PREGLED STANJA NA JEDINSTVENOM TRŽIŠTU EUROPSKE UNIJE -

PRIMJENA SUSTAVA JAVNE NABAVE U EUROPSKOJ UNIJI

U članku se prenosi sadržaj izvještaja Europske komisije o pregledu stanja na jedinstvenom tržištu
Europske unije, u dijelu koji se odnosi na javnu nabavu. Izvještaje Europska komisija objavljuje na svojoj
Internet stranici od 2013. godine koji s godinama postaju detaljniji, a najsveobuhvatniji je zasigurno
ovaj iz 2016. godine.1

1 Uvod
U srpnju 2017. objavljen je na web stranici Europske komisije2 dokument o pregledu stanja na
jedinstvenom tržištu Europske unije. Europska komisija nadzire izvedbu država članica Europske unije
i europskog gospodarskog prostora kroz različite elemente i područja, a jedno od njih je i javna nabava3.
Jedinstveno tržište uređeno je nizom propisa na razini Europske unije ali i na razini nacionalnih
zakonodavstava.

Jedinstveno tržište ne bi trebalo postojati samo na papiru već i u stvarnosti i to za sve one fizičke i
pravne osobe koje žele raditi, putovati, kupovati, investirati ili sklapati poslove preko granice. Kako bi
se to postiglo potrebno je učinkovito upravljanje jedinstvenim tržištem od strane Europske komisije i
država članica Europske unije i europskog gospodarskog prostora, kao i učinkovita implementacija „na
terenu“ u državama članicama. Cilj ovog dokumenta jest dobiti pregled praktičnog upravljanja
jedinstvenim tržištem u raznim područjima. Pregled stanja se odnosi na cijelu 2016. godinu (osim
pokazatelja [3] koji se odnosi na 2015.).

Na javnu nabavu (nabava robe, radova ili usluga od strane javnih/sektorskih naručitelja, dalje u tekstu:
naručitelj) otpada preko 14% bruto društvenog proizvoda Europske unije te je razumljivo kako je to
područje regulirano propisima kako bi se osiguralo da javni sektor dobije najbolju vrijednost za novac
i da se poštuju tri ključna načela: jednaki tretman, zabrana diskriminacije i transparentnost.

2 Izvedba prema pokazateljima

Prateći statističke informacije može se vidjeti kakve su države članice Europske unije u izvedbi kada su
u pitanju ključni aspekti javne nabave. Iako ovi pokazatelji predstavljaju pojednostavljeni prikaz ipak
ističu osnovne aspekte tržišta javne nabave pojedinih zemalja. Svi pokazatelji se temelje na objavama
u Tenders Electronic Daily (TED) u odnosu na primjenu klasične4 i sektorske5 direktive i direktive za
područje obrane i sigurnosti.6

1
Autorica: Kristina Zovko, dipl. iur, Grad Zagreb. Stavovi iznijeti u članku osobni su stavovi autorice i ne odražavaju
stavove institucije u kojoj je zaposlena.
2
http://ec.europa.eu/
3
http://ec.europa.eu/internal_market/scoreboard/performance_per_policy_area/public_procurement/index_
en.htm
4
Direktiva 2014/24/EU.
5
Direktiva 2014/25/EU.
6
Direktiva 2009/81/EZ.

1
→ Pokazatelj [1] – Jedan ponuditelj
Ovaj pokazatelj odražava nekoliko aspekta nabave, uključujući natjecanje i birokraciju. Bolje je kad ima
više ponuditelja, budući da to znači da naručitelji imaju više opcija i mogu dobiti bolju vrijednost za
novac. Njime se mjeri udio dodijeljenih ugovora gdje je u postupku nabave bio samo jedan ponuditelj
(okvirni sporazumi nisu uključeni jer se na njih primjenjuju drugačiji obrasci objave).

U 2016. godini preko 20% postupaka javnih nabava u kojima je sudjelovao samo jedan ponuditelj imale
su Bugarska, Češka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska,
Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Slovačka.

→ Pokazatelj [2] - Bez poziva na nadmetanje

Ovaj pokazatelj odražava nekoliko aspekata javne nabave, uključujući transparentnost i natjecanje.
Poziv na nadmetanje čini proces odabira transparentnim i povećava stupanj natjecanja što vodi prema
boljoj vrijednosti za novac. Njime se mjeri udio postupaka nabave u kojima se pregovaralo s
gospodarskim subjektima bez objave poziva na nadmetanje. Zemlje koje su u 2016. godini imale preko
10% postupaka javnih nabava bez poziva na nadmetanje bile su Bugarska, Češka, Estonija, Cipar,
Latvija, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Manje od 5% takvih postupaka imale su Belgija, Njemačka,
Irska, Grčka, Francuska, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija, Portugal, Švedska, Ujedinjeno
kraljevstvo, Norveška i Island.

2
→ Pokazatelj [3] - Postotak objave
Ovaj pokazatelj prikazuje vrijednost nacionalne javne nabave koja je bila objavljena gospodarskim
subjektima. Što je postotak objave veći to je rezultat bolji jer omogućuje većem broju gospodarskih
subjekata da se nadmeću, što isto tako dovodi do bolje vrijednosti za novac. Također predstavlja bolju
transparentnost jer je više informacija dostupno javnosti. Njime se mjeri vrijednost nabave koja je
objavljena u TED-u kao dio nacionalnog bruto društvenog proizvoda. Rezultati se temelje na podacima
iz 2015, ne 2016, zbog odgođene dostupnosti podataka o društvenom bruto proizvodu. Svi detalji i
metodologija izračuna ovog pokazatelja dostupni su u godišnjem izvještaju o pokazateljima u javnoj
nabavi Europske komisije.

3
→ Pokazatelj [4] - Zajednička nabava
Ovaj pokazatelj prikazuje podatak koliko često naručitelji zajednički nabavljaju robu/radove/usluge.
Kupovanje na veliko često omogućuje puno bolje cijene kao i priliku da se izmijeni know-how. Iako nisu
sve vrste nabave prikladne za zajedničku nabavu, jako niski postoci zajedničke nabave ukazuju na
propuštene prilike. Ovaj pokazatelj mjeri udio postupaka nabave s više od jednog naručitelja. Ispod
10% ovakvih nabava u 2016. godini imale su Belgija, Češka, Njemačka, Estonija, Francuska, Litva,
Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka,
Švedska.

→ Pokazatelj [5] - Kriterij odabira

Kako naručitelji odabiru gospodarske subjekte s kojima u konačnici sklapaju ugovore o javnim
nabavama je ono što predstavlja ovaj pokazatelj. Konkretno, mjeri se donošenje odluka temeljem
najniže cijene i temeljem uzimanja u obzir i kvalitete, odnosno ekonomski najpovoljnije ponude. Odabir
kriterija ovisi o tome što se kupuje, no preveliko oslanjanje na cijenu pokazuje koji su drugi kriteriji
mogli biti korišteni pa tako i provedena bolja nabava. Mjeri se samo udio postupaka u kojima je kriterij
odabira bila najniža cijena. Zemlje u kojima je to u 2016. bio slučaj preko 80% su: Češka, Grčka,
Hrvatska, Cipar, Litva, Malta, Rumunjska i Slovačka.

4
→ Pokazatelj [6] - Vrijeme donošenja odluka
Ovim pokazateljem se mjeri vrijeme koje je potrebno naručiteljima prilikom donošenja odluka.
Dugotrajni postupci nabava su loši jer su skupi i uzrokuju nesigurnost kako za naručitelje tako i za
gospodarske subjekte/ponuditelje. Mjeri se vrijeme između roka za dostavu ponuda i dodjele ugovora.
Kako bi se dobila usporedivost uzete su u obzir samo objave u otvorenim postupcima javne nabave,
odnosno nisu uzeti u obzir okvirni sporazumi. Zemlje u kojima je bilo potrebno preko 120 dana za
donošenje odluke u 2016. bile su: Češka, Grčka, Italija i Slovačka.

→ Pokazatelj [7] - Nedostatak vrijednosti (iznosa) ugovora

Ovim pokazateljem se ukazuje kada naručitelji, suprotno propisima, ne objavljuju dovoljno podataka o
postupcima nabava. Niži pokazatelj je bolji jer znači da gospodarski subjekti mogu donijeti bolje odluke
vezane uz njihove ponude koje namjeravaju dostaviti naručiteljima, a građani znaju kako se troši njihov
novac. Mjeri se udio ugovora dodijeljenih bez objave podataka o njihovoj vrijednosti (okvirni sporazumi
nisu uključeni zbog drugačijih obrazaca). Iznad 3% ovakvih objava u prethodnoj godini imale su: Belgija,
Njemačka, Danska, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija,
Portugal, Finska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island i Norveška.

5
→ Pokazatelj [8] – Nedostaci u pozivu na nadmetanje
Ovaj pokazatelj ukazuje na propuste naručitelja učinjenih prilikom objava, odnosno ne pružanju
dovoljno informacija o svojim aktivnostima u postupcima javnih nabava. Niži postotak je bolji jer znači
da građani i poduzetnici mogu razumjeti kako su pojedini ugovaratelji odabrani. Njime se mjeri udio
objava o sklopljenim ugovorima za koje je bio objavljen poziv na nadmetanje, ali nije jasno koji je naziv
tog poziva ili koji su bili uvjeti. Preko 3% takvih objava imale su u 2016. sljedeće zemlje: Belgija,
Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Irska, grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Litva, Malta,
Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska, Ujedinjeno
Kraljevstvo i Nizozemska.

→ Pokazatelj [9] - Nedostatak evidencijskog broja

Ovaj pokazatelj ukazuje na činjenicu da naručitelji nisu pružili dovoljno podataka o svojim postupcima
nabava. Niži postotak je bolji, jer su evidencijski brojevi ključni za razumijevanje tko nabavlja od koga
kroz razne postupke nabava. Njime se mjeri udio postupaka koji nisu sadržavali evidencijski broj. Ispod
3% takvih objava u prethodnoj godini imale su: Belgija, Estonija, Hrvatska, Litva, Mađarska i Slovačka.

6
→ Tablica s popisom svih pokazatelja

[1] Jedan ponuditelj ≤10% > 20%

[2] Bez poziva na nadmetanje ≤ 5% ≥ 10%

[3] Postotak objave >5% < 2,5%

[4] Zajednička nabava ≥ 10% < 10%

[5] Kriterij odabira ≤ 80% > 80

[6] Vrijeme donošenja odluka ≤ 120 dana > 120 dana

[7] Nedostatak vrijednosti (iznosa) ugovora ≤ 3% > 3%

[8] Nedostaci u pozivu na nadmetanje ≤3% > 3%

[9] Nedostatak evidencijskog broja ≤3% > 3%

→ Zemljopisna karta EU-a s pregledom pokazatelja ovisno o uspješnosti

Iznad 90% 80% - 90% Ispod 80%

(zadovoljavajuće) (prosječno) (nezadovoljavajuće)

Cjelokupna izvedba temelji se na prosjeku svih devet

pokazatelja.
„Izvedbom“ se mjeri da li naručitelji dobiju najbolju
vrijednost za novac. Poput svih pokazatelja tako i ovi
pokazatelji pojednostavljuju realnost.
Na njih također utječu posebni faktori pojedine zemlje
poput podatka što se zapravo nabavlja, strukture
ekonomije, odnosa između različitih opcija nabave, a što
nije uzeto u razmatranje

Neki aspekti javne nabave, tijekom provođenja ove analize, u potpunosti su izuzeti ili su uzeti u obzir
samo indirektno, poput korupcije, administrativnog opterećenja i profesionalizma. Pregled stanja
pruža niz korisnih informacija, ali ipak daje samo djelomičan pregled stvarnog stanja u javnoj nabavi
država članica EU-a.

Za sveobuhvatniju analizu kvalitete sustava javne nabave unutar svake pojedinačne zemlje članice EU-
a, bilo bi potrebno više vrsta statističkih podataka, a koji podatci se nažalost ne nalaze u TED-u. U

7
svakom slučaju ovakav prikaz pokazatelja kvalitete sustava javne nabave daje informativnu sliku
čitatelju o stanju javne nabave u EU.

3 Zaključno
Klasičnu i sektorsku direktivu te direktivu o koncesijama7 u svoja nacionalna zakonodavstva prenijelo
je 19 država članica. Ovim direktivama se pojednostavljuju postupci javne nabave, povećava se
vrijednost za novac i poboljšava se pristup javnim nabavama malim i srednjim poduzećima.

E-nabavom se ostvaruju velike uštede. Digitalizacijom javne nabava olakšan je pristup gospodarskim
subjektima tržištu javne nabave i doprinosi se modernizaciji javne administracije. Direktiva o
elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi8 omogućuje izmjenu podataka (informacija) između
zemalja Europske unije.

Prioriteti predstavljaju unapređenje neophodne potpore implementaciji novih direktiva, uključujući

potpunu tranziciju na dostavu elektroničke ponude od 2018. Osigurati da se direktive implementiraju
strateški. Potrebno je povećati transparentnost i učinkovitost javne nabave boljom uporabom
podataka, postavljanjem dobrovoljnog ex-ante mehanizma za velike infrastrukturne projekte i potpora
nacionalnim revizijskim (žalbenim) tijelima.

Potrebno je pristupiti pregovaranje o otvaranju tržišta javne nabave i smanjenju administrativnih

opterećenja s ključnim partnerima Europske unije poput Australije, Kine, Japana, Meksika i Sjedinjenih
američkih država. Promicati regulatornu konvergenciju osobito s Brazilom, Indijom, Ukrajinom i
potencijalno Turskom.

BILTEN JAVNE NABAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

POSTANITE PRETPLATNIK BILTENA ZA 2018. GODINU

– saznajte danas informacije koje već sutra možete primijeniti u praksi!

• Godišnja pretplata u 2018, internet izdanje

po cijeni od 1.160,00 kuna plus PDV.
• Polugodišnja pretplata u 2018, internet
izdanje po cijeni 680,00 kuna plus PDV.

• Kako do pretplate na Bilten? Jednostavno.

Sve informacije dostupne su ovdje:
www.biltenjavnenabave.hr

7
Direktiva 2014/23/EU.
8
Direktiva 2014/55/EU.