Konstrukcija za + infinitiv u bosanskom jeziku

Časopis Pismo IV/1

Autor Vedad Smailagić

Gramatike bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika ne spominju ovu

konstrukciju za + infinitiv. Jezički stručnjaci koji su se dosta ranije bavili
lingvistikom ovakve konstrukcije proglasili su nepravilnim, tj. nenormiranim
jer su uvezene u srpskohrvatski književni jezik iz njemačkog/italijanskog
jezika. Umjesto ove konstrukcije za naš jezik se kao sretnije rješenje predlaže
konstrukcija za + glagolska imenica.

A konop mu je trebao da se spusti dolje, jer za skočiti odozgo, bogami,

nije samo bilo potrebno skupiti svu hrabrost, već i najveći dio ludosti.

A konop mu je trebao da se spusti dolje, jer za skok odozgo, bogami, nije

samo bilo potrebno skupiti svu hrabrost, već i najveći dio ludosti.

Međutim, u modernom bosanskom jeziku postoji dovoljno dokaza da se

ne upotrebljava uvijek glagolska imenica dok istovremeno autorima Hrvatske
gramatike ne smeta rijetkost i stilska obilježenost, a u modernoj upotrebi I
upitna prihvatljivost infinitivnih konstrukcija poput sljedeće:

Čuli su oni govoriti o jednoj čudnoj zemlji Šlarafiji, gdje pečene race i
pilići lete u usta čovjeku.

Sljedeći primjeri konstrukcija za + infinitiv pronađeni su u Korpusu

bosanskih tekstova (=KBT) i Hrvatskom nacionalnom korpusu (=HNK). HNK
raspolaže sa većim brojem tekstova pa su u članku iz tog razloga brojniji
primjeri iz ovog korpusa. Također, u primjerima se pojavljuju različiti tipovi
navedene konstrukcije. Jedna od onih koje prave distinkciju je i konstrukcija:
biti + pridjev + za + infinitiv.
Konstrukcija za + infinitive u bosanskom jeziku

Ali je dosadno, i mučno, i teško za podnijeti, pogotovo što najviše

napada tebe jer se zbog tebe nije orodio s emirom.
To je bilo degutantno za slušati.
Kamenica je ljeti najbolja za jesti.

Autor članka ponudio je dvije moguće transformacije ovih rečenica, pa

bi one u tom slučaju glasile:

Ali je dosadno, i mučno i teško se može podnijeti, pogotovo što najviše

napada tebe jer se zbog tebe nije orodio s emirom.
To je bilo degutantno a da bi ga se slušalo.

Ali je dosadno, i mučno i teško, pa se ne može podnijeti.

To je bilo degutantno pa se ne može slušati.

Iz ove druge transformacije vidi se modalnost ovih konstrukcija za +

infinitiv. Osim modalne ima i pasivno značenje i to ono koje ima tzv. se pasiv.

Sljedeći dodatak konstrukciji za + infinitiv bit će subjekt pa tako

imamo konstrukciju: subjekt + za + infinitiv. Izdvojili smo nekoliko
reprezentativnih primjera i za ovaj slučaj.

Kako je malena? Ovih dana (ona) nije baš za pohvaliti. (KBT)

Bez obzira na pripadnost pojedinoj stranci, za vjerovati je i nadati se da
će članovi vijeća na čelu s načelnikom smoći snage. (HNK)
Drukčije riječi i nisu bile za očekivati.

Vrativši se na polaznu tačku osnovne konstrukcije za + infinitive vidjet

ćemo da je u upotrebi je zajedno sa za + infintiv-frazom najčešći glagol
očekivati, ali uz njega tu su još: spomenuti, vjerovati, razmisliti, pohvaliti i
slični. U korpusu se pojavljuju i rečenice sa za + infinitiv uz kopulativni
glagol ostati:

Sad ostaje za riješiti dobavu plina. (HNK)

Konstrukcija za + infinitive u bosanskom jeziku

Ostaje nam samo za nadati se da će primorska sela jednog dana

potpuno oživjeti, a ovakve kolonije... (HNK)
Tko će cestu sanirati, ostaje za vidjeti. (HNK)

Za + infinitiv u ovim primjerima ima sintaksičku funkciju subjekatske

rečenice, a kod tranzitivnih glagola konkurira se pasivu.

Sad ostaje da se riješi dobava plina.

Ostaje nam samo da se nadamo da će primorska sela jednog dana
potpuno oživjeti.

Primjeri u kojima uz konstrukciju za + infinitiv imamo i glagol ostati

imaju modalno značenje tj. taj glagol ostati modificira značenje glagola u
infinitivu na sličan način kako to čine modalni glagoli te se čitava
konstrukcija u ovim slučajevima mora smatrati predikatom.

Mora se još riješiti dobava plina

Sintaksički gledano, konstrukcije za + infinitiv mogu biti dio

predikata. To je onda kad se pojavljuju zajedno sa glagolom biti, ostati koji
tada imaju modalnu funkciju.
Osim toga, ove konstrukcije mogu imati finalno značenje poput finalnih
rečenica, zatim kauzalno-posljedično značenje, kada se pojavljuju uz
predikativne pridjeve, te mogu biti i atributkse infinitivne konstrukcije.

Većinu ovih konstrukcija odlikuje pasivno značenje, te modalno

značenje obaveznosti ili dozvole

Za kraj, valjalo bi razmisliti o gramatičkoj prirodi riječi za. U ovoj

konstrukciji ne možemo za smatrati prijedlogom, jer priroda ove vrste riječi je
da odredi padež onoga što slijedi tj. imenice. Međutim, mi ovdje imamo
glagole namjesto imenica.

Kako u bosanskom, tako i u hrvatskom i srpskom nije uobičajeno da se

uz osnovni oblik glagola pojavljuje neka druga riječ kako imamo primjere u
engleskom jeziku: to do ili u njemačkom: zu machen. Ni ovo to ni zu nisu
Konstrukcija za + infinitive u bosanskom jeziku

prijedlozi nego su posebne riječi koje se navode uz infinitv glagola koji ne

zahtijevaju “čiste“ infinitive, kao što su to modalni glagoli i u tom slučaju ovu
partikulu, koja dolazi samo uz osnovni oblik glagola možemo nazvati
infinitivnom partikulom.