Nikola Samard`ija

TRAVNJACI

sportski ™ parkovni ™ ukrasni

Urednik
[ime Ricov

Recenzenti
prof. dr. sc. Jan ^i`ek
doc. dr. sc. Branka Ani~i}

Lektor
Ivan Karali}, prof.

Korektori
Ljubica Na|, dipl. in`.
Josip Pintar

Naslovnicu oblikovao
@eljko Prodanovi}

Slog i prijelom
@eljko Prodanovi}

© Zrinjevac, d.d. Zagreb, 1998.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umno`avati,
fotokopirati ni na bilo koji na~in reproducirati
bez nakladnikova pismenog dopu{tenja

CIP – Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb
UDK 712.4:796
SAMARD@IJA, Nikola
Travnjaci : sportski, parkovni, ukrasni / Nikola
Samard`ija. – Zagreb : Zrinjevac, 1998. – 144 str. :
ilustr. u bojama ; 21 cm
Bibliografija: str. 136. – Kazalo.
ISBN 953-6443-06-6
980423052

ISBN 953-6443-06-6

Tisak: Tiskara MEI]

 Nikola Samard`ija, dipl. ing.

TRAVNJACI
sportski • parkovni • ukrasni

Zrinjevac
Zagreb • 1998.
Zahvaljujem svima koji su na bilo koji na~in
pomogli u izdavanju ove knjige
a posebno zahvaljujem gosp. Anti Ledi}u
SADR@AJ
TRAVE ............................................................................ 9
Morfologija trava ...................................................... 11
Biolo{ka svojstva trava ............................................. 13
Kriteriji za odabir trava ............................................ 14
Pojedina~ne vrste trava ............................................ 14
Rod Agrostis – Rosulje .......................................... 15
Agrostis tenuis Sibth., A. capillaris, vulgaris –
obi~na rosulja ..................................................... 15
Agrostis alba ssp. stolonifera – bijela rosulja ... 15
Agrostis canina L. ............................................... 15
Rod Festuca – Vlasulje .......................................... 16
Festuca rubra L., Vlasulja nacrvena .................. 16
Festuca rubra ssp. commutata Gaud. ................ 16
Festuca rubra L. ssp. rubra ................................. 16
Festuca ovina L., ov~ja vlasulja ......................... 17
Festuca ovina ssp. capillata Hackel
(F. tenuis Sybith) ............................................. 17
Festuca ovina ssp. duriuscula Koch. .............. 17
Festuca ovina ssp. vulgaris Koch. ................... 17
Festuca ovina ssp. vallesiaca Koch. ................ 17
Festuca ovina ssp. Glauca ................................ 18
Rod Lolium – ljulj .................................................. 18
Lolium perenae – engleski ljulj ......................... 18
Rod Poa – vlasnja~e ............................................... 18
Poa pratensis. L, vlasnja~a livadna .................... 18
Poa trivialis L. ...................................................... 19
Poa nemoralis L. .................................................. 20
Poa annua L. ........................................................ 20
Poa supina Schrader ........................................... 20
Rod Cynosurus ....................................................... 20
Cynosurus cristatus L., krestac .......................... 20
Rod Phleum ............................................................ 21
Phleum pratense L., ma~ji repak ....................... 21
PODJELA TRAVNJAKA PO NAMJENI ...................... 23
Ukrasni travnjaci ...................................................... 24
Upotrebni travnjaci .................................................. 25
Sportski travnjaci ..................................................... 26
Travne smjese za golf terene ................................. 27
Travnjaci tenis igrali{ta ......................................... 28
Ostali sportski travnjaci ........................................ 28
Poluprirodni travnjaci .............................................. 29
Melioracijski i za{titni travnjaci ............................. 29
Kriteriji za nabavku
travnog sjemena ........................................................ 29
TLO .............................................................................. 33
Op}enito o tlima ....................................................... 34
Mehani~ki sastav tla ................................................ 34
Tekstura .................................................................. 35
Fizikalna svojstva ..................................................... 36
Voda u tlu ............................................................... 37
Zrak u tlu ................................................................ 38
Toplinska svojstva tla ............................................ 38
Kemijska svojstva tla ................................................ 39
Biolo{ka svojstva tla ................................................. 41
IZGRADNJA TRAVNJAKA ......................................... 43
Priprema nosivog sloja i ugradnja plodnog
supstrata ................................................................... 44
Odvodnja ................................................................ 44
Plodni supstrati ........................................................ 47
Plodni supstrat sportskih terena .......................... 47
Plodni supstrat – Parkovnih i vrtnih travnjaka ... 48
Plodni supstrat poluprirodnih i melioracijskih
travnjaka ................................................................ 48
Metode zasijavanja travnjaka .................................. 49
Sjetva trave ............................................................. 49
Busenovanje ........................................................... 51
Hidrosjetva ............................................................. 54
Presadnja travnih sadnica ..................................... 55
ODR@AVANJE I NJEGA TRAVNJAKA ...................... 57
Radovi na odr‘avanju tek zasijanog travnjaka –
do redovitog kori{tenja ........................................... 58
Redovite mjere odr‘avanja ...................................... 59
Prihrana travnjaka ................................................. 59
Organska hraniva ............................................. 60
Kompleksna hraniva organskog porijekla ...... 60
Kompleksna mineralna hraniva ...................... 62
Osnovni elementi hraniva ............................... 63
Makroelementi .................................................. 63
Du{ik .................................................................. 63
Oblici du{i~nih hraniva ................................... 64
Mikroelementi .................................................. 67
Prora~un potrebnih koli~ina hraniva ............. 67
Ko{nja ..................................................................... 69
Aerifikacija – prozra~ivanje .................................. 75
Aerifikator s punim {iljcima .............................. 76
Dubinsko rastresanje tla ..................................... 76
Aerifikatori sa {upljim {iljcima ......................... 77
Aerifikatori sa zupcima ...................................... 77
Vertikalno zasijecanje (verticut) ........................... 77
Mre‘e za povla~enje – brananje ........................... 78
Topdressing ............................................................ 78
Valjanje ................................................................... 80
Odr‘avanje potrebne vla‘nosti – (zalijevanje) .... 81
Sustavi za navodnjavanje ................................... 83
ZA[TITA TRAVNJAKA ............................................... 87
Op}enito o za{titi travnjaka .................................... 88
Korovi ........................................................................ 88
Va‘nije vrste korova ............................................... 88
Achillea millefolium L., stolisnik ...................... 88
Bellis perennis L., tratin~ica .............................. 89
Cirsium acaule Scop., osjak niski ..................... 90
Cirsium arvense Scop., osjak ............................. 90
Centaurea nigra L., Centaurea jacea L. – ze~ina
crna i z. obi~na ................................................... 90
Hieraceium pilosella L. ...................................... 90
Hypochoeris radicata L., zrakasti jastrebljak ... 90
Taraxacum officinale Wiggers, masla~ak .......... 90
Ranunculus acris L., `abnjak ljuti} ................... 91
Ranunculus bulbosus L., gomoljasti ‘abnjak ... 91
Ranunculus ficaria L. ......................................... 91
Ranunculus repens L., `abnjak puzavi ............. 91
Alchemilla arvensis L. ........................................ 92
Potentila anserina L., petoprsta srebrna ........... 92
Potentilla reptans L., petoprsta puzava ............ 92
Plantago lanceolata L., trputac uskolisni .......... 92
Plantago media L., trputac srednji .................... 92
Plantago major L., trputac {irokolisni ............... 93
Plantago coronopus L. ........................................ 93
Plantago maritima L., primorski trputac .......... 93
Polygonum aviculare L. ...................................... 93
Rumex acetosa L., kiselica ................................. 93
Rumex acetosella L., kiselica mala .................... 93
Rumex obtusifolius L., ....................................... 94
Cerastium holosteoides Fries. em. Hyl. ............. 94
Stellaria media Cyr. ............................................ 94
Sagina procumbens L. ........................................ 95
Veronica filiformis Sm., nitasta ~estoslavica .... 95
VI
Veronica chamaedrys L., zmijasta ~estoslavica 95
Trifolium repens L., bijela djetelina .................. 95
Trifolium dubium Sibth., `uta djetelina ........... 95
Lotus corniculatus L., smiljkita ......................... 96
Medicago lupulina L., lucerna ........................... 96
Ajuga reptans L., puzava ivica ........................... 96
Glechoma hederacea L. ...................................... 97
Prunella vulgaris L., obi~na celin{~ica ............. 97
Erodium cicutarium L. ....................................... 97
Capsella bursa pastoris L., rusoma~a ................ 97
Luzula campestris L., bekica obi~na ................. 98
Holcus lanatus L., dlakava medunika ............... 98
Holcus mollis L., dlakava medunika ................. 98
Agropiron repens L., pirika ................................ 98
Sorghum halepense L., sirak divlji .................... 99
Cynodon dactylon Pers., zuba~a ........................ 99
Mjere za{tite od korova ...................................... 99
Mahovine .............................................................. 100
Va`nije vrste mahovina .......................................... 100
Brachythecium rutabulum L. .......................... 100
Ceratodon purpureus L. ................................... 100
Mnium cuspidatum L. ...................................... 100
Climacium dendroides Dill. ............................. 100
Mjere za{tite od mahovina .................................. 101
Rhytidiadelphus squarosus L. ......................... 101
[TETNICI I BOLESTI TRAVNJAKA ....................... 103
[tetnici na travnjaku .............................................. 104
Va`nije vrste {tetnika ............................................. 104
Tipulidae, veliki dugonogi komari ..................... 104
Razvojni ciklus ............................................... 104
Suzbijanje ........................................................ 105
Simptomi napada ........................................... 105
@i~njaci ................................................................. 105
Razvojni ciklus ............................................... 105
Simptomi ......................................................... 106
Suzbijanje ........................................................ 106
Listoro{ci .............................................................. 106
Razvojni ciklus ............................................... 106
Simptomi ......................................................... 107
Suzbijanje ........................................................ 107
Sovice ................................................................... 107
Razvojni ciklus ............................................... 107
Simptomi napada ........................................... 107
Suzbijanje ........................................................ 107
Mu{ice .................................................................. 107
Razvojni ciklus ............................................... 108
Simptomi ......................................................... 108
Suzbijanje ........................................................ 108
Rovac ..................................................................... 108
Razvojni ciklus ............................................... 108
Simptomi {tete ................................................ 108
Suzbijanje ........................................................ 108
Mravi ..................................................................... 108
Simptomi ......................................................... 108
Razvojni ciklus ............................................... 108
Suzbijanje ........................................................ 109
Ki{ne gliste ........................................................... 109
Krtice .................................................................... 110
Poljski mi{evi ....................................................... 111
Rovak .................................................................... 111
Ptice ...................................................................... 111
Pu‘evi ................................................................... 111
Bolesti travnjaka – mikoze ..................................... 112
Morfologija gljiva ................................................. 112
Mikoze u sjetvenom periodu ................................. 112
Simptomi napada ........................................... 113
Sadr`aj
Suzbijanje ........................................................ 113
Gljivi~ne bolesti izgra|enog travnjaka ................. 113
Rhizoctonia solani, R. cerealis, sme|a
pjegavost .............................................................. 113
Pythium – trule‘ .................................................. 114
Simptomi ......................................................... 114
Za{titne mjere ................................................. 114
Fusarium, Fusarioze ............................................. 114
Simptomi ......................................................... 115
Za{titne mjere ................................................. 116
Suzbijanje fungicidima .................................. 116
Sclerotinia – pjegavost ........................................ 116
Simptomi ......................................................... 116
Za{titne mjere ................................................. 117
Upotreba fungicida ........................................ 117
Ophiobulus, crna noga ili crni bus .................... 117
Simptomi ......................................................... 117
Preventivne mjere za{tite .............................. 117
Antraknosa ........................................................... 117
Corticium, crvena nitavost ................................. 118
Simptomi ......................................................... 118
Preventivne mjere za{tite .............................. 118
Corticium solani, sme|a pjegavost .................... 119
Simptomi ......................................................... 119
Preventivne mjere za{tite .............................. 119
Puccinia – r|e ...................................................... 120
Simptomi ......................................................... 120
Preventivne mjere za{tite .............................. 120
Marasmius, svijetla prstenavost, vje{ti~ji
prsten ................................................................... 120
Simptomi ......................................................... 120
Za{titne mjere ................................................. 121
Suzbijanje ........................................................ 121
Drechlera spp., pjegavost li{}a ........................... 122
Op}enito o za{titnim sredstvima .......................... 122
Herbicidi ............................................................... 123
Insekticidi ............................................................ 123
Klorirani ugljikovodici ..................................... 123
Organo fosforni insekticidi .............................. 123
Sistemi~ni insekticidi ....................................... 123
Fungicidi ............................................................... 124
Bakreni sulfat .................................................... 124
Sistemi~ni fungicidi ......................................... 124
Organska sredstva ............................................. 124
Op}enito o primjeni za{titnih sredstava .............. 124
Zakonske osnove ................................................. 124
Ure|aji i strojevi za za{titu bilja ......................... 125
Prskalice ............................................................. 125
Rasipa~i .............................................................. 126
DODATAK .................................................................. 129
Kalendar odr‘avanja travnjaka ............................. 129
Sije~anj ............................................................... 129
Velja~a ................................................................ 129
O‘ujak ................................................................ 129
Travanj ............................................................... 129
Svibanj ............................................................... 129
Lipanj ................................................................. 130
Srpanj ................................................................. 130
Kolovoz ............................................................... 130
Rujan .................................................................. 130
Listopad ............................................................. 130
Studeni ............................................................... 131
Prosinac .............................................................. 131
Kazalo pojmova ...................................................... 137
Index fotografija ..................................................... 139
Literatura ................................................................. 141
PREDGOVOR

Slojevita rije~ koja ~itatelju omogu}uje mno{tvo osobnih do‘ivljaja. Jedni

}e u njima vidjeti prirodne i rasko{ne livade, drugi }e ih opet shva}ati
kao lijepo oblikovane monokromne i pomno njegovane tratine, dok }e
sporta{ima one zna~iti kvalitetne i funkciji prilago|ene povr{ine.
Krajobraznim arhitektima one su nosilac prostornosti, plo{nosti, oblika i
svjetlosti, dok }e nasuprot tome, izvo|a~ima biti stvarni pokazatelj
znanja i umje{nosti.
To je odraz mnogostruke uloge koju travnjaci nose kako u ~ovjekovoj
psihi tako i u prostoru, odnosno, krajobrazu.
Autor knjige nas uvodi u svijet travnjaka stru~no, ali istovremeno i
pristupa~no.
Sedam poglavlja ove knjige ~itatelje usmjerava na naizgled jednostavne
procese i probleme vezane uz podizanje, njegu i odr‘avanje, kao i za{titu
travnjaka. Poseban je naglasak pritom dat na travnjake namjenjene
sportskim aktivnostima.
Ova knjiga tematski i na~inom pisanja omogu}uje {irem krugu korisnika
pronala‘enje neophodnih i korisnih uputa te rje{enja za uspje{no
planiranje i podizanje travnjaka. Uz to ona predstavlja zna~ajan doprinos
u na{oj malobrojnoj stru~noj literaturi s tog podru~ja.

dr. sc. Branka Ani~i}

TRAVE
T rave pripadaju razredu monokotile- Usprkos tolikom broju travnih vrsta,
dona ili jednosupnica i jedna su od naj- za potrebe sportskih travnjaka kao i za
ra{irenijih i najbrojnijih biljnih zajedni- parkove prikladno je svega 12 do 14 po-
ca na svijetu. Danas je poznato preko godnih vrsta s oko 100 sorata uzgojenih
600 rodova s oko 10000 vrsta. U sre- posebno za navedenu namjenu.
dnjoj Evropi poznato je 50 rodova s oko
200 vrsta.
Prikaz dijela sistematike trava
Trave
Morfologija trava
Nije slu~ajno da su trave toliko raspros-
tranjene. Tu sposobnost rasprostiranja
mogu ponajprije zahvaliti sposobno{}u
Dijelovi travke
2 a) trkutast, sa sjemenim nosa~ima oko glavne
a) b) c)
razmno‘avanja. Trave se naime razmno-
‘avaju generativnim i vegetativnim pu-
tem. Vegetativnim na~inom trave se ra-
zmno‘avaju vrije‘ama, koje u slu~aju
kada se nalaze iznad tla nazivamo stolo-
ni a kada se razvijaju ispod povr{ine tla,
onda ih nazivamo rizomi (rhizom). U
povoljnim uvjetima ve}ina trava razvija
cvijetni izdanak na vrhu kojega se nala-
11
ze generativni organi za razmno‘avanje.
Na prvi pogled izgleda da su sve trave
sli~ne. Me|utim kada, detaljnije promo-
trimo gra|u trava uo~avamo, dodu{e, da
imaju neka zajedni~ka obilje‘ja ali isto
Tipi~ni oblici klasova:
stabljike (Poa i Agrostis),
b) klasi}i priljubljeni uz stabljiku (Phleum),
c) poput metlice (Cynodon)
tako i da se vrsta od vrste jasno razliku-
je. U morfolo{kom pogledu razlikujemo
tri dijela travke i to stabljiku, list i cvat.
Stabljike trava su tanke i duga~ke poput
cilindra ili cijevi povezane koljencima
ili nodijima (hipokotil, epikotil) te su sa
stanovi{ta statike idealnih svojstava.
One su iznutra {uplje {to im daje mogu-
}nost manjeg utro{ka gra|evnog materi-
jala a s druge strane dovoljnu ~vrsto}u
na savijanje. Tako|er su stabljike podije-
12
ljene u sekcije (internodije) a od najdo-
njeg nodija (hipokotil) razvijaju se pri-
zemne rozete. Drugi va‘an dio travke je
a)
b)
Vrije‘e: a) izbojci koje nazivamo stoloni,
b) podzemni izbojci ili rizomi
list koji je tako|er vrlo znakovit za svaku
odre|enu vrstu odnosno rod. Razlikuje-
mo trave s jasno izbrazdanom povr{i-
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
nom lista kao i posve glatke, zatim trave
sa {irokim i uskim listovima. Op}enito
mo‘emo re}i da uskolisne trave bolje
podnose nedostatak vlage od {irokoli-
snih. Kod ve}ine trava javljaju se tije-
kom mjeseca svibnja i lipnja cvjetovi ko-
je u stadiju zrelosti nazivamo klasovi.
Klasje nosi na sebi pra{nike i druge or-
gane va‘ne za generativno razmno‘ava-
Trave
nje. Na temelju ovih a i drugih
zna~ajki znanstvenici su na-
pravili klju~ za raspoznavanje
trava koji koristimo za de-
terminaciju.
Slika prikazuje pribli‘no 10000 sje-
menki u svakoj epruveti. Prosje~an broj
sjemenki za navedenu vrstu u 1 g
Biolo{ka svojstva
trava
Stvaranje busena je vrlo zna~ajno biolo-
{ko svojstvo trava. Mladi se izbojak mo-
‘e razvijati na dva na~ina, ako se razvija
intravaginalno onda nakon razvoja, nas-
taje oblik s kratkim busom, a ako se ra-
zvija prema van tj. ekstravaginalno, tada
nastaju oblici dugog busena sa stoloni-
ma ili rizomima (vrije‘e). Tipi~ni pred-
stavnici busenastih oblika su Lollium
perenae i Poa pratensis dok su vrste s ri-
zomima Agropyron repens, odnosno sto-
lonima Agrostis stolonifera (onaj koji no-
si stolone).
Busanje se odvija tijekom cijele vege-
tacijske sezone no nije me|utim uvijek
iste ja~ine. U prolje}e trave stvaraju sna-
‘an busen te time stvaraju nu‘ne pre-
duvjete za stvaranje velike asimilacijske
povr{ine. (Radi pove}anja asimilacijske
povr{ine ve}ina trava ima izbrazdane
listove {to zna~ajno pove}ava povr{inu
lista). Normalno, da usporedno sa stva-
ranjm busena biljka razvija i korijenov
sustav kako bi svu tu koli~inu zelene
mase mogla prehraniti. U povoljnim uv-
jetima stvara i pri~uvne nakupine kako
bi nadoknadila one potro{ene preko zi-
me. U toj fazi trave ne rastu u visinu
odnosno vrlo malo rastu jer je sva ‘ivo-
tna energija usredoto~ena na stvaranje
lisne mase, zakorjenjivanje i nagomila-
vanje pri~uvnih tvari. Kad je trava naj-
13
4
zad nakupila dovoljno pri~uvnih tvari i
stvorila dovoljnu asimilacijsku povr{i-
nu, po~inje rasti u visinu. Budu}i da se
ovaj rast u visinu odvija veoma inten-
zivno, korijen ne stigne opskrbiti biljku
dovoljnim koli~inama hraniva te zbog
toga trava tro{i pri~uvne tvari, busanje i
zakorjenjivanje je znatno oslabljeno.
Trava je u ovom stadiju krhka i osjetljiva
te lako nestaje ako se povr{ina optereti u
toj fazi razvoja. Kako bismo izbjegli ove
nepovoljne posljedice, jer je za travnja-
ke, bilo sportske ili ukrasne jako va‘no
da je trava dobro ukorijenjena i da rav-
nomjerno pokriva ~itavu povr{inu, mo-
ramo prekinuti ovaj proces rasta u visi-
nu i to tako da travu pokosimo neposre-
dno prije nego {to po~ne intenzivno ras-
ti u visinu. Ko{njom tako prekidamo
stvaranje generativnih organa tj. cvjeta-
nje i opra{ivanje te na taj na~in omogu-
}avamo razmno‘avanje samo vegetativ-
nim putem. Razli~iti na~in stvaranja bu-
sena ima zana~ajan utjecaj na razvoj i
kakvo}u trava. Prema na~inu stvaranja
busena trave mo‘emo podijeliti na:
1. Trave dugoga busa
a) nadzemni izdanci (stoloni)
b) podzemni izdanci (Rizomi)
2. Trave kratkoga busa
a) s rahlim busenom
b) sa zbijenim busenom
14
Naro~ito su vrijedne trave s podzem-
nim izdancima (rizomima). Najljep{i
travnjaci dobijaju se kombinacijom tra-
va s podzemnim izdancima (rhizomi) i
trava rahlog busa. Na~in busanja pove-
zan je i s trajno{}u trava ali je trajnost
trava prije svega svojstvo vrste, mada
ovisi i o uvjetima vanjske sredine i na~i-
nima kori{}enja. Trajnost trava moramo
uzimati u obzir kod sastavljanja smjese,
jer kratkotrajne trave brzo nestaju s trav-
njaka {to se nepovoljno odra‘ava na ka-
kvo}u. Velike su razlike i u po~etnom
proljetnom porastu, neke trave po~inju s
porastom ve} u rano prolje}e, a druge
opet mnogo kasnije. Za na{e je travnjake
korisnije da su sastavljeni od trava koje
kasnije po~inju rasti ali ne prekasno, to
su dakle srednje kasne trave, u koje
ubrajamo engleski ljulj, vlasnja~u liva-
dnu i vlasulju nacrvenu. Poput biolo-
{kih svojstava trava va‘na su nam i me-
hani~ka svojstva korijena tj. njegova du-
bina zakorjenjivanja kao i ~vrsto}a. U
skupinu trava s odli~nim mehani~kim
svojstvima korijena spadaju Lolium pe-
renae – engleski ljulj, Cynosurus crysta-
tus – krestac, Poa pratensis – vlasnja~a
livadna, Poa trivialis, Agrostis canina, a
u skupinu trava s dobrim mehani~kim
svojstvima spadaju Agrostis stolonifera,
Agrostis tenuis, Festuca rubra rubra, dok
u skupinu sa slabijim mehani~kim svoj-
stvima spadaju Festuca ovina, Phleum
pratense, Cynodon dactilon i dr.
Kriteriji za odabir trava
Pri izboru trava, razlikujemo gospodar-
ske kriterije koji vode ra~una o travama
kao sto~noj hrani i hortikulturne koji
prednost daju sljede}im zna~ajkama:
• otpornot na ga‘enje
• otpornost na su{u
• otpornost na bolesti
• podno{enje ~este ko{nje
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
• konkurentnost prema drugim tra-
vama
• fino}a li{}a
• podno{enje sjene
• sposobnost samo obnavljanja
• ujedna~en izgled i ljeti i zimi
• male koli~ine poko{ene trave
• na~in razmno‘avanja (vrije‘e, bu-
sen)
Samo mali broj vrsta zadovoljava ove
kriterije. Me|utim stvaranjem novih so-
rata, znatno je pove}an broj prikladnih
trava za hortikulturnu namjenu. Pri
izgradnji novog travnjaka moramo i te
kako voditi ra~una o navedenim kriteri-
jima kako bismo u {to ve}oj mogu}oj
mjeri zadovoljili estetske i druge zahtje-
ve koji se pred nas postavljaju. Stru~nja-
ci u glavnim sjemenarskim tvrtkama i
znanstvenim institutima (Nizozemska,
Pensilvania, USA) razvili su stotinjak
selekcija koje u zna~ajnoj mjeri zadovo-
ljavaju visoke kriterije, tako da su sorte
pojedinih vrsta u mnogome izmijenile
osnovne zna~ajke vrste. Istra‘ivanja u
svijetu traju i dalje te u budu}nosti mo-
‘emo o~ekivati travne selekcije s jo{ bo-
ljim svojstvima. U Njema~koj stru~njci
su izradili bro{uru u kojoj su navedeni
kriteriji po kojima se ocjenjuje kakvo}a
pojedine vrste. Bro{ura ima naziv Regel
– Saatgut – Mischungen ili kra}e RSM.
To je zna~ajna pomo} pri izboru travnih
mje{avina a redovito se dopunjava naj-
novijim saznanjima.
Pojedina~ne vrste trava
Iako postoji, kako je ve} re~eno, vrlo ve-
liki broj vrsta trava, ovdje }emo detaljni-
je opisati samo neke od njih, za koje se
smatra da su najva‘nije za tvorbu trav-
njaka. Poznavanje travnih vrsta va‘an je
preduvjet za pravilan izbor trava pri
izgradnji travnjaka zato u nastavku daje-
Trave 15

mo pregled najva‘nijih vrsta i njihovih

svojstava.

Rod Agrostis – Rosulje

Rod agrostis broji ukupno oko 100 vrsta,
me|utim u srednjoj i jugoisto~noj Euro-
pi ih je manje. Trave iz ovoga roda koris-
timo za izradu ukrasnih travnjaka zbog
njihovog vanjskog izgleda. Neke vrste
tvore stolone i rizome a neke razvijaju
busenaste oblike. Obzirom na tlo, nema-
ju ve}ih zahtjeva jer ve}inom vole laga-
no zakiseljena tla. 5a
Agrostis tenuis Sibth., A. capillaris,
vulgaris – obi~na rosulja
Agrostis tenuis sastavni je dio najfinijih
travnjaka zbog lijepog izgleda svojih {i-
rokih i nje‘nih listova, (tenuis lat. = nje-
‘an). Razvija busenasti oblik s kratkim
rizomima. U prirodi dolazi u zajednici s
vlasuljama (Festuceto – Cynesuratum)
na mo~varnim tlima i vri{tinama. To je 5
vi{egodi{nja niska trava s nadzemnim
izbojima (stoloni). Stabljika i listovi su
goli a listovi jasno izbrazdani i {iroki. Je-
zi~ac (ligula) je sme}kaste boje i prili~no Listovi su {iroki s jasno izra‘enim bra-
kratak do 2 mm. A. tenuis ima {iroki are- zdama. Jezi~ac (ligula) je vrlo dug svije-
al, rasprostire se od nizina do visokog tlije boje, pa je lako uo~ljiv. Tvori razvi-
gorja. Zahtjevi za tlom su skromni a isto jene stolone, po ~emu je i dobila ime
va‘i i za gnojenje. Podnosi gotovo sve ti- (stolonifera = koji nosi stolone). Zbog
pove tala od pjeskovitih do glinastih. tog svojstva, dobra je za popunu praznih
Budu}i da je dekorativna vrsta i da po- mjesta u zajednici s busenastim trava-
dnosi nisku i ~estu ko{nju, idealna je za ma. Kao i A. tenuis i A. stolonifera ima
travnjake sportskih terena naro~ito golf {iroki areal rasprostiranja. Ne podnosi
terena (green). U zajednici s Festucom zbijena tla s kojih brzo nestaje, ali po-
tvori travnjake vrlo visoke kakvo}e. dnosi nisku i ~estu ko{nju te obilno na-
vodnjavanje. Pod povoljnim okolnosti-
Agrostis alba ssp. stolonifera – ma tvori gust travni pokriva~. Ova svoj-
stva treba imati na umu kada se sastav-
bijela rosulja (5)
lja mje{avina trava u koju je uklju~ena i
Trajna niska trava, tvori vi{e oblika od A. stolonifera.
kojih je za nas naro~ito zanimljiv oblik
stolonifera. Cvate od srpnja do kolovoza.
Agrostis canina L.
Visina se kre}e od 15 do 60 cm. Zbog
svijetlozelene do sivozelene boje listova Niska trajna trava, domovina joj je Euro-
vrlo dekorativno izgleda te se zbog toga pa ali je prenesena diljem svijeta zbog
koristi za izgradnju ukrasnih travnjaka. svojih svojstava. Listovi su uski fini, svi-
16
jetlozelene boje, jasno izbrazdani, goli.
Jezi~ac (ligula) vrlo dug svijetle do bijele
boje jasno uo~ljiv. Ima razvijene nad-
zemne izbojke stolone koji su agresivniji
nego kod A. tenuis. Najbolje uspijeva na
vla‘nim lagano zakiseljenim tlima mada
mo‘e uspijevati i na su{im tlima no tada
tra‘i obilnije zalijevanje. Dobro se sla‘e
s ostalim travama u zajednici pa je zbog
toga a i zbog vrlo lijepog izgleda ~esto
koriste pri sjetvi ukrasnih travnjaka. U
zadnje vrijeme s njom se ozbiljno ra~u-
na pri izgradnji nogometnih travnjaka.
Postoji tako|er i oblik “arida”koji kao {to
joj i ime kazuje dobro podnosi su{na po-
dneblja.
Rod Festuca – Vlasulje
Rod Festuca obuhva}a oko 100 vrsta i
poput Agrostisa ima razli~ite oblike ras-
ta koje uklju~uju podzemne i nadzemne
izbojke kao i tvorbu busena. Ovo daka-
6a
6
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
ko zavisi, kao {to smo ranije rekli, od
toga da li je razvoj izboja intravaginalni
ili ekstravaginalni. Iako ima puno vrsta,
za nas su zanimljive svega dvije i to
Festuca ovina i Festuca rubra. Ove dvije
vrste naj~e{}e se koriste pri sastavu
mje{avina travnog sjemena pri izradi
sportskih, ukrasnih i parkovnih travnja-
ka. Jedna od va‘nih obilje‘ja po kojemu
razlikujemo ove dvije vrste je lisni ru-
kavac. Kod “ov~jih” vlasulja on je u
mladosti otvoren a kod “nacrvenih “je
zatvoren.
Festuca rubra L., Vlasulja nacrvena
Vlasulja nacrvena (6) je vi{egodi{nja
niska trava koja naraste od 30 do 70 cm.
Javlja se u dva oblika i to F. rubra ssp.
falax koja nastava uglavnom brdovite
vi{e predjele i F. rubra genuina Hack. F.
rubra ssp. falax.
Festuca rubra ssp. commutata
Gaud.
Vlasulja nacrvena (F. rubra ssp. falax)
oblikuje gust busen i zbog toga je vrlo ci-
jenjena kao sastavni dio velikog broja
mje{avina. Listovi su mat zeleni do svije-
tlozeleni jasno izbrazdani. Jezi~ac (ligu-
la) vrlo je kratak. Zbog svojih svojstava
koja smo ve} naveli tj. da stvara gust bu-
sen, jako je po‘eljna kao sastavni dio
sportskih travnjaka jer se dobro sla‘e s
ostalim travama a naro~ito s Agrostis te-
nuis s kojom tvori vrlo fine travnjake golf
terena (green). U starijim travnjacima
mo‘e je prevladati Agrostis i u usporedbi
s drugim travama slabije podnosi ga‘e-
nje. Dobro podnosi suha rastresita tla.
Festuca rubra L. ssp. rubra
Stariji naziv ove trave je F. rubra genu-
ina. Vrlo je prikladan oblik za izgradnju
kvalitetnih travnjaka. Razvija podzemne
izdanke (rizome). Zbog sposobnosti {i-
renja podzemnim izdancima vrlo je cije-
njena kao trava koja u suradnji s buse-
nastim oblicima savr{eno popunjava
Trave 17

travnatu povr{inu. Morfolo{ka svojstva

ne razlikuju se bitno od F. rubra commu-
tata, razlike mo‘emo uo~iti samo detalj-
nim i vrlo pomnim pregledom. Kao i
druga forma F. r. commutata dobro po-
dnosi suhu i hladnu klimu kao i suha i
rastresita tla. S hladnih i zbijenih tala
brzo nestaje. Na tr‘i{tu se mo‘e nabaviti 7a
i jedan me|uoblik izme|u busenaste i
oblika rizoma, pod nazivom F. r. tri-
chophylla s kratkim izdancima u obliku
stolona. Primjena ovog oblika naro~ito
dolazi do izra‘aja na golf terenima. U
Velikoj Britaniji pojavila se nova sorta
pod nazivom F. ubra rubra var. glaus-
cens koja kao {to joj i ime ka‘e (lat. gla-
uca = plav) ima listove plavozelene bo-
je pa je zbog toga vrlo dekorativna. Upo-
trebljava se na golf terenima i na igrali-
{tima za kriket. Kod nas se ne mo‘e na-
baviti i radi toga je jo{ ne koristimo u
mje{avinama.

Festuca ovina L., ov~ja vlasulja (7)

Ova je vrsta ra{irena diljem Europe.
Tvori vrlo tvrd o{tar gust busen. Trajna
je niska trava koja dobro podnosi lagana
rastresita tla kao i zabarena tla, {to je po-
sljedica njene sposobnosti da podnosi
ekstremne uvjete. Radi tvorenja gustog i
ograni~enog busena ne stvara gust trav-
njak te joj je potrebno dodati trave s pos-
tranim izdancima. Tvori busen u obliku
brade a katkada i poput kose. Jezi~ac
vrlo kratak. Koristimo je za sjetvu na ko-
sinama i na pjeskovitim tlima ju‘nog
mediterana. Upravo zbog njezinih u
osnovi izvanrednih svojstava razvijene
su slijede}e podvste:
7
Festuca ovina ssp. duriuscula Koch.
Zbog svojeg izgleda, plavkasta boja lis-
tova, koristi se u mje{avinama za ukra-
sne i upotrebne travnjake. Dobro po-
dnosi su{u kao i ~estu ko{nju.
Festuca ovina ssp. vulgaris Koch.
Preporu~uje se za mje{avine koje koris-
timo za parkovne travnjake kao i za trav-
njake uz prometnice i sl. Dobro podnosi
kisela tla i otporna je na su{u. ne podno-
si u~estalu ko{nju.

Festuca ovina ssp. capillata Hackel
(F. tenuis Sybith)
To je trajna trava sa zbijenim busom, us-
kim nje‘nim listovima koja dobro po-
dnosi suha lagano zakiseljena tla. U za-
jednici s drugim travama tvori odli~an
travnjak no ne preporu~uje se u mono-
kulturi.
Festuca ovina ssp. vallesiaca Koch.
To je trava s gustim busenom i sivo zele-
nim listovima. Domovina joj je zapadni
dio britanskog otoka (Wales). Koristi se
za parkovne travnjake. Podnosi su{u.
Sve navedene podvrste u trgova~koj
mre‘i nisu previ{e zastupljene, naro~ito
njihove sorte.
18
Festuca ovina ssp. Glauca
Ova podvrsta uspijeva na vapnenastim
podlogama i dobro podnosi suha i rastre-
sita tla. Vrlo je dekorativna zbog plavkas-
te boje listova, otuda joj i ime. Spada u
niske trave visina 20 – 40 cm.
Rod Lolium – ljulj
Kod nas su najzastupljenije dvije vrste
ljulja i to engleski ljulj (8) Lolium pere-
nae i talijanski ljulj – Lolium multi-
florum.
Lolium perenae – engleski ljulj
Samo jedna vrsta ovoga roda je upotre-
bljiva za travnjake a to je Lolium pere-
nae – engleski ljulj. To je niska a u po-
voljnim okolnostima i trajna trava koja,
ako nije u dobrim uvjetima, nestaje s
travnjaka i ostavlja nepopunjena mjesta.
Dobro, ~ak veoma dobro podnosi nisku
8a
8
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
ko{nju i intenzivno ga‘enje zbog ~ega je
jako zastupljena pri mje{avinama na
sportskim (nogometnim) terenima. Iako
tra‘i vla‘na i glinovita zemlji{ta, nalazi-
mo je i na pjeskovitim i suhim tlima.
Prili~no je osjetljiva na zimu, a nakon
dugotrajnog snje‘nog pokriva~a podlo-
‘na je napadu fusariosa. Odli~no reagira
na hranidbu du{ikom a tako|er voli tla
bogata du{ikom i vodom. Listovi su sjaj-
ni, zeleni, s donje strane izrazito sjajni.
Jezi~ak srednje dug i u pazu{cu lista ima
uo~ljive u{ke (Auricula). Spada u skupi-
nu vrlo vrijednih trava. U osnovi tvori
gust busen, me|utim uzgojem novih so-
rata bitno se mijenjaju biolo{ka svojstva
te vrste. U prolje}e prili~no brzo tjera i
brzo se razvija. Kad su povoljni uvjeti
raste prakti~ki cijelu godinu. U mje{avi-
nama se nove sorte koriste i preko 50%.
Kao mje{avina za brzu regeneraciju
travnjaka koristi se mje{avina sorata lju-
lja u iznosu od 100%.
Rod Poa – vlasnja~e
U Europi postoje svega 4 do 5 vrsta ovo-
ga roda koje zbog svojih dobrih svojsta-
va imaju vrlo visoku upotrebnu vrije-
dnost. Od svih vrsta me|u najvrednije
vrste roda vlasnja~a spada Poa pratensis
– vlasnja~a livadna zbog svojih izvanre-
dnih svojstava u odnosu na otpornost
na ga‘enje. Poa trivialis i Poa nemoralis
koriste se jedino kao sastavni dio mje{a-
vine za pejza‘ne travnjake i za travnjake
u sjeni. Poa annua javlja se kao sastavni
dio ve}ine travnjaka ali je op}enito,
zbog slabih svojstava nepo‘eljna na vi-
sokovrijednim travnjacima. Poa supina
je zbog svoje agresivnosti povoljna samo
u manjoj koli~ini i na travnjacima koji
se nalaze u sjeni. Obje ove vrste nalaze
se na tr‘i{tu u manjem opsegu.
Poa pratensis. L,
vlasnja~a livadna (9)
Ova vrsta je veoma rasprostranjena u
upotrebi naro~ito u Engleskoj i SAD.
Trave
9a
9 10
Amerikanci je nazivaju (Kentucky blue
grass – Plava trava iz Kentakija). Niska
trajna trava tamnozelene do plavozelene
boje listova s vrlo finim dla~icama obra-
slim listovima. Listovi paralelnih rubova
s karakteristi~nim poput pramca za{ilje-
nim vrhom. Listovi su slabo izbrazdani s
jasno uo~ljivom dvostrukom ‘ilom u sre-
dini. Jezi~ak vrlo kratak samo kod vrlo
krupnih primjeraka du‘i od 1 mm. Tvori
podzemne izdanke ili rizome pa je pre-
ma tome vrlo prikladna u zajednici s tra-
vama koje imaju kratki bus. Poznajemo
dvije podvrste od kojih je jedna uskog
dugog lista (P. angustifolia) a druga {iro-
kolisna. Poa pratensis je otporna trava,
podnosi niske temperature i dugi snje‘ni
pokriva~, kasni mrazevi joj ne {kode.
Vrlo brzo se obnavlja nakon {to bude
o{te}ena. Najvi{e voli dobro aerirana tla
te stoga dobro uspijeva na srednje lak{im
do srednje te{kim pjeskovitim tlima, po-
19
10a
dnosi {iroki raspon pH vrijednosti od ki-
selih do bazi~nih. Vrlo povoljno reagira
na prihranu du{ikom. Nakon sjetve ra-
zvija se vrlo polagano te punu zrelost i
kakvo}u pokazuje tek u 3 ili 4 godini i od
tada se vrlo dugo zadr‘ava na travnjaku.
Zbog tih se svojstava puno koristi kod
izgradnje sportskih travnjaka, naro~ito
se koristi u zajednici s engleskim ljuljem
na golf igrali{tima (Fairway, Tee), kao i
nogometnim terenima. Postoji puno so-
rata od kojih su mnoge visoko specijalizi-
rane za odre|ene namjene.
Poa trivialis L. (10)
Trajna niska trava tvori nadzemne
izdanke ili stolone. Najbolje uspijeva na
hranjivim vla‘nim tlima koja oboga}uje
svojim prisustvom. Kad se jednom zako-
rijeni tada raste brzo i dugotrajno se za-
dr‘ava na travnjaku. Nije prikladna za
20
fine travnjake jer ne podnosi ~estu ko-
{nju i ne podnosi su{u kada brzo nestaje
s travnjaka i ostavlja praznine. Treba je
koristiti isklju~ivo kao sastavni dio mje-
{avina za poluprirodne (pejza‘ne)
travnjake.
Poa nemoralis L.
To je niska trajna trava koja iznimno do-
bro podnosi vla‘na i sjenovita mjesta, te
je prema tome treba koristiti u sastavu
park{uma i sli~nim mjestima. Nije pri-
kladna za izgradnju finih travnjaka.
Poa annua L. (11)
Jednogodi{nja niska trava ali ako prezi-
mi onda i vi{egodi{nja. Cvjeta od prolje-
}a do jeseni a kao posljedica sama se za-
11a
11
sijava na terenima. Veoma se brzo {iri i
popunjava prazna mjesta. Dobro podno-
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
si nisku ko{nju. Tra‘i vla‘na i plodna
tla. Dobro reagira na gnojenje i navo-
dnjavanje. Ne podnosi suha manje plo-
dna tla. Zbog ovih svojstava u nekim
zemljama se koristi u monokulturi.
Odli~no se sla‘e s vrstama Lolium pere-
nae i Cynodon dactylon. Nedostaci su
joj u tome da se slabo zakorjenjuje te ra-
di toga ne podnosi klize}e startove na
nogometnim terenima. Kako ima sposo-
bnost brze obnove ovaj nedostatak nije
presudan. U novije vrijeme razvijene su
nove sorte koje su bitno pobolj{ane. Ve-
oma je pogodna za sjetvu u parkovima i
poluprirodnim travnjacima jer vegetira i
preko zime.
Poa supina Schrader (12)
Ova trava zauzima
uglavnom vi{e polo‘aje,
vrlo je agresivna tj. brzo
se {iri pomo}u stolona.
Za razliku od P. annue
cvate jednom godi{nje.
Spada u niske trajne tra-
ve. Zbog tih svojstava 12
treba je koristiti u mje-
{avinama za obnovu
travnjaka, kao i na golf
terenima (Tee). Tako|er
je treba koristiti u mje-
{avinama za sjenu kao i
kod uzgoja gotove trave.
U mje{avinama je treba 13
koristiti najvi{e do 5%.
Rod Cynosurus
Cynosurus cristatus L., krestac
Vi{egodi{nja niska trava koja stvara jaki
busen. Dobro podnosi vla‘nija i te‘a tla.
Suha tla ne podnosi. Dobro podnosi nis-
ke temperature i redovitu nisku ko{nju.
Ranije se prili~no koristila za travnjake
nogometnih terena ali je danas sve rje|e
prisutna, zbog svoje slabe izdr‘ljivosti.
Trave 21

Rod Phleum
Od ovoga roda, za nas su zanimljive dvi-
je vrste i to Phleum bertolonii D. C. i da-
leko poznatija Phleum pratense – ma~ji
repak (14). Obje ove vrste su naro~ito
pogodne za izgradnju poluprirodnih
(Landscape) travnjaka.

Phleum pratense L., ma~ji repak

Vi{egodi{nja visoka trava. Tvori jak bu-
sen tra‘i vla‘na i plodna tla. Listovi svi-
jetlo do sivozeleni. Podno‘je stabljike
bjelkasto. Listovi slabo izbrazdani do
glatki. Jezi~ak karakteristi~nog izgleda
na krajevima poput zuba izbo~en. Kao
{to je ve} re~eno nije pogodna za spor-
tske i ukrasne travnjake pa je ve}inom
koristimo u mje{avini za izgradnju po-
luprirodnih travnjaka (uz prometnice i 14
sl.)
 PODJELA
TRAVNJAKA
PO NAMJENI
Moramo znati da travnjaci u prirodi
uspijevaju i ‘ive u zajednicama. Tako-
|er i ljudskom rukom uzgojeni travnjaci
trebaju tvoriti zajednicu vi{e trava. Pra-
vilan odabir trava pri sastavljanju trav-
ne mje{avine mogu}e je odabrati samo
ako se dobro poznaju svojstva pojedinih
trava, tip travnjaka te klimatski i pedo-
lo{ki uvjeti u kojima ‘elimo uzgojiti
travnjak. Na temelju navedenih kriterija
15
predla‘e se sljede}a podjela travnjaka i
prikladnih mje{avina za njih.
Ukrasni travnjaci
Ovo su travnjaci najvi{e kakvo}e i najve-
}ih zahtjeva. Povr{ine na koje se odnose
su travnjaci ispred i oko reprezentativ-
nih i zna~ajnih gra|evina (15) kao i dije-
Podjela travnjaka po namjeni 25

lovi golf igrali{ta. Na tim povr{inama Upotrebni travnjaci

trava se kosi svakog dana i to na visinu
od 5 do 7 mm. Izbor trava za izgradnju Travnate povr{ine koje se odnose na ovaj
ukrasnih travnjaka je ograni~en. Trave tip travnjaka, su travnjaci oko obiteljskih
moraju imati fine listove ujedna~ene bo- ku}a zatim travnjaci oko stambenih zgra-
je i rasta, te dobro podnositi
~estu i nisku ko{nju. U praksi
se za ovu mje{avinu koriste
svega dvije vrste trava s odgo-
varaju}im brojem sorata. U
tablicama 1 i 2 dan je pregled
dviju varijanti od vi{e mogu-
}ih koje se s na{eg stajali{ta
smatraju najpogodnijim za
ovaj tip travnjaka. Obzirom
na navedene ~injenice ne tre-
ba posebno nagla{avati da je
ja~ina i stupanj njege vrlo
visok.
Navedene varijante razli-
kuju se samo u nijansama ta-
ko da odluka o primjeni jedne
na ra~un druge le‘i vi{e u do- 16
meni mogu}nosti nabavke
odre|ene smjese a manje u biolo{kim ili
klimatskim svojstvima. Ipak, op}enito je
kvalitetnija mje{avina sa ve}im brojem
sorata.
26 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

Mje{avine trava, travnjaka nogome-

tnih igrali{ta mogu se koristiti i za trav-
njake hipodroma (parkur, staza) kao i za
da, javne povr{ine (16), parkovi u visoko rugby, hokey na travi i sli~no ali uz
urbaniziranim zonama gradova. Za
ovaj tip travnjaka postoji nekoliko va-
rijanti mje{avina, u zavisnosti od po-
lo‘aja i klimatskih uvjeta.

Sportski travnjaci (17)

Posebni uvjeti kojima su u pogledu
optere}enosti izlo‘eni travnjaci ove
grupe, zahtijevaju i posebne mje{avi-
ne trava. Trave koje dolaze u obzir za
ovu grupu travnjaka moraju, osim
drugih svojstava imati izrazito dobra
mehani~ka svojstva. U nastavku su
dane razli~ite varijante travnih smje-
sa za nogometne kao i za golf terene.
Naj~e{}i tip sportskih travnjaka u
na{im krajevima pripada travnjaci- 17
ma nogometnih terena.
Podjela travnjaka po namjeni
izvjesne modifikacije, {to naravno ovisi
o posebnim zahtjevima svakog od nave-
denih sportova.
Travne smjese za golf terene
Posebno mjesto u ovom podru~ju zauzi-
maju golf tereni, koji su sa stanovi{ta
struke kao i u estetskom pogedu, najza-
htjevniji. Za golf igrali{ta koristimo ne-
koliko tipova travnjaka.
Pucali{te ili Tee je naziv povr{ine s
koje se izvodi po~etni udarac a razliku-
jemo tee za mu{karce i tee za ‘ene. Ovi
posljednji su ne{to bli‘i greenu.
Shematski izgled golf terena (1 rupa)
18
27
Fairway je povr{ina pod travom koja
se nalazi u prostoru izme|u pucali{ta i
rupe (green). To je povr{ina koja mo‘e
zauzimati i nekoliko tisu}a kvadratnih
metara.
Travna mje{avina za ovu povr{inu je
ista ili vrlo sli~na onoj koju koristimo za
nogometne terene. Ja~ina ko{nje kao i
visina sli~ni su nogometnim trav-
njacima.
Green je povr{ina veli~ine i do neko-
liko stotina m2, vrlo fine trave na kojoj
se nalazi rupa sa zastavicom. Ove su
povr{ine, srca ~itavog golf igrali{ta i po
njima se u dobroj mjeri ocjenjuje kakvo-
}a igrali{ta.
– Semirough. To su povr{ine pod tra-
vom koje se nalaze na rubnim djelovima
igrali{ta i svrha im je da ote‘aju igru.
Sastav trave je isti kao i kod Fairway sa-
mo {to se rje|e kosi.
– Rough. Ova povr{ina mo‘e biti pod
travom ali i ne mora, to je gruba povr{i-
na pod grmljem ili sli~nim raslinjem i
ima istu svrhu kao i semirough, tj. da
maksimalno ote‘a igru, te je na taj na~in
u~ini zanimljivijom.
Ovdje treba naglasiti da su golf igrali-
{ta vrlo zahtjevna, {to se ti~e travnjaka
na njima, bilo da se radi o podizanju no-
vih ili odr‘avanju postoje}ih. Kod nas
jo{ za sada ne postoje prava golf igrali{ta
s 18 rupa, ali zato postoje nekoliko vje-
‘bali{ta s po tri rupe. U narednih neko-
liko godina mo‘emo o~ekivati zna~ajan
28
napredak na polju razvoja golf igre u
nas a s tim u vezi i izgradnju pravoga
golf igrali{ta. U okviru ovog teksta treba
samo re}i da su travnjaci na “Green”
vrhunska djela ljudi koji ih izgra|uju i
koji ih odr‘avaju. Travnjak na “greenu”
kosi se svakog dana na visinu od 2 do
5 mm. Sustavi za navodnjavanje su ta-
ko|er sastavni dio opreme na golf tere-
nima. Obzirom na visoke zahtjeve tih
travnatih terena i razina odr‘avanja je
vrlo visoka. Mo‘emo slobodno re}i da
travnjaci na golf terenima, u pogledu
odr‘avanja, imaju najvi{i mogu}i tre-
tman. Intenzivno odr‘avanje ovoga tipa
je vrlo skupo i zahtijeva kompletnu
opremljenost strojevima i alatima kao i
vrhunsku obu~enost ljudstva. U zemlja-
ma s dugom tradicijom golfa (V. Britani-
ja) postoji preko tisu}u golf terena dok
ih na primjer na{i susjedi Austrijanci
imaju preko 400. U Sloveniji postoji ne-
koliko terena od kojih je najkvalitetnije
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
ono na Bledu koje mnogi svrstavaju uz
bok najljep{ih svjetskih terena. Radi ra-
zvoja kvalitetnog turizma nu‘no je
izgraditi u narednih nekoliko godina i
kod nas kvalitetne golf terene. U tom
smislu kod nas postoji interes, osnova-
no je i djeluje nekoliko golf klubova. Na
kraju, u okviru ovog teksta treba re}i da
nisu opravdane bojazni mnogih poten-
cijalnih investitora, kako su za izgra-
dnju golf terena potrebne ogromne pov-
r{ine ravnog i plodnog tla. Golf je naime
jedan od rijetkih sportova ~ije se povr{i-
ne za igru mogu gotovo savr{eno uklopi-
ti u postoje}i okoli{ i s njime stvoriti ne-
ke od najljep{ih parkova uop}e.
Travnjaci tenis igrali{ta
Travnati tenis tereni imaju tako|er veli-
ke zahtjeve, gotovo kao travnjaci gre-
enova pa ih zbog toga vrlo rijetko izgra-
|uju. Mje{avine travnog sjemena za ove
terene su vrlo sli~ne onima za golf– gre-
en, sastavljene su od vrsta koje podnose
izuzetno nisku ko{nju.
Ostali sportski travnjaci
Od sportskih travnjaka treba jo{ samo
nabrojiti sljede}e sportove kojima je
travnjak va‘an sastavni dio:
• Hipodrom – parkur i staza
• Hockey na travi
• Rugby i ameri~ki nogomet
• Baseball
• Cricket
• Polo
Navedeni travnjaci se u osnovi i ne
razlikuju od travnjaka koje smo ve}
opisali tako da se ne}emo ovdje baviti
sastavima mje{avina za svakog od njih.
Dovoljno je samo re}i da oni postoje i
da njihovi travnjaci imaju sli~nosti u
ve}oj ili manjoj mjeri s onima ve}
opisanim.
Podjela travnjaka po namjeni
Poluprirodni travnjaci
U ovu grupu spadaju travnjaci u parko-
vima koji se ne nalaze u u‘oj gradskoj
jezgri.
29
Melioracijski i za{titni
travnjaci
Ovamo spadaju travnjaci koji imaju za-
{titni karakter, na primjer, osiguranje
usjeka i nasipa uz autoceste, pojaseva
uz zra~ne luke i sl. kao i travnjaci krov-
nih vrtova. Karakteristika ovih travnjaka
je da zahtijevaju vrlo nisku ja~inu
odr‘avanja (ko{nja jednom godi{nje).
Povr{ine na usjecima i nasipima koji su
sami po sebi podlo‘ni eroziji, zatravnju-
ju se uglavnom hidrosjetvom ili ~ak sa-
dnjom posebnih vrsta trava. (Detaljnije
vidjeti pod naslovom “Metode zasijava-
nja travnjaka”). Za travnjake udaljenih
podru~ja uz autoceste izvan gradskih
podru~ja u obzir dolazi puno {iri izbor
biljaka. Ove specifi~ne mje{avine koje
su po sastavu najbli‘e prirodnim trav-
njacima, sastoje se od trava, zeljastih bi-
ljaka i leguminoza. Katkada se mje{avi-
ne mogu kombinirati s cvatu}im trajni-
cama i sl. pa mo‘emo posti}i vrlo sliko-
vite efekte (bijeli ili ‘uti travnjaci), ako
dodamo sjeme bellis ili taraxacum.
U donjoj tablici se nalazi pregled naj-
pogodnijih vrsta, kako bi se mogla sasta-
viti najpogodnija mje{avina za odre|ene
uvjete.
Kriteriji za nabavku
travnog sjemena
Prije nabavke travnog sjemena potre-
bnog za izradu travnjaka potrebno je
30 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

obratiti pozornost na nekoliko va‘nih

podataka. U prvom redu odluka }e zavi-
siti od tipa travnjaka koji ‘elimo uzgoji-
ti. Travno sjeme treba sadr‘avati dekla-
raciju koja sadr‘i sljede}e podatke.
• naziv vrste odnosno sorte
• postotak klijavosti
• postotak ~isto}e
19
• datum pakiranja
• koli~ina
Potrebno je osim toga obratiti pozor-
nost na sljede}e osobine pojedine vrste
kao {to su:
• boja lista
• gusto}a pokrova

Pravilno napisana deklaracija travnih mje{avina Stadion FC MIlan (G. Meazza)

20
Podjela travnjaka po namjeni 31

• {irina lista
• brzina rasta i razvoja
• otpornost na bolesti
• sposobnost suradnje s
drugim travama u za-
jednici
• veli~ina sjemena, apso-
lutna te‘ina.
Prilikom slaganja mje{a-
vina moramo imati na umu
da je apsolutna te‘ina sje-
mena va‘na komponenta jer
neke vrste trava imaju vrlo
sitno sjeme tj. imaju veliki
broj sjemenki u 1 g. U svije-
tu postoje veliki instituti ko-
ji se bave proizvodnjom i
odabirom travnih selekcija
odnosno sorata na temelju
navedenih kriterija. Najpoznatiji me|u kom dugog niza godina redovito prika-
njima nalaze se u Nizozemskoj i SAD zuju u svojim katalozima i neprekidno
(Pensilvanija). usavr{avaju kakvo}u mje{avina. Ova ~i-
U Njema~koj postoje specijalizirane njenica omogu}uje nam da, koriste}i is-
tvrtke koje se bave distribucijom i mije- kustva renomiranih tvrtki koje se bave
{anjem najprikladnijih travnih mje{avi- proizvodnjom i distribucijom sjemena,
na za razne tipove travnjaka. Iskustva koristimo i za na{e potrebe, tim vi{e {to
do kojih su te tvrtke do{le isku{avaju}i klimatski uvjeti ju‘nih dijelova Njema~-
razne kombinacije travnih sorata tije- ke nisu bitno razli~iti od na{ih.
TLO
Op}enito o tlima kakvo}a tla a time posredno i travnjaka
koje na tom tlu uzgajamo.
Tlo je pedogenetska tvorevina, nastala
utjecajem pedogenetskih ~imbenika,
procesima raspadanja stijena. Mehani~ki sastav tla
Raspadanjem mati~nih stijena pod
Mehani~ka svojstva se relativno sporo
utjecajem CO2 iz atmosfere, oborina (ki-
mijenjaju, dinamika promjene je spora,
{a, snijeg) temperatura i dr. dolazi do
pa su iz tih razloga podaci o korelaciji
oblikovanja horizonata tla. Obzirom na
vodnog kapaciteta zra~nosti, toplinskih
vrijeme nastanka najstariji je A horizont
svojstava, teksture vrlo bitni te su oba-
koji je ujedno sa stajali{ta uzgoja i njege
vezni dijelovi svake analize.
travnjaka najzanimljiviji. U A horizontu
odvijaju se glavni pedodinami~ki proce-
si, kemijski procesi, humifikacija, ra-
zgradnja organskih tvari i sl. To je uje-
dno i prostor u kojemu se razvija i
odr‘ava korijenov sustav kao i prebiva-
li{te brojnih mikroorganizama te raznih
‘ivih organizama ‘ivotinjskog i biljnog
porijekla.
Razli~ite kombinacije pedogenetskih
procesa rezultiraju prema tome i stvara-
nju razli~itih tala. Te razli~itosti mo‘e-
mo prepoznati po nekim vanjskim poka-
zateljima svojstava tla {to nazivamo jo{ i
morfologijom tla. Ovom problematikom
se ne}emo ovdje baviti jer je ona dio Sis-
tematike tala koja se time detaljnije ba- Pod Mehani~kim svojstvima podra-
vi, razlog tome le‘i djelomice u ~injeni- zumjevamo texturu i strukturu.
ci da pri uzgoju travnjaka vrlo rijetko
koristimo tlo u nedirnutom prirodnom
stanju tj. s rasporedom horizonata ona-
ko kako su oni pedogenezom nastali. Ve-
}inom stvaramo novi supstrat na mjestu
A horizonta dok ostali horizonti ostaju
nedirnuti pa oni nemaju zna~ajnijeg
utjecaja na rast i razvoj travnjaka koje
uzgajamo. Radi toga }emo ve}u pozor-
nost posvetiti mehani~kim, fizikalnim,
kemijskim i biolo{kim svojstvima tla jer
od tih svojstava u najve}oj mjeri ovisi
Tlo
Tekstura
Kao {to sam ve} rekao mehani~ki sastav
je jedan od bitnih pokazatelja kakvo}e
tla. Naime tekstura je kvantitativni
odnos mehani~ih elemenata, koji nam
izme|u ostalog pokazuje stupanj raspa-
da mineralnih ~estica u fazi formiranja
tla, kao i sposobnost tla (kao {to }emo
kasnije vidjeti), da zadr‘ava vodu i hra-
niva te djeluje na druge odnose va‘ne za
procese rasta i razvoja biljaka. Sadr‘aj
pojedinih ~estica odre|ujemo na dva
na~ina, i to prosijavanjem i talo‘enjem.
Prva metoda sastoji se od prosijavanja
~estica kroz sita razli~itih veli~ina otvo-
ra, te nakon toga vr{imo procjenu u~e-
{}a pojedinih frakcija (prema tablici 1).
Druga metoda se zasniva na razmulji-
vanju ~estica u posebnoj otopini a na-
kon toga na temelju sedimentirane frak-
cije tj. koli~ine sedimentiranih ~estica u
otopini odre|ujemo vrstu tla koju ~ine
te ~estice. Na temelju primjene podjele
na frakcije po Attenbergu mo‘e se samo
na temelju frakcije gline ili na temelju
sume praha i gline odrediti teksturna
oznaka po tablici 15.
Obzirom na odnos ~estica u tlu, njih
mo‘emo grubo podijeliti na:
• pjeskovita tla
• ilovasta tla
• glinovita tla
35
Pjeskovita tla imaju prili~no dobar
odnos zra~nosti i topline, dok ujedno ne
zadr‘avaju vodu, koja se slabo zadr‘ava
u tim tlima te na taj na~in brzo gube i
hranjive elemente koji se ispiru zajedno
s vodom. Uz uvjet da im se umjetno na-
doknadi nedostatak vode (navodnjava-
nje) i prihranom umjetnim hranivima,
bilo mineralnim ili organskim takva tla
su vrlo povoljna za izgradnju sportskih
travnatih terena.
Ilovasta tla su se s ekolo{kog stajali-
{ta pokazala kao najpovoljnija za uzgoj
prirodnih travnjaka. Ilovasta tla imaju
najpovoljnije odnose vododr‘ivosti, zra-
~nosti i temperature, zahvaljuju}i prije
svega uravnote‘enom odnosu mehani~-
kih ~estica. Stru~no bi se moglo re}i,
povoljnoj konstelaciji edafskih ~im-
benika.
Glinasta ili glinovita tla u sebi kao
{to im i ime kazuje, sadr‘e visoki posto-
tak glinastih ~estica. Zbog visokog sa-
dr‘aja gline takva su tla te{ka i hladna,
tj. zbog svojstva gline da te{ko prima i
te{ko otpu{ta vodu, de{ava se da u mno-
gim slu~ajevima biljka ne mo‘e uzeti
vodu iz takvog tla mada je prisutna u
tlu. Zbog visokog kohezijskog ~imbenika
gline, ostaje vrlo malo prostora za zrak a
utjecaj sun~eve topline s povr{ine bitno
je smanjen, pa se takva tla te{ko zagri-
javaju.
36
Zahardyev trokut
Op}enito se mo‘e re}i da svaki od
ovih tipova tla mo‘emo koristiti ali se
primjerice pjeskuljama treba dodati
odr|eni postotak gline a glinastim tlima
krupnije frakcije pijeska.
Drugi na~in odre|ivanja teksturne
oznake mo‘emo obaviti pomo}u Za-
hardyeva trokuta tako da na trokutu
prona|emo tip tla kojem pripada anali-
zirani uzorak.
Primjer
Analizom smo utvrdili da na{e tlo sa-
dr‘i 10% glinenih ~estica, 30% praha
i 60% pijeska tada ono pripada tipu
pjeskovite ilova~e.
Fizikalna svojstva
Pod fizikalnim svojstvima podrazumje-
vamo slijede}a svojstva:
• konzistencija
• vodni kapacitet
• kapacitet za zrak
• toplinska svojstva
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
Konzistencija je svojstavo tla da pri
odre|enom stanju vlage pokazuje otpor
vanjskim mehani~kim utjecajima. Obzi-
rom na vrste mehani~kih utjecaja tj, da
li se radi o pritiskanju, prodiranju ili
oblikovanju pod pritiskom postoji slje-
de}a podjela:
• koherencija • zbijenost
• plasti~nost • ljepljivost.
Koherencija je sila koja dr‘i na okupu
~estice suhog tla a ovisi o vi{e ~imbeni-
ka; kao {to je povr{ina ~estica, kemijski
sastav i koli~ina gline te strukturi tla.
Stupanj koherencije nam pokazuje koli-
ka je sila potrebna da se zdrobi jedinica
volumena suhog tla. Prema Gra~aninu
postoji sljede}a klasifikacija stupnja ko-
herencije:
a) vrlo te{ka tla – ne daju se drobiti
prstima u suhom stanju
b) te{ka tla – te{ko se drobe u ruci
c) srednje te{ka – pod prstima se
osrednje drobe
d) drobiva tla – lako se drobe.
e) rahla tla – humozna ili pjeskovita
tla, raspadaju se na mrvice
f) tla koja uop}e ne pokazuju ve-
zanost.
21
Tlo
Postoje naravno i druge klasifikacije
ali za nas je od prakti~nog zna~enja ova,
jer je vrlo lako mo‘emo na terenu obavi-
ti. Koherentnost tla je va‘an podatak o
tlu zbog saznanja o mogu}nostima me-
hani~ke obrade.
Zbijenost nije od ni{ta manje va‘nosti
za razvoj biljaka, od klijanja pa do kraja
razvojnog ciklusa. Za dobar uspjeh ras-
ta trava, jako je va‘no da tlo nije zbije-
no jer im samo takvo omogu}uje opti-
malan rast i razvoj. Zbijenost tla mjeri-
mo i kg/cm2. U tu svrhu koristimo pe-
netrometer (21). Ispitivanje zbijenosti
tako|er je dio rutinske analize tla prije
bilo kakvog ozbiljnijeg zahvata. Ve}e od
72 KN/m2 ne mo‘e se razvijati korijen,
manje od 40 KN/m2 je po‘eljno.
Plasti~nost ovisi o karakteru koloida i
koli~ini organske tvari. To je zapravo
sposobnost glinenih ~estica da ve‘u vo-
du i da se u takvu stanju dadu oblikova-
ti. Attenberg je utvrdio granicu plastici-
teta koja ozna~ava promjenu od drobi-
vog stanja na plasti~no. Prema tome naj-
bolji trenutak za obradu tla je stanje ne-
{to ispod donje granice plasticiteta.
Plasticitet mjerimo metodom Ca-
sagrande.
Ljepljivost Otpor koji nastaje dizanjem
metalne plo~ice s vodom natopljenog tla
pokazuje nam stupanj ljepljivosti tla.
37
Voda u tlu
Voda je neobi~no va‘na za ‘ivot svih ‘i-
vih bi}a, pa tako i za biljke, a od pose-
bne je va‘nosti i kao sudionik pedodina-
mi~kih promjena u genezi tla kao i pri
procesu fotosinteze u biljci, stvaraju}i
turgor u stanicama koji dr‘i biljku us-
pravnom. Nas ovdje prije svega zanima
onaj dio vode koji u tlo dolazi iz atmos-
fere i kao voda koju tlo dobiva navo-
dnjavanjem. Dakako voda je isto tako
va‘na i za organizme koji ‘ive u tlu a o
kojima }e biti govora kasnije. Ulaskom u
masu tla i u dodiru s njegovim ~estica-
ma, voda stupa u fizikalno kemijske re-
akcije i time postaje sastavni dio tla. Ko-
liko }e vode tlo upiti tj. kolika }e biti in-
filtracija vode u tlo ovisi o vi{e ~imbeni-
ka ali najvi{e o stanju povr{ine tla kao i
fizikalnim svojstvima tla. Ako je tlo ra-
hlo i dobrih fizikalnih svojstava dolazi
do velikog postotka upijanja vode u tlo.
Cilj gospodarenja vodom je da se {to je
manje mogu}e, voda ispari iz tla ili ote-
~e u donje slojeve. Ako tlo nije dovoljno
rahlo i ako su agregati nestabilni tada
nastaje makropora i dolazi do blokade
ulaska vode. Kad se takva tla osu{e nas-
taje pokorica i uspostavlja se kapilaritet
kojim voda jo{ br‘e isparava iz tla. Za
pravilno gospodarenje vodom potrebno
je uravnote‘iti vodnu bilancu, a to se
posti‘e uspostavljanjem ravnote‘e iz-
me|u biljci potrebne kli~ine vode i koli-
~ine koju je tlo u stanju zadr‘ati i pod
odre|enim uvjetima predati biljci. U uv-
38
jetima kada tlo sadr‘i toliko vode koliko
je mo‘e zadr‘ati svojim unutarnjim sna-
gama, tada imamo tzv. poljski vodni ka-
pacitet. Kod poljskog kapaciteta voda u
tlu se nalazi u obliku “filma” oko meha-
ni~kih ~estica. Ovdje treba re}i ne{to i o
postojanju mrtve vode tj. neiskoristivog
dijela vode u porama tla. U prilo‘enoj
tablici po Schlichting i Blume vidimo
odnos tipova tala obzirom na teksturu i
odnose iskoristive vode prema mrtvoj
vodi i zra~nom kapacitetu.
Koli~inu vode u tlu mjerimo pose-
bnim napravama koje nazivamo tenzi-
ometri. Na polju mo‘emo ispitati vla-
‘nost pomo}u posebno konstruiranog
vlagomjera koji je patentiran u USA.
Zrak u tlu
Zrak i voda u tlu dijele prostor i izmje-
njuju mjesta u zavisnosti o koli~ini vo-
de. Osnovni uvjet za disanje korijena
kao i za razvoj mikroorganizama je zrak.
Uloga zraka u tlu vezana je za njegove
glavne sastojke a to su O2, CO2 i N2. Sas-
tav zraka u tlu razlikuje se od sastava
zraka u atmosferi samo po koli~ini CO2
22
Tenziometar (Izvor: ELE)
kojeg u tlu ima oko 10 puta vi{e nego u
atmosferi. Pove}ana koncentracija CO2
{teti biljkama jer usporava izmjenu pli-
nova. Ako u tlu ima vi{e zraka sa do-
brom koncentracijom kisika bolje je pri-
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
manje vode a time i hraniva. To je vidlji-
vo po tome {to je korjenje dobro razvije-
no, svijetle boje i dobro opskrbljeno dla-
~icama. Dakle u pogledu zraka u tlu, va-
‘na je njegova ukupna koli~ina i sastav.
Koli~ina ovisi o kapacitetu za zrak u tre-
nutku kada je navla‘eno do poljskog ka-
paciteta. Na saznanjima dobivenim tom
analizom, temelje se mjere za pobolj{a-
nje zra~nosti tla. Mjere koje utje~u na
aeraciju su; pravilna obrada, dodavanje
organske tvari, mal~iranje, razbijanje
pokorice, aerifikacija perforatorom i
drugo.
Toplinska svojstva tla
Sun~eva energija je glavni izvor energi-
je za zagrijavanje tla. Prosu|uje se da
svega 1/3 energije Sunca dospije u tlo.
Upijena energija zagrijava ~vrste, teku}e
i plinovite komponente tla i {iri se od
povr{ine ka dubljim dijelovima. Koli~i-
na topline kao i brzina {irenja zavise od
vi{e ~inilaca, kao {to su; polo‘aj (ekspo-
zicija), god. doba, vrsta pokrova i sl. Za-
nimljivo je ovdje napomenuti da je sni-
jeg vrlo dobar izolator i da je ta ~injeni-
Priru~ni set za kemijsku analizu tla “La Motte”
23
Tlo
ca vrlo korisna u praksi. Zagrijavanje tla
u ljetnim mjesecima je znatno ja~e nego
zagrijavanje zraka. U prolje}e se zagrija-
vanje tla odvija od povr{ine ka dubljim
slojevima, dok u jesen taj proces te~e
obrnuto tj. najkasnije se hlade dublji
slojevi. Minimumi i maksimumi tempe-
ratura tla ne poklapaju se s istima okol-
nog zraka ve} u tlu uvijek kasne, u gor-
njim slojevima do 10 cm dubine taj po-
mak iznosi oko 1 sat. Toplina je od po-
sebne va‘nosti. Ona utje~e na aeraciju,
kretanje vlage u tlu, klijanje, nicanje i
niz drugih aktivnosti. Prosudba je da or-
ganizmi tla po~inju svoju aktivnost ve}
kod 0 °C a kod temperature >5 °C po~i-
nje klijanje, te da svi ‘ivotni procesi
rastu do temperature od 25 °C. Kod tem-
peratura vi{ih od 30 °C opadaju, a kod
40 °C potpuno prestaju. Stanje tempera-
ture tla mjerimo geotermometrima.
Kemijska svojstva tla
Pod kemijskim svojstvima tla podrazu-
mijevamo svojstva tla u koje spadaju ad-
sorpcijski kompleks, reakcija otopine tla
(pH), humifikacija i sadr‘aj kemijskih
elemenata.
39
Adsorpcijski kompleks ili kako ga jo{
nazivaju izmjenjiva~ki kompleks je
skup koloida tla koji su sposobni da na
svojoj povr{ini adsorbiraju ione i da ih
izmjenjuju s ionima iz otopine tla. To je
sustav izmjenjivanja ~vrsta faza – teku}a
faza, a u nekim slu~ajevima umjesto te-
ku}e, plinovita faza. Adsorpcijski kom-
pleks je skladi{te hraniva za biljke. Ta-
ko|er je on od neobi~ne va‘nosti za fizi-
kalna svojstva kao i za pH. Za ilustraciju
utjecaja na pH je prikaz kationskog slije-
da elemenata koji nam prikazuje kako
kationi u nizu smanjuje pristupa~nost
za biljku elementa koji se nalazi lijevo
od njega a ne{to malo ometa i element
koji se nalazi desno.
Kationski niz
H > Ca > Mg > K > Na
Iz ovoga je vidljivo da na primjer pri-
sustvo ve}e koli~ine kalija blokira pri-
jem magnezija a prisustvo kalcija sma-
njuje odnosno blokira vodikove ione a
time smanjuje kiselost.
Reakcija tla – pH. Pod pojmom pH
vrijednosti podrazumijevamo negativnu
vrijednost logaritma koncentracije H+
iona u otopini. Kiselost, odnosno bazi-
~nost ili alkalitet ovisi o stupnju kon-
centracije vodikovih H+ iona. Na teme-
lju te ~injenice ka‘emo da je otopina ne-
utralna kada je podjednaka koncentraci-
ja H+ i OH– iona. Tada je vrijednost pH 7.
Ako su vrijednosti izme|u pH 7 i pH 14
onda je otopina bazi~na ili alkali~na a
ako su vrijednosti manje od pH 7 tj. >pH
1 i <pH7 onda ka‘emo da je otopina ki-
sele reakcije. Bazi~nost otopine raste s
pove}anjem vrijednosti pH tako je najvi-
{e alkalna otopina s vrijednosti pH 14.
Naprotiv, kiselost se pove}ava padom
vrijednosti pH. To onda zna~i da je jako
kisela otopina pH 1. Treba imati na umu
da su pH vrijednosti eksponentni broje-
vi {to }e re}i da ako se pH vrijednost
smanji za 1 onda se broj vodikovih iona
40 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

Utjecaj pH vrijednosti tla na iskoristivost pojedinog hranjivog elementa

pove}a 10 puta. Vodikovi ioni dospije-

vaju u otopinu kao proizvodi razlaganja
uglji~ne ili sumporaste kiseline koje pak
dolaze u tlo putem oborina. Osim toga
vodikovi ioni nastaju kao posljedica ka-
tionske izmjene iona u adsorpcijskom
24
kompleksu. Reakcija tla dakle mo‘e biti
kisela, neutralna ili alkalna i neobi~no
je va‘na za procese u tlu posebno za is-
koristivost hranjivih kemijskih eleme-
nata za biljku. Optimalna vrijednost za
travnjake iznosi izme|u pH 5,5 i pH 6,5,
to je zna~i slabo kisela reakcija otopine
Prikaz elektronskog pH metra
tla. Reakciju tla mjerimo na vi{e na~ina
a jedan od na~ina je pomo}u kemijskih
reagensa ili lakmus papira. Ova metoda meniji i prakti~niji digitalni pH metar
izvodi se tako da se pripremljena otopi- koji radi na na~elu razlike u el. potenci-
na kojoj je dodan flokulator tretira tzv. jalu elektroda uronjenih u otopinu tla.
duplex reagensom i tada na temelju us- Zbog velike uloge u pedogenetskim pro-
poredbe boje otopine odre|ujemo pH cesima informacija o pH vrijednosti je
vrijednost. Danas je u upotrebi i suvre- obavezan dio svake analize.
Tlo
Biolo{ka svojstva tla
Mikroorganizme u tlu obzirom na pori-
jeklo dijelimo u dvije glavne skupine i
to organizme biljnog porijekla mikroflo-
ru i one ‘ivotinjskog mikrofaunu. Mi-
kroorganizmi imaju va‘nu ulogu u ra-
zgradnji organskih supstanci, stvaranja
humusa i pobolj{anju strukture tla. Mi-
kroorganizmi obuhva}aju bakterije, al-
ge, gljive, jednostavne protozoe i nema-
tode. Ve}ina ih pripada saprofitima, tj.
hrane se mrtvom organskom tvari dok
drugi pripadaju parazitima. Nakon {to
uginu, organizmi opskrbljuju tlo
mrtvom organskom tvari a zatim je ra-
zgra|uju pa time imaju veliku ulogu pri
stvaranju humusa. Iz navedenog je vi-
dljivo kolika je va‘nost mikroorganiza-
ma u tlu.
Bakterije su najva‘niji predstavnici mi-
krorganizama a s tim u vezi je i njihova
uloga u pedodinamskim procesima. Ve-
}ina bakterija su heterotrofni organizmi
tj. organizmi koji uzimaju ugljik iz or-
ganskih spojeva. Nazivamo ih jo{ i vi{i
organizmi jer energiju dobivaju oksida-
cijom organskih spojeva. Drugu manju
skupinu ~ine autotrofne bakterije jer
uzimaju CO2 iz atmosfere a energiju do-
bivaju oksidacijom mineralnih spojeva.
Bakterije dalje mo‘emo podijeliti na te-
melju njihovih zahtjeva za slobodnim
kisikom, na aneorobne koje ne trebaju
kisik za svoj rast i razvoj i na aerobne
koje trebaju kisik. Ve}ina bakterija voli
neutralnu do slabo bazi~nu reakciju (pH
6,5–7,5) a isto tako vole umjerenu
41
vla‘nost od 25% do 30% tw malo povi-
{ene temperature od 30 do 370 °C mada
je u literaturi opisan podatak da su na-
|ene aktivne bakterije i na temperaturi
od −4 °C. Treba jo{ re}i da ciklus aktiv-
nosti nije kroz godinu jednake ja~ine,
naime njihova aktivnost raste od prolje-
}a ka ljetu a zatim prema jeseni opada.
Ulogu bakterija u stvaranju i fiksaciji
du{ika ne}emo posebno na ovom mjes-
tu nagla{avati jer smo je ve} spominjali
u dijelu koji se odnosi na du{ik u tlu.
Ipak, jo{ jednom treba re}i da je neiz-
mjerna uloga bakterija u tom pogledu.
Gljive su ni‘e biljke koje ne koriste klo-
rofil za sintezu hranjiva. Iza bakterija to
su najbrojniji predstavnici mikroflore u
tlu. Gljive preferiraju kiselu reakciju u
tlu gdje obavljaju ulogu razara~a organ-
ske tvari. Svojim razvojem tj. {irenjem
hifa utje~u na strukturu tla. Kao i bakte-
rije, gljive po na~inu kako se hrane, dije-
limo na saprofite i na parazite. Va‘na
sposobnost gljiva je da stvaraju ‘ivotnu
zajednicu s vi{im biljem i tada to nazi-
vamo mikoriza.
Alge se pojavljuju u tlu u manjem opse-
gu i tada ih nazivamo teresti~kim. Uloga
algi u tlu nije do kraja razja{njena te ih
ovdje samo spominjemo bez mogu}nos-
ti da se njima detaljnije pozabavimo.
Ostale mikroorganizme koji pripadaju
u mikrofaunu kao {to su nematode, pro-
tozoe tako|er samo navodimo jer njiho-
va uloga u na{im supstratima nije od ve-
like va‘nosti a i nemamo mogu}nosti
prikladnim analizama dobiti podatke o
njihovom broju i ulozi.
IZGRADNJA
TRAVNJAKA
Ovo poglavlje mo‘emo uvjetno podi-
jeliti na izgradnju sportskih travnjaka,
ure|enje i izgradnju parkovnih travnja-
ka, travnjaka uz prometnice i travnjaka
unutar ku}nog vrta ili parka kao i meli-
orativnih ili za{titnih travnjaka. Razlike
u postupcima nisu velike ali su zna~aj-
ne zbog razlika u namjeni povr{ina kao i
tehnologiji same izgradnje. Namjena
travnjaka ujedno je i osnova za podjelu
travnjaka. Sijanje trave u plasti~ne kon-
tejnere, kao metoda izgradnje travnjaka
posebne namjene, pojavila se u zadnje
vrijeme u svrhu zatravnjivanja pose-
bnih povr{ina kao {to su parkirali{ta i
sl. Osim plasti~nih kontejnera ve} se
dulje vrijeme koriste za ozelenjavanje
parkirali{ta i strmina, betonske travne
plo~e.
Priprema nosivog sloja i
ugradnja plodnog supstrata
Odvodnja
Prije bilo kakvih radova na izgradnji te-
rena, moraju se obaviti istra‘ni radovi
na snimanju i sondiranju terena. Naro-
~itu pozornost treba obratiti odvodnji
suvi{ne vode, bilo da se radi o podzem-
noj ili pak o oborinskoj vodi. Odvodnji
nepo‘eljnih podzemnih voda treba
obratiti puno pozornosti jer ako se ne ri-
je{i u po~etku, ovaj problem kasnije mo-
‘e zadavati puno glavobolje. Ovdje u
punoj mjeri dolazi do izra‘aja poslovica
“bolje sprije~iti nego lije~iti. “U tu svrhu
treba teren sondirati i ispitati razinu i
kretanje podzemne vode kroz sva godi-
{njia doba. Na starim i lo{e odr‘avanim
25
Izrada "{lic-drena`e"
terenima pojavljuju se povr{ine koje du-
go zadr‘avaju vodu nakon oborina u vi-
du lokvica obraslih korovima poput ‘a-
bnjaka i sli~no, te odre|enih vrsta ma-
hovina. Iskopamo li u takvom tlu profil,
mo‘emo na temelju boje profila lako za-
klju~iti o kakvoj se kakvo}i propusnosti
radi. Ako je profil ~itavom svojom pov-
r{inom sme|e boje, tada tlo nema pro-
blema s otjecanjem vode, ali ako na pro-
filu primijetimo glejne procese, tj. tam-
nosivu do plavo-crnu boju s inkrustaci-
jama ‘eljeznih oksida u vidu mrlja, boje
r|e, tada smo sigurni da u takvom tlu
ve} dulje vladaju vrlo nepovoljni uvjeti.
U takvom tlu nema kisika i nepropusno
je za vodu te op}enito vrlo nepovoljno
mjesto za rast i razvoj korijena. Dobro
izvedena drena‘a bitno pridonosi po-
bolj{anju tla a time i ostalim zna~ajka-
ma kao {to su:
• otjecanje suvi{ne vode iz tla
• pobolj{anje zra~nosti tla
• pove}ava prostor za rast korijena
• poja~ava otpornost na su{u
Izgradnja travnjaka 45

Ispuna drena`nih kanala {ljunkom

(lijevo), shematski prikaz (dolje)

26

27

• bolje podnosi optere}enje Izgradnju i projektiranje podzemnog

drena‘nog sustava traba prepustiti stru-
• poma‘e br‘em zagrijavanju u rano
~njacima iz podru~ja hidrogradnji. Ov-
prolje}e.
dje }emo samo navesti ~injenicu da tre-
Kako u praksi postoji veliki stupanj ba obratiti posebnu pozornost, vrsti tla
me|uzavisnosti drena‘nog sloja pod- na kojemu kanimo izgraditi travnato
zemnih voda i povr{inske odvodnje igrali{te. S tehni~ke strane postoji neko-
oborinskih voda, osobitu pozornost tre- liko rje{enja drena‘nih sustava kao {to
ba obratiti ba{ tim me|uodnosima. Na- su:
ravno da u praksi sve to djeluje vrlo • riblja kost
kompleksno i niti jedan ~initelj ne dje-
luje potpuno nezavisno jedan od drugo- • kompleksni sustav
ga, tako da drena‘ni sustav poma‘e • jednostavni sustav
odvodnju i oborinskih voda. Ovdje tre-
ba naglasiti da se prilikom izgradnje • kombinirani sustav.
drena‘nih sustava tre-
ba ~uvati predimenzi-
oniranja odvodnje, jer
bi u tom slu~aju odveli
svu vodu i “potrebnu” i
“nepotrebnu”, ~ime bi-
smo pretjerano isu{ili
tlo. Uvijek treba paziti
na to da dio vode osta- 28
ne u drena‘nim kanali-
ma kako bi je biljke
mogle koristiti u su-
{nom periodu.

Stroj za fino izravnavanje tla

46
Svi se ovi sustavi, osim jednostavnog,
baziraju na sustavu cijevi polo‘enih is-
pod povr{ine u odre|enom razmaku i s
odre|enim profilima cijevi u zavisnosti
od prora~una koji svakako treba napra-
viti prije nego se upustimo u takav opse-
‘an i skup zahvat. Cijevi od kojih se
izvodi drena‘a su uglavnom plasti~ne i
do sada su se pokazale najpodesnijim.
Sustav koji se preporu~uje u zadnje vri-
jeme je tzv. jednostavni sustav koji se
sastoji od sloja kamenog materijala
raznih frakcija polo‘enog na izniveli-
ranu i uvaljanu posteljicu u sloju od 12–
15 cm. Posteljica se nivelira u padu na
dvije vode. Padovi se niveliraju uz-
du‘no tako da hrbat ide po sredini igra-
li{ta od jednog gola prema drugom a sa
strane se polo‘e odvodne cijevi koje
vodu odvode u kanalizacijski sustav. Na
sloj kamenog materijala polo‘i se, kao
filtarski sloj, sinteti~ka folija koja je vo-
dopropusna ali nije propusna za ~estice
gline i pijeska, debljine 1,2–2 cm. Iznad
folije naspe se plodni supstrat u sloju
10–12 cm. na koji se posije odgovaraju-
}e travno sjeme. Ovaj sustav prikladan
za odvodnju oborinske, a po potrebi i
podzemne vode. Drugi na~in, koji koris-
timo za pobolj{anje vodozra~nog susta-
va na ve} izgra|enim terenima, sastoji
se u izradi tzv. “{lic drena‘e”. Ovaj na-
~in dreniranja izvodimo tako da na ra-
zmaku od cca. 1,5 m iskopamo kanali}e
{irine 7,5–8 cm, u padu, dubine od 40–
50 cm i izvr{imo zamjenu iskopanog
materijala {ljunkom 8–16 mm kojim is-
punimo kanali}e i sve to zajedno pove-
‘emo obodnim kanalom ve}ih dimenzi-
ja s drena‘nom cijevi 150–200 mm. (Vi-
djeti skicu {lic drena‘e). Ovaj na~in dre-
niranja, preporu~a se na starijim tereni-
ma, kao jeftina varijanta. Ugradnju nosi-
vog sloja za spotrtska igrali{ta obavit }e-
mo strojevima. U tu svrhu koristimo
stroj za nivelaciju i razastiranje “Gre-
ider”. Nakon {to smo iznivelirali ‘eljeni
supstrat te mu dodali organska hraniva,
pristupamo obradi povr{ine kultivato-
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
rom. Kako se radi o velikoj povr{ini, ko-
ristimo vu~ni stroj i kultivator kao pri-
klju~no oru|e. Ovom operacijom posti-
‘emo dobru razrahljenost tla i sprem-
nost za prijem sjemena. Prije nego pris-
tupimo sijanju potrebno je obaviti fino
poravnanje na ±1 cm s potrebnim pado-
vima, radi efikasnije odvodnje oborin-
ske vode. Sjetvu obavljamo nakon nave-
denih operacija, najprikladnijom meto-
dom.
Kada obavljamo pripremu plodnog
supstrata za parkovne travnjake ili pak
poluprirodne travnjake na ve}im pov-
r{inama, tada koristimo te{ke strojeve
“dozere”, kojima obavljamo razastiranje
i niveliranje supstrata odnosno plodne
zemlje koju smo prethodno dovezli s
druge lokacije. Usitnjavanje i rahlenje
zemlje vr{imo motokultivatorima te na-
kon niveliranja i grabljanja vr{imo sje-
tvu trave, jednom od poznatih metoda.
Za podizanje travnjaka unutar ku}nih
vrtova sve prethodno opisane operacije,
zbog manjih povr{ina, radimo ru~no. Si-
tuacija se donekle mijenja ako unutar
ku}nog vrta nije potrebno vr{iti zamje-
nu zemlje, tada postoje}u zemlju preko-
pamo ({tihanje) odnosno preoremo ako
se radi o ve}oj povr{ini i tada izvr{imo
sjetvu, metodom po izboru. Unutar
vrtnog travnjaka treba isto voditi ra~una
o odvodnji oborinske vode pa u tom
smislu treba u suradnji sa stru~njakom
poduzeti potrebne mjere u tu svrhu. Sis-
teme za navodnjavanje mo‘emo instali-
rati, a ne moramo, {to zavisi prije svega
od financijskih mogu}nosti i ‘elje vla-
snika travnjaka.
Nakon analize koju je svakako potre-
bno obaviti, treba obaviti potrebnu ko-
rekciju kvalitete plodnog supstrata.
Dijagram veli~ine i u~e{}a ~estica u plodnom sup-
stratu (zasjen~ani dio predstavlja preporu~eni odnos
~estica u nosivom sloju sportskih travnjaka)í
Izgradnja travnjaka
Plodni supstrati
Ve} je ranije re~eno da problematika
izgradnje sportskih travnjaka ima druga-
~ije odnose nego izgradnja parkovnih ili
ukrasnih travnjaka. Sportski travnjaci
razlikuju se osim po namjeni, tj. znatno
u~estalijem i intenzivnijem kori{tenju
travnjaka, i po intenzivnijem odr‘ava-
nju (~e{}a ko{nja, navodnjavane i sl.).
Plodni supstrat sportskih
terena
Plodni supstrat nogometnog igrali{ta je
najkarakteristi~niji po svom sastavu i
namjeni pa je dobro koristiti njegov
primjer. Nogometni travnjaci spadaju u
skupinu vrlo optere}enih povr{ina te ra-
di toga moramo posebno voditi ra~una o
sastavu i vrsti materijala od kojega radi-
mo Plodni supstrat. Posebnu pozornost
treba obratiti sastavu zemlje koja mora
biti laka, pjeskovita s odre|enom struk-
turom. (Vidjeti dijagram veli~ine i u~e-
{}a ~estica). Iz dijagrama je vidljivo da
u~e{}e gline tj. ~estica <0,002 mm ne
smije prlaziti 5%, ~estice veli~ine od
0,02–0,2 mm trebaju biti zastupljene s
max. 10%, ~estice pjeska od 0,2–2 mm
47
mogu biti zastupljene s vi{e od 80% a
one ve}e od 2 mm – max. 6 mm s 5%.
Kako vidimo frakcije pjeska su zastu-
pljene s 3/4 u~e{}a, {to omogu}ava
upravo one osobine nosivog sloja koji je
po‘eljan za takva optere}enja i uvjete.
Obzirom na veliko sudjelovanje pijeska,
potrebno je radi pobolj{anja hranjivih
sposobnosti dodati organsko hranivo i
treset, kako bismo djelomi~no pobolj{ali
kapacitet za vodu i hranjivost supstrata.
Ovakav supstrat preporu~a se isklju~ivo
kod izgradnje sportskih travnjaka jer za
parkovne i poluprirodne travnjake nije
pogodan zbog slabog kapaciteta za vodu
i hranjiva. Ja~ina odr‘avanja ovakovog
travnjaka je znatno poja~an i pretpos-
tavlja se da vlasnik terena ima instaliran
neki od sustava za polijevanje kao i kva-
litetnu ekipu radnika na odr‘avanju.
Debljina nose}eg sloja kre}e se od 10 do
12 cm. Tu se ujedno odvijaju i najva‘niji
procesi ishrane biljaka te se razvija kori-
jenov sustav. Zbog stalnog ga‘enja, tlo
se zbija i na taj se na~in remete vodozra-
~ni re‘imi ~iji dobar odnos ima presu-
dnu va‘nost u ‘ivotu travnjaka. Najve}i
problem je dakle osigurati travnjaku do-
bre uvjete za rast i razvoj tj. da supstrat
propu{ta vi{ak vode te da je dovoljno
~vrst i elasti~an u su{nom periodu.
48
Plodni supstrat – Parkovnih i
vrtnih travnjaka
Zbog nemogu}nosti intenzivnog odr‘a-
vanja parkovnih i poluprirodnih trav-
njaka njihov se supstrat razlikuje od
sportskog. Plodni supstrat treba sadr‘a-
vati daleko manje pijeska a ve}e u~e{}e
29
gline te ga po teksturi mo‘emo svrstati u
ilovastu pjeskulju. U poglavlju o tlima
naveli smo da ilova~a ima dobre zna~aj-
ke u odnosu na vodni kapacitet. U prak-
si kod izgradnje parkovnih travnjaka ko-
ristimo orani~nu zemlju koju skidamo u
debljini humusnog sloja i ugra|ujemo
na povr{ine predvi|ene za parkovne
travnjake. Iako ovaj supstrat naj~e{}e
koristimo, pri izgradnji travnjaka unutar
ku}nih vrtova, mo‘emo u skladu s na-
{im mogu}nostima i ‘eljama koristiti
supstrat sli~an onome koji se koristi kao
plodni supstrat za sportska igrali{ta.
Debljina plodnog supstrata treba biti od
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
15–20 cm. Pri izgradnji travnjaka ku-
}nih vrtova treba koristiti plodnu zem-
lju, ako je ikako mogu}e, koja se tamo
nalazi, {to znatno pojeftinjuje izgradnju.
Plodna zemlja treba biti o~i{}ena od gra-
|evinskog otpada i {ute.
Radovi na izradi travnjaka
Plodni supstrat poluprirodnih
i melioracijskih travnjaka
Zbog cijene ko{tanja a i zbog skromni-
jih zahtjeva travnih vrsta, na takvim
mjestima nije potrebno ugra|ivati dra-
gocjenu plodnu vrtnu zemlju ve} mo‘e-
mo koristiti zemlju koja nije jako skele-
tna i iz dubljih slojeva iskopa. Va‘no je
da zemlja koju koristimo nije te{ka ilo-
va~a ili da nije jako skeletna tj. da nema
vi{e od 10% ~estica ve}ih od 6 mm.
Ovakvu zemlju nakon ugradbe i obrade
oboga}ujemo organskim gnojivima.
Izgradnja travnjaka
Metode zasijavanja
travnjaka
Poznata su nam ~etiri na~ina zasijavanja
travnjaka i to:
• sjetva travnog sjemena
• busenovanje
• hidrosjetva
• presa|ivanje.
Svaki od ovih na~ina ima svoje razlo-
ge primjene. Tako|er svaka od ovih me-
toda ima svoje prednosti i nedostatke.
Primjena odre|ene metode podizanja
travnjaka zavisi o vi{e ~imbenika, me|u
kojima mo‘emo kao najva‘nije istaknu-
ti; financijske mogu}nosti, vrstu terena
kao i na~in odnosno svrhu kori{tenja u
budu}nosti.
Va‘no je ovdje re}i, da je prije bilo ka-
kvih zemljanih radova potrebno obaviti
analize tla i to analizirati sadr‘aj osnov-
nih hranjivih elemenata (N, P, K) kao i
ispitati pH vrijednost. Za sportske trav-
njake svakako treba ispitati mehani~ko
u~e{}e pojedinih frakcija tla. Prilikom
izgradnje parkovnih ili vrtnih travnjaka
nije nu‘no potrebno, ispitati mehani~ka
svojstva tla, jer ta tla nisu tako optere}e-
na kao sportski tereni. Razlozi za sjetvu
le‘e npr. u ~injenici da uz relativno nis-
ke tro{kove pru‘a izbor posebnih, po
na{em izboru, vrsta i sorata trava. Ra-
zlozi protiv sjetve trave kao na~ina po-
dizanja travnjaka su opse‘ni radovi na
pripremi tla kao i prili~no dugi rok po-
~etka kori{tenja, dok su razlozi kori{te-
nja travnog tepiha upravo u skra}ivanju
vremena za dobivanje gotovog travnja-
ka. Izradi travnjaka polaganjem travnog
busena, u prilog ide to, {to je travnjak
spreman za upotrebu nakon svega 10 –
15 dana od dana polaganja i {to je potre-
bna manja pa‘nja prilikom pripreme
podloge. Razlozi protiv upotrebe gotove
trave, le‘e prije svega u visokoj cijeni
ko{tanja.
49
Hidrosjetva je kao na~in zasijavanja
povr{ina potekla iz SAD, velika joj je
prednost {to je na taj na~in mogu}e za-
travniti pov{ine koje su podlo‘ne jakoj
eroziji (nasipi, usjeci) kao i minimalna
priprema tla. Razlozi protiv su relativno
visoka cijena ko{tanja.
Metoda presa|ivanja trave nije za sa-
da kod nas u upotrebi.
Sjetva trave
Nakon {to smo pripremili povr{inu i
izabrali travnu smjesu, mo‘emo pristu-
piti sjetvi travne smjese. Ako na{a mje-
{avina sadr‘i vrste trave s laganim i si-
tnim sjemenom kao npr. Agrostis nepo-
sredno prije sjetve moramo ga dobro
promije{ati jer se uslijed razlike u veli~i-
ni i te‘ini sjemenki, sjeme neravnomjer-
no raspore|uje. Vrste Lolium i Festuca
imaju najkrupnije sjemenke, vrste Poa
imaju ne{to sitnije, dok najsitnije sjeme
imaju vrste Agrostis. Odnos broja i veli-
~ine sjemenki izme|u pojedinih vrsta
prikazan je na slici 14. Klijanje i rast
mladih biljaka ovisi o razli~itim ~imbe-
nicima a najva‘niji su slijede}i:
• vla‘nost
• prisustvo kisika
• temperatura.
Optimalna vla‘nost vrlo je bitan ~ini-
telj pri klijanju sjemena kao i daljnjem
50
30
rastu klijanaca tako da o njoj moramo
voditi posebnu brigu. Ne smije biti pre-
malo vlage a ne smije biti ni previ{e. Ko-
li~ina vlage u tlu mora biti {to je mogu-
}e bli‘e poljskom vodnom kapacitetu.
Kao {to je ve} re~eno, prevelika zbije-
nost tla kao i nepovoljan odnos glinenih
~estica dovode do toga da se prostor za
zrak u tlu bitno smanjuje. Po{to je kisik
sastavni dio zraka kako onog u atmosferi
tako i zraka u tlu, njegov nedostatak mo-
‘e ko~iti, pa i sasvim zaustaviti biolo{ke
procese. Vrijedi ovdje jo{ jedanput spo-
menuti va‘an odnos vode i zraka u tlu
jer je taj odnos u velikoj me|uzavisnosti.
Pored vla‘nosti i kisika, za klijanje je
naro~ito va‘na temperatura. Sjeme poje-
dinih vrsta po~inje klijati ve} kod tem-
perature od +5 °C a optimalna tempera-
tura je izme|u 16 i 21 °C. dok kratkotraj-
no podnosi temperature i do 30 °C.
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
Stroj za sijanje trave
Sijanje trave mo‘emo obaviti strojno,
ako se radi o velikim povr{inama ili ru-
~no – oma{ke ako su u pitanju manje
povr{ine.
Pri sjetvi rukom-oma{ke, sjetvu treba
obaviti u koli~ini od 4–5 dag/m2 ({aka
sjemena/m2) i to tako da se sijanje obavi
u dva smjera unakrsno kako bi postigli
{to bolju pokrovnost sjemena. Prije sje-
tve trave potrebno je predvi|enu a po-
trebnu koli~inu sjemena podijeliti na tri
dijela te posijati jednim dijelom jednu
tre}inu povr{ine a s ostalim dijelovima
druge dvije tre}ine. Na ovaj }emo na~in
ravnomjerno raspodijeliti sjemenke ra-
zli~itih veli~ina i te‘ina, upravo onako
kako smo to predvidjeli sastavljaju}i
Izgradnja travnjaka
mje{avinu za sijanje. Treba izbjegavati
sijanje po jakom vjetru i po raskva{e-
nom terenu, naro~ito ako se sije ru~no.
Sijanje se mo‘e obavljati tijekom cijele
vegetacijske sezone ali je najbolje u~in-
ke pokazala sjetva krajem ljeta i po~et-
kom jeseni. Mo‘e se tako|er sijati i sre-
dinom prolje}a ali u na{im uvjetima taj
termin se nije pokazao kao najbolji i to
iz nekoliko razloga. U prolje}e se zemlja
ne stigne dovoljno ugrijati pa sjeme klije
puno kasnije nego {to je to optimalno za
odre|enu vrstu a posebno stoga {to do-
lazi suhi i vru}i period ranog ljeta koji
nepovoljno djeluje na daljnji rast i ra-
zvoj travnjaka. Pri idealnim uvjetima
sjeme u prosjeku ni~e izme|u 8. i 14-og
dana od sijanja.
Tablica 17 prikazuje potrebno vrijeme
klijanja za razli~ite vrste trava.
Prilikom klijanja odvijaju se slo‘eni
procesi koje bismo u grubo podjelili u
slijede}e faze:
• bubrenje
• aktiviranje enzima
• osloba|anje energije pri~uvnih ma-
terija
• prsnu}e sjemene ljuske
• izlazak i razvoj korjen~i}a
• pojava i razvoj mladica
• mladice po~inju fotosintezom.
Nakon sijanja najva‘nije je da sjeme-
nje bude pokriveno supstratom, op}eni-
to se smatra da je dubina od otprilike 2
do 3 veli~ine sjemena najpovoljnija. U
tu svrhu koristimo je‘ valjke ili kad se
radi o manjim povr{inama zatrpavanje
grabljicama (ampikanje). Neke vrste tra-
va odnosno njihovo sjeme treba za klija-
nje svjetlo (Agrostis), tako da takvo sje-
me nikako ne smije biti pokriveno slo-
jem debljim od nekoliko milimetara. Za-
dnja faza je valjanje prikladnim valjkom
do 500 kg kako bi {to je mogu}e bolje
51
u~vrstili sjeme u zemlji i time olak{ali
zakorjenjivanje.
Ako ‘elimo ubrzati proces odnosno
trajanje klijanja i nicanja mo‘emo trav-
no sjeme 24 sata prije sjetve navla‘iti
vodom, zatim pustiti da preko no}i od-
stoji a nakon toga prosu{iti i posijati. Na
ovaj na~in mo‘emo bitno skratiti vrije-
me nicanja ali taj postupak trebaju pro-
voditi stru~ne osobe.
Koli~ina travnog sjemena koju sije-
mo, varira prema uvjetima i namjeni
travnate povr{ine koju kanimo osnova-
ti. Nije isto da li sijemo ru~no – oma{ke
ili strojno, obi~no se navedene koli~ine
koje su uzete za ru~nu sjetvu smanjuju
od 30–50% kada sijemo strojno. Za po-
sve nove travnjake, bilo da se radi o ku-
}nim travnjacima ili o travnjacima u
parkovima dovoljna je koli~ina od
3 dag/m2. Za sportske travnjake koje ka-
nimo uzgajati sjetvom sjemena, koli~ina
se kre}e oko 3–4 dag/m2. Za travnjake
koji }e rasti u nepovoljnim uvjetima
(kosine i sl.) potrebno je 5 dag/m2. Kada
obavljamo dosijavanje u smislu regene-
racije ve} postoje}eg travnjaka onda si-
jemo s 1,5–2 dag/m2.
Mje{avine koje se mogu nabaviti kod
nas potje~u uglavnom iz Slovenije, a u
novije doba mogu se nabaviti mala paki-
ranja vrhunskih travnih mje{avina iz
Njema~ke. U skoroj budu}nosti mo}i }e
se i kod nas nabavljati kvalitetne mje{a-
vine vrhunskih sorata trava, prilago|e-
nih na{im klimatskm uvjetima.
Busenovanje
Travnjake mo‘emo podizati i polaga-
njem gotove trave (31), uzgojene negdje
drugdje. Takvu travu nazivamo gotova
trava ili busen a mo‘e biti uzgojen ili
prirodan. Kod nas postoji vrlo malo pri-
rodnih lokacija s kojih bismo mogli ko-
ristiti kvalitetan busen. Najkvalitetniji
busen dobivamo umjetnim uzgojem na
52 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

– korovi. Po‘eljno je da dobar busen

31
nema korova ili da ga ima u nezna-
tnim koli~inama koje se mogu rela-
tivno lako staviti pod kontrolu.
– zdravstveno stanje. Kvalitetan bu-
sen mora biti zdrav i imati dobar
izgled. Ne smije biti prisutan niti je-
dan oblik bolesti, bilo da se radi o
gljivi~nim oboljenjima ili napadu
insekata.
– busen u obliku traka puno se lak{e i
br‘e vadi.
– travni tepih je pogodniji za tran-
sport zauzima manje prostora za is-
tu povr{inu.
– puno se br‘e postavlja.
Busen vadimo posebnim strojem tzv.
sjeka~em busena (engl. = sod cutter).
Postoje strojevi s raznim {irinama no‘a,
koje se kre}u od 30 cm, 40 cm, pa do
2 m. Ako koristimo stroj sa {irinom za-
hvata od 30 cm, tada traku odre‘emo
Postava busenja

posebnim povr{inama i uz kontrolirane

uvjete. U ne tako dalekoj pro{losti kod
nas nije bilo kvalitetno uzgojenog buse-
na ve} smo u najboljem slu~aju uvozili
kvalitetan busen iz Nizozemske ili Nje-
ma~ke. Koristio se dodu{e prirodni bu-
sen rezan u kocke, kao za{tita na eroziv-
nim povr{inama a katkada u nu‘di i za
krpanje travnjaka. Danas napokon i kod
nas postoji kvalitetno uzgojeni busen
koji se mo‘e koristiti za razne namjene, 32
od polaganja vrtnih travnjaka do sanaci-
je travnatih terena na nogometnim igra-
li{tima i drugim sportskim terenima.
Prilikom izbora travnog busena potre-
bno je obratiti pozornost na slijede}e as-
pekte i to:
– sastav travnih vrsta odnosno sorata.
Kvalitetan busen sastavljen je od
kvalitetnih trava u odre|enom om-
jeru i to Lolium perenae, Festuca ru-
bra, Poa pratense Agrostis sp.
Izgradnja travnjaka
33
na du‘inu od 167 cm, tako da dvije ta-
kve trake zauzimaju 1 m2 povr{ine. Kad
koristimo stroj sa {irinom zahvata od 40
cm tada traku re‘emo na du‘inu od
2,5 m te tako jedna traka zauzima 1 m2
povr{ine. Pravilo je da, {to je kvalite-
tniji busen trake su ve}ih du‘ina i {iri-
na. Te‘ina busena uvjetovana je veli~i-
nom trake kao i njezinom debljinom.
Debljina trake busena treba biti od 1,5–
2,5 cm. Takva traka kada se namota ne
bi trebala biti te‘a od 10–12 kg. {to na-
ravno ovisi i o stanju vla‘nosti. Brzina
skidanja busena ovisi o vi{e ~imbenika,
kao {to su vrsta i kakvo}a stroja, stanje i
kakvo}a busena te vremenski uvjeti.
Op}enito se smatra da tri radnika mogu
strojem {irine 30 cm za 1 sat skinuti i
namotati 50–60 m2. Nakon {to se izre-
‘u, trake se namotaju u valj~i}e koji su
pogodni za transport. Ovo namotavanje
se obavlja ru~no, mada postoje strojevi
koji uz rezanje traka istovremeno obave
53
Stroj za va|enje busena
i namatanje. Dobro umotani valj~i}i po-
lo‘e se na palete i tako se transportira-
ju. Transport busena na ve}e udaljenos-
ti treba obaviti u zatvorenom prostoru,
kako ne bi dolazilo do prekomjernog
isu{ivanja, a ako su temperature zraka
vi{e od 15 °C, tada transport treba oba-
viti hladnja~ama.
Nakon {to smo priredili i iznivelirali
podlogu, naspemo tanki izravnavaju}i
sloj pijeska Pijesak treba po mogu}nosti
navla‘iti prije polaganja traka busena.
Trake se pola‘u jedna do druge s tim da
ih se {to je mogu}e vi{e zbije jednu uz
drugu. Prilikom polaganja radnik treba
stajati na ve} postavljenom dijelu buse-
na, a da ne bi o{te}ivao postavljenu pov-
r{inu, dobro je da stavi {iru dasku po ko-
joj se mo‘e bez problema kretati. Kod
polaganja busena treba uzimati samo ci-
54
jele komade kako se ne bi ne-
potrebno zadr‘avali s pripasi-
vanjem o{te}enih komada.
O{te}ene komade treba odlaga-
ti na stranu te ih kasnije koris-
titi za zatvaranje i popravak
o{te}enih mjesta. Ovdje treba
re}i da busen moramo nakon
dopreme na ‘eljenu lokaciju
{to je mogu}e prije postaviti a
ako to nije odmah mogu}e tra-
ke treba razmotati na prikla-
dnom mjestu te tako razmota-
ne mogu bez opasnosti ostati i
do 48 sati. Rad busenom treba-
mo, ako je ikako mogu}e, izbje- 34
gavati ljeti, jer je u tom slu~aju
potrebno daleko vi{e truda da
travnjak izra|en od busena odr‘imo, ne-
go je to potrebno u hladnijim dijelovima
godine. Ne samo da u ljetnim mjesecima
tro{imo vi{e truda nego je i postotak us-
pje{nosti slabiji. Kao {to smo ve} rekli
busen mo‘emo koristiti za izgradnju
travnjaka raznih namjena, sportskih,
ukrasnih, upotrebnih (parkovnih, vrt-
nih), melioracijskih i dr. Neposredno
nakon polaganja travnog busena treba
povr{inu obilno zaliti, bez obzira u koje
doba godine obavljamo postavu. Nakon
zalijevanja trebamo postavljeni busen
povaljati a pri tom moramo paziti da
povr{ina nije premokra ali i da nije pre-
suha. Valjanje obavljamo srednje te{kim
valjcima 150–200 kg. Narednih 14 dana
postavljeni busen treba redovito zalije-
vati jer u tom periodu treba velike koli-
~ine vode kako bi se ponovono oblikova-
lo prekinuto korijenje i busen se potpu-
no vezao na novu povr{inu. Poslije 15
dana novi travnjak je spreman za upo-
trebu pa ga mo‘emo prihraniti nekim od
kompleksnih mineralnih hraniva.
Hidrosjetva (34)
Ovaj na~in sjetve koristi se najvi{e pri
ozelenjavanju strmih pokosa na usjeci-
ma ili nasipima uz prometnice kao i za
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
velike povr{ine sa slabo opskrbljenim
tlima. Su{tina hidrosjetve sastoji se u to-
me da se u spremniku mije{a odgovara-
ju}a koli~ina travne mje{avine vodom,
hranjivima i vezivima odnosno punili-
ma. Tako izmije{ana masa se pod pritis-
kom nanese na odre|enu povr{inu i ti-
me je postupak sjetve zavr{en. Pod utje-
cajem zraka veziva se skrutnu i stvore
tanki film oko sjemenke, {tite}i je na taj
na~in u periodu od 3 do 4 tjedna, {to je
savim dovoljno da sjemenka proklije i
da se ukorijeni. Vrste sjemena koje ko-
ristimo pri hidrosjetvi su Lolium pere-
nae, Festuca rubra, Poa pratense i Phle-
um pratense. Mogu se naravno, u zavi-
snosti od ‘eljene kakvo}e travnjaka
ovim vrstama dodati i djetelinu Trifoli-
um repens kao i ostale vrste trava koje se
uobi~ajeno koriste za sjetvu polupriro-
dnih odnosno melioracijskih travnjaka.
Hranjiva koja se dodaju su uglavnom
otopljena mineralna hraniva ~ija koli~i-
na i sastav zavise od konkretnih potreba
odre|ene povr{ine. Veziva, koja se sas-
toje od organskih koloida i punila kao
{to su latex ili sjeckana slama slu‘e kao
{to smo rekli vezanju i za{titi sjemena u
prvim fazama razvoja. Katkada se mo‘e
koristiti bitumen u teku}em stanju kao
vezivo. Zanimljivo je napomenuti da se
Izgradnja travnjaka
hidrosjetvom mogu sijati i sjemeke dru-
gog bilja a ne samo trave pa se koristi
kao pomo} pri po{umljavanju te{ko
pristupa~nih terena. Hidrosjetva se kod
nas koristi kao metoda sjetve, poslje-
dnjih dvadesetak i vi{e godina ali razlog
za{to se ne koristi masovnije le‘i izme-
|u ostalog i u cijeni kao i {irem nepo-
znavanju ove metode.
Presadnja travnih sadnica
Ova metoda koristi se uglavno samo u
SAD. U zemljama Zapadne Europe kao i
55
kod nas nije u upotrebi. Ovdje treba sa-
mo re}i da se pri sadnji koriste dijelovi
izbojka (stolon, rizom) koji se sade (piki-
raju) na razmaku od 15–30 cm te se na-
kon toga izboji sami dalje {ire stvaraju}i
naposljetku travnati pokriva~. Prikladne
vrste za ovaj na~in zatravnavanja su
Zoysia japonica, Agrostis stolonifera,
Cynodon dactylon i u novije vrijeme Poa
supina. U trgova~koj mre‘i kod nas, ne
raspola‘u s odgovaraju}im sortama na-
vedenih vrsta, tako da jo{ neko vrijeme
ova metoda ne}e biti u upotrebi kod
nas.
ODR@AVANJE
I NJEGA
TRAVNJAKA
U pogledu ja~ine njege, travnjake dije-
limo na ekstenzivne i intenzivne. Eks-
tenzivni travnjaci zahtijevaju minimal-
no odr‘avanje, kose se jednom do dva
puta godi{nje. Intenzivni travnjaci tra‘e
znatno ve}i intenzitet odr‘avanja i kose
se vi{e puta na godinu. Posebni travnja-
ci, kao {to su travnjaci na golf terenima,
odr‘avaju se vrlo intenzivno tj. kose se
svakoga dana u sezoni. Mjere odr‘ava-
nja i njege travnjaka jednake su za sve
tipove travnjaka samo {to je ja~ina prim-
jene tih mjera razli~it i ovisi isklju~ivo o
tipu travnjaka.
Radove na odr‘avanju mo‘emo podi-
jeliti u dvije faze i to radove na odr‘ava-
nju tek zasijanog travnjaka te radove na
redovitom odr‘avanju odraslog trav-
njaka.
Radovi na odr‘avanju tek
zasijanog travnjaka – do
redovitog kori{tenja
Prije prve ko{nje moramo, tamo gdje je
to nu‘no, sa zasijane povr{ine ukloniti
sve eventualno kamenje i druge strane
tvari i materijale. Kada trava naraste do
2,5 cm. visine treba pristupiti valjanju
lak{im valjkom, kako bismo zatvorili si-
tne pukotine nastale nicanjem primarne
vlati i ujedno u~vrstili nje‘ni korijenov
sustav. Pri ovoj operaciji moramo jako
paziti da ne napravimo ve}u {tetu nego
korist, upotrebom neprikladnog valjka
kao i valjanje po mokrom terenu. Nakon
{to smo povaljali travnjak, u ovoj fazi ra-
zvoja, trebamo pustiti da trava naraste
do visine od 5 cm i tada obaviti prvu ko-
{nju. Kako ne ni~u sve trave u isto vrije-
me, moramo pri prvoj ko{nji ukloniti ot-
kos kako bismo omogu}ili nicanje kasni-
jih trava. Visinu prve ko{nje odredit }e-
mo prema tipu travnjaka, tako da ukra-
sni travnjak kosimo na visinu od 1,5 cm,
a upotrebni kao i sportski (osim golf gre-
en) na 3 cm. Najprikladnija kosilica za
ko{nju u tim uvjetima je vretenasta ili
cilindri~na kosilica. Ne treba posebno
napominjati, ali jako je va‘no da no‘evi
na kosilici budu dobro nao{treni kako bi
travu rezali a ne trgali. Ukoliko se u ovoj
fazi razvoja pojave korovi, najbolje je
pristupiti ru~nom suzbijanju odnosno
va|enju korova. Herbicide ne treba ko-
ristiti u toj fazi upravo zbog kasnijeg ni-
canja pojedinih trava. Nakon prve ko-
{nje korisna mjera je prihrana mineral-
nim hranivom na bazi du{ika ali dobro
je koristiti kompleksna hraniva. Mjere
njege u periodu od sjetve pa do prve ko-
{nje, uklju~uju}i i prvu ko{nju treba
provoditi s puno pozornosti jer od toga
ovisi dalji rast i razvoj travnjaka. Pogre-
{ke koje napravimo u toj prvoj fazi mogu
se osje}ati dugo nakon {to pro|e ovaj
period. Me|u naj~e{}e probleme koji se
javljaju na novom travnjaku spadaju:
– Gole povr{ine bez trave, uzrok im
le‘i djelomi~no u lo{oj pripremi tla
prije sjetve kao i primjenom sjeme-
na slabe klijavosti.
– Nedovoljna gusto}a trave i slaba
pokrovnost, uzroci le‘e u slaboj
pripremi tla, nedovoljnoj klijavosti
i pojavi velikog broja ptica.
– Travnjak ima blijedozelenu do ‘u-
tu boju i ne napreduje, uzrok le‘i u
nedostatku hraniva, naj~e{}e du{i-
ka.
Odr`avanje i njega travnjaka
35
– Pojava pukotina na povr{ini,
uzrok su te{ka tla i nedostatak
vode.
– Pojava korova, uzroci mogu biti ra-
zni ali najbolja mjera za{tite je ru-
~no va|enje korova.
– Kamenje na travnjaku, treba ga ru-
~no pokupiti i iznijeti s travnjaka.
Redovite mjere odr‘avanja
Mjere redovitog odr‘avanja obuhva}aju
sljede}e radnje:
• prihrana
• ko{nja
• aerifikacija
• vertikalno zasijecanje (verticut)
• topdressing
• valjanje
• zalijevanje.
Prihrana travnjaka
Sve zelene biljke razvile su sposobnost
da uz pomo} sun~eve energije, vode
(H2O) i uglji~nog dioksida (CO2) stvaraju
59
Neishranjeni travnjak
ugljikohidrate ({krob i
{e}eri). Ovaj se proces,
poznat kao fotosinteza,
odvija u mezofilnim
slojevima listova i od
neobi~ne je va‘nosti za
sve biljke. Stanice me-
zofilnog tkiva sadr‘e
kloroplaste koji su gra-
|eni od klorofila. Klo-
rofili apsorbiraju sun-
~evu svjetlost te je re-
flektiraju u zelenom di-
jelu spektra te otud ze-
lena boja biljaka. Proces fotosinteze je
vrlo slo‘en proces ali u vrlo pojednos-
tavljenom obliku on se odvija na sljede}i
na~in:
6CO2 + 6 H2O + 674 Kcal energije Ô
Ô C6H12O6 + 6O2
Proizvedeni {krob, biljka sprema i ko-
risti ga kao spremnik energije koju ko-
risti pri izgradnji ‘ivog tkiva. Kod pro-
cesa disanja osloba|a se energija oksi-
dacijom odnosno izgaranjem ugljikohi-
drata. Ovaj proces mo‘emo tako|er jako
pojednostavljeno prikazati sljede}om
formulom:
C6H12O6 + 6O2 Ô
Ô 6H2O + 6CO2 + 674 Kcal
Za normalan rast i razvoj biljka treba
razli~ita hraniva. Ako se prirodni odno-
si hraniva poremete, dolazi do poreme-
}aja i u procesima fotosinteze, disanje je
slabo i ja~ina rasta se smanjuje. Kao {to
je fotosinteza zna~ajna za ‘ivot i rast
biljke, proces izmjene teku}ina putem
osmoze jednako je zna~ajan. Mo‘emo
re}i da su ta dva procesa najva‘niji pro-
cesi koji se zbivaju u biljci te da je njiho-
vo uravnote‘eno funkcioniranje od pre-
sudne va‘nosti. Proces osmoze je izmje-
na teku}ina razli~ite koncentracije kroz
60
djelomi~no propusnu membranu. Os-
motski proces se odvija u predjelu kori-
jena gdje stani~ne membrane korijenja
propu{taju otopine manje koncentracije
iz tla u stanice korijenja.
Na povr{inama koje su jako optere}e-
ne, poput sportskih terena, trava uspije-
va pod te{kim, neprirodnim uvjetima,
misli se pritom i na ~injenicu da se ko-
{njom uklanja dio listova u kojem se
odvija znatan dio fotosinteze. Poko{e-
nom travom odnosno listovima, ne
umanjuje se samo opseg fotosinteze ve}
se odnose i hraniva koja su nakupljena
u listovima. Prema tome na povr{inama
gdje obavljamo ~estu ko{nju, moramo
redovito obavljati prihranu, tj. dodavati
ko{njom izgubljena hraniva. Hraniva
imaju va‘nu ulogu u izgradnji biljnih
organa kao i pri upravljanju izmjenom
tvari u biljci.
Ve} smo rekli da biljka za svoj rast i
razvoj treba odre|ene koli~ine i vrste
hraniva, kako bi mogle izgra|ivati svoje
tkivo. Dio hraniva biljka dobiva, odno-
sno uzima iz tla, naro~ito u po~etku dok
tlo jo{ nije iscrpljeno usljed intenzvnog
uzimanja hraniva. Kasnije moramo re-
dovito tlu dodavati hraniva u koli~ini
potrebnoj za uspje{an rast trave. Ovdje
treba navesti da ”Stupanj iskoristivosti
hraniva ovisi o najmanjoj pristupa~noj
koli~ini bilo kojeg osnovnog elementa.“
Hraniva mo`emo podijeliti u dvije
osnovne skupine i to:
– organska hraniva
– mineralna ili anorganska hraniva.
Organska hraniva
Ova hraniva mogu biti razli~itog porije-
kla, pa tako postoje organska hraniva
biljnog porijekla (kompost, treset) i ‘i-
votinjskog porijekla (stajsko gnojivo).
Zbog toga jer stvaraju humus u tlu ova
su hraniva neobi~no va‘na. U~inak or-
ganskih hraniva traje nekoliko godina
(2– 3) pa ih prema tome trebamo u tom
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
razmaku i koristiti. Najva‘niji gra|evni
elementi su C – ugljik, O – kisik i H –
vodik. Biogeni makro elementi kao {to
su N – du{ik,
P – fosfor i k – Kalij nalaze se u dijelo-
vima organskih materija vezani na razli-
~ite na~ine.
Organska hraniva posjeduju sljede}a
svojstva:
– hranjivi elementi vezani su u slo‘e-
nim organskim molekulama pa je
potrebno vi{e vremena da ih biljka
iskoristi.
– jednostavna su za primjenu, ne
postoji opasnost od spaljivanja lista
ili korijena.
– ne ispiru se lako iz tla.
– koncentracija hraniva ni‘a je nego
kod mineralnih hraniva.
– cijena ko{tanja je vi{a nego kod
anorganskih hraniva.
– pojavljuju se u najrazli~itijim spo-
jevima.
– mogu sadr‘avati razne uzro~nike
bolesti.
– te{ko ih je skladi{titi na dulji rok.
Kompleksna hraniva organskog
porijekla
Organska hraniva slu‘e prije svega za
pobolj{anje tla. Tu ubrajamo razna hra-
niva nastala raspadom organske tvari
biljnog porijekla. Od hraniva koja se
mogu nabaviti kod nas mo‘emo navesti:
Treset. Mada ga nazivamo tresetno
hranivo ono zapravo ne sadr‘i gotovo
nikakvu koli~inu hraniva ali nam je va-
‘an zbog svoje osobine da upija i za-
dr‘ava velike koli~ine vode. Treset je
proizvod raspada mahovina roda Spha-
gnum a druga vrsta treseta nastala je od
trske Phragmites bez prisustva zraka.
Treset, kao {to smo rekli ne sadr‘i hrani-
Odr`avanje i njega travnjaka 61

va ali poma‘e pri stvaranju humusa i na Humokompovit. Jo{ jedno organsko

taj na~in oboga}uje tlo. Danas koristimo hranivo nastalo kao mje{avina zemlje
uglavnom treset iz Njema~ke i Ma|ar- treseta i minerala. Korisno za cvjetne
ske. Prilikom kori{tenja treseta moramo gredice i ‘ardinjere. U rasutom stanju
paziti da se ne osu{i jer u tom slu~aju mo‘e se koristiti kao dodatak pjeskovi-
postaje beskoristan s obzirom na to da tim tlima.
vrlo te{ko opet prima vodu. Pri izradi i
Stajski gnoj.1 Danas se sve rje|e koris-
odr‘avanju travnjaka koristimo treset na
ti jer ga, u prvom redu, zamjenjuju nova
razne na~ine, mal~iranjem ili mije{a-
njem s tlom.
Organska hraniva
Kompost. Nastao kao
proizvod raspada zele-
ne mase u prisustvu
zraka ovo hranivo je je-
dno od najkori{tenijih i
najkvalitetnijih hraniva
uop}e. Zreli kompost
ima finu mrvi~astu 36
strukturu bez mirisa te
je jednostavan za ruko-
vanje. Kompost je nas-
tao raspadom vi{e vrsta
materijala pa je te{ko
utvrditi hranjivu vrije-
dnost svakog od njih.
Ako ‘elite sami proi-
zvoditi kompost onda
trebate imati na umu da je to slo‘en i od- organska hraniva, a drugo, jako je te{ko
govoran posao. Treba izbjegavati kori{te- na}i kvalitetni zreli stajski gnoj proizve-
nje bolesnog i zara‘enog biljnog materi- den od goveda s prirodnom slamom. Ne-
jala kao i plasti~nih masa, stakla i drugih zamjenjiv je kao sredstvo za pobolj{anje
materijala koji se ne mogu raspadati. strukture tla, tj. nezamjenjiva je njegova
Kompost danas proizvode stru~njaci uz uloga pri stvaranju humusa.
upotrebu suvremene tehnologije unutar
Mineralna ili anorganska hraniva nas-
velikih specijaliziranih tvrtki. Kompost
taju kao nusproizvodi industrijske proi-
proizveden pod kontroliranim uvjetima
zvodnje (NH4) ili kao soli nekih minera-
profesionalno nadziran i prikladno pa-
la koje se nalaze u prirodi (fosfati, kalije-
kiran treba koristiti umjesto komposta,
ve soli). Najva‘nija svojstva ovih hrani-
raspadom materija sumnjivog porijekla i
va su sljede}a:
pod nepoznatim uvjetima.
– puno su jeftinija od organskih.
Glistal. Pod ovim nazivom u trgova~- – biljka ih lak{e i br‘e prima a i rezul-
koj mre‘i se koristi prera|ena mje{avina tati su brzo vidljivi.
humusa i stajskog hraniva uz pomo} ka-
lifornijskih glista. Pri ovom procesu ko- – lagano se ispiru iz tla (osim fosfata).
risti se prirodno svojstvo glista da svo-
jim probavnim traktom mije{a i oboga-
}uje tlo. 1
Oblik organskog hraniva.
62
– pri prekomjernom doziranju dolazi
do o{te}enja listova biljke u obliku
pale‘i.
– koli~ina hraniva je poznata.
– spojevi su stabilni.
Prevelika koli~ina hraniva u kratkom
vremenskom razdoblju nije uvijek kori-
sna za bljku, zato su proizvo|a~i plasi-
rali na tr‘i{te mineralna hraniva s pro-
du‘enim djelovanjem koje biljka mo‘e
efikasno koristiti kroz dulji vremenski
period.
Kompleksna mineralna hraniva
I ova hraniva spadaju u skupinu mine-
ralnih hraniva i obi~no sadr‘e tri ele-
menta du{ik, fosfor i kalij. Ozna~avaju
se kao NPK plus tri broja od kojih prvi
zna~i sadr‘aj du{ika (N) u postotcima,
drugi sadr‘aj fosfora (P2O5) u postocima
i tre}i sadr‘aj kalija (K2O) isto u postoci-
ma. Naprimjer, NPK 15:15:15 ili popu-
larno nazvane tri petnaestice u 100 kg
sadr‘i 15 kg du{ika, 15 kg fosfora i 15 kg
kalija. Dvojna hraniva ozna~avaju se ta-
ko|er s tri broja, samo {to se s nulom
ozna~ava ono koje nije prisutno, pa tako
imamo NPK 12:52:0 kako ozna~avamo
monoamonijski fosfat a to zna~i da ima
12% du{ika i 52% fosfora. Du{ik u kom-
pleksnim gnojivima mo‘e biti u amonij-
skom, nitratnom a dijelom i amidnom
obliku. Fosfor mo‘e biti u obliku topi-
vom u vodi ili u citratnoj ili limunskoj
kiselini a kalij u obliku klorida ili sulfa-
ta. Kompleksna hraniva se proizvode s
razli~itim sadr‘ajima i odnosima NPK
kako bi zadovoljila potrebe razli~itih bi-
ljaka na razli~itim tlima. Konkretno za
travnjake u na{im uvjetima potrebno je
dodavati hraniva s ve}im sadr‘ajem du-
{ika ali to prije svega zavisi o godi{njem
dobu kao i potrebama odre|enog trav-
njaka. Potrebe travnjaka mo‘emo sazna-
ti na temelju kemijske analize tla koju
mo‘emo pomo}u priru~nih terenskih
kompleta za analizu, sami obaviti ili ako
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
trebamo detaljne i vrlo to~ne podatke o
tlu, takvu analizu povjeravamo stru-
~nim laboratorijima. Za{to koristimo
kompleksna hraniva mo‘emo ukratko
objasniti sljede}im razlozima.
– jednom prihranom dajemo tri i vi{e
elemenata, {to znatno ubrzava rad,
naro~ito ako se radi na veliim pov-
r{inama.
– mije{anje je obavljeno u tvornici.
– primjena je olak{ana jer je hranivo
obi~no u granulama.
Kod nas se mogu nabaviti sljede}e
vrste kompleksnih hraniva:
a) Kompleksna hraniva srednje kon-
centracije
Ova hraniva sadr‘e du{ik u nitratnom
i amonijskom obliku, fosfor topiv u 2%
limunskoj kiselini mje{avine s vi{e od
10% P2O5 fofor topiv u vodi. Kalij je
uglavnom u obliku kalij klorida. Tu
spadaju:
• NPK 15:15:15
• NPK 20:10:10
• NPK 13:13:21
b) Kompleksna hraniva visoke kon-
centracije
Ovu skupinu ~ine hraniva visokih
koncentracija hraniva (55–60%) i pred-
stavljaju posljednje dostignu}e u tehno-
logiji proizvodnje umjetnih hraniva.
• NPK 10:30:20
• NPK 15:15:15
• NPK 7:20:30
Osim mineralnih hraniva u granula-
ma, koja biljka koristi tek nakon {to se
pod djelovanjem vode otope i u|u u tlo
putem korijenovog sustava, na tr‘i{tu
postoje i kompleksna hraniva u teku}em
stanju koje biljka mo‘e uzimati putem
lista. Uzimanje putem lista daje vre-
Odr`avanje i njega travnjaka
menski ranije u~inke a mogu se kombi-
nirati sa sredstvima za za{titu bilja. Te-
ku}a mineralna hraniva s mikroelemen-
tima dolaze na tr‘i{te pod imenom
Fertine.
Osnovni elementi hraniva
Makroelementi
Nisu sva hraniva potrebna biljci u je-
dnakim koli~inama, neka od njih biljka
vi{e tro{i pa ih u ve}oj koli~ini i treba
dok druge treba u manjoj koli~ini. Prve
nazivamo makro elementi a druge mi-
kroelementi. U makroelemente spadaju
C, H, O, N, P, K, Mg, Ca i S dok u druge
spadaju Fe, Mn, B, Cu, Mo, Zn. Pogre{no
je me|utim vjerovanje da su makroele-
menti biljci va‘niji i korisniji od mikro-
elemenata – to nije to~no. Biljka podje-
dnako treba i jedne i druge samo {to ih
koristi u razli~itim koli~inama. Navede-
ni elementi veoma su va`ni za rast i
razvoj biljke. Vodik i kisik obra|eni su u
poglavlju o tlima pa ovdje obra|ujemo
ostale elemente.
Du{ik
Du{ik se u prirodi nalazi u plinovitom
stanju u atmosferi koje je
satavni dio u u~e{}u od
79%. Elementarni Du{ik
(N2) nije biljci pristupa~an.
Biljke uzimaju du{ik najve-
}im djelom preko spojeva u
svijetlo
obliku nitrata (NO3) –
+
odnosno amoniuma NH4 .
Du{ik je biljkama potreban
za izgradnju bjelan~evina
(amino kiseline), vitamina,
klorofila i drugih tvari.
Hranidbeni kru`ni tok
63
U biljkama i ‘ivotinjama du{ik se na-
lazi u kompleksnim slojevima, u vodi je
netopiv pa ga biljka ne mo‘e direktno
primiti. Prije nego li ga biljka mo‘e ko-
ristiti mora prije}i u nitratni ili NH4+
oblik. Ovaj prijelaz se odvija pomo}u
bakterija. Temperatura je najva‘niji ~i-
nitelj za aktivnost bakterija. Pretvaranje
organskog du{ika u anorganski oblik tj.
oblik koji biljka mo‘e koristiti najinten-
zivnije se odvija pri temperaturama
izme|u 20 °C i 30 °C. Poznato je me|u-
tim da se iako usporene aktivnosti odvi-
jaju i kod ni`ih temperatura (10 °C). U
normalnim uvjetima u~inkovitost bakte-
rija na razgradnji du{ika traje ~itavu ve-
getacijsku sezonu, odnosno od ranog
prolje}a pa do kasne jeseni. Porastom
koli~ine zraka u tlu aktivnost se ubrza-
va, dakle kapacitet za zrak je u izravnom
odnosu sa stupnjem iskoristivosti du{i-
ka. Pretvaranje du{ika u biljkama pri-
hvatljiv oblik odvija se u tri faze.
1. Faza – Pretvaranje amonijaka u
amonij
Raspadanjem ‘ivotinjskih i biljnih or-
ganizama stvara se amonijak (NH3) koji
O2
H2
O
organska
CO 2 tvar
37
m ikr
oorgan izmi
64
se, djelovanjem bakterija i odre|enih
gljivica, u rahlim i dobro prozra~enim
tlima pretvara u amonij (NH4), biljkama
prihvatljiv u obliku iona. Ovaj oblik du-
{ika naj~e{}e koristi biljka putem umje-
tnih mineralnih hraniva.
2. Faza – Stvaranje nitrita (NO2)
Bakterije iz skupine Nitrosomonas ok-
sidiraju amonijak i amonij u nitritni
oblik koji je biljkama otrovan.
3. Faza – Stvaranje nitrata (NO3)
Djelovanjem drugih bakterija nitroba-
cter nitritni oblik gotovo trenutno prela-
zi u nitratni oblik. Va‘no je re}i da uku-
pan rast i razvoj biljke u potpunosti ovi-
si o ovom procesu. Stvaranjem nitrata
pretvaranje du{ika zavr{ava i biljka ga u
tom obliku prete‘no koristi.
Osim procesom nitrifikacije, koji smo
prethodno opisali biljka dobiva du{ik i
iz atmosfere. Du{ik dospijeva iz atmos-
fere putem oborina (manja koli~ina) i
aktivno{}u odre|enih bakterija. Tri naj-
va‘nije vrste bakterija koje ve‘u odno-
sno fiksiraju du{ik u tlu su Rhizobium
(Bacterium radicola), Azotobacter i Clos-
tridium. Bakterije vrste Rhizobium ‘ive
u simbiozi s leguminozama stvaraju}i
kvr‘ice poput rezervoara na korijenju
mahunarki. Zajedno s drugim bakterija-
ma ove se bakterije nalaze slobodne u
tlu i neobi~no su va‘ne za proces fiksa-
cije atmosferskog du{ika.
Pod nepovoljnim uvjetima (nedosta-
tak zraka u tlu) nastupa proces denitrifi-
kacije. Pri tom du{ik prelazi iz nitratnog
oblika u nitritni i u obliku plina izlazi iz
tla. Kad je tlo dobro prozra~eno ovaj je
proces znatno smanjen. Nasuprot tome,
kad je tlo zbijeno, s malim zra~nim ka-
pacitetom i s prevelikom vla‘no{}u, do-
lazi do gubitka du{ika procesom denitri-
fikacije. Ovaj je proces vrlo {tetan zbog
toga {to se iz tla nepotrebno gubi te{ko
pribavljiv i neobi~no va‘an elemenat u
lancu ishrane biljke.
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
U~inkovitost du{ika o~ituje se kroz
pove}anje zelene mase i tamnozelenoj
boji biljke. U slu~aju da biljka nema
pristupa~nu dovoljnu koli~inu du{ika,
dolazi do pojave nekroze tj. uvrtanja i
‘u}enja starijih listova. Prevelika doza
du{ika o~ituje se u plavozelenoj boji
biljke dok u isto vrijeme listovi gube
elasti~nost i postaju lako lomljivi. Mine-
ralno du{i~no hranivo na tr‘i{tu se na-
lazi u nekoliko oblika i to amonij (NH4),
te nitratni (NO3) i amidni (NH2) oblik.
Biljka najlak{e i najbr‘e prima du{ik u
nitratnom obliku dok se amidni prima
tek nakon pretvaranja u nitratni oblik.
Prilikom obilnih oborina dolazi do ispi-
ranja du{ika nakon ~ega se prhrana mo-
ra ponoviti. Du{ik je ina~e osjetljiv na
zbijenost tla uslijed ~ega dolazi do ne-
dostatka kisika a time do denitrifikacije.
U jesen treba izbjegavati prekomjerno
dozirnje du{ika jer se kao posljedica po-
javljuje prevelika osjetljivost na bolesti.
Oblici du{i~nih hraniva
Amonijski sulfat (NH4 – 21% du{ika).
Naj~e{}e se isporu~uje u obliku granula
i u obliku soli a kao nusproizvod nastaje
sumpor. Fiziolo{ki djeluje kiselo.
Urea (CO(NH2)2) 46% N). To je viso-
kokoncentrirano du{i~no hranivo u
amidnom obliku. U tlu se pretvara u
amonijak i salitru (NO3) te ga biljka tek
u tom obliku mo‘e koristiti. U prodaji se
nalazi u obliku bijelih granula lako topi-
vih u vodi. Zbog visoke koncentracje
du{ika, treba ga davati oprezno u ma-
njim koli~inama. Fiziolo{ki neutralan.
^ilska salitra (Na NO3 – 16% du{ika).
Visokovrijedno du{i~no hranivo u obli-
ku nitrata koje biljka izravno koristi. U
trgova~koj mre‘i nalazi se u obliku gra-
nula pakiranih u plasti~nim vre}ama.
Danas se manje koristi.
Vapnena salitra (CaONO3 – 13% du-
{ika). Visokovrijedno hranivo koje biljka
koristi izravno i brzo jer ima nitratni
Odr`avanje i njega travnjaka
blik. Fiziolo{ki alkali~na zbog kalcijeva
oksida.
Kalcijum cijanamid (21% du{ika).
Ovo je vrlo otrovno hranivo i danas se
gotovo nigdje vi{e ne koristi. Nekada se
dosta koristio zbog svoje niske cijene jer
se dobiva kao nusproizvod u kemijskoj
industriji. Zbog svoje otrovnosti kori-
{ten je i kao herbicid.
Du{i~na hraniva visoke koncentraci-
je du{ika, ni‘e navedena hraniva su
proizvodni nazivi hraniva koja se mogu
nabaviti na na{em tr‘i{tu.
Nitrogen (40% N). Ovo hranivo je
proizvod razvoja nove tehnologije razvi-
jeno je u Njema~koj u firmi Eurogreen.
Sastavljeno je od 8% du{ika u obliku
amida i 72% du{ikovih spojeva s produ-
‘enim vremenskim otpu{tanjem. Ispo-
ru~uje se u obliku sitnih granula gotovo
praha u papirnatim vre}ama od 25 kg.
Uan (30% du{ika). Teku}e du{i~no
hranivo slu‘i za folijarno prihranjiva-
nje. Travnjaci se mogu tretirati nerazri-
je|enom otopinom. Koristan je za prim-
jenu tijekom suhih ljetnih mjeseci.
KAN (27% du{ika) po svom sastavu to
je amonijski nitrat kojemu je radi po-
bolj{anja fizi~kih svojstava dodan mlje-
veni vapnenac ili dolomit. Polovica se
nalazi u amonijskom obliku a polovica
u nitratnom. Proizvodi se u granulama.
Fosfor. Simbol (P) djeluje u biljci u obli-
ku fosfat iona (H2PO4 ili HPO4– –) pri
izgradnji bjelan~evina i stani~nih mem-
brana. Ima tako|er veliku ulogu kod
stvaranja energetskih spojeva (adeno-
zindifosfat i adenozintrifosfat). Va‘na
uloga fosfora je i u tvorbi meristemskih
stanica, to svojstvo koristimo pri doda-
vanju fosfora prilikom nicanja mladih
biljaka kao startno gnjivo. Tako|er su-
djeluje u tvorbi nukleinskih kiselina i
bjelan~evina. Poznato je da se fosfor
sporo ispire iz tla pa zbog toga treba biti
oprezan pri dodavanju ovoga elementa
65
kako se ne bi pretjeralo s koli~inom fos-
fora u tlu. Primjena fosfora pri hranidbi
je u obliku fosfornog oksida (P2O5). Fos-
for dodajemo u prolje}e i u jesen. Treba
izbjegavati ljetnu prihranu fosforom.
Kod prekomjerne doze fosfora li{}e naj-
prije dobije tamnozelenu boju a zatim
postaje crvenkasto. Kod ekstremnih vri-
jednosti pH, bilo jako kisela reakcija ili
jako alkali~na, u~inak fosfora prestaje.
Fosforna hraniva mogu biti u razli~itim
oblicima.
Superfosfat (18% fosforne kiseline).
Topiv je u vodi. Pokazao se kao naju~in-
kovitiji od svih fosfornih hraniva. Zbog
svoje lake topivosti biljka ga je u stanju
brzo primiti. Najbolji u~inak pokazuje
na neutralnim i bazi~nim tlima. Isporu-
~uje se u obliku granula.
Thomasovo bra{no (12–18% fosforne
kiseline). Topiv u limunskoj kiselini, ra-
di toga se u tlu te{ko i sporo otapa. Dobi-
va se kao sporedni proizvod pri opleme-
njivanju sirovog ‘eljeza kada nastaje tzv.
thomasova drozga koja mljevenjem pos-
taje thomasovo bra{no. Isporu~uje se fi-
no mljeveno bra{naste stukture pa ga
treba primjenjivati za tiha i mirna
vremena.
Trostruki superfosfat (45% P2O5). To-
piv je u vodi. To je koncentrirano fosfa-
tno hranivo, ~isti monokalcijski fosfat.
Proizvodi se u granulama.
Novaphos (23%). 50% topiv u vodi.
Isporu~uje se u granulama.
Hyperphos (28–30%) 40% topiv u
amonijevoj kiselini. Na tr‘i{te dolazi u
granulama.
Kalij. Simbol (K), biljka ga prima u obli-
ku kalium iona gdje slu‘i kao va‘an ele-
ment pri izgradnji meristemskog stani-
~ja. Utje~e na aktiviranje enzima kao i
na regulaciju osmotskog tlaka. Zbog po-
znatog antagonizma s magnezijem (kati-
onski niz), prevelik sadr‘aj Mg u tlu blo-
kira kori{tenje kalija i obratno prevelika
66
koli~ina kalija spre~ava biljku da koristi
magnezij. Kalij se antagonisti~ki pona{a
i prema drugim ionima NH4, Ca i Na.
Kalij se u gnojivima nalazi u K2O obliku
i kao takvog ga unosimo u tlo. Glinovita
tla bolje zadr‘avaju kalij lako se ispire iz
pjeskovitih tala. Nedostatak ovog ele-
menta utje~e na rast listova koji ostaju
maleni kao i na smanjenu otpornost na
ga‘enje jer biljka postaje neelasti~na i
lako lomljiva. Na nogometnim i drugim
sportskim travnjacima kalij ima neobi-
~no va‘nu ulogu radi navedenih zna~aj-
ki. Svojstvo kalija, da op}enito uzev{i,
pove}ava otpornost biljke, koristimo pri
jesenjoj prihrani kao antistresnu pre-
ventivu.
40% kalij (40% K2O). Lako topiv i ima
trajno djelovanje. Prikladne su za sve
vrste tla. Pri hranidbi se mo‘e mije{ati s
50% tomasovim bra{nom a odli~ne re-
zultate daje s manjim sadr‘ajem klorida.
Patent kalij (25% K i 8% MgO). Kako
ne sadr‘i kloride nije opasan pa ga mo-
‘emo primjenjivati na svim vrstama tla.
Isporu~uje se u granulama a doziramo
ga s 4 do5 dag/m2.
Sumporni kalij (50% K2O). Ima sli-
~na svojstva kao patentkali. Koristi se
najvi{e u vo}arstvu.
K38 (38% K2O – 1,2% Fe, 0,6% Mn).
Koristi se za jako optere}ena sportska
igrali{ta. Isporu~uje se u vre}ama od 20
kg fino granuliran.
Kalcij. Kalcij (Ca) dospijeva u biljku kao
dvovalentni kation (Ca++). Kalcij putuje
u vrhove lista ali se, ne vra}a u drugom
smjeru tako da se kalcij talo‘i u starijim
listovima. Veliki je utjecaj kalcija na pH
vrijednost tla. Kalcij ima nezamjenjivu
ulogu u adsorpcijskom kompleksu kao
aktivator enzima koji izgra|uju va‘nije
spojeve. To zna~i da u odsutnosti kalcija
korijenov sustav te‘e prima elemente iz
okolnog tla. Tako|er kalcij ima va‘nu
ulogu pri procesima pobolj{anja svoj-
stava tala. Velika koli~ina vapnenca
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
(CaCO3) u tlu djeluje alkali~no a mala
koli~ina kiselo. Poma‘e tako|er razvoj
mikroorganizama i izgra|uje mrvi~astu
strukturu tla. Najjeftiniji oblik hraniva
dolazi u obliku vapnenca odnosno kal-
cijevog karbonata. Kalcijev karbonat
mo‘emo u obliku mljevenog kamenog
bra{na dodavati jako kiselim tlima, te
im tako popravljati pH vrijednost i
strukturu. To dakako dolazi u obzir sa-
mo na oranicama. Kao hraniva koja sa-
dr‘e isklju~ivo kalcij u trgova~koj mre‘i
se mogu nabaviti sljede}a:
Vapnena {ljaka (80–95% CaCO3) sa-
dr‘i oko 50% CaO. Dobiva se mljeve-
njem prirodnog vapnenca. Vapnena {lja-
ka sadr‘i glinaste i ilovaste ~estice pa je
prikladna za dodavanje pjeskovitim
tlima.
Dolomitni vapnenac (90–95% CaCO3
+ MgCO3). Najmanji sadr‘aj MgO je
15%. Koristan je kao prihrana travnjaci-
ma uz prometnice nakon zimskog sole-
nja cesta. Neutralizira {tetno djelovanje
soli.
@ivo vapno (80–95% CaO) Dobiva se
‘arenjem vapnenca. Lako se topi u vodi,
prikladan je za pobolj{anje strukture
vrlo te{kih glinovitih tala. Jako nagriza
organsku tvar.
Ga{eno vapno (70% CaO). Dobiva se
ga{enjem ‘ivog vapna vodom. Djeluje
sli~no kao i ‘ivo vapno ali ne nagriza or-
gansku materiju.
Op}enito za kalcij mo‘emo re}i da se
kod nas rijetko koristi kao hranivo u ~is-
tom obliku.
Magnezij. Magnezij (Mg) op}enito ga
biljka prima u obliku Mg iona (Mg++) a
u manjoj mjeri i u spojevima s kalcijem
ili kalijem. Prije svega dospjeva u vrho-
ve mladih listova gdje se poput kalcija
talo‘i. Magnezij sudjeluje u gra|i kloro-
fila tvore}i njegovu jezgru isto kao {to
‘eljezni ion tvori jezgru hemoglobina
kod ‘ivotinjske krvne stanice.
Odr`avanje i njega travnjaka
Zbog poznatog antagonizma s kalijem
mo‘e kod preobilnog doziranja kalija
do}i do blokade magnezija. Nedostatak
magnezija o~ituje se u pojavi malih tam-
nozelenih mrlja na listovima. Tu pojavu
nazivamo kloroza a posljedica je nemo-
gu}nosti izgradnje stanica klorofila. Pos-
toji zna~ajna veza izme|u koli~ine ma-
gnezija i pH vrijednosti. Ta veza nije li-
nearna te je vidljivo da izme|u pH vrije-
dnosti 4,5 i 5,5 postoji namanja koli~ina
Mg. Tla na dolomitnim podlogama sa-
dr‘e visoko u~e{}e Mg dok pjeskovita
tla sadr‘e ni‘e. Od vremena spoznaje o
va‘nosti Magnezija proizvode se hrani-
va s manjom ili ve}om koli~inom ma-
gnezija. Naro~ito visoki postotak ma-
gnezija sadr‘i ”kalimagnesia”. Kao hra-
nivo dolazi u sastavu tomasovog bra{na.
Sumpor. Sumpor (S) Dospijeva u biljku
u obliku sumpornog iona (S– –) i sastavni
je dio bjelan~evina i aminokiselina.
Utje~e na izmjenu enzima unutar bje-
lan~evina. U prirodi je sre}om nedosta-
tak sumpora rijedak. Kada se dogodi ne-
dostatak sumpora tada ga nadomje{ta-
mo jednim od poznatih hraniva kao {to
su amonijski sulfat, kalimagnesia, su-
perfosfat i dr. Previsoke vrijednost pH
sni‘avamo dodavanjem sumpora.
Mikroelementi
U ovu skupinu elemenata spadaju bor
(B), mangan (Mn), bakar (Cu), cink (Zn),
molibden (Mo) i ‘eljezo (Fe). Kao i ma-
kro elementi i ovi elementi su neobi~no
va‘ni za ‘ivot biljke samo u znatno ma-
67
njim koli~inama. Isto kao {to nije dobro
kad nedostaje neki od mikroelemenata
tako nije dobro niti da ih ima previ{e.
Op}enito mo‘emo kazati da je ravnote‘a
u pristupa~nim koli~inama kao i potre-
bnim koli~inama hraniva uvijek potre-
bna. Poznato je da nedostatak ‘eljeza
uzrokuje klorozu tj. bljedilo biljaka. Ne-
dostatak ‘eljeza mo‘e biti uvjetovan i
prevelikom pH vrijednosti tla kad dolazi
do blokiranja ‘eljeza u adsorpcijskom
kompleksu te ga biljka ne mo‘e primiti
mada je u tlu prisutno. Osim ovih ele-
menata postoje jo{ i elementi u trgovima
ali ih ovdje ne}emo posebno navoditi.
Prora~un potrebnih koli~ina hraniva
U praksi je potrebno stalno voditi ra~u-
na o stanju elemenata u tlu odnosno po-
trebi dodavanja elemenata koji nedosta-
ju ili se nalaze u tlu u manjim koli~ina-
ma. Kako bismo znali stanje, odnosno
koli~inu pojedinih elemenata u tlu, tre-
ba u redovitim razmacima (koji mogu
biti od 1–6 mj.) uzimati uzorke tla i ana-
lizirati ih. Analizu mo‘emo vr{iti sami
pomo}u priru~nih setova koji se mogu
za tu svrhu nabaviti ili analizu povjeriti
nekoj od specijaliziranih ustanova koje
su opremljene kvalitetnim laboratoriji-
ma. Kada znamo koli~ine prisutnih ele-
menata u tlu (N, P, K, Ca, Mg, S) tada
mo‘emo, poznavaju}i osobine mineral-
nih hraniva ra~unski odrediti potrebne
koli~ine hraniva koja moramo dodati.
Sljede}i primjer }e nam to najbolje
pokazati.
68
Primjer 1
Uzmimo da na{ travnjak treba 40 kg
du{ika na 1 ha a ho}emo ga prihraniti
amonijskim sulfatom koji sadr‘i 21%
du{ika. Potrebno je saznati koliko kg
ovog hraniva trebamo dodati.
(40 × 100)/21 = 190 kg/ha
Dakle treba 190 kg amonijskog sulfata
dodati na 1 ha kako bismo ispunili
potrebe za du{ikom.
Primjer 2
Koliko kg fosfornog hraniva u obliku
(18% P2O5) treba dodati na 1 ha ako
smo analizom utvrdili manjak od
50 kg fosfora. Znamo da na{e hranivo
sadr‘i 18% P2O5.
(50×100)/18 = 278 kg superfosfata/ha
Primjer 3
Koju koli~inu kalija u obliku (50%
KO2) koji sadr‘i 50% kalija trebamo
dodati na 1 ha ako smo utvrdili ma-
njak od 100 kg.
(100 × 100) /50 = 200 kg/ha
Primjer 4
@elimo znati koliko kg ~istog du{ika
smo dodali u obliku urea hraniva ako
smo rasipali 20 g/m2.
Urea ima 46% du{ika.
N = (46 × 20) /100 = 9,2 g/m2 odno-
sno 92 kg/ha
Koli~ina hraniva kao i period primje-
ne ovise prije svega o vrsti i tipu tla kao
i o tipu travnjaka (ukrasni, sportski itd.).
Prije bilokakve primjene hraniva potre-
bno je obaviti analizu tla. Pjeskovita tla
op}enito trebaju ve}u koli~inu hraniva.
Istra‘ivanjima je utvr|eno da dobro op-
skrbljena tla sadr‘e u 100 g sljede}e ko-
li~ine hraniva:
– 15 mg P2O5
– 20 mg K2O
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
– 12 mg Mg
Ove koli~ine se razlikuju u zavisnosti
od tipa travnjaka, te kod travnjaka koji
se intenzivno odr‘avaju kao npr. Golf
green, ispiranjem koje nastaje kao po-
sljedica umjetnog navodnjavanja, sa-
dr‘aj kalija pada ispod 1 mg na 100 g.
tla. Tako|er ko{njom se odnose odre|e-
ne koli~ine hraniva koje je biljka naku-
pila u razmaku izme|u dvije ko{nje.
Utvr|eno je da s povr{ine od 1 m2 godi-
{nje ko{njom odnesemo oko 30 g N, 7 g
P i oko 20 g K. Poznata je ~injenica da
ja~ina rasta trave tijekom vegetacijskog
perioda nije ista te da je najintenzivnija
u prolje}e da bi tijekom ljeta postupno
opadala a onda opet u jednom kratkom
vremenskom razmaku krajem ljeta i po-
~etkom jeseni opet malo poraste i nakon
toga postupno opada da bi krajem jeseni
posve prestala.
Na temelju takve ja~ine rasta jasno je
da i u~estalost kao i koli~ina hraniva ko-
je treba dodavati izravno ovise o tome.
U rano prolje}e, prije po~etka intenziv-
nog rasta, potrebno je biljci dodati {to
vi{e du{ika kako bi mogla razvijati zele-
nu masu. Cilj nam je da dodavanjem od-
govaraju}ih hraniva odr‘imo ujedna~e-
nu ja~ina rasta tijekom ~itave vegetacij-
ske sezone. Prije zime, odnosno prije
prekida vegetacijskog ciklusa, travu tre-
ba pripremiti za stresno razdoblje tije-
kom zime. Dodavanjem ve}ih koli~ina
kalija od uobi~ajenih poja~avamo otpor-
nost trave na hladno}u i na mraz. Ako
dodamo preveliku dozu du{ika prije zi-
me listovi postaju meki i spu‘vasti te su
jako podlo‘ni napadu bolesti. Na kraju
treba re}i da op}enito biljke ne podnose
ni premale koli~ine hraniva kao ni pre-
velike. O toj ~injenici i te kako treba vo-
diti ra~una prilikom poduzimanja mjera
gnojidbe. Treba tako|er jo{ jedanput na-
glasiti da je potrebno jednom godi{nje
izvr{iti kemijsku analizu tla na{ega trav-
njaka kako bismo pravilno dozirali po-
trebne koli~ine i vrste hraniva.
Odr`avanje i njega travnjaka
Ko{nja
Ko{nja trave spada me|u najva‘nije
mjere odr‘avanja. Teoretsko obja{njenje
potrebe redovite ko{nje travnjaka dano
je u dijelu teksta koji se nalazi u ovoj
knjizi a odnosi se na biolo{ka svojstva
trava. U~estalost ko{nje zavisi u prvom
redu od tipa travnjaka, godi{njeg doba i
vrsta trava kojima je travnjak zasijan.
Travnjake na kosinama i poluprirodne
travnjake nije potrebno ~esto kositi, je-
danput ili dvaput godi{nje, u zavisnosti
od toga kojem tipu travnjaka i vrsti kori-
69
{tenja pripadaju. Me|utim, travnjake
koji pripadaju kategoriji upotrebnih ili
parkovnih treba kositi ~e{}e 1 do 2 puta
mjese~no, dok ukrasne i sportske trav-
njake kosimo 1 do 2 puta tjedno a pose-
bno fine travnjake (golf-green) treba ko-
siti svaki dan. ^estom ko{njom trave su
izuzetno optere}ene u pogledu ponov-
nog stvaranja lisne mase i utro{ka hrani-
va. Travne vrste razli~ito podnose u~es-
talu ko{nju jer nemaju sve jednaku spo-
sobnost brze regeneracije. Me|u trave
koje dobro podnose ~estu ko{nju ubraja-
70
mo: vrste Poa annua, Agrostis stolonife-
ra, Agrostis cannina i Agrostis tenuis.
Ako pogledamo krivulju rasta mo‘emo
uo~iti da tijekom godine trave imaju raz-
li~itu ja~inu rasta. U po~etku vegetacij-
skog perioda rastu polagano da bi sredi-
nom travnja rast u visinu naglo ubrzao i
do sredine lipnja mjeseca dosegao i
odr‘ao maksimum, nakon toga krivulja
rasta po~inje padati te krajem kolovoza
ponovno po~inje malo rasti da bi sredi-
nom rujna definitivno dobila silaznu
putanju. Iz ovih podataka vidljivo je da
najve}i broj ko{nji treba obaviti u peri-
odu najve}eg rasta trava tj. od polovine
travnja do sredine lipnja. Kada se radi o
ko{nji ve}ih povr{ina, dobro je na~initi
detaljan raspored ko{nje po mjesecima.
Visina ko{nje ovisi o razli~itim ~inite-
ljima, kao {to su:
• tip travnjaka
• vrste trava od koji je sa~injen
travnjak
• `eljeni izgled travnjaka
• godi{nje doba
• vremenski uvjeti.
Upotreba travnjaka je odlu~uju}i ~ini-
telj koji odre|uje visinu ko{nje. Tablica
u prilogu zorno prikazuje odnose tipa
travnjaka prema visini ko{nje.
Golf green povr{ine, kose se ekstrem-
no nisko kako bi putanja relativno male
loptice bila nesmetana i precizna. Gre-
enkeeperi imaju posebnu napravu po-
mo}u koje mjere brzinu loptice. Kod
sportskih travnjaka niskom ko{njom
posti‘emo tvr|u travu otporniju na kli-
zaju}e startove i ga‘enje. Nepovoljni
u~inci, s druge strane, uzrokovani nis-
kom ko{njom, o~ituju se u smanjenim
lisnim povr{inama a time i smanjenim
koli~inama klorofila i drugih ~imbenika
bitnih za stvaranje zelene mase, ka‘emo
da trava postaje umorna. Neposredne
posljedice takvog stanja o~ituju se u po-
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
ve}anju korijenovog sustava a samim
tim pove}ava se koli~ina tvari i vode ko-
je korijen uzima iz tla. Poku{ajima da
nadoknadi lisnu masu, biljka dakle, po-
ve}avanjem korijena radi na vlastitu {te-
tu. Na temelju navedenoga jasno je da
pri odluci o visini ko{nje treba na}i
kompromisno rje{enje kako bismo ogra-
ni~ili {tetne posljedice niske ko{nje, dok
bi ujedno maksimalno iskoristili dobre
strane niske ko{nje. Op}enito mo‘emo
re}i da trave uskog lista bolje podnose
nisku ko{nju od trava {irokog lista. Ra-
zli~ite vrste trava razli~ito podnose ~es-
tu i nisku ko{nju.
Tablica 20 prikazuje vrste trava i visi-
nu ko{nje koju one podnose.
Visine ko{nje navedene u tablici su
visine kod kojih ne dolazi do o{te}enja
trave, jer ako ne bismo vodili ra~una o
toj ~injenici tj. nepravilnim izborom vi-
sine ko{nje mogli bismo znatno o{tetiti
travnjak. U prolje}e prije prve ko{nje u
vegetacijskoj sezoni, visinu no‘a na ko-
silici treba podignuti znatno vi{e nego je
to uobi~ajeno za taj tip travnjaka, ko-
{njom trebamo samo izravnati i odrezati
vrhove trave. Postupno treba sni‘avati
Odr`avanje i njega travnjaka
visinu no‘a kosilice te nakon nekoliko
ko{nji do}i na uobi~ajenu visinu. Izrav-
nanost povr{ine i visina ko{nje od bi-
tnog su utjecaja na kretanje i putanju
loptice na golf terenima. I suvi{e visoka
trava, primjerice na nogometnim tereni-
ma znatno usporava kretanje lopte a ti-
me bitno utje~e na kakvo}u igre. Godi-
{nje doba tako|er znato utje~e na visinu
ko{nje, za vrijeme proljetnih mjeseci
odnosno sezoni igranja na sportskim
travnjacima, treba kositi najni‘e mogu-
}e, ali za vrijeme ljetnih mjeseci tj. sezo-
ni mirovanja u sportskom pogledu treba
pustiti da trava naraste ne{to vi{e od
uobi~ajene visine. Tako|er za vrijeme
su{nog perioda ne treba ~esto i nisko ko-
siti travu kako ne bi do{lo do nepotre-
bnog dodatnog isu{ivanja. Kada govori-
mo o pravilima koja vrijede za pravilan
izbor visine ko{nje, op}enito mo‘emo
utvrditi jedno va‘no pravilo nikada ne
odrezati vi{e od 1/3 lista. Ako prekr{imo
iz bilo kojeg razloga ovo pravilo, dolazi
do slabljenja trava u biolo{kom smislu a
samim tim i do pojave korova, mahovi-
na i bolesti u ve}oj mjeri nego je to nor-
malno obzirom na op}e stanje travnja-
ka. Drugim rje~ima lo{im izborom visi-
ne ko{nje poma‘emo lo{em izgledu i
stanju travnjaka. Osim u~estalosti i visi-
ne ko{nje, na dobar i zdrav izgled trav-
njaka utje~u i drugi ~initelji. Problemi
koji nastaju nepravilnim ko{enjem su
sljede}i:
– pojava crvenila boje r|e na vrhovi-
ma listova, nastaje ko{njom mokrog
travnjaka kao i nedovoljnom o{tri-
nom no‘eva kosilice.
– prenisko spu{teni no‘evi uzrokuju
tzv. skalpiranost travnjaka na mjes-
tima povi{enih dijelova. Skalpirana
mjesta postaju idealna mjesta za ra-
zvoj korova i bolesti, a u po~etku se
pojavljuju u obliku sme|ih mrlja.
Pravilnim pode{avanjem visine no-
‘eva rje{avamo ovaj problem.
71
– pojavu svijetlozelenih pruga na
travnjacima mo‘e biti uzrokovana
jednoli~nim smjerom kosilice.
Smjer kretanja kosilice pri ko{nji
treba redovito mijenjati. Ove sim-
ptome, ‘u}enja travnjaka, ne treba
brkati sa simptomima nedostatka
hraniva (du{ika) koji u po~etku po-
kazuju sli~ne simptome.
Pitanje da li ostaviti ili ukloniti poko-
{enu travu kao jedan od ~initelja koji
utje~u na zdravlje i izgled travnjaka stal-
no mu~i korisnike travnjaka. Tip tla je
jedan od ~initelja koji mogu utjecati na
odluku o tome da li ostaviti otkos ili ga
ukloniti. Na laganim pjeskovitim tlima
mo‘e se ostavljati poko{ena trava, u
znatno ve}em broju slu~ajeva nego na
te{kim ilovastim tlima. Kao i uvijek gdje
postoji dilema treba navesti razloge za i
razloge protiv. U na{em slu~aju razlozi
koji govore u prilog uklanjanju poko{e-
ne trave su sljede}i:
– smanjuje se djelovanje ki{nih glista
– smanjena mogu}nost stvaranja filca
od uvele trave
– olak{ana sljede}a ko{nja
– smanjena mogu}nost {irenja korova
(veronica) vrije‘ama
– smanjeni uvjeti za razvoj gljivi~nih
oboljenja (mikoza).
Ipak, pod odre|enim uvjetima nije lo-
{e ostaviti poko{enu travu. Uvjeti pod
kojima je dobro ostaviti poko{enu travu
su:
– izrazito suho i toplo vrijeme
– mala koli~ina poko{ene trave
– izrazito visoka biolo{ka aktivnost
tla.
Kod starijih trava, naro~ito korova,
postoji pove}ana koli~ina lignina koji
razgradnjom znatno pove}ava opasnost
od pojave filca. Zato takav poko{eni ma-
terijal treba obavezno ukloniti. Ako koli-
72
~ina trave nakon ko{enja prelazi 50 g/m2
onda taj vi{ak isto treba iznijeti s trav-
njaka. Ova koli~ina od 50 g/m2 nije {te-
tna za travnjak, dapa~e ima korisno dje-
lovanje na mal~iranju i za{titi travnjaka
u su{nom periodu. Osnovno je da se ne
dozvoli nagla mineralizacija organske
tvari koja pogoduje stvaranju {tetnih na-
slaga (filca). Odluka o tome da li ostaviti
ili iznijeti poko{enu travu ovisi jo{ i o ti-
pu kosilice koju koristimo. Ako ‘elimo
ostaviti poko{enu travu, uz zadovoljava-
nje uvjeta koje smo prethodno naveli,
tada treba koristiti vretenastu kosilicu.
Ako pak koristimo rotacijsku kosilicu
moramo jako paziti na pojavu nakupina
poko{ene trave koje svakako treba uklo-
niti. Izbor kosilice je tako|er od bitne
va‘nosti za kakvo}u izgleda poko{enog
travnjaka. Mo‘emo ~ak ustvrditi da do-
brim izborom kosilice mo‘emo znatno
pobolj{ati izgled, u osnovi lo{eg travnja-
ka i obratno, relativno lijep izgled trav-
njaka mo‘emo pokvariti lo{im izborom i
upotrebom kosilice. Kod izbora kosilice
trebamo voditi ra~una o broju no‘eva
({to ve}i broj to bolje), brzini rotacije
(ve}a brzina rotacije kod rotacijske kosi-
lice daje finiji otkos), te o o{trini no‘eva
(tupi ili lo{e nao{treni no‘evi uzrokuju
38
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
lo{ izgled travnjaka kao i mogu}nost po-
jave bolesti). Za ku}ne vrtove i parkove
uobi~ajeno se koriste rotacijske kosilice,
za ukrasne i golf travnjake koriste se
vretenaste kosilice. Izbor kosilice ~esto
ovisi i o financijskim mogu}nostima
korisnika.
Vretenasta kosilica (38). Prema na~i-
nu i smje{taju pogonskog mehanizma
razlikujemo dva osnovna tipa vretenas-
tih kosilica. Prvi tip ima pogon preko
kota~a odnosno zup~anika ~ijim okreta-
njem pokre}e spiralno postavljene no‘e-
ve a drugi tip pokre}u jedan ili dva valj-
ka koji se kre}u po tlu. Kakvo}a kosilice
zavisi o na~inu pogona kao i o broju no-
‘eva. Smatra se da su kosilice na valjci-
ma s 8– 9 no‘eva najkvalitetnije. Takve
kvalitetne kosilice koriste se na golf gre-
en travnjacima. [irina radnog zahvata je
razli~ita i kre}e se od 0,30 m pa do ne-
koliko metara. Velika {irina radnog za-
hvata posti‘e se tako da se na pogonski
stroj montira nekoliko u seriju poveza-
nih i sinhroniziranih pojedina~nih kosi-
lica s radnim zahvatom od 0,56 do 0,76.
Male ru~ne kosilice tog tipa mogu se ko-
ristiti i za odr‘avanje kvalitetnih trav-
njaka ku}nih vrtova. Za velike povr{ine
Odr`avanje i njega travnjaka
koriste se kosilice s pogonskim ~etvero-
taktnim motorima. Na~elo rada zasniva
se na tome da travka dospije izme|u ro-
tiraju}ih no‘eva i donjeg no‘a te bude
odrezana. No‘evi su smje{teni na valjku
u obliku spirale koji prilikom ko{nje ro-
tira dok je donji no‘ pri~vr{}en za donji
dio kosilice i miruje. Obzirom na kon-
strukciju, visina ko{nje se mo‘e vrlo
precizno odrediti. Neki modeli imaju s
prednje strane postavljene dodatne pu-
‘ne valjke (grummer) koji slu‘e tome da
podignu vlat trave neposredno prije ne-
go je zahvate no‘evi. Na taj je na~in mo-
gu}e posti}i visinu od svega 2 mm. Go-
tovo svi modeli koji se danas mogu na-
baviti posjeduju i posebne sakuplja~e
trave koji se po potrebi brzo montiraju.
O{trina no‘a kod ovih kosilica je izrazi-
to dobra, testiranjem prije upotrebe pos-
ti‘emo da no‘evi re‘u s lako}om i najta-
nji list papira. Zbog izuzetnih kakvo}a
koje posjeduju ovakve kosilice, rado ih
koriste pri odr‘avanju ukrasnih i spor-
tskih travnjaka a naro~ito golf green
travnjaka. Kod nas nisu ba{ udoma}ene,
za {to postoji vi{e razloga. Postoji na
tr‘i{tu vi{e proizvo|a~a kao i modela
koji se mogu koristiti a kre}u se od onih
za najfinije travnjake pa do travnjaka
nogometnih igrali{ta. Nepoznavanje
ovog tipa kao i visoka cijena nabave
glavni su uzroci da nema u upotrebi vi-
{e ovakvih kosilica. Zbog toga ovdje ko-
ristimo priliku i toplo preporu~ujemo
ovaj tip kosilica svima koji ‘ele imati
kvalitetan travnjak, nogometnim klubo-
vima posebno. Prilikom kori{tenja ru-
~nih modela ove kosilice treba paziti da
no‘evi imaju jednoli~nu rotaciju kako
ne bi dolazilo do ne‘eljenih u~inaka koji
zbog toga nastaju. Tako|er posebnu po-
zornost treba obratiti pode{avanju visi-
ne rezanja jer kod ovog tipa kosilice pos-
toji pove}ana mogu}nost gre{aka, pa
travnjak jednostavno skalpiramo.
Rotacijske kosilice. Rotacijske kosili-
ce (39) su tip kosilice koji se naj~e{}e i
73
u najve}em broju koristi za ko{nju trav-
njaka kod nas. Vrlo je {irok raspon tipo-
va travnjaka koji se kose rotacijskim ko-
silicama. Sve vrste parkovnih travnjaka
kao i travnjaci ku}nih vrtova, sportski
travnjaci te ~ak travnjaci uz prometnice
kose se ovim tipom kosilice. Obzirom
na pogon postoje motorne kosilice koje
su samohodne i male ru~ne kosilice na
guranje. Male kosilice na guranje imaju
motor koji pokre}e isklju~ivo rotaciju
no‘eva i koriste se za ko{nju manjih
povr{ina kao {to su ku}ni vrtovi i sl. Ve-
like kosilice s po nekoliko no‘eva imaju
vlastiti pogonski mehanizam koji slu‘i
za kretanje kao i za rotaciju no‘eva.
[irina zahvata rotacijskih kosilica razli-
kuje se od veli~ine i namjene a kre}e se
od 0,5–1,2 m. Visina ko{nje kre}e se od
2,5–10 cm. Obzirom na vrstu pogon-
skog motora razlikujemo kosilice s mo-
torima s unutarnjim sagorjevanjem i
elektri~ne. Motori mogu biti dvotaktni
ili ~etverotaktni, a elektri~ne mogu biti
sa strujom iz mre‘e ili na baterije. Da-
nas se na tr‘i{tu mogu nabaviti kosilice
s foto}elijama kao izvorom energije. Na-
~elo rada rotacijske kosilice temelji se
na vrtnji horizontalno postavljenih no-
‘eva koji se zbog sigurnosnih razloga
nalaze u ku}i{tu koje je s donje strane
posve otvoreno. Sustavi prijenosa mogu
biti izravni, bez posrednika ili se prije-
nos obavlja remenjem, a postoje sustavi
koji rade na na~elu pritiska ulja. Iako
39
74 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

nisu kod nas u upotrebi, postoje kosili-
ce koje nemaju klasi~an pogonski me-
hanizam za kretanje ve} se iznad tla
odr‘avaju na na~elu zra~nog jastuka. U
novije vrijeme vrlo su popularne rota-
cijske kosilice malog obima na motorni
pogon koje umjesto metalnih no‘eva
imaju plasti~nu vrpcu. To su uglavnom
ru~ne kosilice koje se koriste pri ko{nji
manjih i nepristupa~nih dijelova trav-
njaka. Na tr‘i{tu su se pojavile i najno-
vije verzije kosilica koje “same kose”. To
su male elektri~ne rotacijske kosilice
koje su napajane putem foto }elija i kre-
}u se unutar ogra|ene povr{ine te po-
mo}u senzora, udarom u ogradicu mije-
njaju smjer i tako mijenjaju}i smjerove
nakon nekog vremena pokose travnjak a
da vlasnik za to vrijeme samo nadgleda
rad kosilice.
Sakuplja~i trave (40) su vrlo korisni
ure|aji pomo}u kojih, nakon ko{nje, po-
biremo travu. Sakuplja~i mogu biti pri-
klju~ni; vu~ni i samohodni. Priklju~ni
sakuplja~i svih veli~ina ugra|eni su kao
zamjenjivi dijelovi kosilica. Uglavnom
sakuplja~i idu uz vretenaste i rotacijske
kosilice.
kojih se ne koriste za ko{nju sportskih i
finih travnjaka su sljede}i:
– ote‘ano upravljanje
– neprecizno pode{avanje visine ko{-
nje
– pregrubi otkosi.
Ovi tipovi kosilice imaju dvotaktne ili
~etverotaktne pogonske motore ili mogu
biti kao priklju~ni ure|aji. Na~elo rada
zasniva se na na~elu rada {kara i to tako
da postoje vodilice i unutar njih se nala-
ze horizontalno polo‘eni pokretni no‘e-
vi. Broj no‘eva a time i {irina zahvata
kod ovih kosilica varira i kre}e se od 12
do 16 no‘eva. Kod nas se koriste pri ko-
{nji korovi{ta odnosno zapu{tenih trav-
njaka kao i travnjaka uz prometnice.
41

Cilindri~ne kosilice (42). Ove kosili-

ce rade na na~elu rotacije no‘eva smje-
{tenih unutar cilindra. Cilindara mo‘e
biti od dva do ~etiri, u zavisnosti od toga

40

Kosilice s posmi~nim no‘evima (41)

({trigerice). Iako je ranije bila {iroko ras-
prostranjeni tip kosilice danas se ovaj
tip kosilice koristi uglavnom u poljo-
privredi. Manje verzije kojima se uprav-
lja hodaju}i iza njih, koriste se u brdsko 42
-planinskim podru~jima. Razlozi zbog
Odr`avanje i njega travnjaka
koju {irinu zahvata trebamo. Uglavnom
su konstruirani kao priklju~ni strojevi s
pogonom preko kardanske osovine.
Zbog svojih konstrukcijskih i radnih
sposobnosti koriste se za ko{nju komu-
nalnih povr{ina kao i travnjaka na kosi-
nama. Op}enito su prikladnije za ko{nju
visoke trave od “{trigerica” jer im ne
smetaju sitne prepreke, ali su zbog vi{e
nabavne cijene rje|e u upotrebi.
Schlegelmaher – ~eki}ara. Ovaj tip
kosilice koristi se za ko{nju grubih ne-
ravnih terena s visokom travom. Na~elo
rada je sli~no radu {trigerice. Ve}inom
se upotrebljava kao priklju~ni stroj s po-
gonom preko kardana.
Aerifikacija – prozra~ivanje
Stalno kori{tenje sportskih travnjaka, uz
nedovoljne mjere odr‘avanja, uzrokuje
devastiranost travnjaka. Nestajanje tra-
ve s dijela povr{ine uzrokovana je pre-
komjernom zbijeno{}u tla a osim tih
simptoma uo~avaju se naslage filca kao
i povr{insko zadr‘avanje vode. Uslijed
toga igrali{te postaje neupotrebljivo za
igru. Mjere koje u takvim slu~ajevima
treba poduzeti, radi oporavka travnjaka,
su aerifikacija, vertikalno zasjecanje
(verticut) i dubinsko rahljenje. Katkada
treba sve tri mjere provesti na istom te-
renu jednu za drugom a u ve}ini slu~a-
jevi dovoljno je izvesti samo jednu do
dvije mjere. Prekomjerna zbijenost tla
izaziva vrlo ozbiljne posljedice u pogle-
du kakvo}e travnjaka. Vodno zra~ni uv-
jeti su poreme}eni u znatnoj mjeri,
izmjena plinova je smanjena a korijenov
43
75
sustav se te{ko ili nikako razvija. Biljka
u takvim uvjetima poku{ava razviti {to
je vi{e mogu}e, korijenov sustav, kako bi
nadoknadila koli~ine vode i hraniva ko-
je joj u takvim uvjetima nedostaju. No,
budu}i da se korijen ne mo‘e razviti u
skladu s potrebama, ona odbacuje dio
listova koje ne mo‘e prehraniti te u kraj-
njem slu~aju ~itava biljka odumire. Gole
povr{ine bez trave koje nastaju moramo
ponovno zasijati. Osim zasijavanja treba
obaviti aerifikaciju kojom u dobroj mjeri
pobolj{avamo zra~ni re‘im u tlu. Stu-
panj zbijenosti ovisi o optere}enosti te-
rena kao i o mehani~kim svojstvima tla
odnosno plodnog supstrata. Mjerama
koje smo naveli pobolj{avamo sljede}a
svojstva tla:
– smanjuje se zbijenost
– voda i zrak lak{e prodiru u tlo
– olak{ana je izmjena plinova
– pobolj{anje teksture i strukture tla
(topdressing)
– poja~ana je djelatnost mikroorgani-
zama u tlu
– produ‘ava se period za igru
– zakorjenjivanje trave je intenziv-
nije.
Mjere aerifikacije treba provoditi u re-
dovnim razmacima i to u prolje}e i je-
sen. Svaki put kada se obavlja aerifikaci-
ja obavezno treba obaviti i rasipanje slo-
Shematski prikaz pojedininih faza perforacije tla sa
nadosijavanjem
76
ja pijeska kojim ujedno obavljamo zam-
jenu materijala, a tako|er obavljamo i
dosijavanje. Vrstu i kakvo}u pijeska tre-
ba odabrati u skladu s vrstom tla i s pH
vrijednosti. Mjeru dosijavanja treba oba-
viti s posebnom mje{avinom za regene-
raciju ~iji sastav je sljede}i:
Ova mje{avina se naj~e{}e koristi pri
obnovi sportskih i drugih travnjaka, ka-
da ‘elimo u kratkom vremenskom peri-
odu posti}i dobru zatravljenost devasti-
ranih terena. Strojeve koje koristimo pri
provo|enju ovih mjera odabiremo u
skladu s veli~inom povr{ine kao i s ka-
44
kvo}om samih strojeva. Postoji nekoliko
tipova strojeva za aerifikaciju od kojih
naj~e{}e koristimo sljede}e:
• aerifikator s punim {iljcima (44)
• aerifikator sa {upljim {iljcima
• dubinski razrahljiva~ tla.
Osim ovih aerifikatora postoje jo{ ne-
ki tipovi strojeva ali oni su uglavnom ra-
zli~itih konstrukcija, {to zavisi od poje-
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
dinih proizvo|a~a, i ne razlikuju se bi-
tno od navedenih strojeva, tako da ih
ne}emo ovdje posebno navoditi.
Aerifikator s punim {iljcima
Pri radu ovim strojem nastaju rupe du-
bine 7,5–10 cm. Ovi su aerifikatori pri-
kladni za sve tipove travnjaka. Pri radu
ostavljaju manje tragove nego oni sa {u-
pljim {iljcima. Naro~ito je prikladan na
suhim tlima jer nakon zalijevanja se po-
ve}a doseg za vodu zbog toga {to voda
ispuni {upljine nastale radom ovog aeri-
fikatora. Ipak treba ovdje naglasiti da su
ovi tipovi prikladniji za pjeskovita i lak-
45
{a tla. Za travnjake malih povr{ina (ku-
}ni vrtovi i sl.) mogu}e je obi~nim vila-
ma obaviti probadanje tla.
Dubinsko rastresanje tla
Pomo}u posebno konstruiranog stroja
("teramatt") (45) obavljamo rastresanje
tla do dubine od 20 cm. Rastresanjem
posti‘emo bitno pobolj{anje i pove}anje
kapaciteta za zrak i vodu u sloju tla koji
je bitan za rast i razvoj korijenovog sus-
tava. Postoje dvije varijante ovog stroja i
to jedna sa {iljcima a druga s no‘evima.
Stroj sa {iljcima koji su duga~ki do 40
cm bu{i tlo i tako obavlja aerifikaciju.
Verzija s no‘evima ima po na{em mi{lje-
nju bolji u~inak. Na~elo rada se zasniva
na tome da serija no‘eva u~vr{}ena na
ekscentri~noj osovini, a ~iji je razmak
15 cm, vibriraju}i para i rastresa tlo. Ka-
Odr`avanje i njega travnjaka
ko bi usljed rada do{lo do {to je mogu}e
manjeg o{te}enja gornje povr{ine trav-
njaka, ispred no‘eva postavljena su crta-
la u obliku metalnog diska. Valjci pos-
tavljeni s prednje i stra‘nje strane tako-
|er poma‘u da travnjak trpi {to manja
o{te}enja. Stroj je priklju~en na vu~no
vozilo, traktor, i preko kardanske osovi-
ne obavlja pogon vibriraju}e osovine.
Ovaj na~in aerifikacije vrlo je koristan
kod jako zbijenih i te{kih tala.
Aerifikatori sa {upljim {iljcima
Na~in rada kao i konstrukcija ovog stroja
sli~an je stroju s kompaktnim {iljcima
samo {to su {iljci kod ovoga {uplji poput
cijevi i na vrhu konusno zaobljeni. Za-
hvaljuju}i takvoj konstrukciji {iljaka,
koji su smje{teni na valjku, rotacijom va-
de ~epove zemlje te na taj na~in obavlja-
ju prozra~ivanje. U novije vrijeme kon-
struirani su aerifikatori koji uz aerifika-
ciju obavljaju i nadosijavanje sjemena u
izbu{ne rupe. Nakon rada s ovim stro-
evima potrebno je ili ukloniti zemljane
~epove ili ih pomo}u posebne mre‘e
izmrviti i zajedno s pjeskom vratiti u
prethodno izbu{ene rupe. Radni u~inak
ovih strojeva je 400–500 rupa na 1 m2.
Za rad na golf green koriste se posebni
samohodni aerifikatori ~iji je radni
u~nak puno ve}i. Uz ovaj stroj mo‘e se
priklju~iti i sakuplja~ izva|enih ~epova
{to je uobi~ajen postupak na greenovi-
ma. Ovaj tip aerifikatora prepo-
ru~uje se pri prozra~ivanju te-
{kih glinovitih tala. Za manje
povr{ine kao i za ku}ne vrtove
postoje prikladni alati kojima ru-
~no obavljamo prozraku.
Aerifikatori sa zupcima
Namjena ovog stroja je ista kao i
kod prethodnih, samo ovaj na-
~in aerifikacije koristimo na vrlo
te{kim i mo~varnim tlima. Pos-
toje razne verzije s razli~itim po- 46
lo‘ajima i veli~inama zubaca.
77
Vertikalno zasijecanje
(verticut)
Uobi~ajeni naziv ove operacije je verti-
kutacija, {to je zapravo iskrivljeni oblik
engleske kratice Verticut (46) (eng. =
vertical cuting). Tijekom vegetacijskog
perioda, na travnjacima, u njihovom do-
njem dijelu, pojavljuje se sloj odumrle
trave ili kako ga jo{ nazivamo filc. Ovaj
sloj filca {tetno djeluje na rast i razvoj
trave, naro~ito je ote‘ano razvijanje sto-
lona, te uzrokuje poreme}aje druge
vrste. Stvaranju filca pogoduju sljede}i
~initelji:
– ostavljena trava nakon ko{nje
– kisela reakcija tla
– lo{a dreniranost kao i prevelika
zbijenost
– sporo otjecanje povr{inske vode
– predozirane koli~ine du{ika i zbog
toga prejak rast trave
– visoki udio lignina u gra|i nekih
travnih vrsta (Festuca rubra).
Na sportskim travnjacima ovaj sloj fil-
ca je naro~oito {tetan, jer ometa kvalite-
tnu igru, posebno kod golfa dok na no-
gometnim terenima nije u toj mjeri {te-
tan. Va‘na je me|utim {teta koja nastaje
zbog drugih razloga, naime, u sloju filca
stvaraju se uvjeti koji pogoduju razvoju
78 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

bolesti i pojavi {tetnika. Sloj filca nato- mre‘e i to vi{enamjenska (47) te{ka
pljen vodom stvara povi{enu tempera- mre‘a i lagana povla~na (48) mre‘a. Vi-
turu koja se razvija usljed raspada or- {enamjenskom te{kom mre‘om obavlja-
ganske tvari i daje fizi~ku za{titu mno- mo razastiranje debljih slojeva pijeska i
gim {tetnicima. Osim ovih poreme}aja, poravnanja povr{ine prije sjetve. Pri ra-
pri niskoj ko{nji, sloj filca stvara vrlo lo{ du s mre‘ama moramo biti oprezni pri
estetski dojam. Posebno konstruiranim okretanju jer u tom polo‘aju mo‘e do}i
strojevima obavljamo zasijecanje trav- do o{te}ivanja travnjaka. Na manjim
njaka na dubini od 2 do 3 cm te na taj povr{inama, unutar ku}nih vrtova, um-
na~in uklanjamo {tetni sloj filca. Na ve- jesto mre‘a mo‘emo koristiti brezove
likim povr{inama koristimo strojeve kao metle i ‘eljezne grablje. Ovim prikla-
priklju~ne ure|aje sa sakuplja~ima a na dnim alatom uklanjamo mrtvu organsku
manjim male prikladne samohodne ure- tvar i odumrlu travu te na taj na~in trav-
|aje, nakon kojih grabljama pokupimo i njaku dajemo novi ‘ivotni prostor.
odstranimo izva|eni filc.
U zavisnosti od veli~ine povr{ine ko- 47
ju treba obraditi vertikalnim zasijeca-
njem, koristimo strojeve s motornim po-
gonom ili ru~ne vertikute. Ru~ni verti-
kuti slu‘e za ~i{}enje i va|enje filca a
izgled im je sli~an grabljama samo {to
umjesto zubaca imaju no‘eve. Povla~e-
njem vertikuta po travnjaku obavljamo
zasijecanje tla u dubini od 2 do 3 cm i
pri tom izbacujemo nakupljeni filc. Po-
gre{no je mi{ljenje da zasijecanjem uni-
{tavamo travu, naprotiv ovom operaci-
jom uvelike poma‘emo travnjaku da se
br‘e i bolje razvija. Za velike povr{ine,
kao {to su sportski tereni pa i ukrasni
parkovi, koristimo motorne strojeve ~iji
je u~nak znatno ve}i. Na~elo rada je sli-
~an ru~nom vertikutu samo {to su no‘e-
vi smje{teni na rotiraju}oj osovini. Pro-
fesionalni vertikut strojevi imaju saku-
plja~ koji se isporu~uje kao priklju~ni 48
ure|aj kojim znatno ubrzavamo i olak-
{avamo rad.

Mre‘e za povla~enje
– brananje
Kao mjera redovnog odr‘avanja upotre-
ba mre‘a za povla~enje je zna~ajna mje-
ra. Uklanjanje hrpica zemlje nastalih ra-
dom ki{nih glista je jedna od va‘nijih
namjena povla~ne mre‘e. U zavisnosti
od namjene postoje dva osnovna tipa
Topdressing2
Za pobolj{anje strukture tla koristimo
smjesu pijeska, organskih tvari i hraniva
nano{enjem na povr{inu travnjaka. Ka-
2
Uobi~ajeni naziv za radove na rasipanju pijeska i
organskih gnojiva po travnjacima u svrhu pobolj-
{anja uvjeta rasta.
Odr`avanje i njega travnjaka
kvo}i pijeska koji koristimo pri ovim ra-
dovima, treba obratiti posebnu pozor-
nost. Za glinovita tla ~ija je pH vrije-
dnost >7 treba koristiti kvarcni pijesak
granulacije 0,06 do 2 mm. Op}enito mo-
‘emo kazati da kvarcni pijesak, koji se
koristi u industriji stakla, posjeduje naj-
bolja svojstva i u mehani~kom i u kemij-
skom pogledu. Organske tvari treba ko-
ristiti samo u slu~aju da plodni supstrat
sadr‘i visoki postotak pijeska. Zbog lo-
{ih iskustava primjenom organskih tva-
ri, u novije vrijeme posve je napu{tena
primjena organskih tvari. Ipak treba do-
49
bro prosuditi razloge za i protiv upotre-
be organskih tvari naro~ito zato jer pos-
toji opasnost da organska tvar sadr‘i sje-
me korova ili je zara‘eno nekom gljivi-
com. Ako se odlu~imo za upotrebu or-
ganskih tvari onda organsku tvar treba
dobro dezinficirati. Naj~e{}e se koriste
organske tvari poput treseta, komposta,
stajskog gnojiva, razmrvljenih ~epova
tla nastalih aerifikacijom i sl. Treba uvi-
jek imati na umu da primjenom nekvali-
tetnih materijala mo‘emo izazvati ve}e
{tete na travnjaku. Koristi od topdres-
singa su vi{estruke, materijal koji koris-
timo popunjava male depresije te na taj
na~in izravnavamo teren, pijesak po-
bolj{ava strukturu tla, naro~ito glinovi-
tih tala, pa na taj na~in mo‘emo dugoro-
~no u znatnoj mjeri izmijeniti mehani~-
ki sastav tla. Ova ~injenica je od velike
va‘nosti naro~ito kada se radi o te{kim
glinovitim tlima. Zrnca pijeska pobolj-
79
{avaju vodno zra~ni re‘im u tlu, odno-
sno pove}avaju kapacitet za zrak i vodu,
pove}avaju}i tako|er i otpornost trav-
njaka na pojavu nepo‘eljnih bolesti i ko-
rova. Dodavanjem pijeska spre~avamo
razvoj mahovina jer onemogu}avamo
lo{u prozra~enost i smanjujemo suvi{ne
koli~ine vode u tlu a to su bitni preduv-
jeti za pojavu mahovine. Op}enito, tre-
ba re}i da je topdressing va‘na mjera,
kojom uspje{no suzbijamo pojavu mno-
gih korova i mikoza. Topdressing uglav-
Vi{estruka namjena pijeska
nom obavljamo, na sportskim terenima,
u vrijeme sezone neigranja ali ukoliko
prosudimo da je to potrebno, onda ga
mo‘emo izvesti u bilo koje vrijeme. Top-
dressing naravno, mo‘emo i moramo
koristiti i na drugim tipovima travnjaka,
bilo da se radi o ukrasnim ili upotre-
bnim travnjacima. Ako se radi o manjim
povr{inama onda rasipanje pijeska
obavljamo ru~no a metlama (brezove) ga
utrljavamo na povr{inu travnjaka. Za
velike povr{ine koristimo strojeve (49),
kojima mije{amo i rasipamo materijal za
topdressing a ugra|ujemo ga povla~nim
mre‘ama. Bez obzira, da li materijal ra-
sipamo ru~no ili strojevima, treba paziti
da ne nanosimo predebeli sloj pijeska.
Ukoliko sloj pijeska nanesemo u debe-
lom sloju onda ispod njega ugiba trava i
na tim mjestima nastaju prazne povr{i-
ne. Debljina pijeska ne bi trebala prela-
ziti visinu od 4 mm/m2.
80
Valjanje
Vrlo je ra{ireno pogre{no mi{ljenje da
se valjanjem mogu izravnati neravnine
na igrali{tu. Treba odmah re}i da samo
valjanjem ne mo‘emo popraviti i izrav-
nati depresije na travnjaku, bilo da su
nastale prekomjernom upotrebom ili
pak gre{kama pri izgradnji. Ve} je re~e-
no da se ovaj problem rje{ava nasipa-
njem pjeskovitog materijala. Valjanje te-
{kim valjcima, kao redovita mjera
odr‘avanja, koristi se na malom broju
posebnih travnjaka (Kricket). Moramo
izbjegavati valjanje ilovastih tala u suvi-
{e vla‘nom stanju, jer time izazivamo
zbijanje povr{ine u tolikoj mjeri da je
onemogu}en razvoj mikroorganizama u
tlu kao i pravilna izmjena tvari te trav-
njak postaje neupotrebljiv za kori{tenje.
Poznat je slu~aj jednog sportskog kluba,
koji je u ‘elji da po{to-poto izravna te-
ren, koristio te{ke valjke >3 t i potpuno
uni{tio postoje}i travnjak. Valjanje kao
mjeru redovitog odr‘avanja ipak treba
koristiti, samo to moramo ~initi s puno
pozornosti kako tom operacijom ne bi-
smo izazvali vi{e {tete nego koristi. U
pogledu vremenskog perioda, kada tre-
ba obaviti valjanje, razlikujemo valjanje
u fazi podizanja travnjaka i kasnije na
ve} odraslom travnjaku, valjanje kao
mjeru redovitog odr‘avanja. Srednje te-
{ke valjke koristimo neposredno nakon
sjetve kako bismo sjemenu omogu}ili
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
stabilno mjesto za klijanje i nicanje. U
tom periodu potrebno je, nakon nicanja
a neposredno prije prve ko{nje, obaviti
jo{ jedno valjanje (lak{i valjci do
200 kg) kako bismo u~vrstili tek iznikle
korijen~i}e i time postigli {to bolju vezu
korijenja s okolnim tlom. Moderni stro-
jevi za sjetvu imaju ve} ugra|ene valjke,
tako da operaciju sjetve i valjanja izvode
zajedno. [to se ti~e valjanja kao redovi-
te mjere odr‘avanja, ona ovisi o tome da
li se radi o upotrebnim ili o sportskim
travnjacima. Na upotrebnim travnjaci-
ma, zbog sastava plodnog supstrata, tre-
ba izbjegavati valjanje osim u rano pro-
lje}e nakon zimskih mrazeva, kada valj-
cima do 500 kg treba sabiti mrazom po-
dignuto tlo. Na sportskim travnjacima
valjanje se obavlja redovito nakon uta-
kmice kako bi se ponovno u~vrstilo ko-
pa~kama nadignuto korijenje a ne da se
izravnava teren. Valjanje lak{im valjci-
ma u okviru ko{nje, tako|er je prikladna
mjera ali pri tom treba paziti da tlo nije
mokro odnosno presuho. Pravilan oda-
bir valjaka odnosno njihove konstrukci-
je kao i te‘ine spada u red va‘nih zada-
taka za svakog stru~njaka koji se bavi
odr‘avanjem sportskih travnjaka. Posto-
je u tom pogledu razni valjci, kako oni
samohodni s motorom tako i vu~eni kao
priklju~ni stroj a i valjci kao dio kosilica
(mastif). Za sportska igrali{ta vrlo su
prikladni tzv. duomat valjci s dva hori-
zontalnim vratilom povezana valjka, od
kojih jedan mo‘e imati {iljke. Valjci
promjenjive te‘ine, punjeni pjeskom ili
vodom, tako|er su vrlo prikladni, naro-
~ito ako se koriste kao vu~ni ure|aji.
Valjke razlikujemo i prema promjeru i
vrsti materijala od kojih su gra|eni. Pos-
toje prema tome glatki valjci, rebrasti i
valjci sa {iljcima. Za redovito valjanje
koristimo valjke glatke povr{ine i malo
zaobljenih rubova kako ne bismo o{trim
rubovima pri skretanju i okretanju bes-
potrebno o{te}ivali travnjak. [irina ra-
dnog zahvata valjaka ovisi o na{im po-
trebama i izboru. Ako ‘elimo da nam
Odr`avanje i njega travnjaka 81

padaju mezofilu. U mezofilnom stani~ju

dolazi do spoja uglji~nog dioksida i vo-
de te procesom fotosinteze uz energiju
Sunca i uz posredovanje klorofila nasta-
je {krob. U mezofilnim stanicama lista
nastaje proces izmjene plinova zajedno
s preostalom vodenom parom, vi{ak
izlazi kroz pu~i. Ovaj proces zovemo
transpiracijom. Posebne stanice koje se
nalaze uz pu~i, na donjoj strani epider-
malnog sloja, reguliraju otvaranje i za-
tvaranje stanica pu~i. Proces transpira-
cije je vrlo bitan za ‘ivot biljke a on ovi-
si o vi{e ~initelja:
– Temperatura. [to je vi{a temperatu-
ra proces transpiracije je intenziv-
niji i biljka treba vi{e vode.
Crte` prikazuje koli~inu vode koja ispari za vru}eg
ljetnog dana – Vjetar. [to je ja~i vjetar biljka treba
vi{e vode.
– Doba dana. No}u se transpiracija
travnjak ima {iroke, naizmjeni~no svije- smanjuje ili je uop}e nema, tj. pu~i
tle i tamnije pruge, valjamo prije uta- su potpuno zatvorene.
kmice {irokim valjcima. Razli~ita ja~ina
zelene boje potje~e od razli~itog kuta lo- – Sadr‘aj CO2 u okolnom zraku utje-
ma svjetlosti od trave koja je polegnuta ~e na zatvaranje i otvaranje pu~i.
u suprotnom smjeru. – Zra~na vlaga. Vi{a vla‘nost zraka,
manje isparavanje iz lista.
Odr‘avanje potrebne vla‘nosti – Oblik lista, dlakavost.
– (zalijevanje)
Najve}i dio potreba za vodom biljka uzi-
ma iz tla. Da bismo bolje shvatili ulogu
koju voda ima u ‘ivotnom ciklusu bilj-
ke, moramo upoznati na~in na koji bilj-
ka uzima vodu iz tla i doprema je u lis-
tove. Kao {to znamo, voda se u tlu nala-
zi u obliku tankog filma kojim je okru‘e-
na ~estica tla. Biljka putem finog korjen-
~i}a dolazi u neposredan dodir s ~esti-
com tla i kroz stani~nu membranu koja
propu{ta prodor samo u jednom smjeru,
procesom osmoze, otopina rje|e kon-
centracije prodre iz tla u stanicu korije-
na biljke gdje se nalazi otopina gu{}e
koncentracije. Na taj na~in voda putuje
stanicama ksilema i, nose}i hranjive
tvari, dospijeva u stanice lista koje pri-
82
U su{nom periodu potrebe za vodom
se pove}avaju i korijen je prisiljen uzi-
mati sve vi{e vode iz okolnog tla. Kod
nekih biljaka se u stanicama korijena
stvaraju veliki podtlakovi koji kod nekih
pustinjskih biljaka dose‘u i do 100
atmosfera. Kada period su{e potraje, do-
lazi do venu}a listova, oni promijene
boju i uginu. Kako bismo u su{nim uvje-
tima, sprije~ili su{enje travnjaka, mora-
mo obaviti navodnjavanje. Navodnjava-
nje treba provoditi pa‘ljivo, s oprezom i
pri tom koristiti prikladne ure|aje. Ne-
pravilnim navodnjavanjem vrlo brzo
dolazi do zasi}enja tla prekomjernom
koli~inom vode a to mo‘e {tetno djelo-
vati na travnjak. Stru~nim navodnjava-
njem osiguravamo pravilan odnos izme-
|u potreba biljaka za vodom i koli~ine
vode koju dajemo te voda lako prolazi
kroz tlo i ne rasipamo je uzalud. Infiltra-
cija vode u tlo ovisi o vrsti i strukturi
tla. Treba paziti da koli~ina vode koja
infiltrira bude odgovaraju}a tj. ne{to ni-
‘a od potrebne. Poznato je da glinovita
tla te‘e primaju ali i te‘e otpu{taju vodu
pa o toj ~injenici treba voditi ra~una ka-
ko bismo izbjegli preveliku koli~inu vo-
de na povr{ini travnjaka. Usljed preveli-
ke koli~ine vode, mo‘e do}i do pogor{a-
nja uvjeta za klijanje i
razvoj travnog sjeme-
na. Jedna od najje-
dnostavnijih metoda
pomo}u kojih mo‘emo
utvrditi koli~inu vode
koja je dospjela u tlo
radom prskalica, sas-
toji se u tome da na ra-
zli~itim razmacima od
prskalice postavimo
staklene posude {iro-
kog grla. Kada visina
vodenog stupca u sta-
klenkama pre|e 3 cm
treba prekinuti s
prskanjem. Drugi na-
~in kontrole koli~ine 50
utro{ene vode mo‘e-
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
mo provesti nadzorom vodomjernog sa-
ta, tj. stanja brojila prije i nakon upotre-
be prskalica, ako koristimo vodu iz jav-
nog vodovoda. Op}enito se smatra da je
bolje rje|e navodnjavati ve}im koli~ina-
ma vode nego ~esto malim. Radi lak{eg
snala‘enja u prilogu je dana tablica s
potrebnim koli~inama vode u odnosu
na god. doba i temperature. (Vidjeti ta-
blicu 22). Potrebne koli~ine vode za na-
vodnjavanje, mo‘emo osigurati iz neko-
liko razli~itih izvora. Najjednostavnije
je koristiti vodu iz gradskog vodovoda.
Prednosti kori{tenja vode na ovaj na~in
su ujedna~en pritisak i provjerena ka-
kvo}a i ~isto}a vode. Nedostaci upotre-
be vode iz gradskog vodovoda su rela-
tivno visoka cijena ko{tanja i ograni~e-
nja kori{tenja, koja mogu biti dana od
gradskih vlasti za vrijeme dugotrajne
su{e. Ako koristimo vodu iz vodovoda
tada je dobro imati jo{ jedan pri~uvni
bazen u koji punimo vodu za vrijeme
kad nema ograni~enja (no}u) a koristi-
mo je onda kada je najpotrebnija. Drugi
prikladni izvori vode mogu biti potoci,
rijeke i jezera ukoliko se ne nalaze pre-
daleko od povr{ine koju treba navodnja-
vati. Pri kori{tenju ovih prirodnih rezer-
voara vode moramo paziti da ne ometa-
Odr`avanje i njega travnjaka 83

mo druge korisnike koji se nalaze u kru- {to su cijevi koje dovode vodu do prska-
gu prirodnih izvora. Ako nam nije dos- lice 50–63 mm, a prskalice su rotiraju}i
tupan niti jedan od navedenih izvora vodeni topovi. Potrebno je otprilike 5–7
vode, tada moramo izbu{iti bu{otinu u sati da se zalije ~itav teren. Razne vari-
zemlji kako bismo koristili podzemnu jante prskalica ovoga tipa koriste se za
vodu. Ovaj je na~in kori{tenja vode zalijevanje vrtova i manjih povr{ina pod
skop~an s relativno visokim po~etnim travnjakom. Drugi tip ure|aja je samo-
ulaganjima ali zauzvrat dobivamo kvali- hodni rotiraju}i sustav koji se kre}e po
tetnu vodu i u ravnomjernim koli~ina- terenu zahvaljuju}i pritisku vode koji
ma. Crpke koje koristimo, mogu biti ra- posredno pokre}e kolut sa ‘icom pri-
zli~itih svojstava i kapaciteta {to narav- ~vr{}enom na drugom kraju igrali{ta ko-
no najvi{e ovisi o potrebnim koli~inama ja namatanjem pokre}e cijeli sustav.
vode kao i vrsti izvora iz kojeg koristimo Ovaj je sustav prakti~an stoga jer dobar
vodu. Pri izboru crpke dobro je savjeto- dio posla oko navodnjavanja obavi bez
vati se sa stru~njacima iz tog podru~ja uplitanja ~ovjeka. Za male povr{ine i
kako ne bismo grubo pogrije{ili ve} u ku}ne vrtove ovaj ure|aj nije prikladan
samom po~etku. jer za svoj rad mora imati ravnu povr{i-
nu bez ikakvih zapreka.
Sustavi za navodnjavanje Stacionarni sustavi (51) za razliku od
Prije dono{enja odluke koji sustav za na- pokretnih, zahtijevaju tijekom djelova-
vodnjavanje treba koristiti, potrebno je nja manje u~e{}e ljudskog rada ali su za-
izraditi projekt i hidrauli~ki prora~un to skuplji u po~etnoj fazi nabave i mon-
na temelju kojeg }emo odlu~iti koliko ta‘e. Naj~e{}i oblik sustava sastoji se od
vode nam je potrebno kao i financijsku ukopanih prskalica tzv. “pop-up” susta-
stranu kori{tenja pojedinog sustava. vi koji se u fazi mirovanja nalaze ispod
Prema na~inu kori{enja tj. vrsti ure|a- povr{ine travnjaka a pod tlakom vode
ja za navodnjavanje postoje dva osnov-
na sustava i to:
• pokretni sustavi 51a
• stacionarni sustavi.
Pokretni sustavi (50)
za navodnjavanje sastoje
se iz prijenosnih dijelova
kao {to su crpke, cijevi i
prskalice. Dva su osnov-
na tipa ure|aja. Prvi; ro-
tiraju}e prskalice spoje-
ne aluminjskim ili plasti-
~nim cijevima razli~itih
otvora kao i konstrukcije.
Radni zahvat takvih
prskalica ovisi o veli~ini
sapnice kao i tlaku vode
a kre}e se od 10–15 m u
prosjeku. Neki nogome-
tni tereni navodnjavaju 51
se ovim sustavom samo
84
izlaze ispod povr{ine i zalijevaju povr{i-
nu. Prednost ovoga sustava je u tome {to
se ~itav posao oko navodnjavanja mo‘e
u potpunosti automatizirati tako da je
ru~ni rad gotovo potpuno nepotreban.
Otvaranje i zatvaranje vode obavlja se
putem elektroventila kojim se upravlja
preko vremenski programiranog sklopa.
Automatizacija mo‘e i}i tako daleko da
~itav ovaj sustav bude povezan preko
senzora za vlagu, ukopanih u tlo koji on-
da, u zavisnosti od koli~ine vode u tlu,
daju signal elektroventilima da puste ili
zatvore vodu. Budu}nost navodnjavanja
sportskih terena pripada ovim sustavi-
ma, iako se oni danas vrlo malo koriste
kod nas. Najnovija generacija sustava za
navodnjavanje sastoji se od posebno
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
konstruiranih plasti~nih cijevi koje pri
razli~itim pritiscima postrano propu{ta-
ju vodu a smje{tene su na odre|enim
dubinama u tlu, {to zavisi od vrste kul-
ture koja se navodnjava. Ovaj je sustav
prikladan za zemljane tenis terene jer ne
dopu{taju prekomjerno isu{ivanje gor-
njeg sloja. Kada ve} govorimo o sustavi-
ma za navodnjavanje treba svakako spo-
menuti i sustav ”kap po kap” koji se ko-
risti u vrtlarstvu i vinogradarstvu. Sas-
toji se od horizontalno polo‘enih plasti-
~nih cijevi koje su za tu svrhu posebno
konstruirane i sadr‘e brojne pravilno
raspore|ene rupice putem kojih voda
izlazi kap po kap te tako postupno nata-
pa mjesta gdje se nalaze.
Odr`avanje i njega travnjaka 85

52

Gornja slika prikazuje stanje prije zahvata na obnovi travnjaka a donja poslije zahvata

53
 ZA[TITA
TRAVNJAKA
Op}enito o za{titi
travnjaka
Korovi, mahovine, {tetnici i mikoze, pri-
padaju glavnim uzro~nicima lo{eg i za-
pu{tenog izgleda te na kraju, propasti
travnjaka. Pojava ovih uzro~nika izazva-
na je uglavnom poreme}ajima nastalim
u ekosustavu, izazvanim na{im nezna-
njem ili nebrigom. Kako bismo uspje{no
rije{ili probleme koji nastaju djelova-
njem ovih ~imbenika, potrebno je u
kratko upoznati njihove vrste i na~ine
djelovanja.
Pod korovima smatramo sve one vrste
bilja koje su s na{eg stanovi{ta ne-
po‘eljne.
Plodored kao na~in suzbijanja korova
koristi se u poljoprivredi i vrtlarstvu kao
stalna mjera. Travnjaci kao monokulture
nemaju mogu}nost plodoreda pa su pre-
ma tome izlo‘eniji {irenju korova. Trav-
njak kao tipi~na monokultura podlo‘an
je zbog toga usljed bolesti ili o{te}enja
razvoju i {irenju korova. [irenju korova
pridonosi i nepravilno ili lo{e odr‘ava-
nje. Kad se korov jednom pojavi on se
lako {iri. Razmno‘avanju i {irenju koro-
va poma‘u sljede}i ~initelji:
– lo{a priprema tla, kao i uno{enje
neprikladnih organskih hraniva.
– sjeme mnogih korova izvanredno je
otporno i lako se prenosi.
– mnogi korovi imaju razvijeno vrlo
duboko korijenje.
– pojedinim korovima za razmno‘a-
vanje pogoduje ko{nja, naime ra-
zmno‘avaju se tako da iz odrezanih
dijelova opet nikne nova biljka.
– pojedine vrste razmno‘avaju se vri-
je‘ama koje se‘u desetke centimeta-
ra okolo biljke.
– uskolisni korovi, koji spadaju u po-
rodicu trava, izuzetno se te{ko is-
korjenjuju zbog toga {to ne postoje
herbicidi koji su u toj mjeri selek-
tivni da su u stanju razlikovati ‘e-
ljene vrste trava od ne‘eljenih.
Uglavnom mo‘emo re}i da je borba
protiv korova, kad se jednom ukorijene
na travnatoj povr{ini, izuzetno te{ka i
dugotrajna.
Korovi
Va‘nije vrste korova
Postoje mnoge vrste biljaka koje uvjetno
mo‘emo nazvati korovima ali }emo se
ovdje zadr‘ati samo na onima koji se
naj~e{}e pojavljuju na na{im travnjaci-
ma. Poznavanje morfolo{kih a tako|er i
biolo{kih svojstava korova va‘an je pre-
duvjet uspje{ne borbe protiv njih.
Achillea millefolium L., stolisnik
Jedan od naj~e{}ih korova na travnjaci-
ma. Lako ga je prepoznati po karakteris-
ti~nom cvijetu bijele boje i po mnogo-
brojnim tamnozelenim listi}ima radi
kojega je i dobio ime. Cvate od VI. do
VIII. mjeseca. Voli suha hranjivima siro-
ma{na tla tako da je odli~an pokazatelj
nedostatka hraniva u tlu, naro~ito du{i-
ka. Iako ne pripadaju istoj porodici ~ini
zajednicu s Luzula campestris kad poka-
zuje odre|enu otpornost prema herbi-
cidima.
Njega i za{tita travnjaka 89

Bellis perennis L., tratin~ica (54)

Vrlo ~est korov, rado tvori zajednicu s
vrstom Sagina procumbens. Cvijet je
sastavljen od bijelih latica raspore|enih
zrakasto oko ‘utog centra, no}u se za-
tvara tj. skuplja latice.
Dobro uspijeva na svim tipovima tala
naro~ito na dobro navodnjenim i neu-
tralnim do lagano alkali~nim tlima. Cva-
te od III. do XI. mjeseca. Listovi su {iro-
ki, zelene boje, izgledom nalikuju na {i- 54
roku ‘licu. Te{ko se uni{tava ko{njom
90
jer kosilica ne mo‘e doprijeti do listova
koji su nisko priljubljeni uz tlo.
Centaurea nigra L., Centaurea (55)
jacea L. – ze~ina crna i z. obi~na
To je visoka zeljasta trajnica s bridastom
stabljikom i listovima raspore|enim du‘
cijele stabljike. Prizemni listovi jajasti
do streli~asti, preferira te{ka glinovita,
slabo zra~na tla. Na finijim travnjacima
se ne pojavljuje jer ne podnosi ~estu i
nisku ko{nju. Pojavljuje se uglavnom na
prirodnim travnatim povr{inama (liva-
de) i poluprirodnim travnjacima.
55
Cirsium acaule Scop., osjak niski
Niska zeljasta trajnica (56) (do 15 cm)
vrlo kratke stabljike. Listovi su prizem-
ni, perasto razdijeljeni i imaju bodlje.
Cvjetovi su grimiznocrveni. Raste samo
na suhim vapnenastim tlima. Vrijeme
cvatnje od lipnja do rujna.
Cirsium arvense Scop., osjak
Zeljasta trajnica, rasprostire se puzavim
izdancima. Listovi su streli~asti duboko
urezani. Zanimljivo je da je ta biljka
dvodomna tj. jedan dio nosi na sebi mu-
{ke cvjetove a drugi ‘enske. Ra{irena je
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
56
na vla‘nim zapu{tenim a katkada i kulti-
viranim travnjacima.
Hieraceium pilosella L.
Ova zeljasta trajnica razmno‘ava se na
lagano kiselim mr{avim tlima. To je bilj-
ka s puno postranih izdanaka i s dlaka-
vim listovima. Cvjetovi su uglavnom
svijetlo‘uti s crvenkastim prugama.
Hypochoeris radicata L., zrakasti
jastrebljak (57)
Zeljasta trajnica do 80 cm visine, zrakas-
to ra{irene stabljike. Dolazi na svim tli-
ma bez razlike gdje razvija debeli stu-
past korijen koji podsje}a na korijen ma-
sla~ka. Cvjetovi su jezi~asti, ‘ute boje a
listovi tamnozeleni, duguljasti, perasto
urezani, skupljeni u rozetu.
Taraxacum officinale Wiggers,
masla~ak (58)
Do 50 cm visoka trajnica. Dolazi na svim
tipovima tla ali najvi{e voli hranjivima
bogata tla. Listovi su postavljeni u roze-
tu nepravilno perasto urezani. Cvjetovi
su ‘ute boje a plodovi imaju tanak kljun
i na vrhu snje‘no bijeli papus (kunadra),
te ih vjetar izuzetno lako raznosi.
Njega i za{tita travnjaka 91

Cvijetne stapke su oble i glatke. Cvjetovi

sjajne ‘ute boje cvatu od prolje}a do ra-
ne jeseni. Voli umjereno glinovita tla pa
slu‘i kao indikator glinastih tala.

Ranunculus bulbosus L., gomoljasti

‘abnjak
Zeljasta trajnica u podno‘ju zadebljali
korijen poput gomolja (otuda i ime).
Cvjetovi ‘uti uokvireni listovima poput
~a{ice. Nalazimo je na suhim vapnenas-
tim tlima. Nije osobito ~esta na trav-
njacima.

57

Ranunculus acris L., `abnjak ljuti}

Visoka zeljasta trajnica (59) (do 1 m)
~esta je na travnjacima i livadama. Sta-
bljika razgranana s rijetkim dlakama.

59

Ranunculus ficaria L.
Trajnica koja rado raste na vla‘nim sje-
novitim mjestima. Listovi dugoljasti,
srcoliki i sjajni. Cvjetovi sjajno‘uti. Po-
znato je da se ova biljka od davnina ko-
ristila kao lijek protiv skorbuta, zbog vi-
sokog sadr‘aja C vitamina.

Ranunculus repens L., `abnjak

puzavi
Ova trajnica ~esto dolazi na vla‘nim i te-
{kim tlima. Razmno‘ava se pomo}u du-
gih stolona ~iji se nodiji ukorjenjuju te
se na taj na~in vrlo u~inkovito {iri. Zbog
58 ovih svojstava te{ko se uklanja s travnja-
ka. Cvate od prolje}a do kasnog ljeta.
92 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

Alchemilla arvensis L.
60
Prili~no ~est korov koji preferira pjesko-
vita tla ali raste i na vla‘nim alkali~nim
tlima. Niska neugledna biljka, brzo se {i-
ri vrije‘ama. Listovi su duboko urezane
trostruke resice. Cvjetovi sitni zeleni
smje{teni u grozdovima pri bazi lista.
Cvate od travnja do rujna. Ova je vrsta
pokaziva~ slabo ishranjenih i suvi{e nis-
ko ko{enih travnjaka a to su ujedno i
glavni uzroci pojave ovog korova.

Potentila anserina L., petoprsta

srebrna
To je zeljasta trajnica ~esta na zapu{te-
nim i lo{e dreniranim travnjacima. Lis-
tovi, raspore|eni perasto u 6 do 4 re-
‘njeva, s donje su strane srebrnasti. @uti
cvjetovi pojavljuju se na uspravnom di- na manjim povr{inama ru~no ili selek-
jelu stabljike. Cvate od svibnja do kolo- tivnim herbicidima na bazi MCPA ili 2,4
voza. Pravilnim odr‘avanjem, tj. u~esta- – D koji daju sjajne rezultate.
lim grabljanjem, mo‘emo prili~no osla-
biti ja~inu napada ovog korova. Suzbija- Plantago media L., trputac srednji
ti ga mo‘emo i nekim od selektivnih Sve ono {to smo rekli za uskolisni trpu-
herbicida na bazi dicamba ili mecoprop. tac vrijedi i za ovu vrstu. Razlika je sa-
mo u obliku i veli~ini lista. Listovi su {i-
Potentilla reptans L., petoprsta roki, ovalni, jasno izbrazdani i na vrlo
puzava (60) kratkoj peteljci, poredani u polegnute
Niska zeljasta trajnica, razmno‘ava se i rozete sivozelene boje. Indicira vapne-
{iri vrije‘ama na zapu{tenim travnjaci- nasta neplodna tla.
ma. Listovi veoma li~e na listove jagoda
nazubljeni s pet re‘njeva. Cvjetovi ‘uti 61
na uspravnim stabljikama. Cvate od li-
pnja do rujna. ^esta uporaba grabalja i
niska ko{nja uspje{no suzbijaju ovaj ko-
rov. Kori{tenje selektinih herbicida na
bazi dicamba nije uvijek uspje{no od
prvog puta.

Plantago lanceolata L., trputac

uskolisni (61)
Ova trajnica vrlo je ~esta na livadama i
travnjacima. Listovi su uski poput ko-
plja (od tuda i lat. naziv), uzdu‘no
izbrazdani i katkada jedva primjetno na-
zubljeni. Cvjetovi neugledni poput kija-
~e s pra{nicima visoko postavljeni. Ne
podnosi kisela tla. Suzbijati ga mo‘emo
Njega i za{tita travnjaka
Plantago major L., trputac
{irokolisni (62)
Vrlo ra{iren korov na alkali~nim i zbije-
nim tlima. Listovi {iroki izbrazdani na 5
ili vi{e pruga. Za njega uglavnom va‘i
sve ono {to je navedeno i za prethodne
vrste. Suzbijati ga mo‘emo na vi{e na~i-
na; rasipanjem pijeska (topdressing), ru-
~no ili selektivnim herbicidima.
Plantago coronopus L.
Kod nas ova vrsta nije ra{irena. Obzi-
rom da voli lagana pjeskovita tla dolazi
s uvoznim busenom. Listovi su dugi i
nepravilno nazubljeni. Suzbija se vrlo
u~inkovito selektivnim herbicidima.
Plantago maritima L., primorski
trputac
Kao i prethodni i ovaj je vrlo rijedak na
na{im travnjacima. Opasnost od {irenja
ove vrste korova dolazi od uvoznog bu-
sena. Preferira laka i pjeskovita tla. Lis-
tovi su dugi i vrlo uski s jednim ili dva
zuba na krajevima. Kao i sve pripadnike
ove porodice, vrlo efikasno ga suzbija-
mo selektivnim herbicidima na bazi
MCPA ili 2,4 – D.
62
Polygonum aviculare L. (63)
Jednogdi{nja zeljasta biljka. Listovi su
na kratkim petejkama uski duguljasti.
Cvjetovi su ru‘i~asti smje{teni u pazu-
{cima listova. Iako ne spada u skupinu
opasnih korova, u povoljnim uvjetima
93
mo`e prekriti velike povr{ine travnjaka.
Uglavnom dolazi na hranivima siroma-
{nim i optere}enim travnjacima. Suzbi-
jati ga mo‘emo ru~no ili primjenom se-
lektivmih korova na bazi dicamba.
Rumex acetosa L., kiselica
To je polupuzava biljka koju nalazimo
naj~e{}e na kiselim i hranivima siroma-
{nim tlima. Listovi su streli~asti kiselog
okusa (otud ime). Cvjetovi su crvenkasti
vrlo sitni, ako se redovito kosi biljka ne
cvate. Suzbijanje je na velikim povr{i-
nama najbolje provoditi selektivnim
herbicidima na bazi MCPA ili 2,4 – D.
Obi~no jedan tretman nije dovoljan pa
ga treba ponoviti nakon mjesec dana.
63
Rumex acetosella L., kiselica mala
Jedan od ~e{}ih korova koji se javljaju
naro~to na pjeskovitim i kiselim, nedo-
voljno zbijenim tlima. Pri redovitoj ko-
{nji ne pojavljuje se cvijet. [iri se vrije-
‘ama i mo‘e pokriti veliku povr{inu.
List je streli~ast s pro{irenjima pri bazi,
94 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

u jesen dobija crvenkastu boju. Suzbija- ti mada uspjeh pokazuje i upotreba sel.
mo ga ru~no, odnosno kemijski ukoliko herbicida na bazi dicamba ili me-
se nalazi u ve}em broju, pri tretiranju copropa.
koristimo selektivni herbicid na bazi
MCPA. Preporu~a se tretman krajem
65
prolje}a a drugi nakon mjesec dana. (64)

64

Stellaria media Cyr. (66)

Jednogodi{nja a katkada i dvogodi{nja
biljka raste na razli~itim tipovima tala.
Cvjetovi su sitni bijeli s izrazito crvenim
pra{nicima. Listovi su srcoliki i usprav-
ni. Ne podnosi ~estu ko{nju pa je pove-
}anje u~estalosti ko{nje jedna od mjera
za suzbijanje ovog korova. Suzbijati ga
mo‘emo i upotrebom selektivnog herbi-
cida na bazi dicamba i mecopropa.

66
Rumex obtusifolius L.,
Ova vrsta kiselice raste uspravno i ~esta
je na travnjacima i livadama. Raste na
razli~itim tlima a najvi{e voli tla slabo
opskrbljena du{ikom. List je duguljast
ovalan. Cvijet je zeleno crvenkast. Vrlo
mu je sli~an Rumex crispus L. Suzbija-
nje se obavlja isto selektivnim herbicidi-
ma na bazi MCPA ili 2,4 – D.

Cerastium holosteoides Fries. em.

Hyl. (65)
Spada u va‘ne korove, dolazi na svim
vrstama tala osim na ekstremno kiselim.
Sitni bijeli cvjetovi se oblikuju u skupi-
nama na vrhu uspravne stabljike. Sta-
bljike su gusto polegnute uz tlo. Listovi
su ovalni i dlakavi. Topdresingom u ra-
no prolje}e mo‘emo ga znatno ograni~i-
Njega i za{tita travnjaka 95

Sagina procumbens L. plojke duboko urezani. Postoje razne

Sitna grmolika trajnica, ra{irena na tli- metode za suzbijanje ovog neugodnog
ma siroma{nim hranivima prije svega korova (korov je na sportskim travnjaci-
du{ika. Cvjetovi se nalaze na vrhu sta- ma kao i ukrasnim, na ostalima je katka-
bljika. Listovi su sitni i uski. Metodom da po‘eljna vrsta). Topdresing kao i gra-
topdressinga se u~inkovito suzbija isto bljanje povr{ine, ~ime se trgaju vrije‘e
kao i upotrebom selektivnih herbicida. korisne su metode kontrole. Tako|er efi-
kasno je “spaljivanje otopinom du{i~nih
Veronica filiformis Sm., nitasta
~estoslavica (67) 67
Niska zeljasta trajnica, stabljike su duge
do pola metra i na nodijima se zakorje-
njuju. ^esto dolazi na zbijenim tlima.
Listovi su s peteljkom okrugli i plitko
nazubljeni. Cvjetovi se razvijaju pojedi-
na~no u pazu{cima listova. Suzbijanje
se u~inkovito provodi metodom topdre-
singa a ne{to slabiji u~inci se posti‘u
upotrebom selektivnih herbicida koje
moramo tretirati u dva navrata.

Veronica chamaedrys L., zmijasta gnojiva”. Selektivni hericidi djeluju tek

~estoslavica tretiranjem u nekoliko navrata. Djeteli-
na je vrsta koja voli toplinu pa dolaskom
[iroko rasprostranjena zeljasta trajnica.
hladnijeg perioda sama nestaje s trav-
Raste na razli~itim tipovima tala a najvi-
njaka. Pravilno navodnjavanje je tako-
{e na zbijenim tlima. Cvjetovi su zdru-
|er jedna od mjera kontrole, tj. nedos-
‘eni u nekoliko grozdastih cvatova koji
tatk vode u su{nom periodu pogoduje
se razvijaju u pazu{cu gornjih listova
razvoju ove vrste.
stabljike. Stabljika je dvoredno dlakava i
zavr{ava ~uperkom litova. List je lagano
nazubljen na kratkoj a katkada i bez pe- 68
teljke. Kontrola selektivnim herbicidima
je te{ka, umjesto toga korisnije je obaviti
topdresing.
Osim ove dvije glavne predstavnice
roda veronica kao korovi su prisutne jo{
i Veronica agrestis, Veronica arvensis,
Veronica persica i Veronica serpylifolia.

Trifolium repens L., bijela djetelina

Zeljasta trajnica (68), uglavnom dolazi
na svje‘im glinovitim i du{ikom siroma-
{nim tlima. [iri se vrije‘ama, vrlo je
agresivna i mo‘e zauzeti velike povr{i-
ne. Cvjetovi su bijele boje do blijedo-
crvene postavljeni na vrhu stabljike.
Listovi su karakteristi~nog oblika s tri
Trifolium dubium Sibth., `uta
djetelina
To je puzava jednogodi{nja biljka ve}i-
nom raste na suhim tlima. Cvjetovi su
sitni okrugli ‘ute boje i cvatu u ljeto.
96 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

Listovi su trodjelni tipi~ni za djeteline

na kratkoj peteljci. Kontrola je ote‘ana 70
te se tretman herbicidima mora izvoditi
najmanje dva puta. Korisna mjera suzbi-
janja ovog korova je sakupljanje i odvoz
poko{ene trave. (69)

69

Listovi sli~ni bijeloj djetelini ali na vrhu

imaju jednu izbo~inu. Obzirom na to da
je lucerna jednogodi{nja biljka ru~no
suzbijanje se pokazalo dosta u~inkovito.
Nadzor kemijskim sredstvima je kao kod
svih djetelina, uspje{an tek nakon vi{e
tretmana.
Lotus corniculatus L., smiljkita (70)
71
Smiljkita je zeljasta trajnica koju naj~e-
{}e nalazimo na suhim i alkali~nim tli-
ma. Cvjetovi su ve}inom ‘uti s crven-
kastim prugama, la|ica vjen~i}a ima
dugi kljun. Stabljika, nisko polegnuta,
puzava, {irenjem mo‘e zauzeti velike
povr{ine. Listovi sastavljeni od tri ploj-
ke a pri osnovi od dvije. Manje je osje-
tljiva na selektivne herbicide od djeteli-
na te treba tretiranja ponavljati svakih 6
tjedana. Dobrim se pokazalo ru~no uni-
{tavanje ovog korova. Smiljkita je nepo-
‘eljna na sportskim i ukrasnim travnja-
cima ali je rado koristimo u mje{avina-
ma za poluprirodne i melioracijske
travnjake.

Medicago lupulina L., lucerna (71)

^esta je na bazi~nim i suhim tlima. Ajuga reptans L., puzava ivica
Cvjetovi sli~ni onima kod bijele djeteli- Svojim vrije‘ama u stanju je zauzeti ve-
ne s tom razlikom da kad sazore pocrne. liku povr{inu. Dolazi na vla‘nim, hrani-
Njega i za{tita travnjaka
vima siroma{nim tlima. Cvjetovi su
crvenkasto plavi. Listovi tamno zeleni i
cjelovitog ruba.
Redovitom i niskom ko{njom kao i
topdresingom u~inkovito kontroliramo
ovu vrstu. Korisna je i uporaba nekog od
selektivnih herbicida.
Glechoma hederacea L. (72)
Na sportskim travnjacima nije ~esta jer
voli polusjenu. Ina~e dolazi na alkali-
~nim vla‘nim tlima. Cvjetovi su plavo-
ljubi~asti i cvatu od o‘ujka do svibnja.
72
Prunella vulgaris L., obi~na
celin{~ica (73)
Ve}inom raste na razli~itim tlima ni su-
vi{e vla‘nim ni suvi{e suhim. Razmno-
73
97
‘ava se vrije‘ama te se mo‘e brzo pro{i-
riti na ve}e povr{ine. Cvjetovi, dvousna-
ti, zdru‘eni u pr{ljenove. Listovi jajasti,
donji u rozeti a gornji nasuprotni. Su-
zbijanje provodimo mjerama redovitog
odr‘avanja. Selektivne herbicide na ba-
zi dicamba ili mecopropa koristiti u dva
navrata.
Erodium cicutarium L.
Raste na laganim pjeskovitim tlima.
Cvjetovi ru‘i~asti sitni rastu na usprav-
noj stabljici. Listovi sli~ni listovima pa-
prati. Razmno‘ava se vrije‘ama. Dobre
u~inke kontrole daje redovita i niska ko-
{nja. Kori{tenje selektivnih herbicida
ima ograni~eno djelovanje.
Capsella bursa pastoris L.,
rusoma~a (74)
To je jedno ili dvogodi{nja biljka, dolazi
na tlima siroma{nim hranivima i vo-
74
98
dom. Voli povr{ine bez trave. Listovi pri
dnu ~ine rozetu. Cvjetovi su vrlo sitni,
bijele boje i postavljeni su na vrhu us-
pravne stabljike. U~inkovito se suzbija
redovitom ko{njom kao i drugim mjera-
ma ispravnog odr‘avanja.
Luzula campestris L., bekica
obi~na
Trajnica koja raste na neplodnim, zaki-
seljenim i nepropusnim tlima. ^esto je
sre}emo u zajednici sa stolisnikom
(Achilea millefolium), koja jasno ukazuje
da je tlo u lo{em stanju. Cvjetovi su ku-
glasti sme|i i neugledni. Listovi su oval-
ni plosnati i ve}inom na rubovima dla-
kavi. Ovaj rod sadr‘i Luzula pilosa L., B.
dlakava, i Luzula nemorosa L., bjelkasta
bekica.
Holcus lanatus L., dlakava
medunika (75)
Trava rastresitog kratkog busena raste
na svim tipovima tala kao i u najrazli~i-
75
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
tijim klimatskim uvjetima. Lako je razli-
kujemo od H. mollis L. po tome {to ne-
ma vrije‘a i podno‘je stabljike je ljubi-
~astocrveno. Mjere kontrole najefikasni-
je }emo provoditi mehani~kim putem.
Kao {to je ve} re~eno kemijska sredstva
ne poma‘u.
Holcus mollis L., dlakava medunika
Ova trava razvija podzemne izdanke
(rhizome) kojim se razmno‘ava. Dolazi
na razli~itim tlima ali najvi{e voli kisel-
kasta tla. Koljenca (nodiji) i listovi jako
dlakavi. Listovi s donje strane bjelkasti
do sme|i. Suzbijanje se u~inkovito pro-
vodi mehani~kim putem kao i mjerama
pravilnog odr‘avanja.
Agropiron repens L., pirika (76)
Neugodan korov koji se {iri vrije‘ama
po tlu te ga je vrlo te{ko iskorijeniti. Ra-
zmno‘ava se tako da {iri postrane izboj-
ke koji zauzimaju veliku povr{inu uoko-
lo njega a ispod njega se nalazi gola neo-
brasla povr{ina.
76
Njega i za{tita travnjaka
77
Sorghum halepense L., sirak divlji
Vi{egodi{nja biljka, koja zbog jakog kori-
jenja oduzima prostor travi i na taj na-
~in {tetno djeluje na njegovanom trav-
njaku. Zbog jako razvijenih rizoma, u
slu~aju ve}e brojnosti mo‘e stvoriti i do
tri tone korijenja po 1 ha. Najbolje se is-
korjenjuje ru~nim va|enjem u doba ka-
da se jo{ nije pretjerano pro{irio. (77)
Cynodon dactylon Pers., zuba~a
Vrlo ~est korov na travnjacima. Pogodu-
ju mu suha i siroma{na tla. Katkada po-
‘eljan zbog plavozelene boje listova u
smjesi s ostalim travama. Vrlo je agresi-
van te ga je te{ko iskorjeniti. Razmno‘a-
va se vrije‘ama, koje pu‘u nisko pri tlu,
pa ga ne mo‘emo odstraniti ko{njom.
Suzbijanje obavljamo ru~no (pljev-
ljenjem). (78)
Mjere za{tite od korova
Borba protiv korova je vrlo zahtjevan
posao i tra‘i od stru~njaka poznavanje
99
78
morfolo{kih i biolo{kih svojstava koro-
va. Poput drugih aktivnosti ovoga tipa
aktivnosti trebamo usmjeriti na preven-
tivnu i na kurativnu djelatnost. Preven-
tiva se sastoji od radova na pripremi
povr{ine za budu}i travnjak. U tom smi-
slu treba velike povr{ine tretirati herbi-
cidima i to najmanje 2 do 3 mjeseca pri-
je sjetve. Ako je povr{ina manja (ku}ni
vrt i sl.) Korove mo‘emo uni{tavati ru-
~no, iskapaju}i korijen. Tako|er, prili-
kom nabave travnog sjemena, naro~itu
pozornost treba obratiti na to da sjeme
nabavljamo od provjerenih i renomira-
nih proizvo|a~a i distributera. Opasnost
da budu}i travnjak zarazimo korovima
le‘i u lo{oj kakvo}i organskih hraniva,
koja od neprovjerenih proizvo|a~a zna-
ju biti jako zara‘ena sjemenom korova.
Poseban problem predstavlja borba pro-
tiv korova na ve} uzgojenom travnjaku.
Ako smo preventivno uspjeli sprije~iti
pojavu korova na tek zasijanom travnja-
ku, to jo{ uvijek ne zna~i da smo se za-
uvijek rije{ili korova. Pravilno i kvalite-
tno odr‘avanje tako|er je preventivna
100
mjera i znatno mo‘e utjecati na smanjen
obim pojave korova. O mjerama odr‘a-
vanja koje moramo provoditi bit }e go-
vora kasnije u poglavlju o odr‘avanju.
Iako smo pravilno proveli sve preventiv-
ne mjere za{tite, korov ipak mo‘e dos-
pjeti na na{ travnjak putem sljede}ih ~i-
nilaca:
– ptice prenose sjemenke putem pro-
bavnog trakta ili na drugi na~in.
– vjetar raznosi sjemenke korova s
drugih zakorovljenih povr{ina
– ‘ivotinje (psi, ma~ke, krtice i dr.)
prenose sjemenke
– zaostale sjemenke koje mogu biti
stare i nekoliko godina u povoljnim
uvjetima se ponovo razviju.
Zbog navedenih razloga uza sve pro-
vedene preventivne mjere, prisiljeni
smo neprekidno tijekom vegetacijskog
perioda, provoditi mjere kontrole. Kon-
trolu mo‘emo provoditi na dva na~ina.
Tako da korov uklanjamo ru~nim zahva-
tima ili pak, upotrebom selektivnih her-
bicida. Pod mehani~kim mjerama na su-
zbijanju korova podrazumijevamo kori-
{tenje raznih alata na ukljanjanju koro-
va (posebni no‘evi i sl.). Ta se mjera naj-
~e{}e provodi na uklanjanju korova iz
porodice trava (Holcus, Agropyron i dr.).
Op{irnije o kemijskim za{titnim sred-
stvima odnosno herbicidima vidjeti na
str. pod nazivom “Op}enito o za{titnim
sredstvima.“
Mahovine
Osim korova, mahovine tako|er spadaju
me|u {tetne biljke na travnjacima. Ma-
hovine pripadaju odjelu Bryophyta a to
su biljke koje nemaju cvjetove u uobi~a-
jenom smislu rije~i. Uspijevaju na najra-
zli~itijim stani{tima, obi~no nisu ve}e
od 2–2,5 cm. Nemaju provodnih ‘ila a
nemaju ni pravog korijenja, ve} umjesto
njega imaju tanke niti koje nazivamo ri-
zoidima. Biljka razvija sitne, prostim
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
okom neprimjetne spolne organe i to
mu{ke koji nose naziv anteridiji i ‘enske
arhegonije. Posredstvom kapljica vode
dolazi do oplodnje, tj. spajanja sperma-
tozoida i jajne stanice. Iz oplo|ene jajne
stanice razvija se sporogon koji se nalazi
na du‘em ili kra}em dr{ku. U sporogo-
nu nastaju spore iz kojih se najprije ra-
zvija protonema ili prokli~nica a iz nje
mahovina koja ima oblik puzave steljke
ili sitnog stabalca ili pak, oblik tankih
listi}a. Kao {to se iz navedenoga vidi,
unutar potpunoga razvojnog ciklusa
izmjenjuju se spolna i nespolna genera-
cija. Ova svojstva omogu}ava mahovi-
nama veliku prednost pri pre‘ivljavanju
i razmno‘avanju. Mahovine znaju biti
móra za sve koji se bave odr‘avanjem
travnjaka, ali uvijek moramo imati na
umu da su mahovine samo posljedica a
nikako uzrok lo{e odr‘avanog i zapu{te-
nog travnjaka. Na travnjacima su naj~e-
{}e sljede}e vrste:
Va`nije vrste mahovina
Brachythecium rutabulum L.
Tvori gust jastu~ast oblik, svijetlo‘ute
boje i izrazito sjajne povr{ine. Brzo se
{iri i indicira pogre{ke pri ko{nji.
Ceratodon purpureus L.
Razvija rijetke, uspravne jastu~i}e
crvenkaste do tamnozelene boje. Pojav-
ljuje se pri povi{enim pH vrijednostima.
Mnium cuspidatum L.
Spada u skupinu mahovina s usprav-
nim stabalcima, svijetlozelene boje. Do-
lazi na vla‘nim i jako kiselim tlima.
Climacium dendroides Dill.
Raste u obliku rijetkih jastu~i}a, stabal-
ca imaju puzavi oblik tamnosme|e boje.
Pojavljuje se na vla‘nim i mokrim tlima
koja imaju ne{to povi{enu pH vri-
jednost.
Njega i za{tita travnjaka
Rhytidiadelphus squarosus L.
Raste na sjenovtim mjestima svijetloze-
lene do ‘ute boje.
79
80
Mjere za{tite od mahovina
Mjere kontrole mahovine u~inkovito
provodimo ispravnim i redovitim odr‘a-
vanjem kao i primjenom herbicida. Su-
zbijanje mahovine nije dovoljno provo-
diti samo kemijskim sredstvima ako os-
tali ~initelji, va‘ni za rast i ‘ivot biljke,
nisu ispravni. Najva‘niji ~initelji koji
djeluju na pojavu i rast mahovine na
travnjaku su sljede}i:
– nedovoljna zra~nost tla
– lo{a dreniranost
101
– nedostatak hraniva
– previsoke ili preniske pH vrije-
dnosti
– zasjena
– preniska ko{nja
– zapu{tenost travnjaka.
– neodstranjeni ostaci ranijih ko{nji
– poreme}aj u rastu izazvan jakim
napadom korova ili bolesti.
Kao {to se vidi, problem ne mo‘emo
rije{iti samo jednokratnim odstranjiva-
njem mahovine, ve} moramo utjecati na
navedene ~initelje, kako bismo dugoro-
~no sprije~ili razvoj mahovina na na{em
travnjaku. Borba protiv mahovina je-
dnaka je borbi protiv korova, ali zahva-
ljuju}i suvremenim kemijskim sredstvi-
ma ta borba nam je znatno olak{ana. Od
svih navedenih ~initelja najva‘niji su,
nedostatak hraniva i nedostatak zraka.
Oba ova problema moramo {to je mogu-
}e prije rije{iti tako da povr{inu pravil-
no prihranimo i obavimo aerifikaciju.
Nadalje dodavanje amonijskog sulfata u
koli~ini 25–30 g/m2 znatno }e osvje‘iti
travnjak. Od kemijskih preparata mo‘e-
mo koristiti ‘eljezni sulfat. Odli~nom se
pokazala mje{avina pijeska, amonijskog
i ‘eljeznog sulfata. Ovu mje{avinu treba
primijeniti rano izjutra dok je tlo jo{ vla-
‘no. Dobro je, zajedno s kemijskim sred-
stvima, primijeniti i mjere vertikalnog
zasijecanja kao i navodnjavanja. Osim
korova i mahovina, na travnjacima se u
izuzetno lo{im uvjetima mogu pojaviti i
alge te li{ajevi. U na{im klimatskim uv-
jetima je pojava li{aja i algi vrlo rijetka
te se njima ne}emo ovdje baviti.
 [TETNICI
I BOLESTI
TRAVNJAKA
[tetnici na travnjaku se u na{im krajevima, u velikom broju,
pojavljuju ve} u rano ljeto. Blage zime
Naj~e{}i {tetnici na travnjacima su larve tako|er omogu}avaju pojavu velikog
insekata koje ‘ive u tlu te se hrane kori- broja ovih insekata. Su{ne jeseni uveli-
jenjem trava. Pu‘evi su tako|er ~esti na ke reduciraju njihov broj.
travnjaku gdje ~ine {tete hrane}i se lis-
tovima trava. Tre}u skupinu {tetnika ~i- Razvojni ciklus
ne mali sisavci koji ~ine {tete kopaju}i Op}enito insekti imaju ~etiri razvojna
tunele pod zemljom te na taj na~in me- stadija i to: jaja, larve (81) (li~inke), ku-
hani~ki o{te}uju korijenje i ~ine povr{i- kulica (kukuljica) i imago (odrasli sta-
nu travnjaka neravnom i neprikladnom dij)(82), takav razvojni ciklus nazivamo
za upotrebu. O{te}enjem korijenovog potpunim (holocikli~ki) a kad postoje
sustava kao i provodnog sustava nastaju samo tri stupnja, jaja, nympha, imago,
ozbiljna o{te}enja a kao posljedica toga
biljka mijenja boju te na kraju uvene.
Iako spadaju me|u korisne ‘ivotinje,
ptice i gliste, ipak ~ine {tete na travnja-
ku. Gliste izbacuju grumen~i}e zemlje te
osim estetskog nagr|ivanja finih trav-
njaka (golf-green) djelomi~no mehani~-
ki o{te}uju korijenje trave. Ptice u potra-
zi za larvama kljucaju travnatu povr{i-
nu te na taj na~in izravno o{te}uju trav-
ni sklop. Uloga ptica u {irenju korova 81
ve} je poznata. Mjere suzbijanja {tetnih
insekata mo‘emo provoditi kemijskim tada ga nazivamo nepotpunim (anholo-
putem no za to nam je potrebno znanje cikli~ki). Odrasli primjerci ovog insekta
o razvojnom ciklusu insekata kako ne imaju izrazito duge noge i uska krila pa
bismo uzalud tro{ili vrijeme i novac. ga ne smijemo brkati s obi~nim komar-

Va`nije vrste {tetnika 82a

Tipulidae, veliki dugonogi

komari
Vrste roda (tipula) naj~e{}i su {tetnici
na livadama i travnjacima. Osim vrste
tipula paludosa Meig. ovome rodu pri-
padaju i Tipula oleracea L. Razvoju ko- 82
maraca pogoduje vla‘no vrijeme tako da
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze
cima koji pripadaju drugoj porodici a ~i-
je se ‘enke hrane ljudskom krvi. @enke
ovog insekta pola‘u u zemlju oko 300 si-
tnih crnih ovalnih jaja{aca. Ve}inom ja-
ja pola‘u izravno u tlo a katkada i u ba-
zu lista. Nakon otprilike 14 dana, legu
se li~inke koje se odmah po~inju hraniti
korijenom. Prezime u stadiju li~inke i
narastu do du‘ine od 4 cm. Tu veli~inu
posti‘u u prolje}e (travanj, svibanj), ka-
da su prekriveni tamnosme|im oklo-
pom. Ljetne mjesece proborave u stadiju
kukuljice pod zemljom, a krajem ljeta
postaju odrasli insekti spremni za pare-
nje te se tako ciklus ponavlja. Odrasli
insekti borave uglavnom pod zemljom a
izlaze prete‘no no}u, osim za vla‘nog i
obla~nog vremena kada se pojavljuju na
povr{ini i tijekom dana.
Simptomi napada (83)
Larve ovog insekta hrane se isklju~ivo
korijenjem biljaka pa se i o{te}enja ma-
nifestiraju u skladu s tim. Isprva se po-
javljuju znaci sli~ni onima koji se vide
kod nedostatka vode a zatim biljke dobi-
vaju slamnato‘utu boju i na kraju ugiba-
83
ju. Za to~nu prosudbu vrste {tetnika po-
trebno je provjeriti prisustvo larvi ispod
povr{ine tla.
Suzbijanje
Za vrijeme jakog napada, mogu se na
1 m2 povr{ine pojaviti i preko 100 li~in-
ki. Provjeru prisutnosti li~inki ovog in-
sekta u na{em travnjaku, mo‘emo ispi-
105
tati na nekoliko na~ina. Jedan od u~in-
kovitih na~ina je taj da otkrijemo povr{i-
nu od oko 25 × 25 cm i duboku 3–5 cm.
Otkrivenu povr{inu tretiramo slanom
otopinom. Otopinu pripremimo tako da
pomije{amo 2 kg soli i 10 L vode, tom
otopinom tretiramo otkrivenu povr{inu
oko pola sata. Nakon pola sata na tom se
mjestu pojave li~inke dugonogog komar-
ca (ako ih ima) i tada ih jednostavno
prebrojimo. Ako broj li~inki na toj plohi
prelazi 30 jedinki na 1m2 tada obavezno
moramo pristupiti mjerama za{tite. Dru-
ga metoda sastoji se u tome da manju
povr{inu polijemo benzinom i na teme-
lju pojave li~inki tako|er utvrdimo nji-
hov broj. Ako se radi o manjoj ja~ini na-
pada tada mo‘emo u ve~ernjim satima
zara‘eno mjesto prekriti gustom mre-
‘om u koju se onda uhvate li~inke. U
slu~aju jakog napada moramo koristiti
neki od insekticida na bazi parationa.
@i~njaci
Li~inke porodice Elateridea, zbog svojeg
karakteristi~nog (‘ici sli~ni) izgleda na-
zivamo ‘i~njaci. Vrste ove porodice pri-
li~no su ~este u povrtnjacima ali na sre-
}u nisu tako ~este na travnjacima. Vrste
roda Agriotes najzastupljenije su u na-
{im krajevima. U Posavini dolaze A. li-
neatus L. i A. obscurus L.
Razvojni ciklus
U prolje}e mo‘emo u tlu na}i odrasle
primjerke klisnjaka. @enke pola‘u jaja
izravno ispod povr{ine a ako je tlo suho
onda jaja pola‘u na ve}u dubinu. @enke
pola‘u izme|u 50 i 500 jaja. Nakon ot-
prilike mjesec dana izlegu se li~inke ko-
je su bezbojne i providne. Razvojni ci-
klus li~inki traje 4–5 g. koje one provedu
pod zemljom. Vremenom rastu i posta-
nu bakrenaste te tako li~e na male ko-
madi}e bakarne ‘ice u tlu. Iako se svo
vrijeme boravka pod zemljom hrane ko-
rijenjem i izbojcima, najvi{e {tete nane-
su u drugoj godini razvojnog ciklusa. U
106
ljeto ~etvrte ili pete godie li~inke se za-
vuku dublje u tlo (10–20 cm) i prelaze u
stadij kukuljice. U stadiju kukuljice pro-
vedu 3–4 tjedna nakon ~ega se pretvore
u odraslog klisnjaka i izlaze na povr−
{inu.
Simptomi
Poput li~inki komaraca i ove se li~inke
hrane korijenjem a katkada ulaze u vrat
korijena mnogih biljaka. Li~inke se hra-
ne ka{om koju prave od odgri‘enih dije-
lova biljke pa se obujam {tete time pove-
}ava. Izgled napadnutog travnjaka sli-
~an je izgledu travnjaka pri napadu li-
~inki dugonogog komarca. Biljke ‘ute,
venu i naposljetku odumiru. Znatne {te-
te nastaju prije svega onda, kada na
mjestu starog travnjaka koji je bio nase-
ljen li~inkama ‘i~njaka, sijemo novi.
84
Suzbijanje
Mjere za{tite treba provoditi tek nakon
{to utvrdimo broj od preko 30 li~inki na
1 m2. Za{titne mjere provodimo prili-
kom obrade tla neposredno prije sjetve.
Sredstva za za{titu su na bazi lindana.
Obzirom da su kemijska sredstva prili-
~no skupa a u ovom slu~aju je potrebna
i ve}a koli~ina sredstava, tretman treba
provoditi samo u slu~aju jakog napada.
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
Dobrim su se pokazali sistemi~ni insek-
ticidi koji preko stani~nih sokova napa-
dnute biljke dospijevaju u probavni
trakt li~inke.
Listoro{ci
Ovi kukci pripadaju porodici Scarabe-
idae ili gundelji. Najpoznatiji me|u nji-
ma su hru{t (Melolontha melolontha L.)
(84) te ru‘i~ar (Phyllopherta horticola
L.) i lipanjski ili ljetni hru{t (Amphimal-
lus solstitiale L.).
Razvojni ciklus
Hru{tevi su naro~ito aktivni u rano lje-
to. @enke nakon parenja polo‘e jaja
izravno u tlo te pritom tra‘e rahliju po-
vr{inu oko korijenja. Iz jaja se ubrzo
izlegu li~inke sa sme|om glavom koje
nazivamo gr~ice. Gr~ice se hrane korije-
njem i vrlo su pro‘drljive te na taj na~in
~ine znatnu {tetu. Vremenom gr~ice na-
rastu i dosegnu veli~inu do 6 cm. U sta-
diju li~inke gr~ica ostaje 4 godine a na-
kon toga prelazi u stadij kukuljice. Kra-
jem ljeta iz kukuljice nastaje odrasli
hru{t koji ostaje ispod zemlje jo{ jednu
zimu te se u kasno prolje}e sljede}e go-
dine, pojavljuju odrasli krilati insekti.
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze
Simptomi
Li~inke ovih insekata hrane se podzem-
nim dijelovima biljke iako se odrasli
kukci hrane li{}em bjelogorice. Pri ja-
kom napadu korijenje trave je toliko
o{te}eno da se travnjak rola poput tepi-
ha. Kao tipi~ni simptomi pri napadu li-
~inki ovih insekata pojavljuju se na pov-
r{ini male okrugle povr{ine odumrle
trave sme|e boje. Dobri indikatori poja-
ve li~inki su ptice, koje se u velikom
broju pojavljuju. Ptice tako|er ~ine {tetu
tra‘e}i li~inke i iskapaju}i ih klju-
novima.
Suzbijanje
Li~inke ovog insekta je vrlo te{ko suzbi-
jati, obzirom na to da ‘ive pod zemljom.
Od kemijskih metoda najboljom se po-
kazala metoda tretiranja insekticidima
na bazi lindana u ljetnim mjesecima.
Ptice i ostali prirodni neprijatelji mogu
ovu vrstu, dok je u stadiju li~inke, de-
setkovati.
Sovice
Naj~e{}i {tetnici porodice Noctuidae,
pripadaju vrstama, usjevna sovica
(Agrotis segetum Schiff), sovica ipsilon
(Agrotis ipsilon Hufu.) i p{eni~na sovica
(Euxoa tritici L.) Navedene sovice spa-
daju u skupinu sovica pozemlju{a. Sovi-
ce obi~no preko dana borave u tlu a u
sumrak izlaze na povr{inu i hrane se
nadzemnim dijelovima biljke.
Razvojni ciklus
Leptiri se pojavljuju u periodu od sredi-
ne linja do kraja srpnja. Nakon parenja,
‘enke pola‘u jaja{ca na list i stabljiku
trave. Otprilike dva tjedna poslije izlegu
se li~inke. Razvoj li~inki mo‘e biti uspo-
ren, tada one prezime u stadiju li~inke,
ili ubrzan, kada u stadij kukuljice prela-
ze ve} sredinom kolovoza. Vrsta s
ubrzanim razvojnim ciklusom daje dru-
gu generaciju jo{ prije zime dok vrsta s
usporenim razvojem odrasle primjerke
107
daje tek sljede}e godine. Obje vrste pre-
laze u stadij kukuljice u rano prolje}e tj.
izme|u velja~e i o‘ujka. U stadiju kuku-
ljice nalaze se do po~etka ljeta, kada u
obliku leptira izlaze na povr{inu. Za-
nimljivo je da stadij kukuljice provedu
neposredno ispod povr{ine tla (1cm) te
se relativno lako probiju na povr{inu.
Simptomi napada
Na travnjacima, najve}u {tetu ~ini vrsta
Agrotis segetum. Kod ja~eg napada mo-
‘e, naro~ito na tek zasijanim travnjaci-
ma, u~initi znatnu {tetu. Kako se li~inke
hrane mladim izbojima i korijenjem,
vrlo brzo se primje}uju simptomi vene-
nja i karakteristi~na spiralna uvijenost
biljki.
Suzbijanje
Kontrolu ovog insekta mo‘emo provodi-
ti na razli~ite na~ine. Va‘no je na vrije-
me uo~iti napad i reagirati jer su odrasle
gusjenice otpornije na insekticide od
mladih. Jedan od na~ina je sakupljanje
li~inki ru~no i to samo na malim povr{i-
nama dok na velikima koristimo kemij-
ska sredstva u pra{kastom ili teku}em
obliku na bazi lindana.
Mu{ice (85)
Ovi insekti pripadaju porodici Bibioni-
dae a za nas su zanimljive dvije vrste i
to vrtna mu{ica (Bibio hortulans) i mar-
tovska mu{ica (B, marci L.) U prolje}e
brojne mu{ice izlaze iz tla i sele se na
obli‘nje vo}ke ili cvjetove drugih bilja-
ka. Li~inke u velikim nakupinama ‘ive
ispod zemlje.
85
108
Razvojni ciklus (86)
Nakon parenja ‘enke odla‘u stotinjak
jaja izravno u tlo ili u stare otkose trave.
Iz jaja nakon nekog vremena izlaze ma-
lene li~inke svijetlosme|e boje s tamno-
sme|om glavom. Krajem ljeta pojavljuju
se odrasli primjerci koji se pare i nastaje
druga generacija li~inki koje prezime
pod tlom i u prolje}e sljede}e godine
izlaze odrasle mu{ice.
86
Simptomi
Poput li~inki drugih insekata i ove se
hrane korijenjem biljke te na taj na~in
izazivaju odumiranje nadzemnog dijela.
Suzbijanje
Protiv ovog insekta poma‘e upotreba
kemijskih sredstava na bazi lindana ili
neki od sistemi~nih insekticida. Kod nas
nisu ~esti kao {tetnici.
Rovac
Rovac (lat. naziv Gryllotalpa vulgaris)
‘ivi u toplim predjelima i ozbiljan je {te-
to~ina. Rado boravi u tlima bogatim hu-
musom, laganim i pjeskovitim. Zbog
svoje veli~ine (4–5 cm) smatra se jednim
od najve}ih insekata.
Razvojni ciklus
Sme|i krilati rovci ‘ive u hodnicima ko-
je kopaju pod zemljom i na prolje}e se
pojavljuju na povr{ini. Od svibnja do li-
pnja ‘enke legu do 600 jaj{aca oko pola
metra duboko u tlu. Poput mravi i mla-
dunci rovca borave uz majku te se tek
nakon druge godine ‘ivota kao odrasli
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
primjerci pojavljuju na povr{ini. Li~in-
ke se u tijeku svog rasta i razvoja hrane
korijenjem.
Simptomi {tete
Kada na travnjaku primijetimo dijelove
bez trave i rupe {irine prsta, s hodnici-
ma na povr{ini, onda znamo da je na
djelu rovac. Rovac pregriza korijenje i
nadzemne dijelove biljke kre}u}i se plit-
kim kanalima po travnjaku. [tete nasta-
le od odraslog rovca ne nastaju ‘dera-
njem nego pregrizanjem biljaka.
Suzbijanje
Djelotvorna metoda, na velikim povr{i-
nama, sastoji se u tome da uni{timo
odrasle ‘enke prije nego odlo‘e jaja. Na
manjim povr{inama s uspjehom se su-
zbija iskapanjem gnijezda ili hvatanje u
zamku no}u. Hvatamo ih tako da na pri-
kladnim mjestima postavljamo zamke u
obliku posudica napunjenih mje{avi-
nom motornog ulja i karbola s vodom.
Kemijskim putem, koristimo zapra{iva-
nje preparatom E 605 ili prskanje
Lindanom.
Mravi (87)
Mravi pripadaju porodici Formicidea i
izrazito su socijalizirane zajednice. Ma-
da unutar porodice mrava postoji neko-
liko podporodica s razli~itim razvojnim
stupnjem zajednice, svi mravi su soci-
jalni insekti.
Simptomi
Najve}u {tetu na travnjacima, mravi ~i-
ne na posredan na~in i to tako da gra-
dnjom svojih mravinjaka uni{tavaju
travnjak na mjestu gradnje. Drugi na~in
pravljenja {tete je ote‘ano odr‘avanje
kao i lo{ estetski izgled povr{ine s mra-
vinjacima.
Razvojni ciklus
Iz jedne ustaljene i razvijene kolonije,
po~etkom ljeta izlazi krilata generacija
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze 109

mu‘jaka i ‘enki. Svadbe-

ni let krilate genercije
traje sve do oplodnje ve-
}ine ‘enki koje nakon to-
ga gube krila a mu‘jaci
ugibaju. @enke koje su
izgubile krila legu jaja u
odabranim prostorima
ispod povr{ine tla. Iz jaja
se legu neplodne radilice
i kolonija se {iri. Razvoj
kolonije traje 4–5 godina
a kada se dovoljno razvi-
je ponovno se javlja kri-
lata generacija i ciklus se
ponavlja.
Suzbijanje
Kako se mravinjaci jav- 87
ljaju uglavnom na zapu-
{tenim i lo{e odr‘avanim
travnjacima to zna~i da
redovitim i ispravnim
mjerama odr‘avanja vrlo
efikasno rje{avamo ovaj
problem.

Ki{ne gliste (88)

Ki{ne gliste pripadaju
porodici Lumbricidae,
ova porodica obuhva}a
oko 15 vrsta od kojih su
za nas zna~ajne dvije, i
to; Allolobophora noctur-
na i A. terestris var. lon-
ga. Vrtlari su se oduvjek
sporili o ulozi ki{nih gli-
sta u vrtu odnosno trav-
njaku. Neosporno je da
gliste pripadaju skupini
korisnih ‘ivotinja jer:
– poma‘u izgradnju
organske tvari pa ti-
me i pove}avaju sa- 88
dr‘aj humusa u tlu.
– prave}i kanali}e u tlu, rahle zemlju razvija.
i time poma‘u da se korijen lak{e – pove}avaju zra~nost tla.
110
Iako su korisne i to naro~ito u vrtnim
gredicama, na travnjacima mogu uzro-
kovati sljede}e pote{ko}e:
– katkad o{te}uju listove finih trava.
– ote‘avaju ko{nju.
– brojne hrpice izba~ene zemlje ru-
‘no izgledaju na njegovanom trav-
njaku.
– potpoma‘u rast i razvoj korova.
– na golf terenima su izrazito nepo-
‘eljne.
Brojnost i aktivnost ki{nih glista ovisi
o tipu tla, ja~ini njege kao i klimatskim
uvjetima. Aktivnost glista najve}a je u
umjereno te{kim tlima dok je u te{kim
kao i laganim tlima smanjena. Vla‘na
tla s visokim sadr‘ajem humusa i lagano
alkali~na tla izrazito pogoduju ki{nim
glistama. Navedene vrste rasprostranje-
ne su u velikom broju zemalja umjere-
nog klimatskog pojasa. Aktivnost traje
od prolje}a do jeseni a za toplijeg vre-
mena produ‘ava se do kasno u jesen.
89
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
Suzbijanje provodimo prije svega pre-
ventivnim metodama a to podrazumije-
va pravilnu upotrebu mjera odr‘avanja.
– s travnjka uklanjamo poko{enu
travu
– sni‘avanje pH vrijednosti dodava-
njem pijeska
– primjena pesticida (golf-green)
– primjena fiziolo{ki kiselih hraniva.
Krtice (89)
Krtice (Talpa europea L.) se hrane glista-
ma i li~inkama koje se nalaze ispod pov-
r{ine tla. Prema tome postoji izravna ve-
za izme|u aktivnosti ki{nih glista i poja-
ve krtica. Hrpe zemlje koje izbace tije-
kom kopanja podzemnih hodnika daju
izrazito ru‘nu sliku travnjaka. One da-
kle o{te}uju travnjak tek posredno, tj.
{tete nastaju kao posljedica aktivnosti u
potrazi za hranom. Ako smanjimo broj-
nost glista kao i pove}amo kretanje po
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze 111

travnjaku, kroz mjere odr‘avanja, velika biljke koja nakon toga ugiba. @enke dva
je vjerojatnost da }emo u znatnoj mjeri puta godi{nje na svijet donose dva do ~e-
izbje}i {tete nastale aktivno{}u krtica. tiri mladunca. Suzbijanje provodimo
Svakako treba izbjegavati ubijanje tih u pu{tanjem sagorjelih plinova iz motora.
osnovi korisnih ‘ivotinja. Puno je bolje Tako|er u prolje}e i jesen, kada je sma-
odre|enim mjerama otjerati krtice s njena ponuda hrane, rovke mo‘emo us-
travnjaka. Kao u~inkovita mjera pokaza- pje{no suzbijati i otrovnim mamcima.
la se metoda tjeranja krtica pomo}u, za
njih, neugodnih mirisa. Na tr‘i{tu pos-
toje elektri~ne naprave koje prave krtica-
Ptice (90)
ma neugodne vibracije a energiju dobi- Iako su u osnovi korisne, ptice prave
vaju putem foto}elija. Naprave postav- {tetu na travnjaku hrane}i se nekim od
ljamo na travnjak svakih 1500–2000 m2. prisutnih {tetnika raskapaju}i povr{inu
Ukoliko se dogodi da nas neugodno u potrazi za njima. Ptice predstavljaju
iznenadi, preko no}i nastala hrpa zem- odre|enu opasnost kod tek posijanog
lje, onda je svakako trebamo ukloniti i travnjaka, hrane}i se tek proklijalim sje-
razastrti prije ko{nje te iznova zasijati. menkama. S druge strane, najbolji znak,
da je sa sjemenom sve u redu, tj. da ima
visok postotak klijavosti, je pojava jata
Poljski mi{evi ptica za vrijeme klijanja i nicanja. Naro-
~ito osjetljive travnjake (golf-green) tre-
Poljski mi{evi ne ~ine zna~ajnije {tete
ba za{tititi po potrebi tako da povr{inu
na travnjacima. Uglavnom borave na
prekrijemo mre‘om.
povr{inama pod poljoprivrednim kultu-
rama gdje se hrane sjemenkama ‘itarica.
Na travnjak dolaze u iznimnim uvjetima Pu‘evi
i tada se hrane nadzemnim i podzem-
Pu‘evi prave {tetu hrane}i se listovima
nim dijelovima biljke. Ukoliko se ipak
trave te ih u slu~aju masovnije pojave
pojave, onda treba koristiti neke od ro-
treba odstraniti s travnjaka. Odstranjiva-
denticida.
nje mo‘emo na manjim povr{inama
izvesti ru~nim sakupljanjem i izno{e-
Rovak njem a na ve}im povr{inama upotrebom
nekog od kemijskih sredstava. Na spor-
Ovaj sisavac, ~ije hrpe zemlje pomije{a- tskim travnjacima ne predstavljaju goto-
ne s travom i korijenjem treba razlikovati vo nikakvu opasnost; budu}i da ih ome-
od sli~nih hrpa koje pravi krtica, hrani se tamo ~estom upotrebom travnjaka.
podzemnim dijelo-
vima biljke. Dvo-
struko je ve}i od
poljskog mi{a. Za
razliku od krtice, ~i-
ji su ulazi okrugli,
hodnici rovka su
ovalni i se‘u du-
boko pod zemlju.
Rovak ~ini izravnu
{tetu na travnjaku,
hrane}i se pod- 90
zemnim dijelovima
112
Bolesti travnjaka – mikoze
Poput svih ‘ivih bi}a i travnjaci trpe od
napada gljivi~nih bolesti ili mikoza.
Gljive po Wittakerovoj podjeli pripadaju
carstvu gljiva (fungi) koje se hrane or-
ganskom tvari (‘ivotinjskog ili biljnog
porijekla) te razgra|uju organske tvari i
na taj ih na~in vra}aju u tlo. Najve}i
broj gljiva pripada saprofitima tj. onima
koje za svoj rast trebaju mrtve organi-
zme, dok manji broj pripadaju paraziti-
ma koji se hrane ‘ivim organizmima.
Prema tome osnovna je razlika izme|u
saprofitskih i parazitskih gljiva u tome
{to prve razaraju mrtvu a druge ‘ivu or-
gansku tvar. Na travnjacima su glavni
{tetnici iz skupine parazitskih gljiva.
Morfologija gljiva
Vegetativno tijelo gljiva sastoji se od tan-
kih cjevastih produ‘enih stanica, koje
zovemo hife. Postoje dva osnovna oblika
hifa, i to; septirane i neseptirane, ve}
prema tome da li imaju ili nemaju septe.
Prve pripadaju vi{im gljivama a druge
ni‘im. Postupnim rastom hifa nastaju
rahle ili zbijene skupine hifa koje nazi-
vamo micelij. Micelij vi{ih gljiva sastoji
se od vi{e septiranih hifa pa na temelju
toga mo‘emo pod mikroskopom odmah
prepoznati da li se radi o vi{im ili ni‘im
gljivama. Unutar micelija, na odre|e-
nom stupnju razvoja, mogu se razviti
tvorevine sli~ne ‘ilama (rizomorfi) koji
slu‘e transportu hrane. Gljive paraziti
mogu micelij razvijati na povr{ini bilj-
nog tkiva (ektoparaziti) ili pak unutar
biljnog tkiva (endoparaziti). Endopa-
razitski micelij mo`e biti u me|usta-
ni~nim prostorima (intercelurarni) ili u
samim stanicama (intracelularni). Hife
intercelularnog micelija pu{taju u sta-
nice sisaljke ili haustorije, kojima crpe
hranu iz stanica doma}ina. Sisaljke ili
haustorije mogu biti razli~itog oblika.
Gljive se razmno‘avaju na nekoliko
na~ina i to:
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
– vegetativno, dijeljenjem hifa
– sporama, posebno oblikovanim sta-
nicama.
Spore mogu nastati nespolnim ili
spolnim na~inom. Nespolne spore zove-
mo jo{ i konidije i njima se uglavnom {i-
ri bolest, mada konidije nisu i jedine
nespolne spore. Spolnim na~inom gljive
se razmna‘aju u nepovoljnim uvjetima.
U osnovi postoje dva na~ina prijenosa
bolesti kod biljaka:
– izravni, s biljke na biljku
– neizravni, pomo}u odre|enog pre-
nositelja.
Postoje tako|er dvije odvojene faze
napada gljivica i to razvoj u razdoblju
sjetve i neposredno nakon toga kao i ra-
zdoblje {irenja bolesti na ve} izgra|e-
nom travnjaku. Za nas su obje ove faze
jednako zna~ajne.
Mikoze u sjetvenom
periodu
Zdravstveno stanje sjemena je od velike
va‘nosti jer se njime bolest prenosi na
nova stani{ta. Sjeme mo‘e sadr‘avati
uzro~nike bolesti u samoj klici, to je do-
du{e rijetko ali se doga|a. Usljed lo{eg
skladi{tenja i nepravilnog sakupljanja,
na sjemenu se mo‘e pojaviti mno{tvo
nepatogenih saprofitnih gljiva koje se u
danom trenutku pretvaraju u patogene.
Bolest u ovoj fazi, mo‘emo opet, podije-
liti u dvije odvojene skupine. U prvu
skupinu spada razvoj i {irenje bolesti jo{
dok je sjeme u tlu, to je bolest klijanaca,
a druga skupina obuhva}a razdoblje na-
kon nicanja odnosno polijeganje ponika.
[irenju bolesti kao i velikom postotku
propasti sjemena pogoduju sljede}i ~i-
nitelji:
– lo{a priprema tla
– prevelika vla‘nost tla
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze 113

– niska temperatura tla nje sjemena u neku od otopina fungici-

da. Primjena fungicida nakon nicanja ta-
– prestaro sjeme
ko|er je jedna od mjera koje koristimo u
– niski postotak klijavosti ovoj a i kasnijoj fazi razvoja travnjaka.
– pregusto sijanje
– preduboko zasijano sjeme Gljivi~ne bolesti
– neprikladno vrijeme sjetve (vru}e izgra|enog travnjaka
ljeto)
– velika koli~ina gljiva u tlu. Gljivi~ne bolesti napadaju i ve} izgra-
|en travnjak. Kako bismo pravilno re-
Simptomi napada agirali na pojavu kao i na suzbianje bo-
Uzro~nika bolesti u ranoj fazi napada, lesti gljivi~nog porijekla potrebno je
dok je sjeme jo{ u tlu, vrlo je te{ko deter- upoznati se s nekima od najva‘nijih
minirati jer postoji vi{e mogu}ih uzro- vrsta gljiva.
~nika. Kao mogu}e uzro~nike mo‘emo
navesti gljive iz roda Pythium, Fusari- Rhizoctonia solani, (91)
um, Helmintosporum i Rhizoctonia. Po-
sljedica napada ovih gljiva je lo{ posto-
R. cerealis, sme|a pjegavost
tak isklijalih biljaka a onda i vrlo slaba Pri temperaturama vi{im od 25 °C dola-
obraslost travnjaka, travnjak se doima zi do pojave R. solani dok se druga vrsta
vrlo rijedak. Druga vrsta napada koja se R. cerealis javlja pri temperaturama
javlja nakon nicanja trave o~ituje se u izme|u 10 i 20 °C. Na zara`enim biljka-
‘u}enju listova i polijeganju mladih ma pojavljuju se na vrhovima listova
bilj~ica. Kao i kod prethodne bolesti i o{te}enja nalik pjegama dok pri bazi ne-
ovdje je vrlo te{ko utvrditi odre|enu ma simptoma, tako da vrlo brzo nakon
vrstu gljiva kao uzro~nika. Gljive iz ro- ko{nje nestaju vidljivi simptomi bolesti.
dova Fusarium, Olpydium i Pythium Visoka zra~na vlaga i vrijeme bez vjetra
spadaju u mogu}e uzro~nike. Treba na pogoduju razvoju ove bolesti a isto tako
kraju re}i da su ovoj bolesti naro~ito po- i nedostatak hraniva. Redovitim mjera-
dlo‘ne trave s finim listovima kao {to su ma odr`avanja poma`emo suzbijanje
Agrostis i Festuca. ove bolesti.
Suzbijanje
Napad bolesti mo‘emo pri-
li~no uspje{no sprije~iti ta-
ko da sjemenu omogu}imo
klijanje u najpovoljnijim
uvjetima. Dodavanjem hra-
niva u dostatnim koli~ina-
ma kao {to su du{ik i fosfor
znatno poja~avamo sposo-
bnost sjemena da proklija i
da se dalje razvija. Tako|er
treba izbjegavati sve nave-
dene nepovoljne uvjete ko-
je smo naprijed naveli. Je- 91
dna od mjera je i namaka-
114
Pythium – trule‘ (92)
Rod Pythium ima veliki broj vrsta, za
nas je zanimljiva samo vrsta P. ultimum
koja napada korijenje mladih tek izni-
klih trava.
Simptomi
Kao {to je ve} re~eno gljivice ovog roda
napadaju klijance i uzrokuju polijegaje
ponika. Korijen~i}i napadnute biljke po-
crne i otpadaju. Na starijem travnjaku
simptomi uznapredovalog stadija boles-
ti odaju izgled uvele trave. Trava naime
92
93
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
posivi i nakon nekog vremena pretvara
se u sluzavu masu.
Za{titne mjere
Najve}e {tete na travnjaku nastaju zbog
prevelike vlage u tlu. Isto tako razvoju
pogoduju visoke dnevne temperature
>30 °C te visoka vla`nost no}u. Prema
tome uspje{na kontrola ove bolesti sas-
toji se u mjerama protiv prevelike koli~i-
ne vode u tlu. Aerifikacije tla isto je tako
po`eljna u suzbijanju bolesti. Treba pa-
ziti na pravilno doziranje du{ika u pri-
hrani, jer prevelika koli~ina du{ika i kal-
cija pogoduje razvoju ove bolesti.
Suzbijanje fungicidima. Upotreba
captana u ranoj fazi napada daje dobre
rezultate.
Fusarium, Fusarioze
Snje‘na plijesan Fusarium nivale Fr. si-
nonim: Gerlachia nivalis, pripada mje{i-
narkama (Ascosmycetes) a vjerojatno je
najra{irenija gljivi~na bolest u Europi.
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze 115

Trave finih i {irokih listova kao {to je

Agrostis spp. Lolium spv. i Poa spk. naj~e-
{}e su napadane vrste. Mada su simpto-
mi napada F. nivalle najvidljiviji nakon
zime, gljivica je prisutna cijele godine.
Neke trave, kao {to su Festuca rubra i
Phleum pratense pokazuju izrazitu ot-
pornost prema ovoj bolesti. Bolest napa-
da oslabljene i prerasle biljke. Snje`na
plijesan naj~e{}e se pojavljuje na vla-
‘nim i suvi{e zbijenim tlima kao i nakon 94
razdoblja dugotrajnog zadr‘avanja snije-
ga. Fusarium se naro~ito dobro razvija u pad snje‘ne plijesni. Pod povoljnim uv-
uvjetima visoke vla‘nosti i sni‘enih jetima ove se povr{ine mogu pove}ati i
temperatura koji vladaju ispod snje‘nog do 30 cm u promjeru. Daljnjim {irenjem
pokriva~a. Osim F. nivalle ovaj rod sa- bolesti zara‘eni dijelovi mogu zauzeti
dr‘i i druge vrste koje za nas nisu zanim- ~itavu povr{inu travnjaka. Prvi znaci
ljive osim Typhula incarnata, siva snje- prisustva ove gljivice mogu se primijeti-
‘na plijesan. (94) ti ve} u jesen u obliku svijetlo‘utih
mrlja. Napad fusariuma utje~e na sla-
Simptomi (93) bljenje biljaka koje nakon toga, zbog ne-
Kada na travnjaku, nakon topljenja sni- kih sekundarnih infekcija, mogu potpu-
jega, u rano prolje}e, primijetimo svije- no odumrijeti. Lo{e i ki{ovito vrijeme ti-
tlosme|e povr{ine promjera 3–5 cm, ta- jekom prolje}a utje~e na {irenje micelija
da mo‘emo biti sigurni da je u tijeku na- po cijeloj povr{ini travnjaka. (95)

95
116
Za{titne mjere
Aerifikacija kao jedna od mjera mo‘e
bitno pridonijeti nadzoru snje‘ne plije-
sni, a tako|er i druge pravilne mjere
odr‘avanja u znatnoj mjeri tome prido-
nose. Uklanjanje snijega s travnjaka je
jedna od po‘eljnih mjera. Zadnju ko-
{nju treba obaviti {to ni‘e kako bi sma-
njili lisnu povr{inu prije zime. Travnjak
trebamo prihraniti ne{to ve}im postot-
kom kalija dok du{ik treba dodati u ma-
lim koli~inama ili nikako. Mjere prihra-
ne treba izvoditi nakon kvalitetne anali-
ze tla. Jasno je da treba dodavati ele-
mente koji nedostaju a ne nasumce pre-
komjerno dodati nepotrebne elemente
kojih tlo ima u dovoljnim koli~inama.
Reakciju tla na pH vrijednost treba re-
dovito nadzirati jer previsoke vrijednos-
ti tako|er povoljno utje~u na pojavu i
razvoj Fusariuma. U slu~aju da sve ove
navedene mjere nisu dovoljne, treba
pristupiti upotrebi prikladnih kemijskih
sredstava.
Suzbijanje fungicidima
U prolje}e, nakon pojave prvih simp-
toma, treba pristupiti tretiranju zara-
‘ene povr{ine sistemi~nim fungicidom
na bazi carbamida. To~an naziv kao i
na~in primjene fungicida ovise o proi-
96
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
zvo|a~u i mogu}nosti nabavke odre|e-
nog sredstva.
Sclerotinia – pjegavost
Vrsta Sclerotinia homeocarpa, uzrokuje
o{te}enja nalik onima koja bi nastala da
na travnjak utisnemo kovanicu od dola-
ra. Zbog toga ovu bolest nazivaju Dollar
spot. Razvoju ove bolesti pogoduju pre-
komjerno vla‘na i lo{e drenirana tla.
Napad traje tijekom ~itave godine ali je
najizra‘eniji u prolje}e i jesen. Vrlo fini
ukrasni travnjaci kao i travnjaci golf te-
rena (green), naro~ito su podlo‘ni ovoj
bolesti jer su trave (Agrostis, Festuca), od
kojih su sastavljeni ovi travnjaci, osje-
tljive na pojavu ove gljive. U po~etnom
stupnju razvoja simptomi ove bolesti
sli~e simptomima napada gljive vrste
Fusarium. To~nu dijagnozu mo‘e utvr-
diti samo stru~njak.
Simptomi
@u}kaste povr{ine (96) promjera 12–
15 mm jasan su znak da je zapo~eo ra-
zvoj bolesti. Daljim razvojem bolesti
povr{ine se pove}avaju i dosti‘u veli~i-
nu od 50 mm u promjeru. Napadnute
povr{ine postaju svijetlosme|e i jasno
se mogu uo~iti bjelkasti miceliji me|u
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze
odumrlim listovima. (97) Va‘no je znati
da u godini neposredno prije vidljivih
simptoma napada, mo‘emo primijetiti
neobi~nu boju travnjaka.
Za{titne mjere
Sclerotinia se pojavljuje na vla‘nim, lo-
{e dreniranim, zbijenim i te{kim tlima.
Pobolj{anje tla u smislu navedenih ne-
dostataka je efikasna mjera kontrole. Ta-
ko|er prihrana du{i~nim gnojivima u
rano prolje}e i ljeto daje dobre rezultate.
Treba biti pa‘ljiv s dodavanjem du{ika u
jesen jer se zbog bujnog rasta u to doba
godine mo‘e pojaviti Fusarium.
Upotreba fungicida
Kori{tenje fungicida treba i}i uporedo s
navedenim mjerama njege. Upotreba
nekog od sredstava na bazi karbendazi-
ma daje dobre rezultate.
Ophiobulus, crna noga ili
crni bus
Vrsta Ophiobulus graminis Sacc. je
uzro~nik opasne i svuda ra{irene bolesti
nazvane crna noga ili crni bus. Naro~ito
rado napada vrste Agrostis spp. a katka-
da i Poa spp. ^esta je na lo{e dreniranim
i hranivima siroma{nim tlima.
117
97
Simptomi
Bolest se javlja krajem ljeta i u jesen (98)
a ako nema snijega onda i zimi. Dok bla-
gi oblici napada nestaju sami od sebe, ja-
ki napadi, za vrijeme blage zime, se nas-
tavljaju i u prolje}e slijede}e godine.
Simptomi napada o~ituju se u obliku za-
gasito crvene do bron~ane boje povr{ina
promjera 50–100 mm. [irenjem i razvo-
jem bolesti zara‘ene povr{ine se pove}a-
vaju i mogu dosti}i promjer i do 1m. Dok
se bolest na obodu i dalje {iri u sredini
umjesto odumrle i polegle trave nastaju
praznine koje katkada zauzmu korovi ili
trave otporne na ovu bolest. (98a)
Preventivne mjere za{tite
Povr{ine zasijane vrstama Agrostis spp.
treba u slu~aju kisele reakcije tla kalcifi-
cirati i obaviti korektnu prihranu hra-
nivima koja nedostaju. Dobro izvedena
povr{inska odvodnja pomo}i }e u kon-
troli ove bolesti.
Primjena kemijskih sredstava u suzbi-
janju ove gljivice ne daje dovoljno dobre
rezultate.
Antraknosa
Ovu bolest ve}inom uzrokuje gljivica
vrste Colletotrichum graminicola. Trav-
118
98a
98
njaci napadnuti ovom bole{}u zaostaju
u rastu i pokazuju nezdravu boju. Ako
zanemarimo ove pojave dolazi do odu-
miranja trave. Bolest prenose pje{aci i
strojevi koje koristimo za odr‘avanje.
Vla‘no i toplo vrijeme kao i prekomjer-
na zbijenost te visok sadr‘aj filca pogo-
duju razvoju ove bolesti.
Uklanjanjem ovih uzroka posti‘emo
dobre rezultate u suzbijanju.
Corticium, crvena nitavost
Vrsta Corticium fuciformae Berk., sme|a
trule‘, ~est je uzro~nik bolesti travnjaka.
Ova bolest je {iroko rasprostranjena na
travnatim tenis i golf terenima kao i na
ukrasnim travnjacima. Dakle svuda gdje
rastu plemenite trave kao {to su Agrostis
sp. Poa sp. Festuca rubra i Lolium spp.
Simptomi
Bolest se javlja u periodu nakon obilnih
ki{a za vrijeme jesenskih mjeseci. Mo‘e
se javiti i u rano ljeto nakon vla‘nog
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
prolje}a. Tako|er krajem svibnja na tli-
ma koja su siroma{na hranivima, javlja-
ju se simptomi napada bolesti. Vidljivi
znaci bolesti manifestiraju se u po~etku
kao male povr{ine osu{ene i odumrle
(99) trave. Vremenom, s razvojem boles-
ti, zara‘ene se povr{ine {ire i stapaju u
cjelinu a travnjak postaje zagasitocrven.
Crvenilo se pojavljuje u dvije faze. U
prvoj fazi micelij ima ru‘i~astu boju, a u
drugoj micelij dobija koraljno crvenu
boju. (100) Po boji micelija bolesnog
travnjaka bolest je dobila ime.
Preventivne mjere za{tite
Vrste roda Corticium javljaju se na siro-
ma{nim tlima i slabo rastu}im travnja-
cima koji su sastavljeni od vrsta Festuca
sp. Svrha provo|enja mjera njege je
osim pobolj{anja uvjeta rasta trave i
kontrola razvoja ove bolesti. Prihrana
dovoljnim koli~inama hraniva, u prvom
redu du{ika, a onda kalija i fosfora je na-
jefikasnija mjera za{tite. Nepravilna,
odnosno preniska ko{nja, nedostatak
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze 119

99

vode i hraniva uzrokuju stres a to su ta-

da idealni uvjeti za razvoj Corticiuma.
Za{titu kemijskim sredstvima provodi-
mo tretiranjem organskim fungicidima.

Corticium solani, sme|a

pjegavost
Drugo ime za ovu gljivicu je Rhizoctonia
solani, sme|a pjegavost. Bolest uzroko-
vana ovom gljivicom napada klijance i
tek iznikle trave vrsta Agrostis, Poa, Loli-
um i Festuca.
Simptomi
Na travnjaku se pojavljuju ve}e ili ma-
nje okrugle, sme|e povr{ine uvele i
odumrle trave. Bolest se {iri za vla‘nog
vremena ali ukoliko nastupi suho vrije-
me, postupno nestaje i listovi se opo-
ravljaju.
Preventivne mjere za{tite
Uravnote‘ene koli~ine hraniva, prije 100
svega du{ika, mogu u dobroj mjeri kon-
120
trolirati razvoj bolesti. Mjere odvodnje i
prozra~ivanja tako|er su vrlo korisne.
Kemijska sredstva kao {to su fungicidi
se ne koriste, ali u slu~aju potrebe, do-
bre rezultate posti‘e upotreba hormon-
skih preparata (benodanil).
Puccinia – r|e (101)
Kao uzro~nici r|e na travnjacima dolaze
nekoliko, za nas zanimljivih, vrsta kao
{to su Puccinia poanemoralis, P. striifor-
mis, P. coronata i P. graminis.
Simptomi
Tijekom ljeta listovi dobivaju sme|u bo-
ju. To~kice raznih veli~ina i boja su vi-
dljive u tom stadiju. Tako|er rast trave
je zaustavljen.
Preventivne mjere za{tite
Pravilna visina ko{nje, prihrana du{i-
kom i po potrebi navodnjavanje su
uglavnom dovoljne mjere za{tite. U slu-
~aju jakog napada mo‘e se dodati neki
od hormonskih preparata (Benodanil).
101
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
Marasmius, svijetla
prstenavost, vje{ti~ji prsten
Vrsta Marasmius oreades, svijetla prste-
navost pripada gljivama iz pododjela Ba-
sidiomicotyne i uzrokuje bolest u narodu
nazvanau vje{ti~ji prsten. (102) Pri ja-
kom napadu dolazi do odumiranja i nes-
tanka trave s travnjaka dok se pri slabi-
jem intenzitetu napada, na travnjaku po-
javljuju koncentri~ni krugovi sastavljeni
od tamnozelenih vanjskih i svijetlosme-
|eg unutarnjeg dijela. Osim vrste Mara-
smius oreades bolest sa sli~nim simpto-
mima izazivaju i druge vrste kao {to su,
Psaliota arvensis i Colybia butyracea.
Simptomi
Vrsta M. oreades ra{irena je u podru~ju
umjerene klime. Naro~ito ~esto napada
ukrasne i golf travnjake koji su sastavlje-
ni od vrsta s osjetljivim i finim listovi-
ma. Vrlo je ~esta na laganim i pjeskovi-
tim tlima. U razvijenom stadiju bolesti
na travnjaku se oblikuje zona uvenule
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze 121

trave ispod koje se nalaze guste nakupi- – iskopati zara‘enu povr{inu tla,
ne micelija. Razvojem micelija, raspada uklju~uju}i i povr{ine {irine 30 cm
se organska tvar (103) i osloba|aju se s obje strane zara‘ene zone.
pove}ane koli~ine du{ika koje onda
utje~u na travu u neposrednoj blizini
zara‘enog pojasa, koja postaje tamnoze-
lena. Na kraju se na zara‘enoj povr{ini
pojavljuju plodi{ta gljive ~ija boja varira
od crvenkastosme|e do ‘ute. Plodi{ta
gljive (104) razvijaju spore kojima se
gljiva dalje {iri po povr{ini.
Za{titne mjere
Ova bolest javlja se na laganim i hrani- 102
vima siroma{nim tlima. Ispravna i dos-
tatna hranidba kao i mjere aerifikacije u
dobroj mjeri spre~avaju pojavu ove ne-
ugodne bolesti travnjaka.
Suzbijanje
Puni uspjeh u suzbijanju ove gljive vrlo
je te{ko posti}i upotrebom isklju~ivo ke-
mijskih sredstava a razlog le‘i u tome
{to micelij ne prihva}a vodu. Mjere koje
treba provoditi pri suzbijanja akutnog 103
napada su sljede}e:

104
122
– iskopanu zemlju zamijeniti zdra-
vim tlom.
– na povr{ini sa zamijenjenim tlom
ponovno obaviti sjetvu ili buse-
novanje.
Osim ovih mjera mo‘e se poku{ati s
tretiranjem zara‘ene povr{ine nekim od
kemijskih sredstava (‘eljezni sulfat).
Drechlera spp., pjegavost li{}a
Vrsta Drechlera poae. uzro~nik je pojave
pjegavosti li{}a (105) kod vlasnja~e liva-
dne (Poa pratensis). Pojavi bolesti u zna-
tnoj mjeri pridonosi visoka zra~na vlaga
kao i ni‘e temperature. Osim vrste P.
pratensis, ova gljiva pri povoljnim uvje-
tima napada i druge vrste roda vlasnja-
~a. Simptomi napada o~ituju se u pojavi
ovalnih sme|ih pjega na listovima tra-
ve. Ukoliko na listovima primijetimo
sivkastosme|e pjege tada se radi o napa-
du vrste Heterosporium phlei. Primje-
nom posebno uzgojenih otpornih sorata
105
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
znatno smanjujemo opasnost od ove bo-
lesti. Suzbijanje kemijskim sredstvima
za sada nije mogu}e.
Op}enito o za{titnim
sredstvima
Stru~njaci su se sporili a i danas se spo-
re oko toga u kojoj mjeri treba primjenji-
vati kemijska sredstva za{tite na u{trb
drugih metoda i sredstava. Treba znati
da pove}anjem utjecaja ~ovjeka na rast i
razvoj biljaka, pove}ava se i potreba za
intervencijom ~ovjeka u odr‘avanju po-
trebne ravnote‘e, koja u prirodi ina~e
vlada, a koja se bez utjecaja ~ovjeka sa-
ma uspostavlja. Drugim rije~ima, ~ovje-
kove aktivnosti na pove}anju prinosa
dovode do poreme}aja u ravnote‘i
odnosa a samim time i opasnosti od
smanjenja prinosa. Apsurdnost ovih ~i-
njenica vodi nas do potrebe sve sna‘ni-
jeg i sve dubljeg zadiranja ~ovjeka u po-
slove prirode a nitko ne zna kamo }e nas
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze
sve to na kraju odvesti i koju }emo cije-
nu morati platiti za to. Kako bismo ipak,
barem djelomi~no, na{li odgovor na
postavljena pitanja moramo poznavati
tehnologiju i na~ine primjene kao i vrste
sredstava koje koristimo u svakodnev-
noj praksi. Ovdje }emo u kratko, upo-
znati glavne vrste kemijskih sredstava.
Podjela za{titnih sredstava napravljena
je na vi{e na~ina a naj~e{}e prema vrsti
{tetnika, pa tako ta sredstva dijelimo na:
• Pesticide, op}i naziv kemijskih za-
{titnih sredstava, koje pak dijelimo
na:
• HERBICIDE, sredstva protiv korova.
– totalni herbicidi
– selektivni herbicidi
• FUNGICIDE, djeluju na suzbijanje
gljiva.
• INSEKTICIDE, slu‘e za suzbijanje inse-
kata, koje opet dijelimo na:
– akaricide, sredstva protiv grinja a
katkada i gljiva
– larvacide, protiv li~inki
– nematocide, protiv nematoda i
nitastih crva
– ovicide, protiv jaja{aca {tetnika
• RODENTICIDE, sredstva protiv gloda-
vaca (krtice, rovak, poljski mi{ i dr.)
Herbicidi
Kao {to im i ime govori, to su tvari koje
slu‘e za kemijsko suzbijanje i uni{tava-
nje korova. Dijele se u dvije glavne sku-
pine i to:
– totalni herbicidi, slu‘e za potpuno
uni{tenje biljaka na tretiranom po-
dru~ju.
– selektivni herbicidi, djeluju selek-
tivno na tretirano bilje, u upotrebi
su naj~e{}e, herbicidi za uni{tava-
nje {irokolisnih korova (Plantago,
Bellis i dr.)
123
Nazivi aktivnih tvari naj~e{}e kori{te-
nih herbicida: 2, 4 – D i Mecoprop.
Insekticidi
Danas su u upotrebi univerzalna sred-
stva, to su sredstva koja djeluju na in-
sekte bez obzira na na~in na koji se in-
sekti hrane, tj. da li su ‘dera~i ili sisari.
Sredstva s dugotrajnim djelovanjem ko-
ja su izra|ena na bazi kloriranih uglji-
kohidrata (Lindan, DDT) se ne koriste a
umjesto njih u upotrebi su sredstva na
bazi organsko fosfornih spojeva. Pre-
dnost organofosfornih sredstava je u to-
me da ih biljka nakon izra‘enog toksi-
~nog djelovanja u po~etku, kasnije sama
razgradi. Tre}a skupina (Karbamati) su
sistemi~ni insekticidi a to zna~i da bilj-
ka apsorbira insekticid te da ga insekt
uzme zajedno sa sokom napadnute bilj-
ke. Na kraju danas se prili~no radi na
rzvoju bioinsekticida. Bioinsekticidi
imaju aktivnu tvar na bazi spora i toksi-
na bakterije Bacillus thuringiensis
Berliner.
Klorirani ugljikovodici
Lindan (gama izomer HCH), kontaktno,
‘elu~ano, fumigantno djelovanje. LD 50
= 125, K = 42 dana.
Organo fosforni insekticidi
Diklorfos – (dimetil−diklor−fosfat), kon-
taktno i fumigantno djelovanje, LD 50 =
80 mg/kg, K = 2 dana.
Paration (dietil−nitrofenil−tiofosfat),
kontaktno djelovanje, LD 50 = 13 mg/kg,
K = 35 dana.
Diazinon (dietil−/izopropil−metil−pi-
rimidil/−tiofosfat), LD 50 = 100, K = 42
dana.
Sistemi~ni insekticidi
Ova skupina insekticida djeluje posre-
dno preko biljke i to na taj na~in da bilj-
ka preuzme insekticid u svoj provodni
124
sustav a onda kada insekt po‘dere ili
usi{e dijelove biljke dolazi do trovanja a
zatim i ugibanja insekta. Obzirom na to
da insekticidi kolaju provodnim susta-
vom biljke dobili su i ime sistemici.
Najva‘nija skupina ovih insekticida
su Karbamati.
Metomil (metiltio – acetaldehid – me-
tilkarbamid – oksim), sistemik {irokog
spektra, LD 50 = 20, K = 35dana.
Karbosulfan, sistemi~ni insekticid
metabolizira u karbofuran. LD 50 = 88,
K = 28 dana.
Osim navedenih insekticida postoje i
druge skupine insekticida koje za nas
nisu od interesa osim bioinsekticida koji
su s ekolo{kog motri{ta zanimljivi jer se
nijhovo djelovanje zasniva na predator-
skom radu bakterije Bacterium thurin-
giensis.
Fungicidi
Fungicidi su kemijska sredstva koja slu-
‘e za subijanje gljiva na biljkama i na
sjemenju. Prema osnovnoj tvari od koje
su sastavljeni fungicide dijelimo na:
– sredstva na osnovu bakra
– sredstva na osnovu sumpora
– organski fungicidi
– sistemi~ni fungicidi.
Bakreni sulfat
Drugo ime za bakreni sulfat je modra ga-
lica koja slu‘i za spravljanje bordo{ke
juhe.
Bakreni oksikloridi i hidroksidi
Sumporni fungicidi, nisu za nas od
osobite va‘nosti pa ih ne}emo ovdje niti
navoditi.
Sistemi~ni fungicidi
Karbendazim (metil benzimidazol−2−
ilkarbamat), protiv fusariuma. K = 42.
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
Tridemorf (tridecil−dimetilmorfolin),
suzbijanje pepelnice. K = 49 dana.
Bromkonazol (brom−dioklofenil−te-
trahidrofurfuril−triatol), suzbija Erysip-
ha, Fusarium.
Karbamati. Propamokarb− −hidroklo-
rid. Suzbija gljivice roda Pythium pota-
panjem u otopinu sjemena.
Organska sredstva
Dinokap (dinitro−metil−fenil−kroto-
nat), specifi~no djelovanje na pepelnice.
LD50 = 400, K = 21 dan.
Ditianon (dicijano−ditio−antraki-
non), protiv lisne pjegavosti, LD 50 =
1140, K = 49.
Op}enito o primjeni
za{titnih sredstava
Zakonske osnove
Pregled sredstava za za{titu sadr‘i samo
mali broj odabranih izme|u brojnih
preparata koji se mogu na}i na tr‘i{tu.
Sva ta sredstva moraju biti odobrena na
temelju zakona o za{titi bilja i prije upo-
trebe ispitana. Dozvola mo‘e biti ogra-
ni~ena na odre|ena podru~ja primjene.
Upute o na~inu primjene moraju biti u
prilogu svakog sredstva koje dolazi u
trgova~ku mre‘u. Tako|er, upute o na~i-
nu kao i svrsi primjene sredstava za za-
{titu i suzbijanje mo‘emo na}i i u razim
stru~nim ~asopisima. Jedan od takvih
~asopisa je i “Glasnik za{tite bilja”. Go-
tovo sva sredstva koja mo‘emo na}i na
tr‘i{tu su vi{e manje otrovna za ljude,
prema stupnju otrovnsti obavljena je
sljede}a podjela:
I stupanj otrovnosti – Otrov, vrlo
opasan, bijela mrtva~ka glava na
crnoj podlozi.
II stupanj otrovnosti – Otrov, bijela
mrtva~ka glava na crvenoj
podlozi.
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze
III stupanj otrovnosti – rije~ Oprez,
crveno na bijeloj podlozi.
Sredstva koja nisu posebno ozna~ena,
smatraju se neopasnim za ljude i toplo-
krvne ‘ivotinje ali pri rukovanju njima
treba se ipak pridr‘avati sljede}ih
uputa:
– primjenjivati samo slu‘beno odo-
brena sredstva.
– omote, kutije, boce dr‘ati uvijek do-
bro zatvorene i s jasnom oznakom
sredstva na njima.
– sredstva za za{titu bilja nikada ne
spremati s hranom za ljude ili ‘i-
votinje.
– ne smiju se mije{ati sredstva iz je-
dne posude u drugu.
– to~no se pridr‘avati prilo‘enih
uputa.
– ne smiju se prekora~iti propisane
doze.
– raditi uvijek s osobnim za{titnim
sredstvima (rukavice, nao~ale i dr.)
– za vrijeme rada sa sredstvima ne
smije se konzumirati hrana ili pi}e.
– poslije rada, o~istiti alat i odijelo.
– treba strogo paziti na karencu.
– neutro{ena sredstva treba ukloniti i
uni{titi.
Kad se odlu~imo na primjenu sred-
stva za za{titu moramo voditi ra~una o
nekoliko stvari kao {to su veli~ina povr-
{ine, vrsta i koli~ina sredstva, obu~enost
ljudi, kakvo}a i vrsta strojeva za primje-
nu. Tako|er treba voditi ra~una i o
atmosferskim prilikama koje vladaju u
vrijeme primjene (vjetar, ki{a i sl.). U
trgova~ku mre‘u sredstva za za{titu do-
laze u razli~itim oblicima i to kao tvari
otopljene u teku}ini, prah, granule ili u
plinovitom stanju. Za tretman na trav-
125
njacima koristimo uglavnom tri osnov-
na oblika:
– teku}i oblik, otopina aktivne tvari u
vodi, uglavnom se odnosi na herbi-
cide i fungicide.
– pra{ak, primjenjuje se ure|ajima za
zapra{ivanje, insekticidi katkad do-
laze u tom obliku.
– granule, zrnca, koriste se pomije{a-
na s hranivom uglavnom kao
herbicidi.
Svaki od ovih oblika ima svoje razlo-
ge za i protiv kori{tenja.
Ure|aji i strojevi za za{titu
bilja
Prilikom odlu~ivanja o tome u kakvom
stanju }emo koristiti za{titno sredstvo,
korisno je prou~iti donju tablicu.
Kakav stroj ili tip ure|aja }emo koris-
titi, ovisi o vi{e ~initelja. Sredstva u te-
ku}em stanju raspr{ivat }emo pomo}u
prskalica. U ovisnosti o veli~ini povr{i-
ne koju tretiramo, koristimo se i razli~i-
tim {pricama. Na malim povr{inama
upotrebljavamo le|ne ili ru~ne prskali-
ce a na velikim prskalice montirane na
traktor ili ako je rije~ o jako velikim pov-
r{inama, avion. Zapra{ivanje tako|er
provodimo u zavisnosti od veli~ine pov-
r{ine ru~no ili pomo}u posebnog ure|a-
ja. Sredstva nabavljena u zrncima ili
granulama rasipamo ru~no ili pomo}u
razbaciva~a. Kod nas su naj~e{}e u upo-
trebi strojevi za prskanje i razbacivanje.
Prskalice
Koli~ina i utro{ak kemijskog sredstva za
prskanje ovisi o tri ~initelja i to:
1. Brzina. Ve}a brzina pri radu stroja,
obuhvatit }e ve}u povr{inu jednim pu-
njenjem. Pri tom treba paziti da se ne
pretjera, brzina od 6 do 8 km/h smatra
se najboljom.
126 Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni

2. Pritisak. Op}enito se smatra da ve- struirani ure|aji kojima obavljamo rasi-

}i pritisak pri radu uvjetuje i ve}i utro- panje, ali za sve njih va‘i osnovno pravi-
{ak sredstva. Istina je me|utim da priti- lo da ravnomjerno i {tedljivo obavljaju
sak treba uskladiti s veli~inom kapljica rasipanje. Materijali od kojih su ure|aji
odnosno mlaznicama. Krupnije kapi i
grublje sapnice zahtijevaju manji priti-
sak 2–5 bara. Ne{to sitnije kapi, kao {to
je slu~aj kod prskanja herbicida zahtije-
vaju i ve}i pritisak 15–20 bara. Vrlo fine
kapi, u obliku maglice, posti‘u se pri vi-
sokim pritiscima preko 50 bara.
3. Mlaznice (dize). Izbor mlaznica
ovisi o namjeni i vrsti sredstva kojim ra-
dimo. Moramo imati na umu da pri tre-
tiranju travnjaka trebamo ve}e koli~ine
vode nego pri tretiranju poljoprivrednih
kultura.

Rasipa~i (106)
Koli~ina tvari koju rasipamo ovisi o dvi-
je osnovne stvari i to o brzini rada i veli-
~ini otvora na ure|aju za rasipanje. Go-
tovo svi ure|aji za rasipanje imaju ta-
blice s uputama o odnosima veli~ine
otvora i koli~ine tvari. Osim toga, sli~no
kao kod prskalica, koli~inu tvari koju ra-
sipamo mo‘emo utvrditi testiranjem na 106
pokusnoj plohi. Postoje razli~ito kon-
Bolesti travnjaka uzrokovane gljivama – mikoze
gra|eni moraju biti antikorozivni i viso-
kokvalitetni. Tvari, odnosno sredstva
koja rasipamo moraju biti u suhom sta-
nju kako ne bi dolazilo do stvaranja gru-
da a time za~epljenja otvora. Kao {to je
ve} napomenuto, postoje razli~ito kon-
struirani ure|aji ali najve}i u~inak pos-
ti‘u ure|aji s centrifugalnim plo~ama
koje obavljaju rasipanje. Rasipa~e najvi-
{e koristimo pri rasipanju granuliranih
mineralnih hraniva, a prikladne ru~ne
rasipa~e (107) katkad mo‘emo koristiti
umjesto sija~ice tj. mo‘emo sijati travno
sjeme. Prednosti koje imaju rasipa~i u
odnosu na prskalice su sljede}e:
– nije potrebna voda
– smanjen je nepovoljan utjecaj vjetra
– jednostavnost rukovanja.
Razlozi koji ne govore u prilog radu s
rasipa~ima su:
– granulirana sredstva nisu uvijek
u~inkovita pri za{titi, naro~ito pro-
tiv mikoza.
127
– koli~ine sredstava ne mogu se pre-
cizno dozirati.
– neujedna~enost veli~ine granula.
Rasipanjem obavljamo za{titu i pri-
hranu povr{ina, a ure|aji mogu biti ra-
zli~itih veli~ina, ve} prema veli~ini pov-
r{ine koju treba tretirati. Postoje ru~ni
rasipa~i, kapaciteta nekoliko desetaka
kilograma, pa do velikih priklju~nih
strojeva dosega nekoliko tisu}a ki-
lograma.
Vrstu strojeva ili ure|aja odabiremo
na temelju {irine zahvata stroja, brzine
rada, ja~ine pritiska, vrste mlaznica i na-
ravno, povr{ine koju treba tretirati. Prije
upotrebe na velikim povr{inama, stroj
kao i ostale parametre treba testirati na
jednoj manjoj povr{ini. Tek nakon {to
smo testom utvrdili i podesili brzinu ra-
da kao i utro{ak sredstva pristupamo ra-
du na ~itavoj povr{ini. Radni pritisak ve-
}inom odre|uje isporu~itelj opreme. Ni-
‘i pritisci od dozvoljenih uzrokuju rasi-
panja manje koli~ine sredstva od potre-
107
128
bnog, dok vi{i pritisci izazivaju supro-
tan u~inak. Pri radu s ru~nim ure|ajima
njihov u~inak ovisi o brzini i umje{nosti
osobe koja njima rukuje. Pri radu s ure-
|ajima za prskanje, od velike je va‘nosti
ujedna~en tempo rada. Tako|er treba
voditi ra~una o tome da je radni pritisak
stalan i da je uvijek jednak razmak glave
prskalice od povr{ine travnjaka. Prije ra-
da strojevima i ure|ajima va‘no je pra-
vilno izra~unati i upotrijebiti koli~inu
vode kao i druge parametre.
– koli~inu vode pri konstantnom pri-
tisku i brzini rada te pri poznatoj
udaljenosti ra~unamo na temelju
formule L/ha = potrebna koli~ina
vode × 10 000/du‘ina × {irina
zahvata
Primjer
Na{im ure|ajem koji sadr‘i 8 L vode
mo‘emo prskati na du‘inu od 50 m u
{irini od 2 m. Na temelju toga ra~una-
mo da nam za tretiranje povr{ine od
1 ha s navedenim ure|ajem treba
800 L vode.
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
Kod primjene kemijskih sredstava
prskanjem trebamo voditi ra~una o
sljede}em:
– nikada ne raditi pri lo{em vremenu.
Pri temperaturama vi{im od 25 °C
postoji opasnost od isparavanja. Ne
preporu~uje se rad pri brzini vjetra
ve}oj od 5 m u sek.
– pri radu na travnjacima treba koris-
titi ve}u koli~inu vode nego na po-
ljoprivrednim kulturama.
– optimalni razmak prskalice od pov-
r{ine travnjaka je 50 cm.
– treba paziti da ne do|e do za~eplje-
nja mlaznica.
– treba vodi ra~una o pravilnom pre-
klapanju tretiranih povr{ina.
– nakon rada prskalice i ure|aje oba-
vezno o~istiti.
Sredstva koja se koriste pri radu s ure-
|ajima su agresivna i izazivaju koroziju
metalnih dijelova prskalice. Zbog toga
treba redovito ~istiti i odr‘avati ure|aje.
DODATAK
Kalendar odr‘avanja
travnjaka
Sije~anj
U ovom mjesecu ima vrlo malo radova
koje treba obavljati na samom travnjaku.
Treba izbjegavati bilo kakvu upotrebu
travnjaka po snijegom pokrivenom ili
zamrznutom travnjaku. Pozornost treba
obratiti popravku ili odr‘avanju strojeva
i alata koje }emo koristiti u narednom
periodu.
Velja~a
U predjelima s blagom zimom mogu za-
po~eti radovi na ~i{}enju travnjaka i
uklanjanju hrpica zemlje koje nastaju
djelovanjem ki{nih glista. Za ovaj posao
treba izabrati suho i stabilno vrijeme te
zemlju u suhom stanju grabljama ili
mre‘ama razastrti po ~itavoj povr{ini.
Planiramo li sjetvu trave, mo‘emo, kra-
jem mjeseca, zapo~eti s pripremnim ra-
dovima a ako travnjak podi‘emo buse-
novanjem, sada je prilika da to u~inimo.
O‘ujak
Radovi na odr‘avanju travnjaka po~inju
u ovom mjesecu i to u punom obimu.
Ako zbog vremenskih uvjeta, nismo
obavili grabljanje (brananje) i ~i{}enje
travnjaka, onda to treba najprije u~initi.
Izgrabljavanjem }emo ukloniti suho li-
{}e i granje nakupljeno tijekom kasne je-
seni i zime. Pri tom treba paziti da preja-
kim grabljanjem ne o{tetimo mladu tra-
vu. U ovom periodu dobro do|e i valja-
nje travnjaka kako bi se ponovno
u~vrstio korijen biljaka djelomi~no na-
dignut od mraza, {to je ujedno jedna od
rijetkih prilika kada je dozvoljeno valja-
nje te{kim valjcima do 1000 kg. Narav-
no da valjanje treba obaviti po suhom
vremenu. Prvu ko{nju treba zapo~eti,
ovisno o vremenskim uvjetima, krajem
mjeseca. Travu treba pokositi sa {to je
vi{e mogu}e dignutim no‘evima tj. no-
‘evi kosilice trebaju biti podignuti na
visinu kojom }e odrezati samo vrhove
trave. Ukoliko prenisko pokosimo trav-
njak u ovoj fazi rasta i razvoja dolazi do
‘u}enja i o{te}enja travnjaka. Ako se na
travnjaku pojave simptomi akutnog na-
pada snje‘ne plijesni (Fusarium nivalle)
tada treba pristupiti za{titnom prskanju
nekim od sistemi~nih fungicida na bazi
carbendazima. Isto tako ovo je prikla-
dno vrijeme za primjenu za{titnih mjera
protiv mahovina i ki{nih glista.
Travanj
Mjere prihrane kao i za{titne mjere pro-
tiv korova zapo~injemo provoditi u
ovom mjesecu. Hraniva koja dodajemo
trebaju biti bogata du{ikom (urea ili ne-
ko drugo gnojivo bogato du{ikom). KAN
dodajemo samo na travnjacima s izrazi-
to kiselom podlogom. U ovom razdoblju
po~injemo radovima na prozra~ivanju i
topdressingu kao i dodavanjem pijeska.
Na starijim travnjacima na kojima se na-
talo‘io odumrli sloj trave (filc) treba
obaviti vertikalno zasijecanje (verticut).
Redovito kosimo travu, paze}i da ne
oduzmemo vi{e od 1/3 lisne povr{ine ti-
jekom jedne ko{nje. Nadosijavanje se po
potrebi obavlja tako|er u ovom periodu.
Svibanj
Zbog intenzivnog rasta trave u ovom
mjesecu, potrebno je poja~ati u~estalost
130
ko{nje. Ovisno o tipu travnjaka, u ovom
mjesecu ko{nju treba obavljati najmanje
jedanput tjedno. Borbu protiv korova
treba nastaviti i u ovom mjesecu primje-
nom ranije opisanih metoda za{tite od
korova. Mjesec svibanj u na{im krajevi-
ma katkada zna imati i su{na razdoblja.
Ukoliko se pojave takva su{na razdoblja
treba pristupiti navodnjavanju. Sportski
tereni sve su vi{e optere}eni redovitim
odr‘avanjem utakmica ali dok traje se-
zona igranja nismo u mogu}nosti provo-
diti zna~ajnije mjere za{tite i oporavka
travnjaka.
Lipanj
Porastom temperarura i smanjenjem
oborina, rast trave se usporava te je zato
dobro smanjiti u~estalost ko{nje. U
ovom periodu kosimo travu jednom u
dva tjedna a na sporskim terenima je-
dnom tjedno. Visinu ko{nje podi‘emo u
odnosu na prethodni period. Travu pri-
likom ko{nje ne treba sakupljati ve} je
mo‘emo ostaviti na travnjaku. Radi
spre~avanja rasta korova, naro~ito djete-
line i sl. vrsta, dobro je koristiti grablje
ili mre‘e s dodatnim no‘evima, ovisno
o veli~ini povr{ine, kao sredstva za su-
zbijanje {irokolisnih korova. Na sport-
skim travnjacima, bijela djetelina pred-
stavlja velik problem, jer je termofilna
vrsta a uz to dobro podnosi su{u pa se
na nedovoljno zalijevanim tlima brzo {i-
ri. ^estim a nedovoljnim zalijevanjem
poti~emo rast i razvoj Poa annua koja se
plitko zakorjenjuje pa zbog toga nije pri-
kladna za sportske travnjake. ^esto je
korisno izbu{iti travnjak aerifikatorom s
punim {iljcima kako bismo pove}ali do-
seg za vodu. Krajem mjeseca lipnja zav-
r{ava sezona igranja utakmica te je tada
dobro pristupiti mjerama oporavka i
obnove travnjaka o{te}enog za vrijeme
prethodne sezone. Mjere sanacije i rege-
neracije su zapravo mjere redovitog
odr‘avanja, samo poduzete u kra}em
vremenskom razmaku.
Travnjaci: sportski parkovni i ukrasni
Srpanj
Radove na ko{nji treba nastaviti ne{to
smanjenom ja~inom. Pravilo je da u lje-
tnim mjesecima pustimo da trava naras-
te u visinu i do 1/3 vi{e nego {to je uobi-
~ajeno. Sportske travnjake treba redovi-
to zalijevati i po potrebi tretirati sred-
stvom protiv korova. Iste mjere vrijede i
za travnjake druge namjene.
Kolovoz
Ja~inu odr‘avanja treba nastaviti kao i u
prethodnom mjesecu. Ovo je ujedno za-
dnji mjesec u godini kada jo{ mo‘emo
prihranu obaviti ve}im koli~inama du-
{ika. Po potrebi nastaviti s uni{tavanjem
korova. Krajem ovog mjeseca treba oba-
viti sjetvu trave u svrhu podizanja no-
vog travnjaka.
Rujan
Porast u~estalosti ko{nje, ujedno ozna-
~ava po~etak jesenskih mjera odr‘ava-
nja. U ovom razdoblju ponovno spu{ta-
mo visinu ko{nje za otprilike 1/3 ni‘e od
ljetne. Ki{ne gliste ponovno postaju ak-
tivne pa u skladu s tim zapo~injemo
provo|enjem mjera za njihovo suzbija-
nje. Rasipanje mje{avine pijeska (top-
dressing) je mjera koju obavezno treba
primijeniti u ovo doba. Topdressing je
preventivna mjera u borbi protiv ki{nih
glista, pojave Fusariuma, Sclerotinie
(dollar spot) i drugih {tetnih pojava.
Sredinom i krajem mjeseca treba provo-
diti dodatne mjere na uklanjanju even-
tualnog biljnog i ‘ivotinjskog otpada. (li-
{}e, suho granje, hrpice zemlje i sl.).
Vertikalno zasijecanje i aerifikaciju, ta-
ko|er treba provesti u ovom mjesecu.
Ovo je vrijeme kada moramo provesti
mnoge mjere odr‘avanja kako bismo
travnjak {to bolje pripremili za naredno
jesensko i zimsko razdoblje.
Listopad
Ko{njom trave nastavljamo do kraja
ovog mjeseca, ako nam to dopuste vre-
Dodatak
menske prilike. Ja~ina ko{nje je sma-
njena a zadnju ko{nju obavljamo s ne{to
vi{e podignutim no‘evima na kosilici.
Kako smo u ovom mjesecu ~esto prisilje-
ni kositi i neposredno nakon prestanka
oborina, prije ko{nje treba pre}i povr{i-
nu jutenom mre‘om kako bismo stresli
kapljice ki{e s listova trave. Nakon ko-
{nje, poko{enu travu obavezno saku-
pljamo i iznosimo s tavnjaka. Prihranu
travnjaka obavljamo gnojivima s ve}im
postotkom fosfora a naro~ito kalija. Kalij
poma‘e biljci da lak{e podnese predsto-
je}e stresno razdoblje. Krajem mjeseca
po~inje idealno razdoblje za podizanje
travnjaka busenovanjem. Sjetvu trave
trebali bismo svakako izbjegavati zbog
opasnosti od pojave ranih mrazeva.
131
Studeni
Od radova na odr‘avanju ostaje nam sa-
mo sakupljanje i odno{enje otpalog li{}a
i drugih tvari. Ukoliko nam to vrijeme
dopusti, mo‘emo obaviti rasipanje mje-
{avine pijeska i organskog materijala
(topdressing). Idealno vrijeme za posta-
vu busena se nastavlja.
Prosinac
Radovi na odr‘avanju posve prestaju i
obavljaju se samo radovi na ~i{}enju i
konzerviranju alata i strojeva potrebnih
za njegu i odr‘avanje travnjaka. Ako ne-
ma snijega i mraza mo‘emo nastaviti
postavljanjem busena. Treba izbjegavati
hodanje travnjakom po vla`nom i mo-
krom terenu.
Literatura
Ani} Jelka.: Ishrana bilja, skripta Poljoprivre-
dnog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1986.
Bo{kovi} P.: Travnate povr{ine sportski tereni –
igrali{ta – parkovi, Sportska tribina, Zagreb
1975.
^i‘ek J.: Proizvodnja krmnog bilja, Ud‘benik za
studente Sveu~ili{te u Zagrebu, 1970.
Glasnik za{tite bilja 2–3, 1996.
Glava{ M.: Osnove {umarske fitopatologije, Sve-
u~ili{te u Zagrebu, 1996.
Hessayon D. G.: The Lawn expert – Trans−world
Publishers, London, 1992.
Hope F., Rasen: Ulmer Fachbuch, Stuttgart 1983.
Plav{i} Gojkovi}, Nevenka: Morfologija bilja,
Skripta iz op}e Botanike, Poljoprivredni fa-
kultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1986.
Skupina autora: Trave, Poslovno udru‘enje ”Sje-
meservis” Zagreb, 1964.
[ari} T.: Atlas korova, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
[kori} A.: Sastav i svojstva tla, Sveu~ili{te u Za-
grebu, 1990.
Toogood J.: Lawn craft, Ward Lock LTD., London
1993.
Volger E., Graser: Bestimmung nach Photos,
Blackwell Wissenschafts, Verlag Berlin, 1994.
Kazalo

a dubinsko rastresanje tla 76 inkrustacija oksida 44

dugi bus 13 insekticidi 123
adsorpcijski kompleks 39 dugonogi komari 104 internodij 12
aerifikacija 75 du{ik 63
aerifikator s punim {iljcima 76 j
aerifikatori 77 e
Agriotes 105 jednosupnice 10
Agrostis alba 15 Elateridae 105
Agrostis canina 15 engleski ljulj 18 k
Agrostis capillaris 15 enjoy 31
Agrostis tenuis 15 epikotil 11 K38 66
A-horizont 34 kalcij 66
akaricidi 123 f kalcijum cijanamid 65
alge 41 kalij 40% 66
amonij 64 fairway 27 kalij 65
amonijak 64 Festuca o.ssp.duriuscula 17 kalimagnesia 67
amonijski sulfat 64 Festuca o.ssp.glauca 18 KAN 65
antraknosa 117 Festuca o.ssp.valesiaca 17 kapacitet za zrak 36
Auricula 18 Festuca o.ssp.vulgaris 17 kationski niz 39
Azotobacter 64 Festuca ovina capillata 17 kemijska svojstva tla 39
Festuca ovina 17 Kentucky blue grass 19
b Festuca r.glauscens 17 ki{ne gliste 109
Festuca rubra commutata 16 klasi}i 10
Bacterium radicola 64 Festuca rubra ssp.falax 16 klasje 12
bakterije 41 Festuca rubra ssp.genuina 16 klorirani ugljikovodici 123
barcrown 31 Festuca rubra ssp.rubra 16 klorofil 81
bardot 31 Festuca rubra 16 koherencija 36
bargreen 31 Festuca r. trichophylla 17 koljenca 11
baseball 28 fizikalna svojstva 36 kompleksna organska hr. 60
Bibionidae 107 fosfor 65 kompost 61
bijela rosulja 15 fungicidi 124 konzistencija 36
biolo{ka svojstva tla 41 fusarioze 114 korovi 88
biolo{ka svojstva trava 13 Fusarium 114 kosilice s posmi~nim no‘em 74
bolesti travnjaka 112 ko{nja 69
brananje 78 g kratki bus 13
busenovanje 51 krestac 20
ga{eno vapno 66 krtice 110
c Gerlachia nivalis 114
glejni proces 44 l
Casagrande metoda 37 glinasta tla 35
cilindri~ne kosilice 74 glistal 61 larvacidi 123
Clostridium 64 gljive 41 listoro{ci 106
Colletotrichum graminicola 117 golf tereni 27 Lolium multiflorum 18
Corticium solani 119 graminae 10 Lolium perenae 18
Corticium 118 graminales 10 Lumbricidae 109
cricket 28 green 27
crna noga 117 greider 46 lj
crni bus 117
crvena nitavost 118 h ljepljivost 36
Cynosurus cristatus 20
herbicidi 123 m
~ hidrosjetva 54
hipodrom 26 ma~ji repak 21
~ilska salitra 64 hipokotil 11 magnezij 66
hockey na travi 26 mahovine 100
d hru{t 106 makroelementi 63
humifikacija 34 mal{iranje 38
deklaracija trav. sjemena 30 humokompovit 61 Marasmius 120
dollar spot 116 Hyperphos 65 mehani~ka svojstva 14
dolomitni vapnenac 66 mehani~ki sastav tla 34
»dozeri« 46 i melioracijski travnjaci 29
Drechlera 122 metode zasijavanja 49
drena‘ni sustavi 45 ilovasta tla 35 mezofilno stani~je 81
138 Kazalo

micelij 118 Poa supina 20 sustavi za navodnjavanje 83

mikoze 112 Poa trivialis 19 svjetla prstenavost 120
mikroelementi 63 polo 28
mikrofauna 41 poluprirodni travnjaci 29 {
mikroorganizmi 41 poljski mi{evi 111 »{lic-drena‘a« 44
mineralna hraniva 61 presadnja trave 55 {tetnici na travnjaku 104
mje{inarke 114 prihrana 59
mlaznice 126 prozra~ivanje 75 t
monocotiledonae 10 prskalice 125
morfologija trava 11 ptice 111 tee 27
mravi 108 Puccinia 120 tekstura 35
mre‘e 78 pu‘evi 111 tendenz 31
mrtva voda 37 Pythium 114 tensiometar 38
mu{ice 107 »Teramatt« 76
r Thomasovo bra{no 65
n Tipulidae 104
rahli bus 13 »topdressing« 78
nematocidi 123 rasipa~i 126 toplinska svojstva tla 36
nitrati 64 rasipanje pjeska 79 transpiracija 81
nitriti 64 r|e 120 travni tepih 52
nitrogen 65 Rhizobium 64 treset 60
Nitrosomonas 64 Rhizom 11 trostruki superfosfat 65
Noctuidae 107 Rizoctonia cerealis 113 trule‘ 114
nodij 11 Rizoctonia solani 113 Typhula incarnata 115
nose}i sloj 47 rod Agrostis 15
novaphos 65 rod Cynosurus 20 u
NPK 62 rod Festuca 16
Uan 65
rod lolium Ljulj 18
ukrasni travnjaci 24
o rod Phleum 21
upotrebni travnjaci 25
rod Poa – Vlasnja~e 18
obi~na rosulja 15 Urea 64
rodenticidi 123
odr‘avanje I njega 58 u{ke 18
rosulje 15
odvodnja 44 rotacijske kosilice 73 v
Ophiobulus 117 rough 27
organska hraniva 60 rovac 108 valjanje 80
osmoza 81 rovak 111 vapnena salitra 64
ov~ja vlasulja 17 RSM 14 vapnena {ljaka 66
ovicidi 123 rugby 26 verticut 77
vertikalno zasijecanje 77
p s vje{ti~ji prsten 120
vlasnja~a livadna 18
parkur 26 sakuplja~i trave 74 vlasulja nacrvena 16
patent kalij 66 Schlegelmaher 75 vlasulje 16
pedogenetski procesi 34 Sclerotinia 116 vodni kapacitet 36
penetrometar 37 semirough 27 vretenasta kosilica 72
penncross 31 set La Motte 38 vrije‘e 11
pesticidi 123 sijanje rukom oma{ke 50
pH metar 40 sijanje strojem 50 z
Phleum bertolonii 21 sistemi~ni insekticidi 123
Phleum pratense 21 sjetva trave 49 zahardyev trokut 36
pH-reakcija tla 39 sme|a pjegavost 113, 119 zalijevanje 81
pjegavost li{}a 122 snje‘na pljesan 114 za{titna sredstva 123
pjegavost 116 sovice 107 za{titni travnjaci 29
pjeskovita tla 35 sportski travnjaci 26 zbijeni bus 13
plasti~nost 36 stajski gnoj 61 zbijenost 36
plodni supstrati 47 stoloni 11 zrak u tlu 38
Poa angustifolia 19 struktura 35 ‘
Poa annua 20 sumpor 67
Poa nemoralis 20 sumporni kalij 66 ‘i~njaci 105
Poa pratensis 18 superfosfat 65 ‘ivo vapno 66
Index fotografija

Red. br. Red. br. Red. br. Red. br.

slike Autor/Izvornik stranice slike Autor/Izvornik stranice

3. F. Hope: »Rasen« 12 56. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 90

4. Bro{ura: »Eurogreen« 13 57. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 91
5. Bro{ura »Eurogreen« 14 58. Boris Krstini} 91
6. Bro{ura »Eurogreen« 15 59. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 91
7. Bro{ura »Eurogreen« 17 60. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 92
8. Bro{ura »Eurogreen« 18 61. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 92
9. Bro{ura »Eurogreen« 19 62. Boris Krstini} 93
10. Bro{ura »Eurogreen« 19 63. M. Hanf: FARBATLAS – Feldflora 93
11. Bro{ura »Eurogreen« 20 64. M. Hanf: FARBATLAS – Feldflora 94
12. Bro{ura »Eurogreen« 20 65. Bro{ura »Eurogreen« 94
13. Bro{ura »Eurogreen« 20 66. M. Hanf: FARBATLAS – Feldflora 95
14. F. Hope: »Rasen« 21 67. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 95
15. Bro{ura »Eurogreen« 24 68. Boris Krstini} 95
16. Bro{ura »Eurogreen« 25 69. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 96
17. Bro{ura »Eurogreen« 26 70. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 96
18. Reklamna bro{ura 27 71. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 96
19. Bro{ura »Eurogreen« 30 72. Boris Krstini} 97
20. Bro{ura »Eurogreen« 30 73. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 97
21. Boris Krstini} 36 74. Boris Krstini} 97
22. Katalog »ELE« 38 75. T. [ari}: ATLAS KOROVA 98
23. Erika [mider 38 76. T. [ari}: ATLAS KOROVA 98
24. Erika [mider 40 77. T. [ari}: ATLAS KOROVA 99
25. »Zrinjevac«, autor 44 78. T. [ari}: ATLAS KOROVA 99
26. »Zrinjevac«, autor 45 79. Bro{ura »Eurogreen« 101
28. »Zrinjevac«, autor 45 80. Bro{ura »Eurogreen« 101
29. »Zrinjevac«, autor 48 81. Bro{ura »Eurogreen« 104
30. Bro{ura SEMBDNER 50 82. Bro{ura »Eurogreen« 104
31. Erika [mider 52 83. Bro{ura »Eurogreen« 105
32. »Zrinjevac«, autor 52 84. Bro{ura »Eurogreen« 106
33. Erika [mider 53 85. Bro{ura »Eurogreen« 107
34. Bro{ura »Hrvatske vode« 54 86. Bro{ura »Eurogreen« 108
35. Erika [mider 59 87. A. Toogood: LAWN CRAFT 109
36. Erika [mider 61 88. A. Toogood: LAWN CRAFT 109
37. Bro{ura »WOLF – Garten« 63 89. Bro{ura »Eurogreen« 110
38. Bro{ura »TURF CARE« 72 90. Bro{ura »Eurogreen« 111
39. Bro{ura »TORO« 73 91. Bro{ura »Eurogreen« 113
40. Bro{ura »MTD« 74 92. Bro{ura »Eurogreen« 114
41. Bro{ura »BCS« 74 93. Bro{ura »Eurogreen« 114
42. Bro{ura »BCS« 74 94. Bro{ura »Eurogreen« 115
43. Bro{ura »Eurogreen« 75 95. Bro{ura »Eurogreen« 115
44. Bro{ura »Eurogreen« 76 96. Bro{ura »Eurogreen« 116
45. Bro{ura »Eurogreen« 76 97. Bro{ura »Eurogreen« 117
46. Bro{ura »Eurogreen« 77 98. Bro{ura »Eurogreen« 118
47. Bro{ura »Eurogreen« 78 99. Bro{ura »Eurogreen« 119
48. Bro{ura »Eurogreen« 78 100. Bro{ura »Eurogreen« 119
49. Bro{ura »Eurogreen« 79 101. Bro{ura »Eurogreen« 120
50. Bro{ura »Eurogreen« 82 102. Bro{ura »Eurogreen« 121
51. Bro{ura »PEROTT« 83 103. Bro{ura »Eurogreen« 121
52. Bro{ura »Eurogreen« 85 104. Bro{ura »Eurogreen« 121
53. Bro{ura »Eurogreen« 85 105. Bro{ura »Eurogreen« 122
54. Boris Krstini} 89 106. Erika [mider 126
55. W. Lippert: LIVADNO CVIJE]E 90 107. Bro{ura »Eurogreen« 127
 Zrinjevac, d.d. Zagreb
Za izdava~a: Ante Ledi}
Tisak zavr{en u svibnju 1998.