglavlje novele predstai,lja prizor sal-rranjivanjrr 1711111 Pokazali
',,.,1
,',,, I tt ovako oa"U'u'-'in
it"jta fantastidnoE' s ledne sve-
vrelnena; zove se: ,,Ne verujte hronornetrirna". Pripovetll uopisivanju
ittU" koristiti
tu je reieno: ,,Vreme je tlrtvo, od sacla viSe nece biti ni ' ,.r tlrtige, koie kategorqt
d";J;tt;;;'lesnika ili nral,g
deteta'
godina, ni rreseci, ni iasuviri vrerrc je mrtvo i iclemo nrr , , triir,r'-rca '1r.gc' redi do redi
Ul" 1'l
njegovu sahranu [...] - goZ. blagil, kriknuh iznenada se i, ,lnii PijaZeov" :ttemeljrra
:tt
'l"O"Jt'l"i?"*" Pr()cesa
setivbi neiega, ako vremena viie netla, kad li ae biti jeda ,',,./r' t)rilllenirr ntr rrai fredrnJt' "Cetiri
koji'se'izvriitvl 1pftotn
7..rvaju tu; inteltfttt-lnf
ttl''n'"";
naest? [...1" (2ll). Jod jednom viclimo isti pleobralaj pod ',l,, le
priti Princeza Brambila. Tema ove fantastiine prite je rasccp rrotlu i same sebe, zbog toga onerasPolo2ili i naljutili,
t,r
liinosti, njeno udvajanje, a uopStenije, igra sna i stvarnosti, r,r sc kosi sa svakim dostojanstvorn, pa dak i sa ljudskim
duha i tvari. Dovoljno nanr govori vei to Sto je svako javljf r,r/.unlom, sa svakom mudno steienonr mttdroScu, da se
nje nekog natprirodnog iinioca praieno naporeclnim uvo ',tvirri, a narodito sopstveno ja, vide obrnuto' (88/82). ,,Ra-
denjem iinioca vezanog za pogled. To su, posebno, naodarc ,,rrni' se izjainjava protiv ogleclala, jer ono ne predstavlja
i
ogledalo koji omogucavaju prodor u darobni svet. Thko iar- ',vct vei sliku sveta, dematerijalizoYanll materiju, ukratko,
latan Celjonati, poito je najavio da je medu njima prisutnir
I 'r otivreii zakonu
neprotivrednosti.
princeza, doviklje gomili: ,,MoZete li da ugledate presvetlu L)akie, bilo bi ispravno reci da kod Hofmana za svet
princezu llrambilu kad se kreie tu sasvim blizu ispred vas? ( rrdcsnog nije vezan sam pogled ve6 simboli pclsrednog,
Ne, to ne rnoZete ako se ne posh_riite naoiarima koje je
bru- r,,r,rnutog, naglavce okrenutog pogieda kakav omogu-
sio sam mudri indiiski madioniiar Rufamonte. \ irvaju naodare i ogledalo. Sam Diljo utvrduje opoziciju
[...]'Xa te
reii $arlatan otvori neki sanduk i pokirza tuclesnu koiiti_ rznrcdu dva tipa videnja, kao i njihov odnos prer-r.ra du-
nu neobiirro veiikih naoiara" (t. ill, 19120;). Salno naodare ,lcsnom. Kad rnu Celjonati kaZe da boluje od ,,hronii-
omogu6avaju pristr"rp u iudesno. rrtrg clualizma",Diljo odbacuie taj \ztaz kao ,,alegorijski",
Isto vali i za ogledalo fmiroirl, predrnet na iiju je srod_ i ovako odreduje svoje stanje: ,,Bolujem samo od odne
nost sa ,,iudom' fmerveille], s jedne strane, i pogledonr bolesti, koju snm navukao time Sto sam suviSe rano po-
fse mirer], sa druge, pjer Mabij opravdano ukazivao. ieo cla nosim naoiare" (1231112). Gledanje kt'oz ttaoia-
Ogiedalo je prisutno kad god junaci price treba da na_ rc otkriva nam clrugi svet i iskrivljuje normalno vide-
prave presudan korak ka natpriroclnom (ovaj odnos po_ rrje ; taj poremeiaj slic'irn je onome koji i'zaziva ogledalo:
tvrduje rnaltene svaki fantastiini tekst): ,,I saj se ljubavni
,,Mora da se neito pomerilo u morl oku, jer ja, naZalost,
par, Kornelio Itjaperi i princeza Brambiia, p-rrobudiSe vidim sve obrnuto' (1231112). Obidan pogled otkriva
iz
zanosa u koji su utonuli i pogleda3e rrehotice jasno,
bistro nirm obidirn svet, bez tajni. Posrecian pogled jeste jedini
jezero, na iijoj su se obali nalazili. Ali kada su se sagledali
put ka dudesnom. Ali, nije li to prevazilaZenje videnja,
u jezeru, tek tada su se prepoznali
[...],, (l3l/119). Stvar- prekoradenje poglecla, zapravo simbol iudesnog, njc'
no bogatstvo, istinska sreca (a oni se nalaze ur svetu iude_
gova najveca pohvala? Naodare i ogledalo postaju slike
snog) dostuprri su samo onima koji uspeju da se pogleda_
pogieda koji vi5e nije obidno sredstvo da clo oka dopre
ju u ogledalu: ,,Srecni su i bogati svi oni kojima je poilo neka taika u prostoru; pogled viSe nije samo fur-rkcio-
za rukom da, kao i mi, sagledaju i upoznaJu sebe iame,
nalan, proziran, prolazan. Ti predmeti su, na izvestan
Zivot i njegovu celu su5tinu u iudesnom
lariom ogledaiu nadin, saiinjeni od naterijalizovanog ili neprozirnog
Urdarskog jezera" (t 36- 137 I 124). Samo'zahvaf ullii na_ pogleda, oni su kvintesencijir pogleda. Istri ovu plodo-
oiarima Diljo je mogao da prepozna princezu Brambilu, fvornu dvosmislenost nalazitno i u redi ,,vidovnjak" li
116 t17 i
I
I
I
I lll
ir
---
Clt,I'rer*'fttoonot.
;;";;;;'" ttt.'.'ii*.blike
t^l:t^:.t za lnene' sva
.l* r;un1uo. lvoje maleno stopalo )' A pripoveciad
I
vc'r'-'nici i
,berIzn9n1dl se dogada
poludi. Najpre
nesreia. Uoii vendanja Luj Lanr I'rrsrrstvo ili odsustvo te teme zahteva od nas da prona-
zapada u nekakvu obamrlost, a zatinr u ,l( n)o formalno merilo za razllkovanje dvaju polja unu-
duboku melanholiju iiji je neposredan uzrok, kako
izglc t.u lirntastidne knjiZevnosti, od kojih se svako sastoji od
da, to 5to smatra da je nemoian. Lekari ga proglasJ
z,r I'r il itnog broja tematskih dinilaca..r
neizledivog. Lamber se zatvara u seosku ku?u,-gdJse
njc
gov Zivot gasi posle nekoliko godina iutanja, ravnoclui,
Ltt.j Lamber i Klub ljubitelja haiiia, dela u kojima su
nosti i prolaznih trenutaka prosvetljenja uma. Zbog
se dogadaji ovako tragitno razvljaju? pripovedai,
dega l,r('svega predstavljene ja-teme, spolja odrecluju, kao da
i;"gJu l, oblikuju oko praznine, novu temu - polnost. Ako ispi-
prijatelj, nalazi nekoliko objaSnjenla:,,Odu3errry.,r1. ".i,,
t.rrno dela koja pripadaju ovoj drugoj mreLi, moZemo uo-
kojeg ga je moralo dovesti oiekivanje najveieg'telesr_,og
, iti kako se ova tema razgranava. Polna ielja tu moie do-
zadovoljstva, kod njega uveiano i iednodiu tela
i moiiml ',titi nenadanu moi: nije ret samo o jednom od mnogih
du5e,lako je moglo dovesti do krize iiji ishod
nije pozna_ rsliustava vei o onom najsuitinskijem u Zivotu. Romual,
tiji od uzroka" (440-441). Ali iza tih telesnih iii cluhov_
1,op iz Zaljubljene mrtve Zene, svedoti: ,,Poito sam samo
nih uzroka nagove5ten je razlogkoji bismo gotovo mogli
1t'tlnom podigao pogled ka Zeni, zbog naoko malog greha
smatrati za formalan. ,,Moida je u zadovoljstvima
braka nurogo sam godina patio - moj je Zivot zauvek poreme-
on- video prepreku na putu ka usavr5avanju
unutra5njih ,cn" (94). I dalje: ,,Nikad ne pogledajte Zenu, uvek hodi-
dula i u letu kroz duhovne svetove., (443). Dakle,
-oiu" te pogleda uperenog u zemlju, jer, pobto ste tako dedni i
bi izabrati izmedu zadovoljenja spoljnih ili zadovoljenja
nrirni, dovoljan je tren da izgubite vednost" ( 1 1 7).
unutra5njih dula; Zelja za zadovoljenjem svih vocli polna Zelja ovde uveliko ovladava junakom. Luisov Ka-
onom
formalnom skandalu koji zovemo _ ludilo.
luder,kojije svoju aktualnost oduvao pre svega zbog upe-
Otiii iemo jo5 dalje, pa iemo reii da se formalni skan_ i'atljivih opisa Zelje, moida nam je za ovo najbolji primer.
dal o kojem svedoti knjiga udvaja, i to u iisto
kniiZevnom lr.aludera Ambrozija najpre dovodi u iskulenje Matilda.
prestupu. Dve neuskladive teme nalaze se jedna'uz
drugu ,,Ona podiZe ruku i nadini pokret kao da se udarila. Kalu-
u istom tekstu. Mogli bismo poii od te neuskladivosti,
clerov pogled sa uiasom je sledio kretanje njenog oruLja.
ufvrditi razliku izmedu dve mreie tema _ prve, kolu ia
poznajemo pod imenom ja_teme, i druge, u t
vli Haljina joj je upola otkrivala prsa. Zelezna oitrica leZala
olol za sada joj je na levoj dojci, i to, Boie moj, kakvoj dojci! Mesedevi
nailazimo na seksualnost, i koja bi bila o,"dredena pocl
ime_ zraci, koji su je potpuno osvetljavali, omogu6avali su ka-
nom /i-teme. I kod Gotjea nalazimo istu neuskladivost
luderu da vidi njenu zaslepljujucr,r belinu. Njegov pogled
u Klubu ljubitelja ha!i!a:,,Ni5ta materijalno nije
se meialo je sa neutaZivom iudnjom lutao po odaravajucoj oblini.
sa tim odu5evljenjem; nikakva zemalika i.elja
nlje uticala Neko do tada nepoznato oseianje ispuni mu srce meia-
na njegovu tistotu. Sama se ljubav, uostalom,
ne ii mt,gla vinom teskobe i sladostra5ia. Uskiptala krv prostruja mu
poveiati, jer bi Rorneo ljubirelj ha5ija zaboravio
Juliju f..l kroz vene, i hiljadu divljih Zelja ponese mu ma5tu. - Sta-
Moram se sloZiti da ni najlep5a clevojka u Veroni za
tove_ nite! uziviknu on otajnidkim glason-1. Ne mogu vi5e da
ka koji je upoznao haii5 ne bi vrecleia truda.. (205).
'Postoji, dakle, odoiim'(76).
tema koju nikada neiemo naii u deli_ Kasnije Ambrozije menja predmet svoje Zelje, ali ne i
rna dto podivaju na rnreZi iistih ja_tema, ali se,
napro_ njenu jadinu. Prizor u kojem kaluder posmatra Antor-ri-
tiv, uporno ponavlja u drugim fantastidnim tekstovima.
ju u darobnom ogledalu dok se ova pripren.ra za kr-rparrtje
t20
CvEreN ToooRov Uvou u rextlsttiNu xs1I2l:trt'tos t
ledan je od clokaztr za to; jo$ jednom, ,,rrjego'n'e i.elje v. ,,r,cli' (172l1 47); ahna vrhurtctt zadovoljstva' Orlandina
burkade se do besomutla" (227). I dalje, prilikom neo , 1rr"tuu."" Veiz.,rula. U drugoj umetnutoj priii nala-
stvarenog silovan.ja Antor-rije: ,,Srce mu je lupalo u grlrr ,,,"u-fr.r,riaun simbol, davolje tombone'.bombone koje
doh je pogleclont proi<iirao njer-re oblike, koji de uskoro ,,rrvijt polnu ieliu, a koje clavo rado drje junaku' "So-i
ri,.r i.'""Sf" moju bombonjeru; pojela
je elr-e bombone
postati njcgov plen" (249). ,,Ose6;ro je iivr-r Zelju, koja gl
sam zarniSljao da vidim
,,,,nrlaitu sestri. tbrzo,
uspali do bezr-rmiia" (250) itd. Cdista je red o iskustvu ono 5to
clvema sestrama zavladala je
koje se po lestini ne moie porediti ni sa kojirn drugim. 1',,i'elo je c1a se ostvaruie; i ne zna-
Sacla nas vi$e nece iznenaditi akrl u ovome otkrijer.no ,,,'1.,. prig,.riena strast, a Qlle su jol se p-redrvale
\rezll sa n:rtprirodninr: znamo da se ono uvek pojavijujc sir;? to [...] USla je rlihova mati.["'] Njeni pogledi'
',c' uzela
prilikom iskustava granica, u,,superiertivninr" stanjima. ,)i,.g."Jpet -o1", puti su na kobnu bomlronjeru;
vratila' oPet me
r, ,llkoliLo bombona i oti$la' Ubrzo
se
Zelja se kao iskuienje ir-rlar otelovljuje r,i nekim od naj
deicih likorra natprirodnog sveta, posebno u davoiu. Po 1,,,,',ritn,rutu, nazvala
me sinom i stegla u narucje' Tecivll
jednostavljeno moiemo re6i c1a je davo samo drugo ime i,,' .r"tila"f" i uspela da me napr'rsti' Uznemirenost mojih
za. lihido. Zavodljiva Matilela u Kaluderu je, sazna6erno, , rrla clo5la je do zanosa' <lut"uo sam
kako mi vatra tede
magla mi je
,,drrigorazredan, ali ziro cluh', veran sluga Lr-Lcif'erov. ,'f ,,-"' j.d.ru ,urr-, vicleo predmete clko sebe'
A vec u Zaljubljenom dn,olu nalazimo nedvosmislen pri- ,,,t.tur'rlutu vidik. Poiao ,u'rr terasu: vrata na sobi de-
"o
r,,j,,ku bila su odikrinuta, nisam mogao da
se uzclry'im'
mer istovetnosti clavoia i iene iii, tainije, polne ieije" Kocl
njiirovih dula bila je joS Le5ca
Kazclta clavo ne pokud;,wa cla se domogne Alr.arove vednc l,rr'sam u5ao: raspojasanost
iSduparn iz
cluie; bai poprut iene, on se zadovoljava time da ga ima nir l,"gn -ojih;.,ploSin silm se' Hteo sam da se
,'iii-rouit-, ruku,'ali nisam imao snage' Njihova
nati je u6la;
zemlj i. eitaoier-o dvosr-n isleucr turnaienje velikirn clelom
ubrzo je izgubila pra-
treii u tome ito se Bjoncletino ponaianje Llopite ne razli- I'i.Lo, je zamro na njenim usnama; je bombonjera
kuje od ponaianja zaljr.rbliene iene. Uzmimo ovu redeni- l';,-il t*t prekorevd' (253-2541240)' Kada
prekinuta; clir-
cu: ,,Prerna opdtirn glasinama, potvrdenim mnoginr pi- isprainjena, uzajamna dulna u2ivanja nisu
au, je budenje Zelje koju YiS:.li5t1 ne
moie obuzdati'
sinirna, neki davolak oteo je nehog kapetana telesne garcle
",,t;i u'Zaljubljenoj mrtvoi ieni ici ce
napuljshog kralja i oclveo ga u Veneciju" (223175). Ne St.ogi opat Serapion
ove tematihe: kurtiza-
zvudi li ovcl kao iznoienje ovosvetovne iinjenice, gde ret 1.,i dal]e u narnuda,'anju mesta
Klo.imorlda, koja je od zadovoljstva napravila zanat'
,,davolak", claleko od toga <ia oznaiava natprirodno bice, ,r.
kao cla se cldnosi na neku Zenu? Kazot to potvrduje u epi- ,. nl.g" nije niSta clrugo .'1o
'Velzevitl
licno' (t0'l
Y 1:i1
opozlcue
logu: ,,Njegorroj se Zrtvi de$ava ono ito se moie dogoeliti i,"ui-t,"opuiova lidnost clsvetljava drugu stranu
tloga, ijoi vi5e, njegove preistavnike.na
zerrlji' sluitreni-
i piemenitom ioveku koga zavede najdasnija spoljainost"
(287). Nerna razliire izmeclu obidne ljr-rbavne pustolovine lie Vere. Tako i Romual odreclule svoj rrovi
poloiaj: ,'I}'iti
voleti' ne praviti razliku
i one koja je zaclesila Alvarir sa ciavolom; davo, to je iena sveitenikl To znadi biti declan, ne
(47)' A l(larirnonda zna I<tr
kao precinret ielje. u polu ni u godinama t"']"
',i ljubornorlla salrl ni'r
Nije elrugadije ni u Ru/copisu nadenorn u Saragosi. I(ada 1. nlen ,-t.porr".1t-tl protivnik "Ahl
od menel" (105)'
Zibedejtr potrrudavir ciar zavede Alforrsa, njernu se dini da ll.rgu, Logu si voleo ivoli$ vi5e
na potetl<ti ['ui-so
vicli kako lla ielu njegove lepe roelake rastu rogovi. Tibo So,r.SJni kaluder, kakav je Ambrozio
toliko strogtt
de la Zakjer \reruje da ima Orlandinu i cia je ,,najsrecniji uug .o-u,ru, otelovijenje je bespolnosti' "On
t22 r23
.i,*ffig&s'
lllt
(it'nlar- I ooonort
1t
,n sveSiu otol ,lr Lr(ir, on se skloni u neku crkvu. Kad pride nekonr kipu,
i.stoj.opoziciji. A kada pnu"iu;"
da je zgreiio opiteci s,r rr, rrri nllr se da u njemu prepoznaje nrajku. firda shvtrti da
rlavrilonr, oclltrcrrie cra se o.rrekn.
z.n" i'.tu se zakarutrr, l','q ljtrtravi koja se u njemu racla prerna lljondeti z-abo
ri: ,,Postanimo sveitenikJ DraZesna ieno,
moram vas st, ,.'r lirr r.rir majku, i odluduje da napusti mlaclu Zcnu i vrati se
odreii i...1" (276-277113). priznati iulnost
znaii odrcir ,
'rroi irlrrsj; ,,Stavimo se joi
jednom pocl to drtrgo skloniile"
verLl; zato Vatek, kalif koji sarno
o zilclovoljstvima votlr ,tsl72).
brigu, uiiva u svctogrclr_r i fogohuljenj,,.
)rrvo Zelja ovlarclaie Alvarom pre nego Sio ovaj r-r:rcle
I
l
krsta.. 1S"AtZZ\;a onorir ncka odluti vaia poitovana rnajl<a [...]" (285i 108). Da
dana kada ga.prirnaju. u kr.e1ct, i_iU".i";"'p*thodno 'rr
prc ,,,lnr)s sA Zenom ne bi bio davolu po volji, mora r-racl njirr.r
seca traku na kryoj visi ntedaljon.
I(rst nije u skladu s pol I'tlcti i o njemu suditi majka.
non.r leljom.
Opisonr rreclaljona pre<lstavljen nan_r je
.
rste oir.zicrje: r.rajka liasllprot
i drugi dtrn S ilruge strane ove snaZne ali ,,nolmahre" liubavi pre-
ie'i. I)a bi Aifb,rsuu. .u_ rrra Zeni, fantastitr-ra knjil.evnost osvetljava i mnogir pre
l
r:
CvEreN Tooonov Uvoo r r,qNresrri.Nu rnll2tvNos r
u kojri grezne rirdnja. Anrbrozijeva smr:t je clobar primer; rretaknuto, sasviur Jtftl lr
lcsa" (3I7- JIft)'
srrrrt opirtice, iiju je Zcstinu Arto u svom prevoclu izuz.et' lrtrlPtttto gn;ila tt poi eijrro telo nirlazi kriri
no is1:rkao, joi je uiasnijr. ,,llunclZije su htele da se osr.'ete Ta varijalltii "tr"olt'" gttt se porlovo rz
f.i.*' f,toulud"t'" kc"1 ilotock.'g'
\llrrr
i nisr.r bile sprelnne da je ostave na rniru. Sipali su na nju i]l -"-11t Zeijena icna
nqprljavije pogrde, vukli ie po zemlji i prekrili joj lelo i ocluosa cloclira skliznrilo
u zametrjivirnje' iil
tl
IH-**.P'.
Cvur,aN 'ltroolov
Uvoo u peNtasL lixu rNll2t vNosr
por)avlja u Ruko
nn(lcnont
r.,r,a.f"'rtarucjtt; kirdltrse5ar'qosi. Alfirrr51I 7,1,,,,1
ilrzt'cti tJve r l,rnr()nda prelazi na delo. ,,Najzad, ona se odiudi, nadi-
,alrrzi ilva Icia. I t'io,'.r,, ,,,r:.',',,';l;l;i
se dt'Savir I s,l
Pa.'ekorr;, ;,';;::.,,;l;;'
'', ',r,rli Lrbod iglorn, i pode da usis:rva krvkoja je iz ntene
Ite'sks111 i v.lrritu
, ,'r, I lrr. I'ek ito je popila nekoliko kapi, obuze je strah dar
,,,.JnTff _,;:'x1rirr#i.,1:,:j:ffi jr j: ,,,, rr, iscrpi suvi5e, pn mi brii,ljivo umota rr.tku povezom,
u les i <iavola isrovrenren.:
:,,,,'l*l , ,,,t, jc ranu protrljala ntaSiu koja ju je slllesta zacelila.
lrnd,',,e ;i;" ;':':iYara ,.( )r
1, r'iic bilo sumnje, opat Serapion bio je u pravu' Medu-
bii. ; ;i,;;;:; ?:lJ'; i ho,, gre,ra
I'i,,,, r,,,r. ul)r'l(os ovoj izvesnosti, nisirm se mogao odreii Ijubavi
.),.i:.^l:il ^,'1" f
',,)rl,i';'r',,'i;,il,I::""
;ii' ;;J.il::llJ,:,:,1 il I
| , , r rir Klirrimondi, i rado bih joj dao koliko god bi joj krvi
'"li'l' ;:; r , l,,rlo kako bi veiito ostala u i-ivotu. [...] Sam bih sebi ras-
t,, ,r ro rlrku i rekao bih joj: Pij! I nel<a moja ljubav proZme
;:",'HH $J# r :l
il $t.fi ; : *",;:*{i, i;i'r ;l rr,,lt telo zajedno s mojonr krvijul" (113). Ovde je sasvim
nruskrrrr'a p,.ruara;,::ljarna: kotl P.Is6ft69,'rra kazrrjrrr,r
pre(lrrret njegove , ,rro l<akav je odnos izrnedu smrti i krvi, ljubavi i i.ivota.
ou.; z"ile ,, l"sin..,.'
;"'oi,,;,'/::' i k.d G tjea. crl,,', u",r.
ei tij l..rrcla se virmpiri i clavoli nadu ua ,,strani dobra', tre
n iro u' ) t i
ii,;';;:;,1 mrtuoj
i"'.':'l
ieni "
i
uznentir,rvaju
i religiozni duh budu osudeni i
l,,r oi'ckivati cla sveitenici
srnatrir Xf,i.jl1"rri se .1ok p,, rr,rzvrrni najpogrdnijim imenittta, pa iak i imentlm clavo-
nrrtvo tclo; smrt mlr
..r".nrro,',ro;;ai;l"t nije ni'r.I,, l,rl 'lrrkav potpuni preokret nastaje u Zaljubljenoj mrtvoj
,,l)a v,rm t;r;;,;;;,; f'."'
kt: d. rrjegovtr zelju p.vec,irv.r
savrsenstvo .blil<a, , rrl. To se dogada sa otelovljenjer.n hri5iar-rskog morala,
t'to i p.sveierr., ,..,,-11- k;";..c;ti; r1,1[1v11 Serapionom, koii sebi stavlja u zadatak cla iskopa
srrnscc ic rnnle st,r.l,, 1,. lrrrirnoudu i po drugi put je ubije: ,,Serapiclnova revnost
"'.. ".r"'.,1T' i,llili,,fY::\'.j]"
,rjerrr tr vise n il. isre
;,;;;;,:;;,1;,.1;li"'j.,, je n.c i,
.rou,,r, n., ,rrnlii je u sebi neieg tvrdog i divljeg, lto ga pre tinjaSe
oscL,aju(:i
l'::lti ',lnogao k.ko se 0,,r, i .",r,rii1;e-..N't Rr,
(xdK v('c.n()g rltslartl<tt,
,liinim clemonu nego apostolu ili andelu t...1" (115)'
nlsJtn 0d9fg1i l) lQtluderu, Ambrozio se tudi ito vidi da nevina Antonija
tl^lt)
,,r, u,._^,'^
lu2noj' a o|et vrhtursk..i
da spustirrr p,,tiun.,
na mrtve us'e one slrrsrr , ita Bibliju: ,,Kako', pomisli on, ,,ona iita llibliju, a nevi
,o,y" r;uuuu:i;;;" kqa ;e inrala svt,
rrost joj nije povredena?" (215).
t;l,'il' i n ic i' o vtJ e p red
Dakle, u razliiitim fantastidninr tekstovima nalazimo
u., I :, Jj ;T "
s r r v rj c r r au j e,r vir
istu strukturu, ali razlidito vrednclvanu. Odnosno, tt ilne
baul;u p..-,';;;.l'1"
"ojJ, c,tjea ide ,rap,,,'edn ,3
kod
1111-
itd, rraziva ," ,rek,"odri lrri5ianskih nadela, snaZna, ako ne i preterana telesna lju-
;, u r,,u,,,i;:,;;T?;,ii:.:1,o :l'.' birv i sva njena preoblikovanja bivaju osudena ili pak slav-
o.l k o re n i, ;' ;]'*: "-tl t i e n k ro fi ij. rr t" I
s s e I
ljena, ali njena suprotnost uvek je ista - cluh vere, mtrj-
p-,
; "
koja se p,yr"riuiJ,i",;l f:".T: vart.tpiru ili prerrra " ""i
t
.iablasri"
1,
Fru"*g-r,y-
t
Uvol u AN Ll:*l tt:n" xx lrZrvNo's
(lvrlex'fonoHov f
nrirl(rrr ga zbog togtr zrranidnil verai osucUla (a virlt'li ,.rr,,, ,,r,j,, Aiio ja terne,),illll"l]i1..lil:::'J..l'*1,lilill
, rvtlc ttoiirvttltttl sttl )a tt ocltttls
l<alio izgled opala Serapiorra nije claleko od lika lirrl,r,,p r
tr (iotjeovoj poslednjoj thntastiinoi priii S'pirlfisfrr. (,r ,1, '' ,' rrijc uoPite - ll..tlLt-::'";''iio odisrir, prvo-
i.riL,
tiol,il"t':"tJi:t#'",. 1"
N{alivcr, junal< ovc pripovesti, zaljubljuie se u cltih rrrrtr, g" l t'i'rutrris iin j. tI d n osit
1..,
dewrjke i zahvaljujr"rti vezi koja se medu njirnir usposl.rr ]I .],,'
lja, on otkrir.a icleah'm ljtrbal', LlzalLldno traZentr nrt,lrr ,,\, l.ir prellla drugome'
ovozemiiljskiur ienrunrr.'lakvar sublirlacija ljubiivnc tt'Irr,
prirnrlrirr.a nirs da naptistinro nrrc2u ter-na koja nlls or,l,
zrurinra kako lrisnr<l se vratili trireii lr.i-tema.
r,llli
Y E--
(lr,r-r.rN'fotroRor
Livoo r; FAN r',\s'l(iN-u rixitzlt'xos l
ona rz perspektivc..llll,l-","]/"
nalazi opravclanje l<ojc jr,1
je ncclostaialo
u oiinta poetiie. Nisnroiltcli , y,rvliaju u svakorn cle lu ponaosob. C)vo naglaSavanro
organizaciju slika l<oje c.la opisLrjerrr,,
i. .ruurn1,,-,r;';;;r,,, povrSini , rl.o bisnro izlregli svali.i ncsporilztlnt.
rlrr; irli t,rrir i1,;11 rt,l,
n1,:l:1, ,"f.,,,,;"',,jrrrr.,,,,,1,.i,,,.,,,,,,i,i],
l<.ii st. ! Ncophodno je ukazati nir clrugu grcihu lioja je takoclc
::i]']1,'
rtlrlrl.u lsr,;lju,v,ria i,n.,ri,- i,i,i."t,. , rret<rg ttrrir.r, ,,r(,!lucn:1. Rec' je o naiir.rr-r riizLrnrevarjir l<njilevnih slikir
|1irl;171r kr.oz koji olt l)cst,tic, l)()scl
c,' za sobon, .stavrja. i"rr, | 'rlr sr)to.lo sit.la ollilili.
rraeclirrrir
,l,a'"i"i:ffiilSJ:Ii::j,ill I lstiu'rovljavajuci naie tenratskc mreie, naporeclo srno
l)oclrke, ,,,rl,rri ,u,4. ,;.ri;; ,;';U
Ne bisrio i'ari potrcbe ttr'aienjir. ,t,rlili apstraktne tcrmine: scksualnost, smrt, i l<onkretnc
cla pclcrseianrut".u
jtr dir ovrlc nisLr r, r'rllirle: tlavo, vanrpir. dinc.i to nisn.ro htt'li cla iznrecltr
u oita'j.', u1.,r*,r-,..,r-,:'.;,J;J:l..,T,ill
l,rl rr,,in iti si rrr;rkt i.l<.,,;, Lrlr dvejr,r grLlpa Lrstanovimo znaicr.rjslii oclnos (tlu'o zna
;i,, ;:,,,,',,;ir);.,,,, r(. prilrirr(
posttlanje clvaiu stanollita, r , r :;elis, r,arnpir nel<rofiliju) vci r-rsaglasivclst, istovrerrien<r
stanrx.iitl't.rilf.. i stanorriitir
poerike: glas.vra ili rirrnick.r l,r isrrslvo. Znaienjc r.rel<.c slilie uvcli je bogatije i sloi.cnijc,
;;;";r;;r.;; , tzb.r rerorid.
t]*y.. iti posrril..rk.r ., ;.,;tl;r"uJ.'uur,, 1,.1 lli syxlly6 objainjenie bilo nenrogutno pretpostarriti, i
]:inpredntct
sn vre'er,r l() zl)og viie razloga.
viie_n.r
i z r.ri. r,anj Lr,
;;,,;l:'i], : :Jli] i:i, ;.i;: Nalprc, LLnrcsno je govorili o viieznainosti slike. Uzrli
nricali: bai kao "; jto ;:H i I I J,,ll ;, nro, na primc-r, tenrr-r (ili sliliu) clvojnika. O njernu je ret'
su Lr lingr.isii.:i ;,;r.:i
teznje cla sc znaienjc,
pa prenra ro'e i,"r;,1ffi.::;illl: 'r niltt-rginr fantirstiir-rinr tekstclvinra. Ali, u sr.akom poscb.
rz granica te nauke, ronr delu drrclinik ima razlii'ito znaienje, u zerr,isnosti otl
sintaksi, i u knjiZevnin,
,. .,";;k;;;rr"-ir,,ri,,;r,
kali,r bi
,,r-inosa r.r kojen-r ova tclna stoji prenra clrLrginl tenran'lii.
p,uu."u.,;;l .:, kacla su u pi_ ,
tanju ,,fbrruaini., iinioci.rt"to, lrr znadenjir iiil< mogn biti i supnrtr-ra. 'lakirv je sluiaj kod
t.",, si., 1r-, .rr.,,, i kompozj
prist,p 131"1., .ii k;il. .:i o,,sacirzi I lolhrana i Mopasana. Kocl prvouir pojavljivanje dvojni
: lll.,y
()n sL- ()chlilh
,111":.1. I'.i
oclbacrilj. n i,., l.a lzaziva raclost: ono znaci pobcclu cluhir nacl nratenjonr.
Vicieli sn_ro,
"rJi"i,,", cio kojc, je
'ere op.zicija iz'reclu..blika i r;.i;;;;r;',r..elishoc'ra; I.-ocl Mopasanir, naprotir., u cir,ojniku se oteloyljuje pret
nia: to je preclznah opasnosti i straha. Suprotnrr sLt i z.r.r;i'
llliTi,"; Jll'lii'Jl,l,,l'"u"'1t' " "' r"''1 "' stav e'. o sa r1 cr i'cnja koja im.ytt ;\tLreli.jo i liultoltis tttttlett Lt Srirrigo-si. iiocl
i e n; a k,,j e, J'i,
r,'iclovirna cicla, sa dnr:
;ii il;; il j,1.,
ll"; ;llli ;:j l; ::"ilf JJ
jj \ervala pojava dr,ojnil<rr, iznreclrr ostalog, znac'i i poietal<
izdvojenosti, raskicl sa svetom; liod Potocliog, nirprotir,,
:, j
l,,l krr. os.Jalriir
ccri
i ;; ;;, il.j
_ rt,sekr,
1+ ]ii?]"'}H' :l ;; ji;]il,:
H il:
Lrclvajanjc, koje je tolil<o icsto Lr ditavoi knjizi, post.rje
r\reclstvo zir stupanje u prisnijr-r \rezu sil cln-Lginrii, za pot .
ilrra izvesnu gustjnu. U prolivnrtnl, st,e slikc tr.elralo (, i)rcoblikovanje tlbavijrt upravo zahvaljurtrci
jezikr"r'
I,i |
snriltrati z.rr alegrtrije, a videli snto cla aleuorijn
poclr.:rzrr ,l r l.rrclrr nam isprrrir ne izgleda tako' Iivo 5ta,.nir prirlrer'
nrcr,'u izric'ito ukrrzi-,,anje na neko drugo-znaicitje, jezilitL ptlstitje
21,,,1, ',, |..tzc () Vrelllenu: ,,Detc zahr.aljujuci
c.ega prredstar'lfa sasrriitr poscbiin rtrrj,r1.'1ol<o
rel<onstrr-riie s<lpstvetre pclslavke iz prclllosti
nei_r.rrr,, 1
,, .,,bno da
slerliti Pcnzo.lia liacla ri cluhu iz bocc ptie (Hiijudrt , ,'l,lilitr pripove<lanja, i cla Lr-idui-e postr'rpke;rrethoclncr
i .jttltt,t
noil): .,Dulr je oiiglcdrro pcrsonifiliaiiia iclie,
rkrk zalr,.r , studiia' 25); secamo st-' rla vrcme
lri predstavi" (Se'sf
rac', rnali i slabalau, prcclstirvlja iovckove detirrjstvri rriic ]i11il'i ho;1 trjedinjava
irtr-rLrrlnc sl,rrr
pLtlc" (106). Ocllrircuj,,'rrrtr ovlli.rv uilL.itl sv(]denia ', t ,,,rr (tlrrl<ako' veo-
slikl rr,r taike, vei je ono vecnr sildasnjt'st
, tri "rul.onijeg
oznac!itelic ciii bi oznar)cnici Lrili po.jntovi.
lb Lri, tirrlje, 1,,, ,,.r sirdarirljosti krrklti
rlizliiita ocl nri 1'ttzuajetllo i koja ie
,,'k; kategorija), saJirinjost rastegljiva ili beskor-raina'
draztr rreva I t) postoj an I c qrar r i ce pr( )\cL-cu c i zrn crl u jeclir i l, ,
i dnrgih, ito kojc smtl ttka-
a te, r.icleccn"rtt karn,te, [restnislerro. lirko l;. rlr"d.rl.o drugd ocl sliinosti na
.,lr ctrroj izr-lreclu nua i"'tt tematslie mreZe i sveta clroge;
-Poito
snro poliLr!ali cla iasno prilt;r2euro svrr.j postrr ,, t,,ut svetu nirSli sruo jeclnako rleuoblidentr
i savitliivo
pak,.rnoriinr<t prrIiuiati da razumljivo priliaZenro
i njego C)sim toga' iztror'a j: t:i t'-tl^t-::.:::
1,,,,,nanje vrerllena.
ve islrode. I)a bisnro to triiniii, pohtriaienro jtli viie' posto1anle
da razirbert,
nro u ietltLl se sastoji ()poziciJa iznteciu tivejr-r
, ,il.u, .i.,rg" tlclbactrje'n'erlliilizircijtt' I
tcrr.ratsliilr , /rrrlog ovd-e nije satltlsvojtlo,,f rl se str
lljime poistovccr'rje'
tnrt-la, i lioje kategori.fe onir ut,ocli u igru. Vr.atinto
sc, r( sh\ itta gir lilo tlc(to ltezilvistto'
vec .crtit. r't .LrI ici'ra pribl iZal,anjrr iz'tcclu zijeciniika taika tlva clvit sl'ett' svcta detitrjslva
'ajprc,
telnirtskih rrrreia i drLrgih, ntrrnje vi$c poznntih
o'i Ir i^ga se cla se
urcclc , u vezi je sa seksualnosiLl' Sedilrno
tja: .'no p.r'eclc'.ie rnolda cc l)am d,,zvt,liti cla zacirerr. 'r'eta'.lroge, i
li::il,;H :H I l, ii il:nj,:',
r, ,'n slo[rodan i moiemo se velriati."l'renutncl zitlroratt'
|1,rrrjc te rlisli olnogui:rva pokretartje pr<lcesa pcltisl<ivanja
: I
triitl. De
"lt
p()stoje znaiajnt'
'azlikc). N:r .cluosc l-:11.'ll"tlt' I ,'ji je cklveo clo histeritkih porcrnedaja. r\{cch-ttim, zarti
vinra,iesto j;.;i;;J:'_;illlJ.l;;:,r,,:,;,i;l:,:!,1:^:',, rrrljivo je vicleti, upravo u ovakvour sluiaju, na hoji naiin
r( ur"oza pokuiava dir razleii or.aj sukob. Ona Ltzittta tr o1'r
;i:l'l'1,;];ll"i,''il,i,l.'j:t''r''1 ss111, ,'-51.:,,.:,10,,,.*u irr s,s;r,, /rl pronrenLl stvarnosti potiskujuii zaclovoljcnje nrrq()rti.l,
,. r.n,,,,,uii r... ?,,,,J13'],,i ilt.u u, isk rsavaj rr ,,r'iie ljr-rbavi prema zetu. Psihotiika rcakcija bi porekla
l,ol:"]:l;:
n' :t i
t'trgli bitj snovi izazvairi
.pijunr.m" tanil.'.t"i'ji..::'' :' , injenicu c1a sestra utnire" (G. l,1l XIII, ,1 l0).
stratlc' svcl sizofl-erliiara je
sto porcden ,. ,r,.,,,,'ttt*c ie- Sad se r-ralaz.ir-r-ro vr'omir blizu nir6e podelc. Vidcli smti
l;, :i;:,, i]i,l,,:,*:i l;:i il ilil;,l.jl,;:.:,,I,1i:ltJjli Lirlio se.fa tenre zasnivajr,r nir pr<lbijanjr-r griinice iz.nreclu
lclcsnog i duio'nog: rrisliti da neko nije rnrtav, s jeclnc
a,,u".,,,i,, eki h jakih a.ug, n,oz..
i.,l;,;;.;: i,::l;;::',.,, slrirne to Zeleti, a sa clrtrge, opra2ati tr.r istu iinjr-nicu Lr
slvirrnosti, dvc su farze jeclnog tc istog kretarrja, a prelaz
,,,,1;1,',,'i:;,;.';,',:;j;.. ]l: llll" ], iz,,z,,r'o,1,,,rsdi1 i 111511 iznredu njih nastaje bez il<akr.ih lcikoia. U clrligcrrn legi
..,r ,,i1, i,,,l.ri, " '),.,i,.,t
orrrSoril vt'lil<rrrr krrtt.iror.ij'nr
clrr siru, histeriikc poslcclice potishivanja IIubavi prenla zeIu
licle na one ,,preteranc" postupkc vezanc za polnu i.clitr trit
;;n:**;;llilli]li;r:ix:trir.'LTi.Tl;';;,i,r;.i
IIlenrrrr l<rje smo nai(li nabrajajuii ri-tenrc.
izglccla, u cl.trgoj
tr,.;;l;;;;,, r 'ariiaciia'ra
neurozauta: Staviie: vec smo u vczi sa.fc-ten.titu-ta gol'orilio slritinslio.i
'u'ezi,
pcrr,,erzijc _ o tolne
ie ulozi opaianja, to jcst oclnosa l)relra spolja(ltjettr svcttr;
11{)
L4l
I
LlvoP u FANI As rl( NU t<xltZt.t \clst
Cvr.l.cN'lbrrclov
zrlvisncr ocl mehanizma diji je deo; z.tlz\rrat, ciato nan-r je ,,,o ( rr\ir,(,1,, 0r r,,' 1l i'ill,: :,]:- :i:l]]'il'l]l'llili,';, \;:,i;
z't'tt'"' ':.
njeno znadenje. Ono je l<valitativno razliiito od samih qrozivattjc llJ \tl'tllittlrtl l)slll( Zirrrra' n'r pnrrrer'
slika; broj lirajnjih znaienjtr ogrriniden je i nepromenljiv. pozajmicrr; rr teonlslii O':t"nl-L,litreir
snratruti primet'entnr'
lli joi: ,,N{nogi Ijudi bi nazreli auru onespokojavajuce ,,uc1e aa t-l-toi'e
t-13
t42
tll
Kad god su se psihoanalitidari zanimali za knijZevnir Podseiajuii na tipologije tema predloZene u razlidi- ll
dela, nikada se nisu zadovoljavali time da ih opiiu tirn ogledima o fantastiinoj knjiZevnosti, ostavili smo
nu
bilo kojem nivor-r. potev od Frojda, uvek su nastojali clir
i
rang obitnog_ simptoma, a pravi predmet proudavanja sr' te teme rasporede prema psiholodkom poreklu. To bi rl
jeste pisac. Tako, po5to je opisao organizaciju
Coreka i,t l)oreklo bilo dvojako: kolektivno nesvesno i individual-
peska, Frojd bez ikakvog uvoda ukazuie na ono no nesvesno. U prvom sludaju, terr-ratski iinioci se gube
l
ito sc l
moie odnositi na pisca: ,,E. T. A. Hofman bio dete iz, u trnini vremena; oni pripadaju celom doveianstvu, a pe-
1e
llesrecnog braka. Kada je inrao tri godine lrjegov otac snik je sarno osetljiviji na njih od drugih ljudi, i zbog toga l
sc
gdvojio od male porodice i nikada joj se viie nije vratio,
i
svakct
obave5tenje o Zivotu pisca. t(nliZevnost je uvek vi$e rre ispoljavaju uvek nedvosmisleno. Takav je sludaj Artu-
l
ocl ilii/
knjiZevnosti, i izvesno je da postoje sluiajevi kada pi_ --
la Maiena, iiji bi se neurotiini spisi mogli objasniti nje- tl
dieva.biografija stoji u takvom odnosu prema njegovom uovim puritanskim obrazovanjern: ,,Na sreiu, Maden u
L
I
delu da se njeno prouiavanje iini umesnim. Samo, da livotu nije bio puritanac. Robert Hilier, koji ga je dobro
bi
taj odnos bio od kakve koristi, on mora biti clat kao jedna poznavao, priia nam da je ovaj voleo clobro vino, dobro til
od odlika samog dela. Hofman, koji je bio nesreino dete, clrultvo, dobre Sale, i kako je Liveo savr5eno normalnim
I
vrednost objainjenja, trebalo bi dokazati bilo da svi ir.uzetnogprijatelja i oca" ( 164) itd. il
pis_
ci koji su imali nesreino detinjstvo iine isto, bilo da Vei smo kazali zbog dega je nemogutno prihvatiti ti-
i
svi il
opisi detinjih strahova potiiu od pisaca dije je detinjstvo pologiju zasnovanu na biografijama pisaca. Penzolt nam l
bilo nesreino. Ako ne moZemo da utvrdimo postojanje ovde pruZa i protilprimer. '[ek 5to nam je rekao da Ma- Ir
jednog ili drugog odnosa, utvrditi da je Hofman il
bio ne_ denovo obrazovanje obja5njava njegovo delo, smatra da je
sreian kao dete samo znaii ukazati na podudarnost koja obavezan da doda: ,,Na srecu, Maten dovek bio je prilidno rlil
nema vrcd nost olrjainjenja. razliiit od Madena pisca. [...] Tako je Maden Ziveo iivo- l
iesto
dogada, previ5e neposredna primena odredenog metoda ono rrora biti utemeljeno na knjiievnim merilima, r ne lta lll
u oblasti koja mu nije svojstvena sarno vodi u ponavljanle postojanju psiholoSkih Skola, od kojih bi sval<a htelrr z.adr-
poietnih pretpostavki. iati za sebe po jedno polje (kod Penzolta je red o pokuiaju
l I
il lr
144 t45
illlrt
ltiltl
CvrreN Tooorov
Uvoo u peNresrrdNu rNJrZnvNosr
du r:
l"Ttl: Frojd i /ung). Razlikovanje izmedu kolektiv_
nog i individualnog, nesvesnog, lrodjednako vezane za jeztk.,ileme pogleda" zasnivaju se
bilo ono u psihologiji va-
ljano ili ne, nema ,.,ikuk r" r.";iE.r"lJ,iroo',or,, rra probijanju granica izmedu duhovnog i telesnog. Ali,
a priorii ovo opaZanje mogli bismo preuobliditi sa jezidkog stano-
elementi ,,kolektivr
iiniocima,,i"o,"iffiii';:'J:n*q,,#nf;:H:: vi$ta. /a-teme ovde pokrivaju, videli smo, moguinost da se
ma samog penzolta. izbriSe granica izmedu doslovnog i prenesenog znadenja;
Sada se moZemo /i -teme se uoblidavaju podev od odnosa koji se uspostavlja
vratiti opoziciji izmedu na5e dve te_
matske mreZe. izmedu dva sagovornika, u samom govoru.
Naravno, nismo iscrpli nijednu Ovaj niz bi se mogao beskrajno produiiti a da nikad ne
od dveju paradigmi lrr,rde opravdano reii za jedan od parova suprotstavljenih
prema kojima nam je rispodela
fantastiinii, tema otvo_
rl!.yu1' Moguino je' na primer, i'lanova da je ,,izvorniji" ili ,,su5tinskiji" od drugog. Psiho-
pronaii slitnost izmed.r 'r,a i neuroza kao ni opozicrja izmedu detinjstva i zrelog
nekih drujtvenih struktur" (p;'C;-k
reLima) i ove dve tematske
llr".r",f, politiikih doba, nisu obja5njenje tema fantastidne knjiZevnosti. Ne
_*2". iii, loziciia izmedu postoje dva tipa jedinica razlitite prirode, jedne oznadi-
religije i magiie kakvu utvrduje " je
Mos ,r"oriu
koju smo mi urvrditi izmedu ja_te;";;;_". bliska onoj teljske a druge oznadenidke, pri demu bi ove druge dini-
ligija tei) metafizici i,obuzeta je ,,Dok re_ le stalni ostatak onih prvih. Ustanovili smo lanac veza i
ka' magija kroz h i tjadu pu t or
*ar"";"i idealnih sli_ odnosa, koji bi teme fantastidnog mogao predstaviti kao
inu" irtu*ri"L''or.ui* m i srii-
k:g.?ly"j:, iz kojeg crpe snage, polazi5te (,,ono Sto treba objasniti") i kao ishod (,,objaS-
da bi se porom umeiala
njem y st u i i [a."o njenje"); isto vaZi i za sve druge opozicije.
n a,"r'"
rerlgr]a teziI apstraktnorri,
:, l"j:,9,11':t,
sro
kJn u",n om, kao
(Ba/Tg). fedan od mnogih
dokaza; misticka povuienost Ostaje da se odredi mesto tipologije fantastidnih tema
)" magija ne
""-;;#;,-;ok
moie postojati bez iezika.,,x.i-.rrrole
ia postole istin_
koju smo upravo ocrtali u odnosu na opStu tipologiju
ski nemi obredi, doi knjiZevnih tema. Ne ulazeci u pojedinosti (morali bismo
da je veoma veliki
broj obreda bi" irr.rjrl;tJ:'r'ft1fft"" pokazati da je ovo pitanje opravdano samo ako se dade
Sad moZemo bolir sasvim odredeno znatenje svakom od termina koji ga
ko;ismo'uv#;;,";l:r:^:iH::;:i";:;:iifl jfi dine), ovde se moZemo ponovo prihvatiti hipoteze po-
vora (ove reii i dalie l;:i
pa2ljivo"upotrebljavati).
stavljene na podetku rasprave. Recimo da naia tematska
jednom je fantastiina To:.u--o
knjiZevnost" *_u-riror,fu svoju
JoS podela celu knjiZevnost sete nadvoje; medutim, ona se u
riju: kod Hofmana, na primer, teo_ fantastidnoj knjiZevnosti ispoljava na izuzetno jasan na-
,ruturi_o fitp.rrrt, ,,r.rt o
toj opozic.9.i. On piSe: ,,Sra su tin, i u njoj dostiZe svoj najvi5i stepen. Fantastidna knji-
reii? Sarno i.tit N;"n n"b"-
ski pogled ka2e vi5e nego svi jezici!,, Zevnost je kao neki tesan ali povlaSien teren sa kojeg se
(t. t, zsi);ili: ,,/este li
videli prelep i prizor t o71 ui ,; moZe poii kako bi se postavile hipoteze o knjiZevnosti
sveta, po5to izrai,ava totiko
_;su; ; iiiti prv prizor uopfte. Ovo, naravno, tek treba proveriti.
dubokii or.C'u-rrju bez pomoii
redi" (t. III, 39). Hofman, pisac
koji,r rr,ffiiritama kori_ Jedva da je potrebno dalje objainjavati nazive koje
sti ja-teme, ne skriva da gaji smo dali ovim dvema tematskim mreZama. la oznatava
u"irr'ruklorio.i'or"_u pogle_
d"":"to pre.Ta govoru. ora" i."u"l"i"iii5,." srazmernu izdvojenost doveka od sveta koji on sam stva-
gadijem znatenjumoZe smatrati se u dru_ ra, dok se naglasak stavlja na sudeljavanje bez potrebe za
da su obe tematske mreZe
imenovanjem posrednika. Ti, zauzvrat, upu6uje upravo
146
t47
na lx)sl.c'dnllia, posl.cdoviuti
oclltos nalazi \c rr ,,511,,,
nrr"r'lr'. ( )r r .p.2i61j,, , ,,,
i_,,.ri,,,.t,1ic,'r,,,'i, j"',,,,..rtn.
,
lo. r(NIIZEVNOS'f r FANTASTTCNO
rr /r. .rl,
;ifilll; iii,],'l',i,],:"''r" 1';"' 11'li"i"'1i i'" "N' r"',,,,,
7,,,,,,,,,,,, i,,, ; ..,.; jl ;1::: ;
;ffi,t,ii_,?'
I \ r\
;il1],? r;:i,il,
It'tlr)r r o1j lo3rr dr 5r '\ I:
(; S,2. .
I irrS nc(trr. Jo 'ila
i ti
,f
j; ;,;
ii
ff:j.il J;:,: :il ;,1
l
r,,, c,,1,r,.,,;; rY,'1,",# l' t o rtt c ttcL p cr s p ekt iv e : .fw *c ij c J Lr t tt a s L i i t t t: lt t t.i i :t' v rt o st i.
sti l<1. ir;rrr rrie. lc.r.ii.r ;,,
stitttoviitit
ti..,i;'t'',,r',',.1u,..,,,,n,,,,,.,,u,rrri1r
.,.,
l)rLLltvctttt fui*ci jo rtatprirodrrcg. 7,obrcnc. - I:anttr
Pf.t.es I islilizir ,,,,,',,i ,',1," {- rti trrt krljilevnost i psihotltoliztt. - Iinjil.cvnu.fitnkciio noI-
r.ar':r .svrijsrv. rui r,, "";,,
.,1r.,,,,;;iil i:'l't' 1,,, (,1
El.t'nrcntarnn ltripovesl. - ITuittt1t ravtttttc)e.
r.,
oslaje da sc olta-,'i. iT;, ll ;,?
--' err ;lrt*rli'1' io Jc p()s;lo l(()tr l,i tr\)dno!. -
()plte ;ntttcrlt' fttrtttrstit'.itog" Ktrjii.t:vttost i kntcta,ttri.io
prourai.a,ria tcina fb,.rru_rtisaji ilttntog. -
Ctrdcvro pripovesl u XX vekh: I)rcobrrtlaj.
o. f.l,llli.l.lJl,:,? srrr,,
l)rilogLttlavon.ic. - Sliini primeriiz science fiction. Strrtr
,,rk, iti oi, c'i;,; ;;:;; :, j; ;;i..l.':l::fl: :ru::,.* *l ;
t tttoderrtrt ,l'untastit'rto. - Iiod izuzcttk posta.trc praviLo.
;:
1i o'(risri'i
illi:i lil:i:lj:lill r;il; ;;'i,l;,rruk,r ocrrikr
Posled ttj i p rtra dolts o ktrj iicv r tosti.
iut,r. a o'staitr Lrrtutar'
1.' .t."i"r',r..]1, .]ottrakcije' '1eziliir
Na$e putovanie kroz ltrrrtastidr.ru knjiZcvnost jc z-avr
:i: ::) r'irlit)i:,i:;i:
i! ;:li:;x1,,il:,'l:,,_:iil.lJ:,;,,}:, ;llll,, '.t'ncl. Najprc sruo tlali ociredcr"rje Zarrr:a: fanlaslitntl st:
\\ ll li{ ;\lilrrr i., r,
ii,/r \.it( )r,r,,."1 jl.f ,,r,
I. r)
- ditaoca lioji
sc tiie l<njitei,n.s ri,,,.;,i.';;;, :::l...1'i-']n", " rornr ula ko.j,r 'rritinski tenrelji na ncodluinosti iitaocii
t'inlcnicc cla je sama ": priroclir zbog :t poistovecuje s glar.nim junakom u oclnctsu nrr pr it'o
u,.iljj1.t::t:tava 'jentr
t pa racl.ksa ,lu ziriuclnog dogatleja. 'l-a neoclli-rinost se tnole rrizrc(iti
J'.: .rl t'cci i ;,,:;; ;iljrze\'l)os
l na - saiinjc'n.
\ rsL' llLSu rt't:i'
1.,,1",, "i
i.t,,r,l,:;:.,',;. terlr.tittrr ic i l.rrrr.rcr iiilo tako 5to sc prihvata clil clogadaj pripacia stl'arno
sti, bilo tako 5to titalac oclluiu;e da jc tq douadai plocl
rrraitc, ili proistiie iz zablucle; drngiil reiima, iitalac sc
nroi-e oclluc'iti ili z-a reienje da dogaclaj jcste, i1i clii nije
postojao. S druge strane, fantirstidno zahterra odrecieir
iip clitanja: u protivl-torrt se izlaZemo opasnosti cla skli-
T.nenlo u alcgorijtr ili lr pocziju. Naizacl srtro izncli pre
glecl clrugih svojstirrra lirntirstii-nog c1ela, lioia se, irrenrcllt
riistr obravezrra, poirrvljLrjtt clclvoljrro icsto da bi tiir scbtr
shreni,ilit piiZnjr-r. 'l'a svojstva srr-ro porielili Llzinrajtrci Lr
obzir tri vicla krrjiievnog tlclir: terLralni, siirtaltsjclij i sc
n.rantiilii (ili te rna'tshi). Nc upr-rdtirjuc'i sc u proitiai'iinie
pojeclinosti zasebnih <leltr, poliuilli stno cla tiartro oplti i
I
CvrraN ToooRov
Uvol u peNresrrtNu xNyrZrvNosr
prouiavanja; lermin
"yyod., koji
ovfS ogleda nije posledicu se pojavljuje
," u nasl()vu ()sim institucionalizovane cenzure postoji i druga,
,krornoJr,l,"'
r,,lirndanija i obuhvatnija - ona koja vlada psihom sa-
#;';T"?:"j: :: j:':ia s m est aro r
* * ;#;' f,ff
u n u ta od redet t.g rrrog pisca. To 5to dru5fto kaZnjava izvesne postupke ima
" . z,r posledicu da oni nallaze na osudu i kod pojedinadne
f:, f
,ecr se iskljuiivo na u "".,il,i ilH; ; il,ii: :[i[; liinosti, dime joj se zabranjuje da se pozabavi izvesnim
r.r;r,r.r,
-Ji-; j;";"**5njim potrebama' Sada, u zir= l,rlru-temama. ViSe nego obidan izgovor, fantastiino je
.,rcclstvo u borbi protiv jedne i protiv druge zabrane. Ras-
;#i* ffi*r', .* r sa stanoviita
ft{f }i,mq -,; I
I'irljivanje polnih strasti svaka te cenzura lakie prihvatiti
t"k"d;;;;;_" "'H"irni
,lf dru5tveno g Livoia; T ,rlio se one pripiSu davolu.
gaiijem obliku: on"o.".Lf-o,tt1tti poietno pitanje, ., at,," ?" Ako mreia fi-tema podiva neposredno na tabuima, pa
"ii
*r,,i._, il"#i:,H:J;Tr# ;r':l:: irne i na zabranama, isto vaZi i za mreLu ja-tema, premda
i1:",'jff n i
I
turom l,anra; ovo drugo rra posredniji nadin. Ova druga grupa ne upuiuje sludaj-
okreie se
piranje funkciie rro na ludilo. Misao psihotidnog doveka dru5tvo osuduje
ojmuh "l"grliri'rrrkcijama.
,;;;|ilfi:ot,1u.u;r.i
sebnih problema. viie za_ isto onako strogo kao i zlodinca koji prekoraii tabu. Lu-
_"2:;di-ir"#",*"m, to jest
?1",n p tlak, kao i zlodinac, biva zatvoren. Njegov zatvor se zove
:iJifi i:,,:'*;ilJ1 ri
ar rod n o,vr"a,i i,n, on o m oie lr-rdnica. Isto tako, nije puka slutajnost 5to drudtvo ka-
,"r;t;;;';;;'#iffi :,'iil;,,y,l,",o,,iiln,i::;liii:
\ qr @I
|,njava upotrebu droge i, ponovo, zatvara one koji je kori-
natprirodnog. podimo "Ste: droge podstidu nedozvoljen
nadin miSljenja.
U jednoj napomeni
od orr"dr;;;
p"t".u p;;;;lta Dakle, osuda na dijem se udaru nalaze obe ove mre-
staj nekakvot oorolor_u, nalazimo nagove_ ').e tema moZe se shematizovati, pa reii kako je uvodenje
"l p.,-"iilrjr;1"#";.ii:i3:
opravdano. Neka ro, Gotje kako bi nam opisao nekrofiliju svog junaka, igra-
moseksualnosr, liubav jse
v od d""r. ;;l;r, t,.in. pr"*.ro nu juii dvosmislenu igru sa vampirizmom. Da bismo uoiili
tulnosr... rzgledi nam,kao razliku, proditajmo stranicu iz Plavetnila neba Zorta Ba-
a" c,,j.n",piliitruurun;"nin
tema kojije saiinila taja, koji govori o istom izopadenju. Kada od pripovedada
nekakva;";;;;r;:ilf,d ovih
bila je, uistinu, veoma tema trai.e da objasni, on odgovara: ,,Evo 5ta mi se dogodilo.
iesto zabranji;;;;,
goditi tak i danas. Fant ;;;" moZe do_ Proveo sam noi u nekom stanu gde je upravo umrla neka
uvek
p.im.r,
spas
ti;
avara dero ;r":::i:5i::"",:::1,
;;;;;",:.jjl"td;ffi )::i*;, ;;;^ starija Zena. Lei.alaje u krevetu, kao bilo ko, izmedu dve
vo5tane sveie, ruku poloZenih uz telo, ali ne i prekritenih
T;#,::il:,;: na grudima. Cele no6i nikog nije bilo u sobi. Tada sam se
150
i51
(,vr, r,r.N 'ibuoRo\,,
UrroD tr t,,r.Ntrts:t ti;Nu ti xitzLt,r"tlst'
zrrirrane hrla 1., t,rj tletcrrrtiniz.rur bez pul<rlina, birrenr r.rrr poljr-r iovckor.e
otlcmoguiirvala da se pr.isttrpi t,tlr.etlepipt
tcrnatpa i k6jir
zacelo rre bi dozvolila objavljivanic plavctniltr 1,sihicilie tlclalnosti.,,LI psihiikonr 2ir.otu ni(tl nijc prni
n.,frr, r., ili zvrrljno, ncprccloclreclen<i', piie Frojcl tr PsifutpatolLtp,i.ji
vel<i-r, nracla, naravno, takva injiga
tacla i ne bi nrogla biti ,.ttrlcotlnet,rtLtg livota. (Jtuda oblirst prirznove rja, koia nile
uapi5x11x. lstina, De Sacl je iiveo
u XVIil veliu; nteclutint, rriita clrugo nego vcrovanje ti sveopitLl uzroinost, ulazi u
s jedne strane, ono ito je
rtrogLrir.ro u XVI II r,cku trije oba
,rblirst zanirnanja p5j111v31rallze. Irojcl u konientam uka-
vezno nloguino i u XlX; s clruge, sllvoia
i iccinosiavnost ;trje na prc'mcitar.rje hoje psihoanaliza rtroi-c urrcsti u 1u
13 ataj evog opisa
poclraz u' n ev,r.1 Li p rip( )vl.rla L:cv s I
l<ektl bisltrg r.alac tlr-rie uego Slo sc mi truclinrr; clrr Lrutlenro. lcr to spr,
vol'ili o prcterirnoj poinoj leJji, niti vampirirna 96-
govorili o privlirinosti l<oju izazivalu Ieicvi:
cle bisnro ticrrnjc moraio mu je biti cioliaz tlir i)ostoji nekri stirnnj;r,
psilroatraliza rlcl(a proti\.stnrier rL rr jegtivoj rurutrail"rj()sIi, ciija iri snaii.r,
i kn.liicvnost lioja posrediro ili ncl.,osr.a,r.'1.1
nloi r.ralazi Ll trenLltku izvricnja, ocluzcla sn;rgu irjcgovoj ni'nirlri"
nadahntiie sovore o tolne bez prcrula,,,anja.:l.enre
stii'e l.l'jiie'n.sti closi.'.,,.,.,,., p,st.le tent c psih iantir, ). Psi iroa nah t ii.r r ovcie zarlz.i rnil stav si i,lar.r s r.rrl tr
(.27 7 3 9 1 1
fr
___9".ry19"_9lgr_ Uvoo u plNresrrdNu rNJrZEvNosr
ir.rclesnog - lioje u kr-rjiZevnosti ocluvek postoji i tl.rrr.r I rl, litiiki poziv jeste da ktri.c viie ncgo ito kaie jczik' da
sc koristi, f-antastiino bilo sraznterlo krntkog.r,elir. lt,r ,, r'rrzirlc vcrbaltre poctrele. I(r-r.ji2cvnost jc ono ito tttltttar
sistenrirtitirn naiin se pojavilo l<rajcrr XVIII veka, sir 1,.,r r, rl.rr ritzaril njernu svojslvellli llletaflzilitL. Knjii.cvrli go-
zotont; jeclan vek kasrrije u N4opasaitovim pripovetli;rrrr.r ,,r oqllilqlljg prelazali s oilLr stralltl (u protivnotn, tlestao bi
nalazirno posledrrje estetski zadovoljirvaluie prirrr,.r, r vlrrq cla on postoji); kljiZevnost je Poput ubojitog ortrlj:r
toga i.irnra. Primeri firntastiine neodlutnosti mogrr ,,, I , ,1rrn jezik izvriava samoullistvo.
niidi i r-r clrugirl razdobljima, ali je tematizovanje tc rr,. l\lcdr-rtinr, ako je tako, ztlr ollil I'rstir lir.rjiicvtlosti llrja
odluinosti u samorl tekstu predstavljalo izuzctak. l,' ., tcnrclji nir jezitkirn opozicijalllir, l<ao ito jc suprcltsIav
st.ji li razlog za t'krirtkotrajrost? Ili: zaito farrtastiirr,r lyi rroSt stvrrrnclg i nestviirnog, ne bi bila knji2cvnost?
knjiZevnost viie ne postoji? Str"ari sr"r, uislintr, mtlogo slolcnljc: plltenl neclclluirlo-
, Ako bisnto pokuiali cla odgovorimo na ta pitanja, lrt. .ti liojtr izttr)va, fartttrstiina liniiiernlost Llpravo tlovclcii r-r
balo bi da bliZe ispitar-r-ro kategorije l<oje su nam omogrrc i
I)rtilnje postojitltje llesvtlclivc tlpozicije izrrrcclu stviirllog
le cla fir'tastii'' opisenr.. citalxc ijr'reli, vicleli srno, .r. r ncstviirnog. Ali cia bi se rtcka optlzicija porekla, najpre
raju otilutiti hode Ii odr.ederri dogac1.rl ili pojava pripaclrrti trt'ba saznrtti irjene tlattove; l<ako bi se ollaviltl irtvovatlje,
stvarnosti ili irnaginarnom, da li on jeste ili nije stvaran. trcba ztrati ita cla sc Zrtvuje. Tako se oirjrrirljitva clvostli-
Kategorija stvarnog je, daklc, drrla osnovr_r nirsent odredt. :lt'ir ntisirli koji ostavija fantastiina knjiZer.'nost: s jcclnc
nju far.rtirstitnog. \t r.rrne, onir preclstar,lja l<vintesencijtr knj iZevnost i' tt tlleri
Tel< 5to smo saznali ovu tinjenicu, lnoramo sa tr-rclc u ltojoj je clovoclenje u pitiulje granice iz.llrecitt stvilrtlog i
lrjeln zastati. Po svojoj definiciji knji2evnost prevazllazi rles[vantog - svojstvetrtl svalioj liiliievt'tosti - r.tjcl-to izri
razlikovanje izrlecfui stvarnog i zauriiljenog, onoga Strr e ito srediite. S druge striulc, mcclutirn, otla .ic satno pro-
jeste i onoga ito nije. Cak se moie reii cla je, s pccleutikir l<nji'i.evnosti: boreii se protiv nlctafiz.ike sva
leclne stra-
nc, tcl razlikovanje postalo neulogLrcno uopite satuvati koclnevnog jezika, ona I'llll daje livot; olla tllora poci ocl
Llpravo zahvaljujuci knji2evnosti i r_rmetnosti. T.eoretida
.icz.ika rrakirr i cltr bi ga oclbacila.
ri knjil.evnosti sr-r to ncbrojeno pr-rtir kazali. Tako Blanio Ako se neki dogaclaji iz svetrr knjige izritito predstav
veli: ,,Umetnost jeste i nije, clovoljno je istinita cla bi po ljqu kao irlagin:irui, oni tirnc osporar''ajr'r imagillarntt
stala put, i suviie nestvarna a cla se pretvori u prepreku. prlrodu ostalih clclovir knjige. Ako jc tlel.ro priviclenjc
Krrjiicvnost je jedno kao da" (IJtleo vatre,26). A Nortrop sarno plocl previie uzbtlrkane nraitc, ztradi clrr je sve trntr
Fraj: ,,1 knjiZevnost i matematika zabijaju klin u antitezu lto ga okruZuje stvirrno. Daleko ocl togir cla llr-rdc polll'ala
izrrreclr"r bica i nebiiir, koja je izuzetno vaLna za cliskurziv_ inraginirrnon-r, farrtastiina knjii.er-ntlst najveii deo tckstrr
nrr rrri(ljenje. 1...1 Za Harnleta i Falstafa ne moZe se reii ni postavlja liao cleo stvanloq ili, taanije, kao dinjcnictr izri
da postoje ni clir ne posroje" (35U394). zvanu stvarnirn, kao Sttl se claje ime pretiroclrlo Posto;ecoj
fo5 rropStenije, knjiievnost ospot.iva svako prisuslvo di_
.I'rotonriie. stvari. Fatttastitna kn.1i2e\jllost llalll ostar'lja dva ptljnlrt,
U samoj prirodi jezika je da sve izrecivo raseca pojanr stvarnosti i pojam hnjii.evntlsti' obrr pocljeclrral<tr
na disl<ontinuirirne clelove; time 6to izabira jeclno ili viie nezacl ovoljiu,ajuca.
svojstava pojrrrrt koji odreduje, irnenica iskljuir-r.1e sva drugir I)evetnaesti r,eli je, istina, liveo u tnctaiizici sli'lr.rlotl i
sr<ljstva i uspostavlja antitezu iznteclu tog pojma i njegove irtragitrirrnoQ, i fantes;tiilrir liniji.rvnost riijr: rri!;i:r tlt-tttio tl'ir
st-rprotnosti. KnjiZevnost postoji u reiima; medutirn, njen griy'ii savcsti ptlziiivisiiikoq ){,iX rii:ll. /tli tlrlllrtr :,r'' \iistr
r58 159
CttnteN Tooonov Uvoo u p.q.NresttdNu t<NlrZnvNosr
na putu" (19169)'
ne moZe verovati u nepromenljim spoljaSnju stvarnost, ttrj moguinosti zaista niSta nije staialo
stanju' koje
niti u knjiZevnost koja bi bila samo prepis te stvarn<lstl, l'ronalazi neku vrstu utehe u svom novom
svake obaveze i primorava,dr.uSe
da brinu o
Redi su zadobile nezavisnost koju su zapravo izgubile, t,.'"ti.fr"a"
ipak su sad ve6 ivi verovali da s njim neito
KnjiZevnost, koja je uvek potvrdivala ovo drugo vidertje, il;;". ,,Ali
nesumnjivo je jedan od pokretada evolucije. Sama fantit t;t;i- o ,.dl.r,misli on za svoje roditelje' te su bili
','U; pouzdanje i
stidna knjiZevnost, koja svakom svojom stranicom podri^ ,pr"mni da mu pomognu' Njemu je godilo
va jezidke kategorizacije, primila je smrtonosni udarac, sisurnostskoiimasup"reduzetesvetepripreme"(25172)'
:r'iJu on naj-
Medutim, iz te smrti, iz tog samoubistva, rodena je novrt gu ouurirnu or.iunje mirenja sa sudbinom:
miran
knjiievnost. Ne6e biti previbe ta5to re6i da je knjiievnost ,^i ,,'^tdi"tuje kako za sada ima zadatak.da budeudini pod-
XX veka u izvesnom smislu vi5e ,,knjiZevnost" od sva- i a" rt";ii" strpljenjem i po5tovanjem.svojila
situaciia name-
ke druge. To se, naravno, ne mora smatrati vrednosnittt nobljivijim neprijatnosti koje im je ovakva
sudom - dak je moguino da je upravo zbog te dinjenicc tala upikos niegovoj volji" (42180)'
savr5eno mo-
njen kvalitet opao. srr" t" ,"i"ii.. kao da se odnose na
pucan dogadai, na lomljenje ilanka' na primer' a ne na
Sta se desilo s natprirodnom pripoveSiu u XX veku?
se polako navikava na
Uzmimo nesumnjivo najslavniji tekst koji se moZe uvr- it".frttZ.J eoveka u bubu' Gregor
stiti u tu kategoriju - Kafkin PreobraLaj. Natprirodni do- misao o svom Zivotinjskom poloZalu - najpre-telesno'
.JUi1"y"et ljudsku hranu i zidovoljstva'
ali i duSevno:
gadaj ispridan je u prvoj redenici teksta: ,,Kada se Gregor
vi5e'nema poverenja u sopstveni sud kako bi odludio
Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova,
sestru da
primetio je da se u krevetu bio pretvorio u veliku bubu" ilir t"s"ft jgste ljudski lli nile' Ka.da.s:.mnjidi
je da
(7 163). U nastavku teksta ima nekoliko uzgrednih nazna- ie mu odneti sliku na kojoj voli daleLi' spreman
ka mogucne neodluinosti. Gregor najpre veruje da sanja; ,,Greti skoii u lice" (65191)'
kako se Gre-
medutim, ubrzo se uverava u suprotno. Ipak, on ne odu- Od tada nas vi5e ne dudi ni kada vidimo
gor miri s pomiSlju na sopstvenu smrt' koju-
staje odmah od traZenja obja5njenja: kaie nam se kako je ?^tg:l:1;
sa ganucem
,,napeto odekivao da se njegove danabnje predstave malo- iodica toliko Zeli.'',Svoje se porodice priseiao
i ljubavlju' Njegovo -iStjtnj" o t:me. kako mora od se-
nestati
-pomalo rasplinu. Da promena glasa nije nidta drugo do
odludnije
predznak jake prehlade, profesionalne bolesti trgovadkih iJ;"S., ut o ,. ioiemo I.'ako izrazltr'jo6
putnika, u to nije nimalo sumnjao' (I4166). strinog" (99/106).
najpre su svl
AIi te retke naznake neodludnosti utapaju se u opste ReJkcilu porodice prati slidan tazv1i:,
neprijatelj-
iznenadeni, ali ne i niodludni; zatim
dolazr
kretanje pripovedanja, gde najviSe iznenaduje upravo od- je
sceni
sustvo iznenadenja pred tim neduvenim dogadajem, kao ,t"o, f.o;. otac odmah pokazuje' Ve9-1 lryol "otac
svog sint' (36177)' a kada o tome po-
u Gogoljevom -l'/osu (,,Nikada se neiemo dovoljno na- nemiloirdno gonio
da je od prvog
duditi tom nedostatku dudenja'l govorio je Kami u vezi novo razmi5la, Cregorir sebi priznaje "r'ei
novog Zrivota znao da otac smatra da je prema
sa l(afkom). Malo-pomalo, Gregor prihvata svoje stanje aurru ,rrogu
Majka ga
kao neobidno, ali kao i svako drugo - mogu6no. Kada po ;i;;" ruirro ,.uj.,r""ea strogost na mestu" (70193)' Sto
njega dode prokurista preduzeca u kojem radi, Grego- itale voli, ali je savr5eni nemoina da mu pomogne' miri
se tiie sestre, u podetku mu
je ona najbliia' brzo se s
ru je toliko neprijatno da se pita: ,,Ne bi li se i prokuristi Ona
moglo jednom nebto slidno desiti kao ovo njemu danas; i"f."i- t,*;.-, kuko bi ga naizad otvoreno omrzla'
161
160
CvsreN T<loonor
Uvon u r.rN'rls rr<";Nu r<Ntr2rvuos r
se nade pred
l:]11.priznao njenu narprirodnom iinjenicom, da
Kraju bi rrir i da bismo se rnogli zajedno s njim zapanjiti pred dudno-
,,prirodnost. vato5iu dogadaja), ovde taj isti glavni junak postaje ,,far-r-
Sta znadi takva stiuktr-rra
pripovedania? U fantastit tastidan'. Takav je i junak Zamka:,,O tome geometru, iija
j" cudni ili natprirodni ,f oguau; posmatran
::*
stl onoga Sto se smatra , ,"lif,l glediSta i avanture treba i mi da podelimo, ne saznajenro
normalnim i prirodnirn. Krsenjc niSta sem njegove neshvatljive upornosti da ostane u za-
zakon-a prirode vodi jo5
dubljoj ,pornlf. r<od Kafke, nar_ branjenom selu" (1341330). Iz toga proizlazi da se ditalac,
prirodni dogadaj viSe ne
izaziva-neodiudnost, jer je opi_ koji se poistoveiuje s junakom, i sam iskljuduje iz stvar-
sani svet u celini neobidan,
on je isto ioiiko ubrror*uto,l nosti. ,,I na5 razum, umesto da ispravi svet okrenut na-
d.,t"9"; trju.pozadinu predstavlja. Ovde, <takie, po_
5i_"'r glavce, ponesen tim ko5marom, i sam postaje fantastidari'
novo nalazimo (obrnut) p.obl"-
fantastitne knjiZevnosti (r341331).
koja postuiira p"rt"j ; r;u.,rog, prirod-
:..Yjl,t"u"o:ti ";j da ga po-bqe._
Uz Kafku smo se, dakle, suodili sa sveobuhvatnom fan-
bi zarim l"oglu tastikom: ceo svet knjige, kao i sam ditalac, tu su uldju-
llfl:],?]-"t"og,,kako ati
1.. uspco da ga prevazide. On iraci-onalno- uzima deni. Evo jednog posebno jasnog primera tog novog fan-
Ndu oeo lgre ceo
'r)^d^l"] - njegov svet podle2e onirickoj, ako ne tastidnog, Sartrove improvizacije kojom ilustruje svoju
logici, koja vi5e nema nikakve veze sa
lko5larnoj
nirn. Pa i ako se u ditaocu zadrZi
srvar_ nrisao: ,,Zatim sedam, porudujem belu kafu, konobar me
nekakva neodlutnost, primorava da triput ponovim porudZbinu, pa je ponavlja
ona se viSe nikako ne odnosi
na junake; a poistovetiva_ i sam da bi izbegao svaku moguinost zabune. On poZu-
smo ranije videli vije i,it"-^"g"C"o.
:f-\"0* Kafkine ri napred, prenosi moju porudZbinu drugom konobaru,
"apu5taju.ono 5to smo titi,ruriuti drugi uslov
l":f:l:::t ovaj je zapisuje na hartiju koju predaje treiem konoba-
,'-Tl"ilt:""g - neodluinost predstavljenu unurai teksta, ru. Najzad se do mene vraia neki detvrti konobar koji
K(ra crnl posebnu odliku primera iz
XiX veka. kaZe: 'Evol spu5tajuii na moj sto mastionicu. Ali ja sam
Sartr je u vezi sa Blanioovi-
predloZio teoriju fantastidnog
i f<an lrrim romanima porudio belu kafu'- kaZem ja. -'Pa dobro, u redul kaZe
veoma blisku onome Sto on, udaljujudi se. Ako ditalac pri ditanju prida ove vrste
smo upravo izloLrli.Izrekaolu je
u ilanku ,,Aminadab moZe pomisliti da je red o konobarskoj Sali ili kolektivnoj
ili fantastiino kao naiin izraLavanja,,
iz Situacijal. pre_ psihozi [ba5 u to je Mopasan hteo da nas uveri u Oili, na
ma Sartru, Blan5o ili Kafka
vi5e nJ pJ"Su"u;u da opibu primer] izgubili smo igru. Ali ako smo umeli da stvori-
biia; za njih ,,postoji jo5 samo jedan fantastiian
li*l:':
precrmet: covek. I to ne mo utisak da mu govorimo o svetu u kojem te besmislene
iovek religije i duhovnosti, samo manifestacije vaZe kao normalni postupci, on 6e se odjed-
dopola- angaZovan u ovom
svetu, nego dat-dovek, dovek- nom naii usred fantastiinog" (128-1291326). Evo, u jed-
-priroda, iovek-druitvo,onaj koji iozdravlja mrtvadka noj redi, razllke izmedu klasidne fantastidne pride i I(af-
prolazu, onaj koji se brije na prozoru,kleti
5:11 "
Kvama, koraca u taktu u cr_ kinih pripovesti: ono 5to je u prvom svetu bilo iz.uzetak,
za nekom zastarro.n. (1271325). ovde postaje pravilo.
Upravo je ,,normalan. 6ovek
fantastiino biie; fantastitno Kao zakljudak, recimo da nam ovom neobiinom sin-
Postaje pravilo, a ne izuzetak.
tezom natprirodnog i knjiievnosti kao takve Kafka omo-
Taj.grgobraZaj ostaviie posledice
. u tehnici Zanra. Ako
;e-ranije junak s kojim se 3itulu. poistoveiuie
guiava da bolje razumemo samu knjiZevnost. Vei smo
bio savrde- mnogo puta sporninjali njen paradoksni poloi.aj: ona Zivi
no normalno biie (cla bi polstoveiivanje
ploteklo glatko samo tamo gde ima nedega $to svakodnevni jezik, sa svoje
t64 165
CvEreN Tooonov
*
strane, zove protivrednosti. Knjilevnost preuzima
antite_
zu verbalnog i transverbalnog, stvarnog i nestvarnog. SPISAK DELA KOJA SU NAVEDENA
Kaf-
kino, delo nam omogucava di podemoialje i vidim8
kako
ILI SE SPOMINJU
knjiZevnost oLll1ava drugu protiweinost u samom
svom
srcu; nju 6emo naii formulisanu u razmi5ljanju o tom
delu,
u BlanSoovom ogledu ,,Kafka i knjiZevnori.: i_t tury.rro,
po_
jedno.stavljujuie glediite predstavlja knjiZevnost (t
;eztk;
kao sliku ,,stvarnosti", kao otisak nedega 5to nije o.ru,
kuo
uporedan i analogan niz. Medutim, talpogled j.
drrort.,r-
ko pogreSan jer podjednako izneverava p"rirodu iskaza i
yrlro.du iskazivanja. Reii nisu etikete prikadene na stvari I. Tekstovi fantastidnog i njemu slidnih Zanrova
koje kao takve postoje nezavisno od nyih. Kad iovek pi5e,
on samo to radi. Vainost ovog postupka je takva da ne ARNIM, A. d', Contes bizarres lNeobiine priiel, trad. par
ostavlja mesta nikakvom drugomlskustvu. iJ isti Th6eophile Gautirer fils, fulliard, Paris 1964.
mah, ako
ja piSem, pi5em o nedemu, makar to ne5to BALZAC,H. de, La Peau de chagrin, Garnier, Paris 1955.
bilo i pisanje.
Da bi pisanje postalo mogutno, ono mora poii Onore de Balzak, Sagrinska kola, preveo Dudan Miladii,
od smrti
onoga o demu govori; ali usled te smrti pisanye postaje Narodna prosveta, Beograd 1935.
ne_
moguino, jer se onda vije nema o iemu pisati. KnjiZevnost Louis Lamberf, Paris, Bibliotheque de la Pl6iade, 1937.
moZe postati mogudna jedino ukoliko sarna sebe Luj Lamber, preveo Borislav Radovi6, SKZ, Beograd 1999.
udini ne_
moguinom. Ili je ono ito kaZemo prisutno, pa onda nema *BATAILLE, G., Le Bleu du ciel, |. f. Pauvert, Paris 1957.
mesta za knjiZevnost, ili se knjiZevnosti ustupa mesto, ZorL.Bataj, Plavetnilo neba, preveo Milan Komnenii, Pro-
ali
onda viSe nema ita da se kaZe. Kao dto pi5e Blan5o: sveta, Beograd 1981.
,,Ako
se jezik, a-posebno knjiZevni jezik, ne bi BECKFORD,W., Vathek et les Episodes, Stock, Paris 1948.
neprekidno kre_
tao napred ka sopstvenoj smrti, on ne bi bio moguian, jer Vilijam Bekford, Vatek, preveo Filip M. Dominikovi6, G.
to.kretanj e ka sopsfvenoj nemoguinosti predstavij Z.H.,Zagreb 1982.
a rrj.go,
uslov i njegor.r-r osnol,u" ('tJdeo vatre,2g).- BIERCE, A., Contes noirs lCrne priiel, trad. par |acques
Poduhvat koji se sastoji u mirenju moguinog i Papy, Losfeld, s. d., Paris.
nemo_
guinog moZe dati odredenje samoj redi ,,iemoguinol pa CARR, 1.D., La Chambre ardente lSmrt na lomatil,LeLt-
ipak, knjiievn ost jeste; u tome leLi'njen najviii paradoks. vre de poche, Paris 1967.
CASTEX, P.-G. (6d.), Anthologie du conte fantastique
Septembar 1968. franqais fAntologija francuske fantastiine priiel, los6
Corti, Paris 1963.
CAZOTTE, J., Le Diable amoureux, Le Terrain vague, Pa-
ris 1960.
ZakKazot, Zaljubljeni davo,preveo Dinko Stambak, G. Z.
H.,Zagreb 1983.
CHRISTIE, A., Dix petits ndgres, Librairie des Champs-
Elys6es, Paris 1974.
166
t67
CvEmN Tooonov ljvoo u peNr,tstrdNu rNttZPvNosr
Agata Kristi, Deset malih crnaca, preveo Ranko Bugarski, Sarl Nodije, Novele, preveo fosip MatijaS,Zota,Zagteb 1953'
Svjetlost, Sarajevo 1961. NERVAL, G. de, Aurdlia et autres contes fantastiques,Yer-
GAUTIER, T., Contes fantastiques fFantastiine priie), Jos[ viers, Marabout, 1966.
Corti, Paris 1962. lerar de Nerval, Odabrqna dela, preveo Bo2idar Marko-
Spirite lSpiritistal, Paris, Le Club frangais du livre, 1951. vit, Nolit, Beograd 1956.
GOGOL, N., Rdclls de Petersbourg, trad. par Boris de Sc- PERRAULT, C., Contes lPrite),Verviers, Marabout, s' d'
hloezer, Garnier-Flammarion, Paris 1968. Sarl Pero, Bajke,prevela Mira Dupelj, Mladost, Zagteb 1965'
Nikolaj Gogolj, Petrogradske pripovetke, prevela Nana POE, E., Histoires extraordinaire.s (H.E.), trad. par Charles
Bogdanovii, Rad, Beogra d 19 64. Baudelaire, Garnier, Paris 1962.
HOFFMANN, E. T. A., Contes fantastiques (3
vol.), trad. Histoires grotesques et sdrieuses (H. G. S ), trad. par Char-
par Lodve6Veimars et al., Flammarion, paris 1964. les Baudelaire, Garnier-Flammarion, Paris 1966'
E. T. A. Hofman, Princeza Brambila, preveo dr jovan Bo- Nouvelles Histoires extrqordinaires (N. H. E.)' trad' par
gidevii, Nolit, Beograd 1.964. Charles Baudelaire, Garnier, Paris 1961.
JAMES, H., Le 'lour dUcrou, trad. par M: Le Corbeiller, Edgar Alan Po, Sabrane prite i pesme, prevela Vera Stoji6
Paris \947. (,,Pad kuie U5era") et al.,Rad, Beograd 2006.
Henri DZejms, Okretaj zavrtnja, preveo Aleksandar V. POTOCKI, J., Die Abenteuer in der Sierro Morena, Au-
Stefanovii, Rad, Beograd 1960. fbau Verlag, Berlin 1962.
KAFKA, La Mdtamorphose, trad. par A. Vialatte, Galli-
F., Manuscrit trouvd d Saragosse, Gallimard, Paris 1958.
mard, Paris 1955. lan*Potocki, Rukopis naden u Saragosi, preveo Slobodan
Franc Kafka, Preobrahaj i druge prite, preveo Branimir Petkovii, Prosveta, Beograd 1964.
Zivojinovii, SKZ, Beograd 2001. Rukopis naden u Saragosi, preveo Stojan Subotin, SKZ'
LEWIS, M. G., Le Moine fKaluder), in: A. Artaud, CEuvres Beograd 1988 (dve knjige).
complites, t. Vi, Gallimard, Paris 1966. SHECKLEY, R., Pilerinage d Ia Terre lHodotaite na Ze-
MAUPASSANT, C. de, Onze histoires fantastiques, Robert mljul, Deno€I, Paris 1960.
Marin, Paris 1949. VILLIERS DE f ISLE-ADAM, Contes fantastiques, Flam-
Gi de Mopas an, Vodom, preveo M. fovanovii, Savremena marion, Paris1965.
biblioteka, s. a. (pripovetke Ludak?, Orla, pletenica, Ant ol o gij a fr an c u ske fant a s t ik e.
On? i I{oQ, Beograd.
Antologij a francuske fantastike, prevela Ivanka Markovii
II. Drugi tekstovi
(pripovetka Ko zna?), Nolit, Beograd 1968.
MERIMEE, P., Lokis et autres contes, ]ulliard, paris 1964. BLANCHOT, M, La Part du feu fUdeo vatre], Galli-
Ant ol o gij a fr an cu ske fant a st ike. mard, Paris 1949.
Les Mille et une nuits (3 vol.), Garnier-Flammarion, paris Le Livre d venir lrujiga koja ie doti), Gallimard, Paris
1965. I 959.
Hiljadu i jedna noc, preveo Marko Vidojkovii, prosveta, i zahtev deld', prevela Gordana Stojkovi6, Delo,
,,Kafka
Beograd 1953. god.29, knj. 29, br. 11-12 (novembar-decembar 1983),
NODIER, C.,Contes, Garnier Paris 1963. str.139-166.
t68 t69
CvEreN Tononov Uvoo u pr.ntr.striNu xNirZp.vNosr
Kafku", preveli Z. Ristif i V. Dimii, Delo, gotl, Psihopatologija svakodnevnog \ivota, preveo dr Hugo
,,,ettayuii
a,knj.5, br. I (januar i958), str. 96_105. Klajn, Matica srpska, Novi Sad i984.
BUBER, M., La Vie en dialogue, Aubier_Montaiguc, FRYE, N., Anatomy of Criticism, Atheneum, New York
Paris i959.
t967.
Martin Buber, Ja i Ti, preveo ]ovica Aiin, Vuk Kara Nortrop Fraj, Anatomija kritike, prevela Gorana Raide-
di,it,Beograd 1977. vii, Orpheus, Novi Sad 2005.
CAILLOIS, R, Au coeur du srcu The Educated Imagination fObrazovana malta), Bloo-
fantastique [[J fanttt
stitnogl, Gallimard, paris 1965. Press, Bloomington 1964.
mington University
Images, images... $like, slike...l,
i /os6 Corti, paris 1966. Fables of ldentity lPrite o identitetu), Harcourt, Brace
if CASTEX, P.-G., Le Conte
fantastique en France [Fanta_ & World, New York 1961.
.i stiina prita u Francuskoj], Jos6 Corti, paris 1951.
,,Preface" [,,Predgovor"], in: G. Bachelard, The Psyc-
I
CHKLOVSKI, V, ,,Lart comme proc6d6.., in: Th1oric hoanalysis of Fire lPsihoanaliza vatre), Beacon Press, Bo-
i
de la littdratura Seuil, paris i965. ston 1964.
Viktor Sklovski, ,,Umetnost kao postupal<,,, u: poetik(t GENETTE, G.,Figures, Seuil, Paris 1966.
ruskog for malizma, preveo Andrej Tarasyerr, prosveta, Be_ Figures 11, Seuil, Paris 1969.
ograd 1970.
Zerar Zenet, ,,Razlozi diste kritike", preveo Branko Je-
EIKHENBAUM, B., ,,Sur la th6orie de la prose.. O te_ li(' Treti programbr.4, Beograd, jesen 1970.
[,,
oriji proze"l, in: Th1orie de la littdratura Seuil, paris i965. Figure, prevela Mirjana Miodinovit, Vuk KaradZii, Be-
ERLICH, V, ,,Gogol and Kafka: Note on Realism and ograd 1985.
Surrealisrn" [,,Gogolj i Kafka: Beleika o realizmu i
nadre_ GIRARD, R., Mensonge romantique et Vdritd romane'
alizmu"] in: For Romen lakobson, Mouton, La Haye 1956. sque lRomantitarska la| i romaneskna istina), Grasset,
FLETCHER, A., Allegory [Alegorija], Ithaca, Cornell Paris i961.
University Press, 1964.
JAMES, M. R.,,,Introduction' [,,Uvod"], in: V. H. Co-
FONTANIER, P., Ies Figures du discours llons (ed.), Ghosts and Marvels lDuhovi i iudal, Oxford
[Figure govo_
ra], Flammarion, paris 196g.
University Press, 1924.
Nikola Boalo, ,,pesnidka umetnost.., preveo Slobodan KASANIN, J. S., (ed.) Language and Thought in Schi-
Vitanovid, u: S. Vitanovic, poetika N. Boaloa i
francuski zophrenia llezik i miiljenje u iizofreniji), W. W. Norton
klasicizam, SKZ, Beogra d, lg7 l.
& Co, New York 1964.
FREUD, S., Essais de psyhanalyse appliqu\e (E. p A.) LEVI-STRAUSS, C., Anthropologie structurole, PIon,
fEseji iz primenjene psihoanalize], Gallimard, paris 1933. Paris 1958.
Gesammelte Werke, t. XIII, Imago publishing Compa_ Klod Levi-Stros, Strukturalna antropologija, preveo
ny, London 1940.
Andelko Habazin, Stvarnost, Zagreb 1977.
Le Mot dbsprit dans ses relations avec I'inconscient, LOVECRAFT, H. P., Supernatural Horror in Literatu-
^
Gallimard, Paris 1953.
re fNatprirodni uiqs u knjihevnosfl], Ben Abramson, New
Sigmund Frojd, Dosetka i njen odnos prema nesvesnom,
York 1945.
preveo Tomislav Bekii, Matica srpska, Novi Sad 19g4.
MABILLE, P., Le Miroir du merveilleux, Les Editions
Psychop athologie de la vie quotidienne,payot, paris
I 967. de Minuit, Paris 1962.
170 171
Cvn'reN fboonov Uvoo u P,q.NresrtdNu rNJlZrvNosr
prevela Frida
Pjer Mabij, Ogledalo iudesnog, prevela Ivanka Marko- Zan-Pol Sartr, O knji1evnosti i piscima'
vii, Nolit, Beograd 1973. Filipovic. Kultura, Beograd 1962'
MAUSS, M., ,,Esquisse d'une theorie gen6rale de la S^CnneOnOUGH, b., The Supernatural
in Modern
magie", in Sociologie et Anthropologie, P. U. F., paris 1960. English Fiction lNatprirodno u moiernoj engleskoj fikciji)'
Marsel Mos, Soclologija i antropologija, prevela Ana G.L putnams Sons, New York & London 1917'
en France'
Moralic, Prosveta, Beograd I982. SCHNEIDER , M., Lq Litdrature fantastique
OSTROWSKI, W., ,,The Fantastic and the Realistic in Fayard, Paris 1964.
que
Literature. Suggestions on how to define and analvse fan- TODOROV T., ,,Poetique" [,,Poetika"]'in Qubst-ce
t, ,trrrturolirme? lSta je strukturalizan il' Seuil'
Paris 1968'
tastic fiction' [,,Fantastidno i realisti6no u knjiZlvnosti.
Predlozi kako da se defini5e i analizirn fantastidna fik- TOMACHEVSKI, B',,,Thematique"' in: Th1orie de Ia
cija"l, in: Zagadnienia rodzajow literqckich,IX (1966), Iitttrqture, Seuil, Paris 1965'
prevela
I (16): 54-71. Boris Tomai evskr, Teorija knjiievnosti' Poetika'
PARREAU, A., William Beckford, auteur de Vathek Nana Bogdanovic, SKZ, Beograd I972'
-
fVilijam Bekford, pisacYateka], Nizet, Paris 1960, ie.X, i-., t:,srt et la Littdraiure fantastiques lFantastitna
PENZOLDT P., The Supernatural in Fiction fNatpri- umetnost i knji\evnostl, P' U F, Paris 1960'
I I)' Seuil'
rodno u fikcijll , Peter Nevill, London 1952. Le vraisembtobl lVrro,otno) (Communications'
PIAGEI J., Naissance de l'intelligence chez l,enfant, Paris 1968.
Neuchdtel, Delachaux, Nestl6 Paris,, 194g. WMTS, A., The loyous Cosmology lVesela kosmologi-
Zan Pljate, Intelektualni razvoj. deteta, drugo poprav- ja),Y\ntage Books, New York 1962'
as M1'th'
ljeno izdanje, preveo Milan Milinkovi6, Zavod. ,i uAZb"- WIMSATT, W. K.,,,Northrop Frye: Criticism
M' Krieger (ed')'
nike i nastavna sredstva, Beograd 1982. t,,N";-p rral, kritika kao mit"l, in: University
Six 1tudes de psychologle, Gonthier, Paris 1967. Xorthrop frye in Modern Criticism' Columbia
POPER, K., The Logic of Scientific Discovery, Basrc Press, New York 1966.
Books, NewYork 1959.
Karl Poper, Logika nautnog otkriia, preveo Stanija No_
vakovii, Nolit, Beograd 1973.
RANK, O' Don luan. tJne 6tude sLL, le 1ouble [Don
Zuan. Studija o dvojnikul, Deno€l et Steele, paris 1932.
REIMANN, O., Das Marchen bei p.7.n. Hofmann
lBajke E. T. A. Hofmanal Inaugural-Dissertation, Miin-
chen 1926.
RICHARD, l. P., Littdrature et Senscztion lKnjiievnost i
osefl, Seuii, Paris i954.
LUnivers imaginaire de Mqllarmd lMalormrov imagi-
narni svet), Seuil, Paris 1962.
Podsie et Profondeur lPoezija i dubina), Seuil, paris 1955.
SARTRE, J.P., Situations I Gallimard, paris i947.
t72 173
UPOREDNI REENIK TERMINA
dudesno - merveilleux
iudno, dudnovato - 6trange
dudnovatost - 6tranget6
fantastitno - fantastique
fikcija - fiction
govor - discours
imaginarno - immaginaire
iskaz - 6noncd
iskazivanje - 6nonciation
jezlk - langage
jezlk kao sistem - langue
maStovito - immaginaitif
naraclja - narration
narativno * narratif
novela - nouvelle
povest - histoire
predstavljadko - repr6sentatif
predstavljanje - repr6sentation
prida - conte
pripovedac - narrateur
pripovedanje, piripovest - r6cit
privid - illusion
prividno * illusoire
stvarno - rdel
Ziva rei - parole .-.:r )
"
f$
.Fr
:.
I'i'f";
" \fr'
{
Cvetan Todorov UVOD LT FANTASTIENU TNJTZEVNOST I