Znaþaj Studija Rada U Graÿevinarstvu: Urban Pinter, Rudolf Lonþariü

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 6

UDK 69.008.001.3 Primljeno 3. 6. 2006.

Znaþaj studija rada


u graÿevinarstvu
Urban Pinter, Rudolf Lonþariü
Kljuþne rijeþi U. Pinter, R. Lonþariü Pregledni rad
graÿevinarstvo, Znaþaj studija rada u graÿevinarstvu
studij rada,
studij vremena, Prouþava se i analizira uloga studija rada u proizvodnim procesima u graditeljskim projektima. U
organizacija rada, skladu s težnjom da se postignu što povoljniji rezultati u graÿevinskoj djelatnosti, skraüenjem vremena,
ergonomija, optimizacija, smanjenjem troškova i poveüanjem kvalitete proizvodnje, prikazani se elementi racionalne studije rada
proizvodnost rada kako bi se mogli ukljuþiti u procese graÿenja. Opisano je optimalno ukljuþenje kontinuiranosti
proizvodnje s ciljem smanjenja zastoja i postizanja najkraüeg vremena graÿenja.
Key words U. Pinter, R. Lonþariü Subject review
construction industry, Significance of work studies in construction industry
work study,
time study, The role of the study of work in production processes normally applied on construction projects is
organization of work, studied and analyzed. In keeping with present trends aiming at improving results in construction
ergonomics, industry, both by reducing time and cost requirements, and by increasing the quality of production, the
optimization, authors present elements of a rational work study that could well be implemented in current
work productivity construction processes. An optimum improvement in the sphere of production continuity, aimed at
reducing downtime and shortening time of construction, is described.

Mots clés U. Pinter, R. Lonþariü Ouvrage de syntèse


génie civil, L'importance des études du travail en génie civil
étude du travail,
organisation du travail, Le rôle de l'étude du travail dans les processus de production couramment utilisés sur projets de
ergonomie, construction est étudié et analysé. En conformité avec les tendances courantes visant à améliorer les
optimisation, résultats dans le domaine de génie civil, tant en réduisant les exigences de temps et de coût, qu'en
productivité de travail augmentant la qualité de production, les auteurs présentent les éléments de l'étude rationnelle de travail
qui peuvent être facilement incorporés dans les procédés actuels de construction. Une amélioration
optimale de la continuité de production, cherchant à diminuer le temps d'immobilisation et le temps de
construction, est décrite.
Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ ɍ. ɉɢɧɬɟɪ, Ɋ. Ʌɨɧɱɚɪɢɱ Ɉɛɡɨɪɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ
ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɨ, Ɂɧɚɱɟɧɢɟ ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɹ ɬɪɭɞɚ ɜ ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɟ
ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɟ ɬɪɭɞɚ,
ȼ ɫɬɚɬɶɟ ɨɩɢɫɢɜaeɬɫɹ ɪɨɥɶ ɢɫɫɥɟɞoɜaɧɢɹ ɬɪɭɞɚ ɜ ɩɪɨɢɡɜɨɞɫɬɜɟɧɧɵɯ ɩɪɨɰɟɫɫɚɯ ɜ ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɧɵɯ
ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɟ ɜɪɟɦɟɧɢ,
ɩɪɨɟɤɬɚɯ. ȼ ɫɨɨɬɜɟɬɫɬɜɢɢ ɫɨ ɫɬɪɟɦɥɟɧɢɟɦ ɞɨɫɬɢɠɟɧɢɹ ɤɚɤ ɦɨɠɧɨ ɥɭɱɲɢɯ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɨɜ ɜ
ɨɪɝɚɧɢɡɚɰɢɹ ɬɪɭɞɚ,
ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɧɨɣ ɞɟɹɬɟɥɶɧɨɫɬɢ, ɫɨɤɪɚɳɟɧɢɟɦ ɜɪɟɦɟɧɢ ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɚ, ɫɧɢɠɟɧɢɟɦ ɪɚɫɯɨɞɨɜ ɢ
ɷɪɝɨɧɨɦɢɹ,
ɭɥɭɱɲɟɧɢɟɦ ɤɚɱɟɫɬɜɚ ɩɪɨɢɡɜɨɞɫɬɜɚ ɩɨɤɚɡɚɧɵ ɷɥɟɦɟɧɬɵ ɪɚɰɢɨɧɚɥɶɧɨɝɨ ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɹ ɬɪɭɞɚ ɫ
ɨɩɬɢɦɢɡɚɰɢɹ,
ɰɟɥɶɸ ɜɤɥɸɱɢɬɶ ɢɯ ɜ ɩɪɨɰɟɫɫɵ ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɚ. Ɉɩɢɫɚɧɨ ɨɩɬɢɦɚɥɶɧɨɟ ɜɤɥɸɱɟɧɢɟ ɤɨɧɬɢɧɭɢɬɟɬɚ
ɩɪɨɢɡɜɨɞɢɬɟɥɶɧɨɫɬɶ
ɩɪɨɢɡɜɨɞɫɬɜɚ ɫ ɰɟɥɶɸ ɭɦɟɧɶɲɟɧɢɹ ɡɚɫɬɨɹ ɢ ɞɨɫɬɢɠɟɧɢɹ ɫɚɦɨɝɨ ɤɨɪɨɬɤɨɝɨ ɜɪɟɦɟɧɢ
ɬɪɭɞɚ
ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɚ.

Schlüsselworte U. Pinter, R. Lonþariü Übersichtsarbeit


Bauwesen, Bedeutung des Arbeitsstudiums im Bauwesen
Arbeitsstudium,
Zeitstudium, Man studiert und analysiert die Rolle des Arbeitsstudiums in Produktionsprozessen innerhalb der
Bauorganisation, Bauprojekte. Im Einklang mit dem Streben nach möglichst günstigen Ergebnissen in der Bautätigkeit,
Ergonomie, der Zeitverkürzung, Kostenminderung und Qualitätserhöhung, sind die Elemente des rationalen
Optimierung, Arbeitsstudiums dargestellt, so dass sie in den Bauprozess eingegliedert werden können. Beschrieben ist
Arbeitsergiebigkeit die optimale Eingliederung der Produktionskontinuität mit dem Ziel die Stockungen zu vermindern und
die kürzeste Baufrist zu erreichen.

Autori: Urban Pinter, dipl. ing. graÿ., Univerza v Mariboru, Fakulteta za gradbeništvo, Slovenija;
prof. dr. sc. Rudolf Lonþariü, Nikole Tesle 8a, Varaždin

GRAĈEVINAR 58 (2006) 10, 807-812 807


Studij rada u graÿevinarstvu U. Pinter, R. Lonþariü

1 Uvod 2 Povijesni pregled razvoja rada

Današnji brzi razvoj proizvodnje u svijetu utemeljen na Rad je po definiciji planirana, u cilju usmjerena djelat-
upravljanju i voÿenju projekata u odnosu na vrijeme, nost koja je potrebna za razvoj i oþuvanje pojedinca i
troškove i kvalitetu odluþujuüi je þimbenik za uspjeh društva. Rad se razvijao paralelno s razvojem þovjeka i
poduzeüa na tržištu. njegova života, s otkriüima novih oruÿa i tehnologija.
S organiziranim radom prvi se put susreüemo u starome
Cilj svakog poduzeüa mora biti razvoj te racionalizacija
vijeku, na podruþju Mezopotamije, gdje su Sumerani
proizvodnje i novih proizvoda sa što hitnijim stavlja-
imali sustav trgovine s vaganjem i mjerenjem proizvoda.
njem na tržište zbog što veüe konkurentnosti. Taj se cilj
Organizacija rada i opüenito države još se više razvila u
može postiüi minimaliziranjem vremena, što posredno
doba antiþke Grþke, a još više u vremenu Rimskoga
minimalizira i troškove, a djeluje i na bržu nadoknadu
Carstva, gdje su pri radu imali voditelje radova koji su
uloženih sredstava.
kontrolirali disciplinu i organizaciju rada. Nakon pada
Zapadnoga Rimskog Carstva trebalo je þekati tisuüu
Upravljanje utemeljeno na vremenu usmjereno je na ra-
godina da bi se tek u 14. stoljeüu ponovno razvila trgo-
cionalizaciju cjelovitih procesa proizvodnje i traži ruko-
vina. U tom vremenu djelovao je arsenal u Veneciji,
voÿenje i voÿenje projekata radi postizanja što boljih
brodogradilište u kojem je radilo 1000 do 2000 radnika.
rezultata. Takvo upravljanje redovito nazivamo Project
Tada je Leonardo da Vinci s istraživanjem rada þovjeþje
Managament.
ruke i prstiju razvio metodologiju unaprijed odreÿenih
vremenskih intervala.
Organizacija proizvodnje podrazumijeva kvalitetno pla-
niranje i na temelju toga izvršavanje, koje se komplek- U 18. stoljeüu organizacija rada dobila je i teorijski raz-
sno obuhvaüa voÿenjem projekata. voj. Meÿu prvima koji su obuhvatili tu problematiku su
Charles Babbage (rasprava o svrsi podjele i planiranja
Planiranjem se unaprijed utvrÿuju rokovi, potrebni ka- rada), inž. Perronet (prouþio proizvodnju šivaüih igala) i
paciteti i cijene, a upravljanjem se vodi izvršavanje i Adam Smith u knjizi Bogatstvo naroda. U 19. stoljeüu
praüenjem utvrÿuju postignuti rezultati. Jacquard je otkrio mehaniþki tkalaþki stan a James Watt
parni stroj nakon þega se razvila industrijska revolucija.
Kvalitetno upravljanje projektima i postizanje minimali- Vrijeme proizvodnje proizvoda drastiþno se smanjilo i
zacije vremena ovisno je o mnogo þimbenika þijim se proizvodi su postali dostupni širokom krugu ljudi. Orga-
karakteristikama i uþincima bavi studij rada. nizirana proizvodnja širila se u sve grane industrije, a
meÿu prvim suvremenim tvornicama su Watt & Boulton
Graÿevinarstvo u odnosu na ostalu proizvodnju, a napo- Co. koja proizvodi parne strojeve i predionica New Le-
se u odnosu na industriju radi svojih specifiþnosti (pro- nark u vlasništvu industrijalca Roberta Owena. Krajem
izvod nepomiþan a proizvodni þimbenici pomiþni, rad 19. stoljeüa sve jaþa industrija uzrokom je konkurenciji
na otvorenome prostoru, utjecaj vremenskih prilika i na tržištu i tako nastaju prva pitanja u svezi sa smanje-
klime, sezonski karakter proizvodnje, pojedinaþnost pro- njem cijena, smanjenjem proizvodnog vremena i pove-
izvodnje svaki put na drugoj lokaciji i mnoge druge) još üanjem kvalitete proizvoda. Rad se poþeo normirati na
je uvijek na niskom stupnju produktivnosti. osnovi mjerenja vremena i promatranju radnika, prije
svega zato što su plaüe radnika još uvijek uvelike utje-
Zbog toga je primjena studija rada poradi minimalizaci- cale na konaþnu cijenu proizvoda i stoga je bilo potreb-
je vremena u graÿevinarstvu posebno važna. Kvalitetno no što više skratiti vrijeme proizvodnje.
voÿenje graÿevinskih projekata upravo je odgovor nas-
tojanju poveüanja produktivnosti i profitabilnosti. Takvo 3 Ergonomija
spoznavanje graÿevinske proizvodnje zahtijeva dinamiþki Rijeþ ergonomija dolazi od grþkih rijeþi ergon – rad i
pristup radu, pristup kojemu nije svrha temeljito promi- nomos – zakon i prvi ju je put primijenio Poljak W. B.
jeniti naþin rada, veü otkrivati nedostatke, smetnje i gu- Jastrzebowski. Danas rijeþ ergonomija predstavlja zna-
bitke i koristiti se unutarnjim rezervama u þitavom sus- nost o ljudskom radu i osniva se na prouþavanju osobi-
tavu. tosti i sposobnosti þovjeþjeg organizma s moguünošüu
prilagoÿavanja rada þovjeku. Ljudski je rad kompozicija
Takav dinamiþki pristup predstavlja analizu organizaci- fiziþkog i intelektualnog rada, gdje fiziþki rad znaþi iz-
je, tehnologije, unutarnjega informacijskog sustava, nas- mjenjivanje energije, a intelektualni rad procesuiranje
tupa i nuÿenja poslova na tržištu, a posebno rada u pro- informacija. Rad je tako skup energije koja se mijenja u
izvodnji. tijeku aktivnosti i povezana je s informacijama. Rezultat

808 GRAĈEVINAR 58 (2006) 10, 807-812


U. Pinter, R. Lonþariü Studij rada u graÿevinarstvu

rada je uþinak rada koji je prije svega ovisan o radnoj


sposobnosti radnika. Sposobnost radnika za rad njegov
je najveüi kapacitet i ovisi o njegovoj nadarenosti, izo-
brazbi, vježbi, prilagoÿenosti i iskustvu. Ovisno o þovje-
kovu raspoloženju njegov se danji uþinak mijenja, a to
zavisi i od njegove motivacije. Prema Dennyu imamo tri
osnovne motivacije - zadovoljstvo, priznanje i novac.
Tko ima manje sposobnosti teže obavlja svoj posao i
zato treba veüu motivaciju kako bi riješio isti zadatak. Slika 1. Prikaz prednosti kraüih odmora u proizvodnji
Uþinak možemo poveüati i ponavljanjem rada što nazi-
vamo vježbom. Vježba poveüava uþinak radnika i tako
je razumljivo da je vježba jedan od važnih þimbenika 4 Optimizacija rada u graÿevinarstvu
svakog radnika. Vježba skraüuje proizvodno vrijeme, a Traženje najprikladnijeg roka graÿenja s obzirom na
brzina skraüenja ovisna je o sposobnosti radnika za rad, pripadajuüe troškove kroz varijantna rješenja i primjenu
o stupnju teškoüe rada, o metodi vježbe i o broju odra- odabranih kriterija predstavlja optimizaciju vremena.
ÿenih ciklusa. Temeljno je podruþje takvog postupka optimizacija
Jednodnevnu produktivnost radnika možemo pokazati s radnog vremena, radne smjene uz primjenu najvažnijeg
dvije razliþite krivulje - jedna je za fiziþki, a druga za kriterija i cilja, poveüanja produktivnosti. Glavni cilj
intelektualni rad. Kod fiziþkog rada produktivnost rad- poveüanja produktivnosti odnosi se na težnju da se sa
nika na poþetku raste i najviša je negdje u sredini radne što manje uloženog rada postigne što veüi obujam proiz-
smjene, potom pada te na kraju radne smjene nešto po- vodnje. Stoga je utjecaj na minimalizaciju radnog vremena
raste. Kod intelektualnog rada najvišu vrijednost posti- glavni zadatak optimizacije. Optimizacija vremena je
žemo ranije i ta vrijednost sporije pada. Pad ovih krivu- kompleksni postupak u koji su ukljuþena mnoga pod-
lja možemo oznaþiti i kao umor radnika. Umor se posli- ruþja koja imaju svoj utjecaj u proizvodnji. To su svaka-
je povoljnog odmora opet normalizira, a u suprotnom ko organizacija, tehnologija, fiziologija rada, osposob-
može uzrokovati smanjenje koncentracije, poveüanje ljenost i struþnost radnika i mnoga druga.
bezvoljnosti, osjeüajnu nestabilnost, pad motivacije i sl. Kod nas je radni tjedan najþešüe s pet radnih dana, od-
Umor možemo dijeliti na tri vrste: tjelesni ili biološki, nosno 40 radnih sati. Meÿutim specifiþnost rada u poje-
koji nije ovisan o radu, umor osobnih poticaja, koji je dinim industrijskim granama, a napose u graÿevinarstvu
posljedica monotonosti rada i izražava se u nezainteresi- traži primjenu poveüanja radnog vremena posebno u pro-
ranosti i nepažljivosti radnika, i radni umor, koji je pos- izvodnji koja ima sezonski karakter.
ljedica trošenja energije i može se smanjiti povoljnijim
Radno vrijeme može biti fiksno, promjenljivo, fleksibil-
rasporedom radnog vremena.
no ili dinamiþko. Posljednje tri vrste radnog vremena
Ako radne odmore pravilno uvrstimo u radno vrijeme možemo primijeniti kod zaposlenih u sustavu voÿenja,
možemo poveüati produktivnost proizvodnje, kao što gdje radna pozicija nije bitna za funkcioniranje i komu-
prikazuju dijagrami na slici 1. Dijagrami prikazuju se- niciranje radnih mjesta i struktura u poduzeüu, a u proiz-
rijsku proizvodnju metalnih proizvoda i pokazuju da vodnji se uobiþajeno mora prihvatiti fiksno radno vrije-
više kraüih odmora u dobroj mjeri poveüava produktiv- me, koje se može prilagoÿivati trenutaþnim potrebama
nost radne smjene, i to u kraüem proizvodnom vremenu, jer tržišta ili uþinku proizvodnje. Kod rada, prije svega na
odmori skraüuju radno vrijeme smjene (dijagrami B i C). terenu, dnevno je reguliranje radnog vremena vrlo važ-
Pripremljenost þovjeka za rad ovisi i o njegovoj starosti. no za smanjivanje troškova i za usklaÿivanje rada s vre-
Pripremljenost za rad se tijekom života mijenja i poslije menskim planom. U graÿevinarstvu je uþinak radnog
40. godine poþne padati. Takav pad pripremljenosti za dana u mnogoþemu zavisan od pripreme rada, vremen-
rad uvelike se izjednaþava s veüim iskustvom za rad, ve- skih prilika, tehniþke zahtjevnosti rada, sposobnosti rad-
üom samostalnošüu, sposobnošüu za komunikaciju i nika, podešenosti resursa itd., pa je zato potrebno isko-
odluþivanje, pa zato produktivnost radnika ne pada tako ristiti dobre uvjete za rad i produžiti radno vrijeme. Na
brzo jer iskusniji radnici troše 20 – 50 % manje energije osnovi prouþavanja radnog vremena zakljuþeno je da je
za izvedbu jednake koliþine rada nego neiskusni. Zato najpovoljnije osamsatno radno vrijeme, s poþetkom u 8
se stariji radnici moraju rasporediti na takva radna mjes- sati ujutro. U ljetnoj sezoni mnogo se puta radno vrije-
ta koja zahtijevaju manji tjelesni napor i gdje je prisutan me mora produžiti na 9 ili 10 sati, pa je tada potrebno
jednakomjeran ritam rada. Stariji radnici lakše obolije- znati da radni dan ne bi smio poþeti prije 7 sati ujutro,
vaju, a s druge strane su oprezniji i imaju znatno manje jer poþetak u 6 sati smanjuje dnevnu produktivnost za 7
ozljeda pri radu. – 10 %.

GRAĈEVINAR 58 (2006) 10, 807-812 809


Studij rada u graÿevinarstvu U. Pinter, R. Lonþariü

U optimizaciji vremena vrlo važnu ulogu ima þimbenik ukljuþivanje postupaka racionalizacije u procesu graÿe-
racionalnosti sredstava rada tj. mehanizacije i opreme. nja radi uspostavljanja kontinuiteta proizvodnje te otkri-
Mehanizirana sredstva rada zajedno s opremom za- vanja i uklanjanja smetnji koje ih deformiraju.
mjenjuju i smanjuju živu radnu snagu, þime se smanjuju
troškovi proizvodnje u odnosu na smanjenje rada radni- 5 Utvrÿivanje gubitaka radnog vremena u
ka, a poveüava se ekonomiþnost. To pravilo vrijedi do graÿevinarstvu
veliþine stupnja mehaniziranosti koji odreÿuje zaposle-
U postupku provedbe optimizacije vremena moramo
nost kapaciteta sredstava mehanizacije radi konstituira-
poznavati sustavne i radne rezerve i smetnje, to jest ne-
ne i što veüe zaposlenosti, buduüi da neupotrijebljena i
povoljne utjecaje iz okoline proizvodnog sustava graÿe-
neiskorištena mehanizacija znatno poveüava troškove.
nja. Smetnje deformiraju proizvodni sustav graÿenja i
Stoga je potrebno optimalizirati upotrebu sredstva mehani-
smanjuju produktivnost. Smetnje stvaraju gubitke u pro-
zacije poradi postizanja što veüeg stupnja iskorištenosti,
izvodnji, pa ih je potrebno poznavati, otkrivati, analizi-
a ujedno i minimaliziranja vremena upotrebe i smanje-
rati i njima upravljati, što je zadaüa studije rada.
nja ukupnog vremena proizvodnje. Optimizacija vre-
mena vrlo je važna u sluþaju kada je izrazito kratak rok Primjenom studije rada utvrÿuju se smetnje i analiziraju
graÿenja i kada dolazi do prekoraþenja planiranih roko- gubici kao njihova posljedica i smanjuje njihov utjecaj
va u tijeku graÿenja. Tada je uputno primijeniti organi- primjenom poznatih metoda. Za rješavanje problema
zacijske i tehnološke mjere kojima üemo skratiti vrije- smetnji mogu se primijeniti veü poznate analitiþke metode
me. Te mjere mogu biti poveüanje radne smjene, uvoÿe- kao što su: hijerarhijska analiza, vrijednosna analiza, ana-
nje višesmjenskog rada, poveüanje kapaciteta i broja liza ABC te nova analitiþka metoda koja je po autoru (6)
sredstava mehanizacije i eventualno mijenjanje tehnolo- nazvana "analizom uzroþnog djelovanja".
gije. U postupku optimizacije treba primjenom nave-
Gubici kao posljedica smetnji dijele se na planirane (zbog
denih mjera pratiti poveüanje troškova i usporeÿivati ih
komunikacijsko-fizioloških potreba), neplanirane (kva-
s troškovima penala, ako bi prekoraþili ugovoreno vrije-
rovi, ispadi elektroenergije, neadekvatni transporti i dr.) i
me, kao i s þinjenicom gubitka reputacije poduzeüa. Stalno
disciplinske (neopravdani izostanak s posla, neadekvatno
je prisutna težnja traženja najpovoljnijega vremena, jer i
izvršenje radnih zadataka i sl.).
predugo vrijeme graÿenja nepovoljno djeluje, buduüi da
poveüava troškove režije gradilišta, amortizacije stroje- Detaljnija podjela gubitaka kao posljedica smetnji u od-
va i opreme, najam prostora i eventualnih kamata. nosu na uzroke zbog kojih smetnje nastaju ovisi þesto o
nizu þimbenika. Prema navedenom možemo gubitke po-
Potrebno je stoga pratiti odnos izravnih i neizravnih troš-
dijeliti na dvije skupine: 1. prema glavnim utjecajnim
kova u odnosu na ukupne troškove i u tom kontekstu
veliþinama i 2. prema lokaciji djelovanja u odnosu na
tražiti najpovoljnije vrijeme. Na slici 2. prikazan je dija-
gradilište.
gram ovisnosti troškova graÿenja u odnosu na vrijeme.
1. Gubici prema glavnim utjecajnim veliþinama
Prisutno je više utjecajnih veliþina koje se pojavljuju
kao subjekti smetnji i gubitaka u proizvodnim procesi-
ma, ali se mogu prikazati kao þetiri glavna subjekta:
x radno vrijeme radnika
x korištenje mehanizacije i sredstava za rad
x materijal i energija
x metode rada
2. Gubici prema lokaciji djelovanja u odnosu na gradi-
Slika 2. Dijagram ovisnosti troškova u odnosu na vrijeme graÿenja lište
Investitore zanima što kraüe vrijeme graÿenja, a to je Opüenito se mogu podijeliti u dvije skupine:
svakako i interes izvoÿaþa, što upuüuje na traženje naj-
x gubici þiji su uzroci unutarnji i
povoljnijega vremena - Topt (slika 2.).
x gubici þiji su uzroci vanjski.
Prema tome potrebno je poduzeti organizacijske i tehno-
loške mjere koje skraüuju vrijeme proizvodnje, a pove- Unutarnji uzroci vezani su za gradilište i graÿevine te za
üavaju produktivnost i ekonomiþnost graÿenja. Bitno je odnose s investitorom.

810 GRAĈEVINAR 58 (2006) 10, 807-812


U. Pinter, R. Lonþariü Studij rada u graÿevinarstvu

Vanjski uzroci ukljuþuju zastoje i gubitke koji nisu ve- x Prema akordu, odnosno prema realnom uþinku u iz-
zani s dogaÿajima na gradilištu a to mogu biti: klimats- vedbi pojedinih specijaliziranih vrsta radova. Vrsta
ke i vremenske prilike, utjecaj okoline, prirodne sile, radova kvantificira se po koliþini i novþanoj vrijed-
vanjski promet, opskrba resursima i utjecaj drugih gos- nosti za jednu zaokruženu cjelinu. Takav se naþin
podarskih grana. naknade može s odreÿenom radnom grupom poseb-
no ugovoriti.
Gubici na radu u neposrednoj su vezi s obraþunom rada
radnika odnosno nagraÿivanjem za rad. x Prema radnoj normi za jedinice proizvoda za pojedi-
ne vrste radova, pri þemu se normirani uþinak vremena
Norma je normirano vrijeme koje osposobljeni radnik po jedinici proizvoda množi s koliþinom.
treba postignuti u prosjeþnim uvjetima rada da bi rad
obavio kvalitetno i s normalnim naporom. Svaka norma x Prema progresivnoj premiji (Taylorov sustav) gdje
ima svoju vremensku i koliþinsku veliþinu za jednu jedi- se osim akordne naknade ukljuþuje dodatna premija
nicu proizvoda, odnosno vrstu rada proizvoda. Odreÿe- za postignuti uþinak pri prekoraþenja normi.
na je norma samo orijentacijski podatak koji treba posti- x Prema degradacijskoj premiji (Rowanov sustav) pri
üi radnik u graÿenju i prema tome dobiti naknadu za rad. U þemu se destimulira veliko prekoraþenje norma. To
odnosu na sposobnost radnika norma se može prebaciti znaþi da se na primjer kod 100%-tnog prekoraþenja
ili podbaciti, što svakako jest stimulacija za rad. Norma priznaje samo 50%. Taj se sustav primjenjuje u pro-
se može mijenjati samo u sluþaju ako se promijene uvje- izvodnji gdje su norme još u razvoju i gdje se prim-
ti na temelju kojih je norma utvrÿena. jenjuju još neuhodane nove tehnologije.
Mjereni uþinak potrebno je usporeÿivati i korigirati s ocje-
5.1 Podjela radnog vremena nom napora radnika. Normalni je onaj napor koji radnik
Ukupno radno vrijeme za odreÿenu vrstu radova graÿe- može izdržati cijeli radni dan da bi dostignuo normu bez
nja može se podijeliti na sljedeüe elemente: ugrožavanja svoga zdravlja. Ocjena napora kreüe se u
intervalu od 70 – 130%, i to uobiþajeno u koracima od
Tu = Tpz + Tt + Tp + Td po 5%.
Tu - ukupno radno vrijeme Napor objektivno mjeri struþno osposobljena osoba.
Tpz - pripremno – završno vrijeme koje je potrebno za Najlošiji je naþin naknade za rad prema radnom vreme-
pripremu radnog zadatka nu (režijski obraþun), buduüi da se plaüaju stvarni radni
Tt - tehnološko vrijeme za izvedbu radnog zadatka sati bez obzira na koliþinu obavljenog rada. Primjereno
je primijeniti naknadu za rad prema normiranom uþinku
Tp - pomoüno vrijeme za izvedbu pomoünih radova ili progresivnoj premiji, pri þemu treba težiti da radnici
potrebnih za tehnološki zadatak (odlaganje ma- budu motivirani i da produktivnost bude što veüa. Radi
terijala, premještanje sredstava rada, ukljuþivanje što veüe stimulacije mogu se primijeniti dodatni kriteriji
i iskljuþivanje strojeva i sl.) kao što su ušteda materijala, energije i sl.
Td - dodatno vrijeme za nadoknadu gubitaka u rad-
nom danu iz opravdanih i neopravdanih razloga 5 Mjerenje proizvodnosti rada
U okviru primjene studije rada potrebno je pratiti poka-
5.2 Naknada za obavljeni rad u odnosu na zatelje proizvodnosti i to produktivnost, ekonomiþnost i
smanjenje gubitaka rentabilnost proizvodnje u graÿenju. Uz to treba analizi-
rati likvidnost, akumulaciju i stupanj iskoristivosti kapi-
Nemotiviranost radnika i neadekvatan naþin naknade za
tala. Pozitivan trend navedenih pokazatelja potvrda je da
rad þesto su jedan od gubitaka na radu. Da bi se to izbjeglo
su odabrane primjerene mjere racionalizacije, ispravni
potrebno je odabrati najpovoljniji naþin naknade po uþin-
kriterij optimizacije i odgovarajuüa organizacija.
ku. Naknada mora biti pravilna, pravedna i stimulativna,
da motivira radnike na što veüi uþinak. Na taj naþin rad- U kompleksnu analizu potrebno je ukljuþiti i pokazate-
nici dobiju veüu naknadu i posredno stvaraju veüi profit lje studije rada.
poduzeüu. Naknada za obavljeni rad je pravilna i pravedna
ako je razmjerna uloženom trudu, a stimulativna ako po- Tih pokazatelja ima više vrsta, a najviše se primjenjuju:
veüava produktivnost. Prema mjerenju uþinka radnika x Stupanj iskorištenosti
naknada može biti:
x Stupanj zaposlenosti
x Prema radnom vremenu, odnosno prema broju odra-
ÿenih radnih sati x Stupanj postizanja postavljenih norma.

GRAĈEVINAR 58 (2006) 10, 807-812 811


Studij rada u graÿevinarstvu U. Pinter, R. Lonþariü

- Stupanj iskorištenosti je omjer izmeÿu neposred- 6 Zakljuþak


noga proizvodnog vremena i zbroja neposrednoga
proizvodnog vremena s pomoünim vremenom. Što U ovome þlanku opisana su istraživanja vezana za raz-
je manje pomoüno vrijeme, to je stupanj iskoriš- voj tržišnog graÿevinarstva primjenom studije rada. Pri-
tenosti veüi. Stupanj iskorištenosti potrebno je kazani su razni elementi bitni u analizi studije rada sa
mjeriti kroz vremenska razdoblja i težiti najpo- svrhom da se obrtniþki karakter proizvodnje u graÿenju
voljnijem stupnju te odrediti donju i gornju gra- približi industrijskom graÿenju. Posebna pažnja posve-
nicu odstupanja od predviÿenih vrijednosti. üena je optimizaciji radnog vremena radi njezina mini-
- Stupanj zaposlenosti je odnos izmeÿu neposred- maliziranja, kao i optimizaciji sredstava rada – meha-
noga proizvodnog vremena i pomoünog vremena nizacije i opreme. Prednost je dana primjeni kontinuiteta
uz odbitak vremena neaktivnosti, odnosno zastoja proizvodnje i analizi moguüih gubitaka koje je potrebno
u radnom vremenu. Poželjan je što veüi stupanj za- utvrditi da bi se provela pravilna optimizacija. Obraÿeni
poslenosti sa što manjim zastojima u radu zbog su sustavi nagraÿivanja i znaþenje normiranih uþinaka
objektivnih i subjektivnih razloga. da bi se primijenio najbolji sustav.
- Stupanj postizanja postavljenih norma jest kvoci-
Naznaþena je potreba kontroliranja pokazatelja proizvod-
jent izmeÿu normiranog i stvarno utrošenog vre-
nosti kojima mjerimo uspješnost poslovanja u graÿevinar-
mena. Sposobni radnici uglavnom prekoraþuju
stvu i efekte poboljšanja. U primjenu dolaze pokazatelji
normu, dok slabi podbacuju.
studije rada, pokazatelji unutarnjih procesa i financijski
Prisutne su odreÿene granice, i to u podbaþaju do –30%, pokazatelji.
a u prebaþaju +40%. Ako veüina radnika ne dostiže nor-
mirano vrijeme ili veüina znatno prebacuje, tada treba Istraživanje je prikazano kao cilj minimalizacije vreme-
provesti kontrolu i jednom od poznatih metoda obaviti na i troškova i maksimalizacije kvalitete izvedbe.
mjerenje i utvrditi nove normative.

LITERATURA
[1] Polajnar, A.; Leber, M.. Študij dela, Fakulteta za strojništvu [7] Polajnar, A.; Verhovnik, V.: Oblikovanje dela in delovnih mest,
Univerze v Mariboru, Maribor, 1999. Fakulteta za strojništvo Univerze v Mariboru, Maribor, 2000
[2] Polajnar, A.; Leber, M.: Študij dela za delo v praksi, Fakulteta za [8] Polajnar, A.; Verhovnik, V.: Oblikovanje dela in delovnih mest za
strojništvu Univerze v Mariboru, Maribor, 1998. delo v praksi, Fakulteta za strojništvo Univerze v Mariboru,
Maribor, 1999
[3] Stankoviþ Elesini, U.: Študij dela in þasa, Univerza v Ljubljani,
Naravoslovnotehniška fakulteta, Oddelek za tekstilstvo, [9] Polajnar, A.; Buchmeister, B.; Leber, M.: Organizacija
Ljubljana, 2002. proizvodnje (priroþnik za vaje), Fakulteta za strojništvo Univerze
v Mariboru, Maribor, 1998.
[4] Polajnar, A.: Organizacija Proizvodnje, Fakulteta za strojništvo
Univerze v Mariboru, Maribor, 1998. [10] Buchmeister, B.; Polajnar, A.: Priprava proizvodnje za delo v
praksi, Fakulteta za strojništvo Univerze v Mariboru, Maribor,
[5] Pšunder, M.: Organizacija gradbenih del, Fakulteta za strojništvo 2000.
Univerze v Mariboru, Maribor, 1987
[6] Lonþariü, R.: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata,
Hrvatsko društvo graÿevinskih inženjera, Zagreb, 1995

812 GRAĈEVINAR 58 (2006) 10, 807-812

You might also like