2017/2018

CESTOVNA VOZILA
prof. dr Dževad Bibić

1
Plan i program rada

 Sadržaj kursa - predavanja

 Uvod, definicije, koncepcije, karakteristike i klasifikacije cestovnih vozila i motora sus
 Podjela motora, Glavni dijelovi motora sus, pomoćni sistemi
 Idealni i stvarni motorni ciklusi motora sus
 Sistemi za dobavu goriva kod otto motora. Ostvarivanje smjese i sagorijevanje
 Sistemi za dobavu goriva kod diesel motora. Ostvarivanje smjese i sagorijevanje
 Oprema motora sus
 Transmisija
 Sistemi elastičnog oslanjanja
 Sistem upravljanja
 Sistem kočenja
 Ostali uređaji na vozilu
 Propisi za vozila u međunarodnom cestovnom transportu
 Ekologija, buka, tehničko-bezbjedonosni efekti
 ECE propisi

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/2

Plan i program rada

 Provjera znanja
Maksimalni broj bodova
Način provjere Termin provjere
Aktivnost Ispit

Prisustvo nastavi i
10
vježbama

Pismeno
Test I oko polovine semestra 20
Nastavnik

Pismeno
Test II Pred kraj semestra 20
Nastavnik

Pismeno
Završni ispit Po završetku semestra 50
Nastavnik

Pismeno
Popravni ispit Po završetku semestra 50
Nastavnik

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/3

Plan i program rada

 Literatura
 Filipović I.: Cestovna vozila, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2011
 Stojičić T., Filipović I.: Zbirka zadataka iz motora sus I, Mašinski fakultet
Sarajevo, 1982
 Dacić S., Trobradović M., Pikula B.: Osnove dinamike vozila-Zbirka
zadataka, Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2008

 Filipvoić I., Bibić Dž., Pikula B.: Sistemi za dobavu goriva kod dizel
motora; Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2010.
 Bibić Dž.: Motori s unutrašnjim sagorijevanjem – Oprema motora,
Mašinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2017.
 Vieweg Handbuch Kraftfahrzeugtechnik, ATZ-MTZ Fachbuch, Vieweg

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/4

 Mercedes-Benz F 015 Luxury

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/5

UVOD

 Mobilnost
 Galileo
 U prirodi nije ništa starije od kretanja

 Pascal
 U našoj prirodi je kretanje; potpuno mirovanje je smrt.

 Značaj mobilnosti se ne odnosi samo na prevoz putnika i dobara, već i

na značaj razmjena informacija, sticanja i prosljeđivanje saznanja i
vještina
 Može se čak tvrditi da je kretanje (mobilnost) osnovna pretpostavka i
recept za uspjeh principa evolucije
 Činjenica je da je čovjek od svog postanka uvijek imao želju da se brže,
dalje i s većim teretom kreće nego što to može snagom svojih mišića

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/6

UVOD

 Mobilnost
 Kroz stariju istoriju se povećana mobilnost veže za pojavu brodova na
jedra, te izum točka.

 Prva revolucija u pogledu mobilnosti se javlja s pojavom željeznice, prije

više od 170 godina

 Sa počecima razvoja automobila, prije više od 110 godina, postavljeni

su temelji za prevozno sredstvo, koje zbog svoje individualnosti i
fleksibilnom primjenom praktično može u bilo kojem vremenu, pa skoro,
stići do svake željene destinacije

 S drugom revolucijom u pogledu mobilnosti omogućeno je u skoro svim

regionima našeg svijeta individualna mobilnost za svaku vrstu prevoza.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/7

UVOD

 Učešće pojedinih vrsta prevoza u prevozu putnika (izvor Eurostat)

 izraženo u [%] od ukupnog broja pređenih kilometara po putniku [pkm]

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/8

UVOD

 Potrošnja energije (ekvivalent u Mt ugljovodoničnog goriva) u

sektoru transporta po vrstama prevoza, lijevo u Mt, desno u
procentima za 1990 i 2010 godinu uporedo

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/9

UVOD

 Trend proizvodnje putničkih vozila na svjetskom tržištu

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/10

Osnovni pojmovi i definicije

 Vozilo
 Pod pojmom “vozilo” podrazumijeva se veoma složena mašina ili
mašinski sistem, sposobna da se kreće samostalno (motorno vozilo) ili
uz pomoć neke druge mašine (priključno vozilo).

 Zajednička osobina svih rješenja vozila, koja će se ovdje razmatrati, je u

tome što se sva ona kreću po kopnu, odnosno na tvrdim podlogama.
 Pri tome se isključuju sva ona vozila koja se kreću po šinama i vozila
kod kojih je neophodna stalna veza sa spoljnim energetskim
izvorom, koja se često, mada pogrešno sa aspekta savremenog
razvoja, nazivaju vozilima sa diktiranim trajektorijama.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/11

Historijski pregled

 1673. Christian Huygens (1629. – 1695)

Barutni motor
 Ovim motorom se prvi put u istoriji uspjelo sa
“unutrašnjim sagorijevanjem”, ili bolje reći
eksplozijom, dobiti rad.

 Nadpritiskom, koji je posljedica sagorijevanja,

i potpritiskom, koji je posljedica isticanja
produkata sagorijevanja iz komore za
sagorijevanje, uspješno se može podići neki
teret

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/12

Historijski pregled

 Prvo vozilo na parni pogon

 Francuski vojni inženjer Nicolas Joseph Cugnot (1725.-1804.).
 On je 1769. i 1770. izradio dva vozila na parni pogon, za vuču
topova

 James Watt (1736.-1819.), škotski inženjer i pronalazač, svojim

konstrukcijskim poboljšanjima omogućio prvu praktičnu upotrebu parne
mašine krajem 18. vijeka

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/13

Historijski pregled

 1860. Jean Joseph Etienne Lenoir (1822. – 1900.)

Lenoir motor
 Gasni motor je radio na principu dvotaktnog motora, odnosno sa
dvostrukim dejstvom
 Obje strane klipa se naizmjenično izlažu visokom pritisku, koji je
posljedica sagorijevanja.
 Ulazi u serijsku proizvodnju i ako ima mnoge nedostatke
 Osnovna konstrukcija se temelji na parnoj mašini koja je u to vrijeme
bila veoma rasprostranjena
1. Ulaz gasa 10. Razvodnik paljenja
2. Izlaz gasa 11. Klipnjača
3. Ulazni zasun 12. Kontaktna ploča
4. Izlazni zasun 13., 14. Svjećica
9. Indukcioni uređaj

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/14

Historijski pregled

 1863. Nikolaus August Otto (1832. – 1891.)

 Predsabijanje gasa koji se usisava u radni prostor i njegovo paljenje u

trenutku najvećeg kompresionog pritiska (gornja mrtva tačka klipa)
 Njegovi samostalni eksperimenti u razvoju motora nisu imali
uspjeha
 1864 osniva zajedno sa inženjerom Eugen Lange prvu fabriku motora
na svijetu „N.A.Otto &Cie“,
 1872 osniva „Gasmotoren-Fabrik Deutz AG“, današnji DEUTZ AG.
 U saradnji sa Eugen Lange ponovno razvija atmosferski motor koji je
doveden do serijske proizvodnje
 Motor je imao 3 KS i proizvodio se u preduzeću Deutz AG u količini
od 80 motora mjesečno.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/15

Historijski pregled

 1867. Nikolaus August Otto (1832. – 1891.)

Atmosferski motor Langen – Otto

1. Par zupčanika
2. Ekscentar za upravljački zasun
3. Ekscentar za takt usisavanja klipa
4. Poluga za podizanje klipa
5. Zasun u položaju ispuhivanja
6. Slobodan hod
7. Zamajac
8. Klipnjača, ozubljena
9. Voda za hlađenje
10. klip

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/16

Historijski pregled

 1876. Nikolaus August Otto (1832. – 1891.)

Otto motor
 Tek sa četvrtom patentnom prijavom, pojavljuje se motor koji ga je u
stvari i učinio slavnim

Motor sa četiri takta - Četvero taktni motor

 Usisavanje gasa u cilindar

 Kompresija (sabijanje) gasa

 Sagorijevanje i rad (ekspanzija)

 Ispuhivanje gasa iz cilindra

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/17

Historijski pregled

 Razvoj motora za pogon vozila

 1886. Gotlieb Daimler i Karl Benz
 Gottlieb Daimler (1834.-1900.), njemački inženjer i industrijalac,
izradio je prvi motocikl: 0,4 kW, 90 kg, brzina kretanja 6 do 12 km/h

 Karl Benz(1844.-1929.), njemački inženjer i industrijalac, 1886. g.

izradio i patentirao pod nazivom "vozilo s plinskim pogonom", prvi
automobil koji je tada imao samo tri točka
 1884. izradio je trokolicu s diferencijalnim
prijenosnikom na stražnjoj pogonskoj osovini,
pogonjenu jednocilindarskim četverotaktnim
motorom s električnim paljenjem, snage 0.7 kW.

 1926. godine Benzovo i Daimlerovo preduzeće

udružili su se u “Daimler-Benz A.G.”, proizvođača
čuvenih automobila Mercedes.
Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/18
Historijski pregled

 1883. – 1886. Gottlieb Daimler – Wilhelm Maybach

 Brzohodni, lagani “benzinski” motor
 Broj obrtaja: 600 o/min
 Snaga: 0,25 KS
 Početak gradnje motora za vozila

 1897. Rudolph Diesel (1858.-1913.)

 Diesel motor sa “upuhivanjem” goriva
 Prvi motor sa sabijanjem vazduha i samopaljenjem
 Efektivni stepen iskorištenja 26%
 Snaga: 18 KS

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/19

Historijski pregled

 1909. Prosper L’Orange

 Predkomorni diesel motor
 Predkomora zamjenjuje “upuhivanje” goriva
 Snaga: 6 – 12 KS

 1912. Fabrika gasnih motora Deutz

 Diesel motor bez kompresora i direktnim ubrizgavanjem goriva
 Efektivni stepen iskorištenja 30%
 Snaga: 100 KS

 1921. Hesselmann – motor

 Ubrizgavanje goriva pod visokim pritiskom
Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/20
Historijski pregled

 1924. Prvi automobil pogonjen Dieselovim motorom s

direktnim ubrizgavanjem goriva (danas popularni DI)
proizveden u tvornici MAN.

Preduslov za prvi DI motor je

bila pumpa za ubrizgavanje
goriva koju je izradio Robert
BOSCH (1861.-1942.)

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/21

Historijski pregled

 Henry Ford (1863.-1947.), američki industrijalac, pustio je

1913. godine u svojoj tvornici u Highland Parku (blizu Detroita,
SAD) u pogon svoj novi izum: prvu montažnu traku za
proizvodnju automobila

 proizvodibio je FORDov
Model T. Od 1908. do 1927.
godine proizveden je ukupno
u 15 milijuna primjeraka.

 Prodajna cijena FORDa T

1908. godine bila 850 $,
dok se 1925. prodavao po
cijeni od samo 260 $.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/22

Historijski pregled

 1935.; Prof. dr. Ferdinand Porsche (1875.-1951.) i

 prototip prvog Volkswagenovog automobila, kasnije popularne bube,
zrakom hlađeni 4-cilindarski bokser motor, 985 cm3, 16 kW kod 3000
min-1, masa praznog vozila 600 kg, 103 km/h.
 Proizvodnja je započela tek nakon Drugog svjetskog rata, u tvornici u
Wolfsburgu.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/23

Historijski pregled

 1955., Citroën je svojim automobilom DS 19 izazvao pravu

senzaciju na automobilskom sajmu u Parizu.
 Ispod futurističke karoserije s velikim razmakom osovina (3125 mm)
bilo je skriveno više tehničkih novina nego ikada ranije:
 jedinstveni hidropneumatski ovjes,

 prednji pogon, servo-volan, servo-kočnice itd.

 U prvih 45 minuta bilo je prodano 749, do kraja dana 12.000 a do

kraja sajma 80.000 primjeraka ovog automobila.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/24

Historijski pregled

 1959. Rotacioni motor NSU-WANKEL, izumitelja Felixa Wankela

(1902.-1988.),
 Proces u motoru je četverotaktni sa stranim paljenjem (OTTO) a gasovi
nastali sagorijevanjem djeluju na okretni trokutasti rotor koji okreće
glavno vratilo, tako da se odmah proizvodi okretno gibanje.

 motor s dva rotora razvijao je

snagu od 85 kW a ugrađivao se u
automobil RO.80.
 Nakon uspješnog otklanjanja
početnih nedostataka serijska je
proizvodnja u tvornici NSU ipak
obustavljena 1977. godine.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/25

Historijski pregled

 1846., Robert W. Thomson

 Prva guma napunjena zrakom

1888. John Boyd Dunlop (1840.- 1921.),

 Irskiveterinar i pronalazač, napravio gume napunjene
zrakom, za bicikl svoga sina da bi mu povećao
udobnost i brzinu

 1889. Dunlop je u Londonu

osnovao tvrtku Dunlop Rubber
Company Ltd. koja je u početku
proizvodila gume za bicikle i
automobile, a kasnije i druge
gumene proizvode. 1/26
Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij
Klasifikacija i podjela vozila

 Današnji stepen razvoja motornih vozila odlikuje se

proizvodnjom vrlo širokog spektra različitih vrsta, tipova i
katergorija vozila.
 Savremena vozila odlikuju se velikom složenošću mehanizama koji se
nalaze na njima.
 Posebno treba istaknuti automatizaciju i elektronsko upravljanje
pojedinih procesa na vozilu sa ciljem zadržavanja njegove
konkurentnosti.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/27

Klasifikacija i podjela vozila

 Karakteristike vozila se mogu podijeliti u četiri grupe, i to:

 performanse, koje obuhvataju energetske, eksploatacione i ekološke
karakteristike vozila,

 pouzdanost, koja obuhvata sve one parametre kvaliteta, koji se odnose

na mogućnost nesmetanog obavljanja svih funkcionalnih zadataka u
toku eksploatacije u svim radnim uslovima,

 ekonomičnost, koja obuhvata sve elemente, koji se odnose na

ekonomsku opravdanost korištenja vozila i

 bezbjednost, koja obuhvata sve one komponente kvaliteta, koje se

odnose na stepen sigurnosti korištenja vozila sa stanovišta vozača,
putnika i okoline u najširem smislu riječi.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/28

Klasifikacija i podjela vozila

 Postoji jako mnogo načina klasifikacije vozila

 Klasifikacija prema namjeni
 Putna i bezputna

 Putnička

 Teretna

 Radna

 Specijalna

 Klasifikacija za potrebe definisanja jedinstvenih uslova za homologaciju

vozila (ECE pravilnici)
 Pojedinim kategorijama i potkategorijama dodijeljene slovne i brojne
oznake
 L1, L2, …

 M1, M2, M3, …

 N1, N2, N3, …

 O1, O2, O3, …

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/29
Klasifikacija i podjela vozila
 Pri vršenju klasifikacije vozila važno je koristiti standardizovane oblike i
pored klasifikacije navesti po kojem referentnom dokumentu je izvršena
klasifikacija
 Moguće je porediti i naći analogije pri potrebama za korištenjem
drugih načina klasifikacije

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/30

Klasifikacija i podjela vozila

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/31

Klasifikacija i podjela vozila
 BAS ISO 3833 Cestovna vozila-Tipovi-Termini i definicije - Izvodi

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/32

Klasifikacija i podjela vozila
 BAS ISO 3833 Cestovna vozila-Tipovi-Termini i definicije - Izvodi

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/33

Klasifikacija i podjela vozila
 BAS ISO 3833 Cestovna vozila-Tipovi-Termini i definicije - Izvodi

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/34

Klasifikacija i podjela vozila
 BAS ISO 3833 Cestovna vozila-Tipovi-Termini i definicije - Izvodi

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/35

Klasifikacija i podjela vozila
 BAS ISO 3833 Cestovna vozila-Tipovi-Termini i definicije - Izvodi

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/36

Klasifikacija i podjela vozila
 BAS ISO 3833 Cestovna vozila-Tipovi-Termini i definicije - Izvodi

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/37

Klasifikacija i podjela vozila
 BAS ISO 3833 Cestovna vozila-Tipovi-Termini i definicije - Izvodi

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/38

Klasifikacija i podjela vozila

 U okviru ECE propisa izvršena je posebna klasifikacija

cestovnih vozila koja se koristi u Evropi, npr.:
 Kategorija L: motorna vozila sa manje od četiri točka. Ova kategorija se
dijeli u pet potkategorija i to:
 kategorija L1 su vozila sa dva točka, čija radna zapremina motora
nije veća od 50 cm3, a maksimalna konstruktivna brzina nije veća
od 40 km/h,
 kategorija L2 su vozila sa tri točka, čija je radna zapremina motora
veća od 50 cm3, a maksimalna konsturktivna brzina ne prelazi 40
km/h,
 ...

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/39

Klasifikacija i podjela vozila

 U okviru ECE propisa izvršena je posebna klasifikacija

cestovnih vozila koja se koristi u Evropi, npr.:
 Kategorija M: motorna vozila sa najmanje četiri točka ili sa tri točka i
najvećom masom iznad 1000 kg, koja služe za prevoz putnika. Ova
kategorija dijeli se u četiri potkategorije, i to:
 kategorija M1 (a) su vozila koja imaju tri ili pet vrata i bočne prozore
iza vozača, a čija maksimalna masa opterećenog vozila ne prelazi
3.500 kg, izrađena prvenstveno za prevoz putnika, ali koja mogu biti
preuređena i djelomično za prevoz tereta,
 ...

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/40

Klasifikacija i podjela vozila

 U okviru ECE propisa izvršena je posebna klasifikacija

cestovnih vozila koja se koristi u Evropi, npr.:
 Kategorija N: motorna vozila sa najmanje četiri točka ili vozila sa tri
točka čija je maksimalna masa iznad 1000 kg, a koja se u oba slučaja
koriste za prevoz tereta, dijele se u tri potkategorije, i to:
 kategorija N1 su vozila za prevoz tereta, čija najveća masa
opterećenog vozila nije veća od 3.500 kg,
 kategorija N2 su vozila za prevoz tereta, čija je najveća masa
opterećenog vozila iznad 3.500 kg, ali ne iznad 12.000 kg i
 kategorija N3 su vozila za prevoz tereta sa najvećom masom
opterećenog vozila iznad 12.000 kg.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/41

Klasifikacija i podjela vozila

 U okviru ECE propisa izvršena je posebna klasifikacija

cestovnih vozila koja se koristi u Evropi, npr.:
 Kategorija O: ovdje spadaju prikolice i poluprikolice. Dijele se u četiri
podgrupe:
 kategorija O1 su prikolice sa jednom osovinom, čija najveća masa
opterećene prikolice nije veća od 750 kg,
 kategorija O2 su prikolice čija najveća masa opterećene prikolice
nije veća od 3.500 kg, sa izuzetkom prikolica kategorije O1,
 kategorija O3 su prikolice čija je najveća masa opterećene prikolice
iznad 3.500 kg, ali ne iznad 10.000 kg i
 kategorija O4 su prikolice čija je najveća masa opterećene prikolice
iznad 10.000 kg.

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/42

Klasifikacija i podjela vozila

 Pored navedenih postoje još niz drugih kalsifikacija i podjela

vozila
 U svrhu registracije
 Takmičenja
 ....

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/43

Osnovni sistemi cestovnog motornog vozila

1 - motor, 2 - spojnica, 3 - mjenjač, 4 - razvodnik, 5 - kardan, 6 - kardan, 7 - glavni prenos sa

diferencijalom (zadnji), 8 - glavni prenos sa diferencijalom (prednji), 9 - točak, 10 - elastični
element sa amortizerom, 11 - poluosovina (kardan) na prednjem dijelu, 12 - poluosovina (kardan)
na zadnjem dijelu, 13 - centralna procesorska jedinica, 14 - karoserija

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/44

Osnovni sistemi cestovnog motornog vozila

1 - motor, 2 - spojnica, 3 - mjenjač, 4 - kardansko vratilo, 5 - glavni prenos i diferencijal,

6 - ram (šasija), 7 - elastični element (lisnati gibanj), 8 - točak
Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/45
Osnovni sistemi cestovnog motornog vozila

 Nadgradnje

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/46

Osnovni sistemi cestovnog motornog vozila

 Nadgradnje

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/47

Osnovni sistemi cestovnog motornog vozila

Cestovna vozila – 2017/2018 – IV semestar I ciklusa studija – Bsc studij 1/48