Professional Documents
Culture Documents
Znaþaj Studija Rada U Graÿevinarstvu: Urban Pinter, Rudolf Lonþariü
Znaþaj Studija Rada U Graÿevinarstvu: Urban Pinter, Rudolf Lonþariü
Autori: Urban Pinter, dipl. ing. graÿ., Univerza v Mariboru, Fakulteta za gradbeništvo, Slovenija;
prof. dr. sc. Rudolf Lonþariü, Nikole Tesle 8a, Varaždin
Današnji brzi razvoj proizvodnje u svijetu utemeljen na Rad je po definiciji planirana, u cilju usmjerena djelat-
upravljanju i voÿenju projekata u odnosu na vrijeme, nost koja je potrebna za razvoj i oþuvanje pojedinca i
troškove i kvalitetu odluþujuüi je þimbenik za uspjeh društva. Rad se razvijao paralelno s razvojem þovjeka i
poduzeüa na tržištu. njegova života, s otkriüima novih oruÿa i tehnologija.
S organiziranim radom prvi se put susreüemo u starome
Cilj svakog poduzeüa mora biti razvoj te racionalizacija
vijeku, na podruþju Mezopotamije, gdje su Sumerani
proizvodnje i novih proizvoda sa što hitnijim stavlja-
imali sustav trgovine s vaganjem i mjerenjem proizvoda.
njem na tržište zbog što veüe konkurentnosti. Taj se cilj
Organizacija rada i opüenito države još se više razvila u
može postiüi minimaliziranjem vremena, što posredno
doba antiþke Grþke, a još više u vremenu Rimskoga
minimalizira i troškove, a djeluje i na bržu nadoknadu
Carstva, gdje su pri radu imali voditelje radova koji su
uloženih sredstava.
kontrolirali disciplinu i organizaciju rada. Nakon pada
Zapadnoga Rimskog Carstva trebalo je þekati tisuüu
Upravljanje utemeljeno na vremenu usmjereno je na ra-
godina da bi se tek u 14. stoljeüu ponovno razvila trgo-
cionalizaciju cjelovitih procesa proizvodnje i traži ruko-
vina. U tom vremenu djelovao je arsenal u Veneciji,
voÿenje i voÿenje projekata radi postizanja što boljih
brodogradilište u kojem je radilo 1000 do 2000 radnika.
rezultata. Takvo upravljanje redovito nazivamo Project
Tada je Leonardo da Vinci s istraživanjem rada þovjeþje
Managament.
ruke i prstiju razvio metodologiju unaprijed odreÿenih
vremenskih intervala.
Organizacija proizvodnje podrazumijeva kvalitetno pla-
niranje i na temelju toga izvršavanje, koje se komplek- U 18. stoljeüu organizacija rada dobila je i teorijski raz-
sno obuhvaüa voÿenjem projekata. voj. Meÿu prvima koji su obuhvatili tu problematiku su
Charles Babbage (rasprava o svrsi podjele i planiranja
Planiranjem se unaprijed utvrÿuju rokovi, potrebni ka- rada), inž. Perronet (prouþio proizvodnju šivaüih igala) i
paciteti i cijene, a upravljanjem se vodi izvršavanje i Adam Smith u knjizi Bogatstvo naroda. U 19. stoljeüu
praüenjem utvrÿuju postignuti rezultati. Jacquard je otkrio mehaniþki tkalaþki stan a James Watt
parni stroj nakon þega se razvila industrijska revolucija.
Kvalitetno upravljanje projektima i postizanje minimali- Vrijeme proizvodnje proizvoda drastiþno se smanjilo i
zacije vremena ovisno je o mnogo þimbenika þijim se proizvodi su postali dostupni širokom krugu ljudi. Orga-
karakteristikama i uþincima bavi studij rada. nizirana proizvodnja širila se u sve grane industrije, a
meÿu prvim suvremenim tvornicama su Watt & Boulton
Graÿevinarstvo u odnosu na ostalu proizvodnju, a napo- Co. koja proizvodi parne strojeve i predionica New Le-
se u odnosu na industriju radi svojih specifiþnosti (pro- nark u vlasništvu industrijalca Roberta Owena. Krajem
izvod nepomiþan a proizvodni þimbenici pomiþni, rad 19. stoljeüa sve jaþa industrija uzrokom je konkurenciji
na otvorenome prostoru, utjecaj vremenskih prilika i na tržištu i tako nastaju prva pitanja u svezi sa smanje-
klime, sezonski karakter proizvodnje, pojedinaþnost pro- njem cijena, smanjenjem proizvodnog vremena i pove-
izvodnje svaki put na drugoj lokaciji i mnoge druge) još üanjem kvalitete proizvoda. Rad se poþeo normirati na
je uvijek na niskom stupnju produktivnosti. osnovi mjerenja vremena i promatranju radnika, prije
svega zato što su plaüe radnika još uvijek uvelike utje-
Zbog toga je primjena studija rada poradi minimalizaci- cale na konaþnu cijenu proizvoda i stoga je bilo potreb-
je vremena u graÿevinarstvu posebno važna. Kvalitetno no što više skratiti vrijeme proizvodnje.
voÿenje graÿevinskih projekata upravo je odgovor nas-
tojanju poveüanja produktivnosti i profitabilnosti. Takvo 3 Ergonomija
spoznavanje graÿevinske proizvodnje zahtijeva dinamiþki Rijeþ ergonomija dolazi od grþkih rijeþi ergon – rad i
pristup radu, pristup kojemu nije svrha temeljito promi- nomos – zakon i prvi ju je put primijenio Poljak W. B.
jeniti naþin rada, veü otkrivati nedostatke, smetnje i gu- Jastrzebowski. Danas rijeþ ergonomija predstavlja zna-
bitke i koristiti se unutarnjim rezervama u þitavom sus- nost o ljudskom radu i osniva se na prouþavanju osobi-
tavu. tosti i sposobnosti þovjeþjeg organizma s moguünošüu
prilagoÿavanja rada þovjeku. Ljudski je rad kompozicija
Takav dinamiþki pristup predstavlja analizu organizaci- fiziþkog i intelektualnog rada, gdje fiziþki rad znaþi iz-
je, tehnologije, unutarnjega informacijskog sustava, nas- mjenjivanje energije, a intelektualni rad procesuiranje
tupa i nuÿenja poslova na tržištu, a posebno rada u pro- informacija. Rad je tako skup energije koja se mijenja u
izvodnji. tijeku aktivnosti i povezana je s informacijama. Rezultat
U optimizaciji vremena vrlo važnu ulogu ima þimbenik ukljuþivanje postupaka racionalizacije u procesu graÿe-
racionalnosti sredstava rada tj. mehanizacije i opreme. nja radi uspostavljanja kontinuiteta proizvodnje te otkri-
Mehanizirana sredstva rada zajedno s opremom za- vanja i uklanjanja smetnji koje ih deformiraju.
mjenjuju i smanjuju živu radnu snagu, þime se smanjuju
troškovi proizvodnje u odnosu na smanjenje rada radni- 5 Utvrÿivanje gubitaka radnog vremena u
ka, a poveüava se ekonomiþnost. To pravilo vrijedi do graÿevinarstvu
veliþine stupnja mehaniziranosti koji odreÿuje zaposle-
U postupku provedbe optimizacije vremena moramo
nost kapaciteta sredstava mehanizacije radi konstituira-
poznavati sustavne i radne rezerve i smetnje, to jest ne-
ne i što veüe zaposlenosti, buduüi da neupotrijebljena i
povoljne utjecaje iz okoline proizvodnog sustava graÿe-
neiskorištena mehanizacija znatno poveüava troškove.
nja. Smetnje deformiraju proizvodni sustav graÿenja i
Stoga je potrebno optimalizirati upotrebu sredstva mehani-
smanjuju produktivnost. Smetnje stvaraju gubitke u pro-
zacije poradi postizanja što veüeg stupnja iskorištenosti,
izvodnji, pa ih je potrebno poznavati, otkrivati, analizi-
a ujedno i minimaliziranja vremena upotrebe i smanje-
rati i njima upravljati, što je zadaüa studije rada.
nja ukupnog vremena proizvodnje. Optimizacija vre-
mena vrlo je važna u sluþaju kada je izrazito kratak rok Primjenom studije rada utvrÿuju se smetnje i analiziraju
graÿenja i kada dolazi do prekoraþenja planiranih roko- gubici kao njihova posljedica i smanjuje njihov utjecaj
va u tijeku graÿenja. Tada je uputno primijeniti organi- primjenom poznatih metoda. Za rješavanje problema
zacijske i tehnološke mjere kojima üemo skratiti vrije- smetnji mogu se primijeniti veü poznate analitiþke metode
me. Te mjere mogu biti poveüanje radne smjene, uvoÿe- kao što su: hijerarhijska analiza, vrijednosna analiza, ana-
nje višesmjenskog rada, poveüanje kapaciteta i broja liza ABC te nova analitiþka metoda koja je po autoru (6)
sredstava mehanizacije i eventualno mijenjanje tehnolo- nazvana "analizom uzroþnog djelovanja".
gije. U postupku optimizacije treba primjenom nave-
Gubici kao posljedica smetnji dijele se na planirane (zbog
denih mjera pratiti poveüanje troškova i usporeÿivati ih
komunikacijsko-fizioloških potreba), neplanirane (kva-
s troškovima penala, ako bi prekoraþili ugovoreno vrije-
rovi, ispadi elektroenergije, neadekvatni transporti i dr.) i
me, kao i s þinjenicom gubitka reputacije poduzeüa. Stalno
disciplinske (neopravdani izostanak s posla, neadekvatno
je prisutna težnja traženja najpovoljnijega vremena, jer i
izvršenje radnih zadataka i sl.).
predugo vrijeme graÿenja nepovoljno djeluje, buduüi da
poveüava troškove režije gradilišta, amortizacije stroje- Detaljnija podjela gubitaka kao posljedica smetnji u od-
va i opreme, najam prostora i eventualnih kamata. nosu na uzroke zbog kojih smetnje nastaju ovisi þesto o
nizu þimbenika. Prema navedenom možemo gubitke po-
Potrebno je stoga pratiti odnos izravnih i neizravnih troš-
dijeliti na dvije skupine: 1. prema glavnim utjecajnim
kova u odnosu na ukupne troškove i u tom kontekstu
veliþinama i 2. prema lokaciji djelovanja u odnosu na
tražiti najpovoljnije vrijeme. Na slici 2. prikazan je dija-
gradilište.
gram ovisnosti troškova graÿenja u odnosu na vrijeme.
1. Gubici prema glavnim utjecajnim veliþinama
Prisutno je više utjecajnih veliþina koje se pojavljuju
kao subjekti smetnji i gubitaka u proizvodnim procesi-
ma, ali se mogu prikazati kao þetiri glavna subjekta:
x radno vrijeme radnika
x korištenje mehanizacije i sredstava za rad
x materijal i energija
x metode rada
2. Gubici prema lokaciji djelovanja u odnosu na gradi-
Slika 2. Dijagram ovisnosti troškova u odnosu na vrijeme graÿenja lište
Investitore zanima što kraüe vrijeme graÿenja, a to je Opüenito se mogu podijeliti u dvije skupine:
svakako i interes izvoÿaþa, što upuüuje na traženje naj-
x gubici þiji su uzroci unutarnji i
povoljnijega vremena - Topt (slika 2.).
x gubici þiji su uzroci vanjski.
Prema tome potrebno je poduzeti organizacijske i tehno-
loške mjere koje skraüuju vrijeme proizvodnje, a pove- Unutarnji uzroci vezani su za gradilište i graÿevine te za
üavaju produktivnost i ekonomiþnost graÿenja. Bitno je odnose s investitorom.
Vanjski uzroci ukljuþuju zastoje i gubitke koji nisu ve- x Prema akordu, odnosno prema realnom uþinku u iz-
zani s dogaÿajima na gradilištu a to mogu biti: klimats- vedbi pojedinih specijaliziranih vrsta radova. Vrsta
ke i vremenske prilike, utjecaj okoline, prirodne sile, radova kvantificira se po koliþini i novþanoj vrijed-
vanjski promet, opskrba resursima i utjecaj drugih gos- nosti za jednu zaokruženu cjelinu. Takav se naþin
podarskih grana. naknade može s odreÿenom radnom grupom poseb-
no ugovoriti.
Gubici na radu u neposrednoj su vezi s obraþunom rada
radnika odnosno nagraÿivanjem za rad. x Prema radnoj normi za jedinice proizvoda za pojedi-
ne vrste radova, pri þemu se normirani uþinak vremena
Norma je normirano vrijeme koje osposobljeni radnik po jedinici proizvoda množi s koliþinom.
treba postignuti u prosjeþnim uvjetima rada da bi rad
obavio kvalitetno i s normalnim naporom. Svaka norma x Prema progresivnoj premiji (Taylorov sustav) gdje
ima svoju vremensku i koliþinsku veliþinu za jednu jedi- se osim akordne naknade ukljuþuje dodatna premija
nicu proizvoda, odnosno vrstu rada proizvoda. Odreÿe- za postignuti uþinak pri prekoraþenja normi.
na je norma samo orijentacijski podatak koji treba posti- x Prema degradacijskoj premiji (Rowanov sustav) pri
üi radnik u graÿenju i prema tome dobiti naknadu za rad. U þemu se destimulira veliko prekoraþenje norma. To
odnosu na sposobnost radnika norma se može prebaciti znaþi da se na primjer kod 100%-tnog prekoraþenja
ili podbaciti, što svakako jest stimulacija za rad. Norma priznaje samo 50%. Taj se sustav primjenjuje u pro-
se može mijenjati samo u sluþaju ako se promijene uvje- izvodnji gdje su norme još u razvoju i gdje se prim-
ti na temelju kojih je norma utvrÿena. jenjuju još neuhodane nove tehnologije.
Mjereni uþinak potrebno je usporeÿivati i korigirati s ocje-
5.1 Podjela radnog vremena nom napora radnika. Normalni je onaj napor koji radnik
Ukupno radno vrijeme za odreÿenu vrstu radova graÿe- može izdržati cijeli radni dan da bi dostignuo normu bez
nja može se podijeliti na sljedeüe elemente: ugrožavanja svoga zdravlja. Ocjena napora kreüe se u
intervalu od 70 – 130%, i to uobiþajeno u koracima od
Tu = Tpz + Tt + Tp + Td po 5%.
Tu - ukupno radno vrijeme Napor objektivno mjeri struþno osposobljena osoba.
Tpz - pripremno – završno vrijeme koje je potrebno za Najlošiji je naþin naknade za rad prema radnom vreme-
pripremu radnog zadatka nu (režijski obraþun), buduüi da se plaüaju stvarni radni
Tt - tehnološko vrijeme za izvedbu radnog zadatka sati bez obzira na koliþinu obavljenog rada. Primjereno
je primijeniti naknadu za rad prema normiranom uþinku
Tp - pomoüno vrijeme za izvedbu pomoünih radova ili progresivnoj premiji, pri þemu treba težiti da radnici
potrebnih za tehnološki zadatak (odlaganje ma- budu motivirani i da produktivnost bude što veüa. Radi
terijala, premještanje sredstava rada, ukljuþivanje što veüe stimulacije mogu se primijeniti dodatni kriteriji
i iskljuþivanje strojeva i sl.) kao što su ušteda materijala, energije i sl.
Td - dodatno vrijeme za nadoknadu gubitaka u rad-
nom danu iz opravdanih i neopravdanih razloga 5 Mjerenje proizvodnosti rada
U okviru primjene studije rada potrebno je pratiti poka-
5.2 Naknada za obavljeni rad u odnosu na zatelje proizvodnosti i to produktivnost, ekonomiþnost i
smanjenje gubitaka rentabilnost proizvodnje u graÿenju. Uz to treba analizi-
rati likvidnost, akumulaciju i stupanj iskoristivosti kapi-
Nemotiviranost radnika i neadekvatan naþin naknade za
tala. Pozitivan trend navedenih pokazatelja potvrda je da
rad þesto su jedan od gubitaka na radu. Da bi se to izbjeglo
su odabrane primjerene mjere racionalizacije, ispravni
potrebno je odabrati najpovoljniji naþin naknade po uþin-
kriterij optimizacije i odgovarajuüa organizacija.
ku. Naknada mora biti pravilna, pravedna i stimulativna,
da motivira radnike na što veüi uþinak. Na taj naþin rad- U kompleksnu analizu potrebno je ukljuþiti i pokazate-
nici dobiju veüu naknadu i posredno stvaraju veüi profit lje studije rada.
poduzeüu. Naknada za obavljeni rad je pravilna i pravedna
ako je razmjerna uloženom trudu, a stimulativna ako po- Tih pokazatelja ima više vrsta, a najviše se primjenjuju:
veüava produktivnost. Prema mjerenju uþinka radnika x Stupanj iskorištenosti
naknada može biti:
x Stupanj zaposlenosti
x Prema radnom vremenu, odnosno prema broju odra-
ÿenih radnih sati x Stupanj postizanja postavljenih norma.
LITERATURA
[1] Polajnar, A.; Leber, M.. Študij dela, Fakulteta za strojništvu [7] Polajnar, A.; Verhovnik, V.: Oblikovanje dela in delovnih mest,
Univerze v Mariboru, Maribor, 1999. Fakulteta za strojništvo Univerze v Mariboru, Maribor, 2000
[2] Polajnar, A.; Leber, M.: Študij dela za delo v praksi, Fakulteta za [8] Polajnar, A.; Verhovnik, V.: Oblikovanje dela in delovnih mest za
strojništvu Univerze v Mariboru, Maribor, 1998. delo v praksi, Fakulteta za strojništvo Univerze v Mariboru,
Maribor, 1999
[3] Stankoviþ Elesini, U.: Študij dela in þasa, Univerza v Ljubljani,
Naravoslovnotehniška fakulteta, Oddelek za tekstilstvo, [9] Polajnar, A.; Buchmeister, B.; Leber, M.: Organizacija
Ljubljana, 2002. proizvodnje (priroþnik za vaje), Fakulteta za strojništvo Univerze
v Mariboru, Maribor, 1998.
[4] Polajnar, A.: Organizacija Proizvodnje, Fakulteta za strojništvo
Univerze v Mariboru, Maribor, 1998. [10] Buchmeister, B.; Polajnar, A.: Priprava proizvodnje za delo v
praksi, Fakulteta za strojništvo Univerze v Mariboru, Maribor,
[5] Pšunder, M.: Organizacija gradbenih del, Fakulteta za strojništvo 2000.
Univerze v Mariboru, Maribor, 1987
[6] Lonþariü, R.: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata,
Hrvatsko društvo graÿevinskih inženjera, Zagreb, 1995