Izrada psihologijskog istraživanja – skripta

Faze u planiranju istraživačkog projekta (istraživački proces):

1. Planiranje
1.1. Izvori ideja za projekt (vlastita promišljanja, znanstvena literatura, drugi ljudi)
1.2. Pregled literature (iščitavanje literature, prepoznavanje i „kontrastiranje“ ideja,
kritička evaluacija i raspravljanje ideja
1.3. Formuliranje istraživačkih pitanja (uz uvažavanje teorijske utemeljenosti i
ranijih istraživačkih iskustava te uz definiranje istraživačkih konstrukta)
1.4. Odabir temeljnog metodološkog pristupa
1.4.1. Deskriptivni (anketiranje, opažanje, studije slučaja, simulacije stvarnosti)
1.4.2. Eksperimentalni (nezavisna/zavisna mjerenja, broj uključenih grupa,
identificiranje nezavisnih/zavisnih varijabli, formuliranje specifičnih hipoteza
(Ho), predviđanje prirode odnosa)
1.4.3. Korelacijski (odabir prikladnog korelacijskog nacrta, prepoznavanje i
operacionalizacija varijabli od interesa)
1.5. Evaluacija projekta (teorijska i znanstvena važnost)

2. Organiziranje (faza pretvaranja ideja u operativni plan)

2.1. Ograničavanje konstrukta
2.2. Operacionalizacija varijabli
2.3. Odluka o sudionicima istraživanja (vrsta)
2.3.1. Uzorak
2.3.1.1. Neprobabilistički (nije poznata vjerojatnost izbora neke osobe u uzorak)
→ tehnika snježne grude (mala, po nečemu posebna skupina – LGBTQ,
prvo odaberemo uski krug ljudi koji pripadaju skupini, a oni nam dovode
druge u uzorak), kvotni (unaprijed određene podgrupe važne za
istraživanje, jednaka zastupljenost kao u populaciji – u istom omjeru),
prigodni (pristupačniji, dostupniji – studenti), namjerni (pažnja na svakog
pojedinca uzetog u uzorak, odabrani prema prethodnim spoznajama ili
sukladno specifičnim istraživačim ciljevima
2.3.1.2. Probabilistički (postojanje znane/nenulte vjerojatnosti izbora svake
jedinice u uzorak) → jednostavni slučajni, slučajni sustavni (kao i
prethodni, ali odabir svakog i–tog pojedinca gdje je interval između
svakog od njih konstantan, ali početak mora biti slučajan, stratificirani
(svai član se pridruži jednoj i samo jednj strati, gdje će unuta strate oni biti
homogeni, a među stratama heterogeni, nakon podjele u strate, u svakoj se
radi jednostavno slučajno uzorkovanje), klaster (grozdovi, jedinice odabira
nisu pojedinci već skupine (grozdovi), biraju se skupine unutar kojih se
1
 ispituju svi članovi – moje, škole pa razredi u kojima će se ispitati svi
učenici), stupnjeviti (kao klaster, ali u više etapa dok se ne dođe do
konačnih klastera – to je zapravo ovo moje, prvo škole pa razredi), zonski
(isto kao prethodni, ali temelj uzorkovanja je zemljovid)
2.3.2. Pribavljanje suglasnosti (suglasnost etičkog odbora, nadležnog tijela i
sudionika – koji mogu u svakom trenutku odustati)
2.3.3. Izrada radnog plana
2.3.4. Izrada istraživačkog materijala (pripremanje svih instrumenata,
formuliranje uputa i postupka izbora sudionika, priprema svih obrazaca i
„informiranog pristanka“ u pisanom obliku)
2.4. Izrada plana analize
2.5. Pilot testiranje (evaluacija primjerenosti (procedura, metoda, materijala) i analiza
rezultata pilot istraživanja
2.6. Promjena i prilagođavanje izvornog plana s obzirom na dobivene rezultate pitol
testiranja

3. Provođenje (uzorkovanje sudionika, prikupljanje podataka testovima, upitnicima,

zadacima i kodiranje i organiziranje podataka)

4. Analiziranje
4.1. Pregled hipoteza i analiza plana
4.2. Peliminarna analiza (kodiranje podataka, računanje deskriptivne statistike,
evaluacija psihometrijskih karakteristika)
4.3. Napredna analiza (testiranje hipoteza, statički značajni rezultati)
4.4. Dodatne/nepredviđene analize
4.5. Sinteza dobivenih rezultata
4.6. Konzultacije (sa stručnjacima iz tog područja)

5. Izvješćivanje
5.1. Pregled dobivenih spoznaja
5.2. Slaganje s dosadašnjim istraživanjima, metrijske karakteristike, mogućnost
generalizacije rezultata, teorijske spoznaje

Vrste znanstveno istraživačkg izvješćivanja → radno izvješće, prikaz slučaja, izvorni

znanstveni članak, diplomski ili magistarski rad, disertacija, poster, pregledni članak, meta–
analiza

Temeljna svrha svakog oblika znanstveno istraživačkog izvješćivanja jest komuniciranje.

Kako se “komunicira” u znanstveno istraživačkom izvješćivanju? U zadanoj formi, a ne
slobodnim stilom! Potrebno je komunicirati imajući u vidu:
o cilj → što želiš postići svojim znanstvenim izvješćivanjem

2
 o publiku → čitatelj u pravilu ima informacija i znanja kao i ti, poznaje temu, ali
možda
ne i detalje kojima se baviš
o jasnoću → kao i svaki pisac složi sebi u glavi scenarij i „fabulu“ prije nego što
počneš pisati
o činjeničnu potporu → koristi se rezultatima kao „dokazima“, zbog čega bi ti netko
„vjerovao na riječ“?
o jezik i stil → „loše romane nitko ne kupuje, a poglavito one koji su pisani lošim
stilom“
o konzistentnost u pisanju → ako si pošao jednim putem idi njime do kraja

U znanstvenom izvješćivanju zadana forma ima sljedeće elemente:

o Naslov (ili neskrativni skup pojmova koji opisuje sadržaj izvještaja)

× indikativni (upućujući) naslov: „Povezanost samopoštovanja sa pojedinim
stilovima roditeljskog odgoja“
× informativni (obavješćujući) naslov: „Demokratski roditeljski odgojni stil
povezan je u najvećoj mjeri sa samopoštovanjem djece“

o Autor(i)
× ispod naslova navode se istraživači (autori) te njihova afilijacija
× postoji jasna pravila izmedu autora i contributora (koji su doprinijeli realizaciji
rada, ali nisu autori)
× contributorima se u pravilu zahvaljuje u odjeljku posvećenom zahvali ili
negdje u napomeni

o Sažetak
Klasični Strukturirani
Cilj Cilj
Postupak Ustroj istraživanja
Rezultati Sudionici
Zaključci Istraživački nacrt
Mjere kriterija
Rezultati
Zaključci

× strukturiranje sažetka vrlo je važno jer se njima najučinkovitije prenosi poruka

članka i pribavljaju zainteresirani čitatelji
× u pravilu je sastavni dio sažetka i navodenje ključnih riječi

o Ključne riječi

3
o Uvod (Što sam htio?)
× glavna svrha uvoda jest da kažete čitatelju zašto ste proveli istraživanje
odnosno zašto ste razmatrali određeni problem
× drugim rijecima, trebate informirati citatelja o istraživanom problemu i
naznaciti zbog cega je važan te po cemu je jedinstven u usporedbi s drugim
ranijim studijama/istraživanjima
× u formalnom smislu uvod zapocinje široko i postaje sve specificniji i
specificniji
× „nevidljivi dijelovi“ uvoda bi trebali biti:
× uvod u problem/istraživani problem – prvi zadatak je kratko predstaviti
o čemu je riječ, zašto je to važno, je li to nešto novo ili se spominje u
dosadašnjim istraživanjima te kako je povezano s postojećim
istraživanjem
× sumiranje ranijih istraživanja
× ograničavanje spoznaja o istraživanoj temi
× specifican uvid u istraživani problem/temu i naznaka istraživackih
hipoteza/očekivanja
× Problem (pitanje koje traži odgovor), odlike istraživačkog problema su:
relevantnost, nedovoljna istraženost ili proturječnost nalaza, provjerljivost,
preciznost (specifičnost)
o Metoda (Kako sam to učinio?)
× Sudionici
× Operacionalizacija istraživačkih varijabli
× Mjere
× Instrumenti → Kako se zove instrument? Tko su autori? Koju verziju
instrumenta smo koristili? Koji je broj čestica/pitanja/zadataka? Kako
se na te čestice odgovara (navesti krajnje odgovore)? Navesti ako je
bilo nekakvih problema s instrumentom. Kako je iskazan ukupan
rezultat (rekodiranje, subskale ili ukupno)? Navesti za svaki Chronbach
α
× Postupak
× u eksperimentalnim nacrtima → Kakav je odabir sudionika, kako se
došlo do njih? Podrazumijeva li istraživanje manipulaciju? Što je bila
manipulacija i kako je ostvarena? Opis uputa (što je rečeno/pročitano).
× u korelacijskim istraživanjima → Kako su sudionici odabrani, jesu li
neki odustali? Kako je istraživanje provedeno (učinak redoslijeda
pojavljivanja instrumenata, je li redoslijed variran)? U istraživanjima

4
 nema prisile (dobrovoljno, suglasnost, sudionik u svakom trenutku
može odustati)!
× Nacrt istraživanja
× Obrada podataka (statistička analiza)

o Rezultati (Što sam dobio?)

× „stroga znanstvena varijanta“ → što smo dobili
× „liberalnija varijanta“ → što smo dobili i što to znači
× podaci + statistička obrada = rezultati
× rezultati + značenje/interpretacija = spoznaja
× spoznaja = cilj istraživanja
× rezultate prikazujemo u pojedinim chunkovima/slikama
× scene koje odgovaraju na probleme: Što smo htjeli i što smo učinili? Što smo
dobili? U osnovnim crtama što to znači?

o Rasprava (Što to znači? Može li se to objasniti?)

× započinje s onim što je najvažnije dobiveno, vezano uz razloge provođenja
istraživanja, najvažnija spoznaja (očekivano, neočekivano, čudno..), zatim
nastavljamo s ostalim spoznajama po važnosti
× pisati u kontekstu razloga zbog kojeg je provedeno istraživanje, greška je pisati
u chunkovima kako su postavljeni problemi, ne zna se o temeljnim
znanstvarnim problemima, ne opisivati
×
o Reference
o Zahvala

Koraci u izradi preglednog rada:

1. Odabir teme/područja
2. Prikupljanje literature
3. Čitanje i analiziranje radova
4. Uspoređivanje
5. Pisanje i pregovaranje

Svrha preglednog rada:

o deskriptivna (skupina radova koja ima zajedničko obilježje, sumiranje, opisivanje)
o evaluativna (iskazivanje vrijednosnog stava)

Istraživački problemi:
o direktni odnosi (povezanosti/razlike, utjecaj)
o moderatorski odnosi (utvrđivanje povezanosti u različitim uvjetima)
o posrednički/medijacijski odnosi (kada neka treća varijabla utječe na odnos prvih
dviju)
5
Statistička snaga je vjerojatnost odbacivanja hipoteze o nepostojanju razlika među
populacijama (nulta hipoteza) kada je ona u stvarnosti netočna ili vjerojatnost nalaženja
razlike među skupinama kada ona uistinu (na populacijskoj razini) postoji. Ona ovisi o
usvojenom kriteriju značajnosti (α), broju sudionika, varijabilitetu ZV, razlici među
populacijama (veličini učinka) i korištenom statističkom testu.

Eksperimentalna valjanost
o Valjanost statističkog zaključka → mogućnost statističkog dokazivanja povezanosti
NV i ZV koje proizlazi iz primijenjenog nacrta i korištene metodologije
o Unutarnja valjanost → stupanj u kojem je promjene u ZV ili razliku između E i K
skupine moguće pripisati NV prije negoli vanjskim utjecajima
o Konstruktna valjanost → stupanj i kojem je promjene ZV moguće pripisati
izučavanom teorijskom konstruktu
o Vanjska valjanost →tupanj u kojem je dobivene rezultate moguće uopćiti na različite
populacije, uvjete, okolnosti i mjere pojava (populacijska, ekološka i temporalna

Ciljevi znanosti → opisivanje, predviđanje, razumijevanje i kontrola

Moderator i medijator varijable → razlike u S.P. istraživanju → konceptualna, strateška i

statistička razmatranja (Baron, R.M., Kenny, D.A.)

Moderator → varijabla koja mijenja smijer ili jačinu veze (odnosa) između nezavisne ili
prediktorske varijable i zavisne ili kriterijske varijable
o ANOVA → moderatorski efekt predstavljen kao interakcija između NV i ZV
o poželjno je da moderatorska varijabla ne bude povezana ni sa prediktorom ni sa
kriterijem kako bi omogućila jasno interpretabilan interakcijski efekt
o objašnjava kada dolazi do određenog efekta
× NV i moderator → kategorijalne varijable (ANOVA, interakcija 2*2)
× NV (kontinuirana), moderator (kategorijalna) → korelaciija, 2 kategorije –
razlike, na korelaciju utječu promjene u varijanci, preferira se korištenje
nestandrdiziranog regresijskog koeficijenta b
× NV (kategorijalna), moderator (kontinuirana) → načini na koje moderator
mijenja odnos NV i ZV
× NV i moderator → kontinuirane varijable

Medijator → govori zašto se takav efekt pojavio

o kada su put a i b kontrolirani, put c više nije značajan
o kada je put c 0 imamo snažan dokaz za utjecaj medijatora

6
 o često su medijator varijable psihološke varijable i sadrže grešku mjerenja, prisutnost
greške mjerenja podjcenjuje djelovanje medijatora i precjenjuje djelovanje NV i ZV
kada su svi koeficijenti pozitivni, zbog toga, uspješni medijatori mogu biti zanemareni
o visoko je povezan sa prediktorskom i kriterijskom varijablom

Moderatorska varijabla podrazumijeva kvalitativnu (npr. spol, rasa itd.) ili kvantitativnu
(npr. stupanj socijalne poželjnosti) varijablu koja utječe na smjer i/ili snagu odnosa između
nezavisne varijable tj. prediktora i zavisne tj. kriterija (Baron i Kenny,1986). Drugim riječima,
moderator jest varijabla koja kroz interakciju sa prediktorom utječe na njegov odnos s
kriterijem, tako da se način na koji prediktor utječe na kriterij mijenja ovisno o stupnju ili
nivou moderatora.
Varijabla koja moderira odnos između druge dve varijable i na taj način proizvodi
efekat interakcije.

Medijacijska varijabla podrazumijeva generativni mehanizam kroz koji nezavisna varijabla

tj. prediktor ostvaruje svoj utjecaj na kriterij. Medijacijske varijable objašnjavaju način na
koji se unutrašnji psihološki mehanizmi manifestiraju u vanjskim izražajima te specificiraju
kako i zašto se određeni učinci ostvaruju, dok moderatori određuju kada se ti učinci događaju.
Medijacijski modeli psiholoških procesa omogućavaju analizu odnosa među varijablama na
različite komponente čime se mogu demonstrirati eventualni uzročni mehanizmi. Istraživanja
medijacijskih odnosa prvenstveno su usredotočena na mehanizme i procese koji se nalaze u
podlozi odnosa nekih dviju varijabli, a provode se uglavnom kada je prethodnim
istraživanjima utvrđen snažan odnos tih dviju varijabli od interesa (Baron i Kenny, 1986).
Model podrazumijeva sustav od tri varijable, s tim da postoje dva utjecaja na kriterij: direktni
utjecaj prediktora te indirektni, preko medijacijske varijable.
Varijabla koja objašnjava relaciju između drugih varijabli. Ponekad se naziva
intervenišućom ili posredujućom varijablom. Primer: Postoji statistička veza između prihoda i
životnog veka, ali ona treba da bude objašnjena zbog toga što samo posedovanje novca ne čini
život dužim. Ljudi sa većim primanjima češće imaju bolju zdravstvenu zaštitu u odnosu na
ljude sa nižim primanjima. U tom slučaju, zdravstvena zaštita je medijator, jer posreduje u
odnosu između primanja i životnog veka.