SI-sustav ili metrički sustav - međunarodni sustav mjera.

Metrički sustav bazira se

na slj. činjenicama:

1. SI sustav ima 7 osnovnih fizičkih veličina i njima pripadajućih 7 mjernih

jedinica.

Oznaka Oznaka
Fizička Mjerna
fizičke mjerne
veličina jedinica
veličine jedinice
duljina d (l,s) metar m
vrijeme t sekunda s
masa m kilogram kg
temperatura T kelvin K
jakost struje I amper A
jakost svjetlosti Ia kandela cd
Količina tvari n Mol mol
2. Osnovne mjerne jedinice uvijek se mogu reproducirati bez korištenja etalona
3. Postoji jednostavna veza izražena racionalnim brojevima, između mjernih
jedinica istog tipa. ( npr. centimetar, milimetar, …)
exa E 1018 deci d 10-1
peta P 1015 centi c 10-2
Tera T 1012 mili m 10-3
giga G 109 mikro  10-6
mega M 106 nano n 10-9
kilo k 103 piko p 10-12
hekto h 102 femto f 10-15
deka da 10 ato a 10-18

4. Izvedene mjerne jedinice definiraju se pomoću osnovnim mjernih jedinica

(npr. površina, obujam, …)
Neke mjerne jedinice iznimno su dopuštene za upotrebu, ovisno o području
djelovanja, tradiciji, rasprostranjenosti upotrebe i veze s jedinicama metričkog
sustava. Između mjernih jedinica koje se koriste kroz nastavu nižih razreda
osnovne škole, takve mjerne jedinice su primjerice litra i celzijev stupanj. Litra je
mjerna jedinica za obujam koja se uobičajeno koristi za obujam tekućina i plinova,
a jednaka je 1 dm3.

ŠTO ZNAČI MJERITI?

Mjeriti znači kvantitativno odrediti koliko je puta neka mjerena veličina veća (op.
manja) od veličine koju smo izabrali za mjernu jedinicu . Proces mjerenja
možemo podijeliti u tri etape:

1. Odabir objekta i veličine koju želimo mjeriti (npr. Stol-duljina, učionica-

obujam, torba-masa, voda-temperatura …).
2. Odabrati odgovarajuću mjernu jedinicu kojom ćemo veličinu mjeriti (metar,
metar kubični, kilogram, celzijev stupanj...).
3. Kvantitativno usporediti mjerenu veličinu s mjernom jedinicom. Za ovaj korak
često se služimo mjernim instrumentom.
Uvođenje pojma mjerenja- npr.ako želimo izmjeriti duljinu štapa, određujemo
koliko je puta štap veći od dlana. U ovom pr.je štap objekt, a mjerna jedinica je
dlan.Na isti način možemo utvrditi da je cvijet npr.širok 5 prstiju. Za ta mjerenja
nije korištena standardna mjerna jedinca za duljinu, niti stand. Mjerni instrument,
ali ipak se radi o mjerenju. Takva mjerenja su neformalna i neprecizna, a mjerne
jedinice slobodno izbrane. -> ako nast.proces orjentiramo problemski prema
potrebi da se neke veličine same usporede dijete će spontano doći do ideje što je
mjerenje. Koristit će procjenu, strategije rješvanja problema, razvijati logičko
mišljenje.
Mjerenje se bazira na tri osnovna principa: procjena i usporedba, tranzitivnosta
i konzervacija. Mjerenje se bazira na usporedbi etalona mjerne jedinice s fizičkom
veličinom, a time se i sami metodički postupak mjerenja bazira na uspoređivanju, a
prvi korak na putu ka kvalitativnom uspoređivanju je procjenjivanje odnosa.
Usporedba dvije veličine može biti direktna ili indirektna. Ako se dva ili više
objekata nađu jedan porkaj drugog, direktno procjenjujemo odnos njihovih
veličina. Je li jedna veća od druge ili manja, koliko puta i sl. odnosi su koje se u
postupku procjene koriste čak i kad dvije veličine nisu direktno jedna pokraj durge.
Indirektna procjena dviju veličina uključuje „posrednika“ u određivanju veličina uz
uvjet principa tranzitivnosti.Tranzitivnost kod mjerenja podrazumijeva da će
dijete zaključiti ako je veličina objekta A veća od veličine objekta B, a veličina
objekta B veća od istovrsne veličine objekta C, tada će i veličina objekta A biti
veća od veličine objekta C. Ako dijete mora usporediti koja od dviju bilježnica je
dulja može to učiniti indirektno koristeći primjerice duljinu gumice. Razvijanje
procjene važna je komponenta matematičke pismenosti i važno je razvijati je kod
djece.
MJERENJE DULJINE - Duljina je fizička veličina jednodimenzionalnih
tvorevina – crta. Duljinu određujemo dužini, zakrivljenoj crti kao što je kružnica,
ali i bilo kojoj konačnoj zakrivljenoj crti, kao što je duljina nekog puta ili ceste,
konopa. U metričkom sustavu osnovna mjerna jedinica za duljinu je metar. Prvotno
je 1792. metar definiran kao 10-milijunti dio udaljenosti od sjevernog pola do
ekvadora. nakon toga načinjen je etalon (prototip) jednog metra, kao šipka od
legure platine i iridija. -npr.ako želimo izmjeriti duljinu štapa, određujemo koliko
je puta štap veći od dlana. U ovom pr.je štap objekt, a mjerna jedinica je dlan. kada
umjesto dlana koristimo npr. 1 centimetar, kojeg zamišljamo kao tanki štapić koji
je stoti dio metra, redajući upravo centimetre možemo možemo reći koliko
centimetara je dug neki predmet. radi praktičnosti i jednostavnosti, koristimo
mjernu traku ili ravnalo

MJERENJE POVRŠINE- U metričkom sustavu mjerna jedinica za površinu je 1

kvadratni metar (četvorni metar). Model kvadratnog metra je kvadrat sa stranicama
duljine 1 metar, oznaka mu je 1 m2. Izmjeriti površinu nekog objekta znači stoga
odrediti koliko takvih kvadrata je potrebno za „pokriti“ plohu objekta. Ako je
ploha nepravilnog oblika, površinu možemo i procijeniti. Pojam površine je
najbolje uvesti s nečim poznatim s npr.bojom (nacrtamo 3 nepravilna lika i pitamo
učenike za koji lik nam je potrebno više boje za obojiti)-> povezujemo veličinu
površine s količinom boje koja je potrebna za obojati.

OBUJAM - Obujam možemo definirati kao dio prostora koji zauzima neki objekt.
Osnovna mjerna jedinica za obujam je kubni metar(kubični metar) sa oznakom 1
m3, čiji model je kocka stranice 1 m. Analogno površini manje mjerne jedinice su
1 dm3 , 1 cm3, 1 mm3, … i na sličan način 1 km3 … Stoga ako želimo odrediti
obujam nekog tijela promatramo koliko kocaka stranice 1 m ( ili 1 cm ili 1 dm …)
stane u taj prostor. Kako i tekućine zauzimaju prostor, tako i njima možemo
odrediti obujam. Jedna litra (oznaka: 1 l) je upravo 1 dm3. Dakle kako bismo
odredili 1 litru vode. Dovoljno je načiniti kocku stranice 1 dm i u nju utočiti vodu.

MASA - Masa tijela je osnovna veličina, koju povezujemo s nekim tijelo, no do

danas nije pronađena adekvatna definicija za masu nekog tijela. Jedan kilogram se
definira pomoću unificirane atomske jedinice mase 1u  1,6605402  10 27 kg . Etalon
jednog kilograma, kao i etalon jednog metra čuva se u Internacionalnom birou za
utege i mjere u Serveu kraj Pariza. Masa tijela mjeri se vagom na krakove i kada je
vaga u ravnoteži tijela na desnoj strani imaju istu masu kao tijela na lijevoj strani.

Vrijeme također ne možemo adekvatno definirati. Osnovna mjerna jedinica za

vrijeme je 1 sekunda ( oznaka: 1 s, suprotno uvriježenim oznakama sec ili sek),
koja se definira kao vrijeme za koje atom cezija – 133 emitira 9 192 631 770
oscilacija svjetlosti. Veće mjerne jedinice su minuta, sat, dan, tjedan, mjesec,
godina,…Manje mjerne jedinice češće u upotrebi su milisekunda, mikroskunda,
nanosekunda.