Professional Documents
Culture Documents
02 Portal Narativni Izvestaj o Kontroli Zemljiste B Topola 2017
02 Portal Narativni Izvestaj o Kontroli Zemljiste B Topola 2017
Na osnovu rezultata analiza 856 uzoraka zemljišta sa područja opštine Bačka Topola u 2017 godini
može se zaključiti da je plodnost zemljišta različita, što je (u manjoj meri) posledica različitih tipova zemljišta,
ali i (u većoj meri) različitog načina korišćenja, a posebno đubrenja, u poslednjih desetak godina. Zemljišta su
dominantno slabo alkalne i neutralne reakcije, i pažnju treba posvetiti sprečavanju dalje alkalizacije zemljišta,
izborom fiziološki kiselih azotnih đubriva (urea, AN, amosulfan ). Sadržaj humusa je dominantno iznad 3 %, ali
ga i dalje treba održavati i povećavati zaoravanjem žetvenih ostataka i organskim đubrenjem. Sadržaj
pristupačnog fosfora je kod najvećeg broja uzoraka na optimalnom nivou, a sadržaj kalijuma je dominantno u
rasponu od optimalnog, do visokog i omogućava značajnu racionalizaciju đubrenja ovim elementom.
Dobar sadžaj humusa i kalcijumkarbonata indirektno govori da ova zemljišta imaju dobar kvalitet i
dobru strukturu zemljišta, koja predstavlja jednu od važnijih fizičkih osobina zemljišta od koje zavisi vodni,
vazdušni i toplotni režim zemljišta, pristupačnost vode i hraniva, aktivnost rada mikroorganizama i mogućnost
razvoja korenovog sistema biljaka. Na osnovu hemijskih, fizičkih i bioloških osobina može se reći da ova
zemljišta imaju veliku proizvodnu vrednost i da daju visoke prinose ukoliko bude dovoljno vlage u toku
vegetacije za gajene biljne vrste.
Kod sadržaja pristupačnog fosfora analiza zemljišta je pokazala da se može izvršiti racionalizacija
njegove primena pogotovo što je evidentiran veliki broj parcela sa visokim sadržajem na kojima treba da se
primeni umereno umanjenje (vraća se 20-30 % manje od iznošenja fosfora biološkim prinosom). Na parcelama
sa vrlo visokim do štetnim sadržajem fosfora, ne treba primenjivati fosforna đubriva u periodu od 1-3 godine.
Na manjem broju parcela sa vrlo siromašnim i siromašnim sadržajem ovog elementa potrebno je od veoma
povećanog do umerenog povećanog đubrenja fosforom (od 10 do 50 % veće količine fosfora nego što se iznose
biološkim prinosom).
Kod sadržaja kalijuma analiza zemljišta omogućava da se kod velikog broja parcela sa visokim
sadržajem kalijuma potreba đubrenja umanji (vraća se samo 30-40 % od iznošenja biološkim prinosom). Na
parcelama sa vrlo visokim do štetnim sadržajem kalijuma, ne treba primenjivati kalijumova đubriva u periodu
od 1-3 godine.
Na osnovu svega navedenog može se zaključiti da bi ubuduće trebalo više raditi na edukaciji
proizvođača o značaju hemijske analize zemljišta i primene đubriva na osnovu analize i odredbama Sistema
kontrole plodnosti zemljišta i racionlane upotrebe đubriva.