Professional Documents
Culture Documents
Ishrana Novorodjenceta
Ishrana Novorodjenceta
Ishrana Novorodjenceta
UVOD..............................................................................................................................................2
1. PRIRODNA ISHRANA..............................................................................................................3
1.1. ODBIJANJE OD DOJENJA................................................................................................5
2. ADAPTIRANA MLIJEČNA FORMULA...................................................................................6
3. KRAVLJE MLIJEKO..................................................................................................................8
4. ZNAKOVI PREMALO ILI PREVIŠE HRANE.........................................................................9
ZAKLJUČAK................................................................................................................................10
5. LITERATURA...........................................................................................................................11
Ishrana novorođenčč eta
UVOD
Prva godina je period izuzetnog rasta i promjena, kada novorođenčad obično utrostruči svoju po-
rođajnu tjelesnu masu i poveća tjelesnu visinu za trećinu. Bebe nauče da drže glavu, koriste ruke,
sjede, stoje i puze. Neki mališani čak počinju da hodaju prije navršenih godinu dana.
Novorođene bebe možda izgledaju bespomoćno, ali i maju razvijene važne sposobnosti koje im
omogućavaju da jedu i rastu. One mogu da nađu bradavicu i da sisaju. Takođe, mogu da iskažu
svoju potrebu za hranom. Mogu da usklade sisanje, gutanje i disanje na način koji im omogućava
da se efikasno hrane.
Mogu da vare i apsorbuju hranljive sastojke koji su potrebni za njihov rast i razvoj. Sve ove spo-
sobnosti su ključne za preživljavanje.
Ipak, u tim ranim mjesecima života, bebine fizičke mogućnosti su vrlo ograničene. Kontrola vra-
ta i trupa je slaba. U prva dva mjeseca beba još ne može sama da drži glavu. Nema kontrolu ruku
prije navršenih šest do osam nedjelja, kad počinje da udara stvari, a predmete počinje da hvata
tek kasnije.
Majčino mlijeko ili mliječna formula obezbjeđuju adekvatne količine i proporciju proteina, ma-
sti, ugljenih hidrata i drugih nutrijenata za prve mjesece života.
2
Ishrana novorođenčč eta
1. PRIRODNA ISHRANA
Dojenje je najpoželjniji način ishrane beba, osim u slučajevima kada kod mame ili bebe postoje
medicinske kontraindikacije za dojenje (postoje razlozi zbog čega to nije moguće).
Ako beba ne sisa, jedini prihvatljiv način ishrane je adaptirana mliječna formula.
Kravlje mlijeko ne treba davati odojčadi do navršenih dvanaest mjeseci. Idealno je da beba
isključivo sisa četiri do šest mjeseci, a da se potom počne sa uvođenjem druge hrane.
Dojenje može da se nastavi do kraja prve godine, ali i duže, ako to odgovara mami i bebi.
Majčino mlijeko idealno zadovoljava bebine nutritivne potrebe.
Dojene bebe ređe imaju infekcije (respiratorne i gastrointestinalne). Humano mlijeko i kolostrum
sadrže dva proteina (laktoferin i lizozim) koji doprinose prevenciji bolesti. Laktoferin spriječava
razmnožavanje nekih štetnih bakterija, a lizozim ih napada i uništava.Laktoferin takođe služi i
kao faktor koji pomaže razvoj i sazrijevanje sistema za varenje. Postoji evidencija da bebe koje
sisaju lakše prihvataju drugu hranu, jer ukusi neke hrane koju jede majka dojilja prolaze kroz
mlijeko i tako postaju prepoznatljivi bebi.
Dojenje je idealan način ishrane jer obezbeđuje optimalan rast i razvoj, kao i imunološku i psiho-
lošku korist.
Majčino mlijeko je lako svarljivo, a količina i kvalitet proteina u njemu su odgovarajući zbog
proteina surutke, koji su lakše svarljivi od kazeina u kravljem mlijeku. Majčino mlijeko sadrži
odgovarajuće hranljive sastojke u količinama koje su potrebne bebi. Mijenja se kako beba raste, i
štiti je od bolesti i infekcija.
Osim toga, prevenira alergiju i juvenilni dijabetes, a visok sadržaj laktoze i vitamina C potpo-
maže resorpciju gvožđa.
Majčino mlijeko sadrži manje količine kalcijuma, fosfora, natrijuma, kalijuma i proteina nego
kravlje, pa je lakše za bebine bubrege. Na taj način se smanjuje i mogućnost dehidracije.
Esencijalne masne kiseline prisutne u majčinom mlijeku potpomažu razvoj mozga i doprinose
boljem vidu.
Bolja je resorpcija masti u poređenju sa kravljim mlijekom.
Enzim laktaza u majčinom mlijeku povećava resorpciju mliječnog šećera - laktoze, a velike ko-
ličine laktoze doprinose razvoju crijevne flore.
Ne postoji rizik da se beba prejede, jer se majčino mlijeko menja u toku podoja, lučeći pri kraju
više masti koje imaju zasićujuću ulogu.
3
Ishrana novorođenčč eta
bržem vraćanju na telesnu težinu prije trudnoće, a reproduktivni organi se brže vraćaju u normal-
no stanje.
Koncentracija sastojaka u mlijeku varira kako kod različitih žena, tako i kod jedne iste žene. Ma-
lo je poznato da je sastav mlijeka drugačiji posle produženog dojenja od šest mjeseci, nego u ra-
noj laktaciji. Mast je najpromenljiviji sastojak. Promjena količine unijete masti u majčinoj ishra-
ni nema uticaja na količinu masti u majčinom mlijeku, međutim, vrsta unijete masti utiče na ma-
sne kiseline u mlijeku.
Mnoge žene su u stanju da doje svoje bebe. Ali, dojenje zahtjeva vrijeme i strpljenje. Što češće
beba sisa, stvara se više mlijeka. Tokom prvih dva do sedam dana majka luči kolostrum, prvo
mlijeko, koje obezbeđuje sve što je bebi potrebno. Sljedeće dve nedjelje luči se prelazno mlijeko,
da bi u trećoj nedjelji mlijeko sazrelo. Posle šest nedelja, zdravo novorođenče rođeno na vrijeme
u stanju je da samo reguliše svoj unos mlijeka, normalnim uspostavljanjem i prekidanjem podo-
ja.
Majčino mlijeko može da se ostavi u sterilisanim bočicama u frižideru do 24 sata, ili da se dubo-
ko zamrzne - do šest mjeseci. Da bi se zagrejalo, treba ga staviti u sud sa toplom vodom. Mikro-
talasno zagrijevanje se ne preporučuje, jer može da dovede do opekotina u bebinim ustima, zbog
neujednačenog zagrijevanja. Takođe, mikrotalasi razgrađuju važne nutrijente u mlijeku.
4
Ishrana novorođenčč eta
Ne postoji idealno vrijeme za to. Uostalom, nije potrebno žuriti ako uživaju i beba i mama, pa se
dojenje može produžiti i do kraja druge godine. Odbijanje od dojenja treba sprovesti postepeno,
u trajanju od nekoliko nedjelja ili duže, jer je tako lakše i mami i bebi.
Počnite tako što ćete djetetu ponuditi bočicu ili šolju u vrijeme podoja. Beba će, inače, radije
prihvatiti bočicu od nekog drugog, nego od majke. Kad beba prihvati promjenu, zamjenite po je-
dan podoj svakih nekoliko dana. Ako je odbijete prije navršenih devet, odnosno dvanaest mjese-
ci, zamjena bi trebalo da bude adaptirana mliječna formula.
5
Ishrana novorođenčč eta
Adaptirana mliječna formula je sljedeći najbolji izbor posle majčinog mlijeka. Kod izostanka do-
jenja, mliječna formula obogaćena gvožđem je podesna zamjena za novorođenče rođeno na
vrijeme.
Iako mliječne formule po sastavu nisu identične sa majčinim mlijekom, tako su koncipirane da
mogu da zadovolje nutritivne potrebe u ovom uzrastu. Inače, koriste se ili kao zamjena, ili kao
dopuna za majčino mlijeko (odnosno kad majke ne doje, ili nemaju dovoljno mlijeka).
Postoji nekoliko tipova formula. Svaka ima drugačiju namjenu, ali sve obezbeđuju zdravu hranu
za bebu. Formule su specijalno napravljene da udovolje bebinim nutritivnim potrebama, i to od
modifikovanih proteina iz kravljeg mlijeka, sa dodatkom mliječnog šećera (laktoze), masti, vita-
mina i minerala. Ovi sastojci veoma liče na komponente majčinog mlijeka.
Najbolje je ponuditi formulu obogaćenu gvožđem, da bi se nadoknadila ona količina gvožđa koju
obezbeđuje majčino mlijeko, i da bi se formula približila potrebnom modelu obroka.
Formulu na bazi soje, zatim na bazi kravljeg mlijeka bez laktoze, kao i specijalne formule - pre-
poručuje isključivo ljekar, jer su namijenjene za ishranu kada postoje određeni problemi.
Kod formule proizvedene od kravljeg mlijeka su modifikovane masti, ugljeni hidrati i nivo pro-
teina. Dodati su vitamini i minerali kako bi bila hranljivija i svarljivija.
Formula na bazi soje koristi sojine proteine umesto onih iz kravljeg mlijeka i preporučuje se be-
bama kod kojih postoji intolerancija laktoze (nepodnošenje mliječnog šećera) ili alergija na hra-
nu.
6
Ishrana novorođenčč eta
Neke studije pokazuju da odojčad na vještačkoj ishrani dobija u težini brže od dojene odojčadi,
što je tendencija koja može da posluži kao postulat da će vještački hranjene bebe kasnije u životu
biti gojazne. To je moguće ako onaj ko hrani bebu odlučuje kad će biti kraj obroka. Mnogo puta
se insistira da se popije svo mlijeko iz bočice. Nasuprot tome, majka koja doji dozvoljava da be-
ba sama odredi kraj podoja, jer nije u stanju da izmjeri količinu posisanog mlijeka.
7
Ishrana novorođenčč eta
3. KRAVLJE MLIJEKO
Većina formula je napravljena na bazi kravljeg mlijeka. To, međutim, ne znači da je neadaptirano
kravlje mlijeko dobra hrana za bebe. Ono je nepodesna hrana u prvih šest do dvanaest mjeseci,
jer ne obezbeđuje sve neophodne hranljive materije, siromašno je gvožđem, a bioiskoristivost
gvožđa u njemu je suviše niska da bi se zadovoljile bebine potrebe.
Osim toga, kravlje mlijeko može kod neke dece da izazove gubitak male, ali značajne količine
krvi preko digestivnog trakta. To može izazvati anemiju, zbog nedostatka gvožđa – ozbiljan pro-
blem koji može da ima dugotrajne štetne efekte na bebino zdravlje i razvoj.
Visok sadržaj proteina, natrijuma, kalijuma i hlorida opterećuje bubrege odojčeta. Količina esen-
cijalnih masnih kiselina, kao i vitamina E, cinka i drugih mikroelemenata nije dovoljna za bebine
potrebe, tako da se može javiti njihov nedostatak. Razblaženo kravlje mlijeko može da uzrokuje
preterano konzumiranje proteina, jer se uzimaju velike količine da bi se zadovoljile kalorijske
potrebe.
8
Ishrana novorođenčč eta
Dok je beba još sasvim mala, ponekad je teško odrediti da li je dovoljno nahranjena. Ponekad
(naročito kod beba hranjenih adaptiranim mlijekom) se desi da se bebi daje više hrane nego što
joj je potrebno. Takođe, može se desiti da bebi treba više hrane od onoga koliko dobija.
Donosimo listu jednostavnih signala koji nam mogu pomoći da znamo da li je beba premalo,
odnosno previše nahranjena, ili da li ima drugih problema sa ishranom (kao što su alergije itd…)
Za bebe koje doje, ako prestanu sisati nakon 10 minuta ili manje.
Beba manje mokri, mijenjate tek četiri ili manje pelena dnevno. Ako je beba počela
spavati cijelu noć (ili veći dio noći), treba pojačati dnevne obroke. Kada beba cijelu
noć ne jede (odnosno ne pije) može blago dehidrirati i rjeđe mokriti.
Beba ima tek povremenu ili tvrdu stolicu u prvom mjesecu života.
Beba traži nešto za sisati nedugo nakon obroka.
Bebina koža postaje žuća (umjesto obratno) tokom prve sedmice života.
9
Ishrana novorođenčč eta
ZAKLJUČAK
Prva tečnost koja se stvara u dojkama nakon poroda naziva se kolostrum i predstavlja prvo
naoružavanje obrambenog sistema djeteta. I nakon toga, majčino mlijeko ostaje najbolja hrana za
dojenče, a pozitivan uticaj dojenje ima i na zdravlje majke.
Prednosti dojenja
Dojenje predstavlja prirodan način ishrane za novorođenče;
Majčino mlijeko je mikrobiološki čisto;
Majčino mlijeko ima standardni nutritivni sastav, a do danas nije razvijeno dojenačko
mlijeko koje bi imitiralo sastav majčinog mlijeka;
Jedino majčino mlijeko osigurava širok spektar anti-infektivnih sastojaka: makrofaga,
limfocita, imunoglobulina, laktoferina, lizozima, oligosaharida, faktora rasta, brojnih
enzima i mnogih drugih korisnih spojeva;
Iz majčinog mlijeka nedavno su izolirani i probiotici (dobre ili korisne bakterije);
Majčino mlijeko smanjuje rizik od probavnih, respiratornih i drugih infekcija (upale uha,
urinarnih infekcija, meningitisa), SIDS (sindroma iznenadne dojenačke smrti), alergija i
dijabetesa;
Dojena djeca imaju niži krvni tlak, manji rizik od razvoja pretilosti i nižu razinu kolesterola
u serumu;
Za većinu žena dojenje predstavlja ugodno iskustvo i pomaže pri uspostavljanju emocionalne
veze između majke i djeteta;
Majčino mlijeko je uvijek idealne temperature;
Majka uvijek može prijeći s dojenja na bočicu, ali ne i obrnuto;
Dojenje ima blagotvorni utjecaj zdravlje majke: brži je oporavak od poroda, lakši gubitak
suvišnih kilograma i postoji mogućnost kontrole začeća u prvih 6 mjeseci;
Dugoročne su prednosti dojenja u smanjenom riziku obolijevanja od karcinoma dojke i
jajnika, te u smanjenoj pojavi osteoporoze u menopauzi.
10
Ishrana novorođenčč eta
5. LITERATURA
- https://klokanica.24sata.hr/beba/dojenje/majcino-mlijeko-najbolja-hrana-za-vasu-bebu-
825
- http:// stetoskop.info/kako-hraniti-bebu-u-prvim-mesecima-2479-c72-contetn.htm
11