ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKE PLOýE
OPûENITO

- Ploþe su ravni površinski nosaþi kod kojih optereüenje djeluje okomito na

njihovu srednju ravninu.

- Vrijedi pravilo: l ! 4h ( l = raspon ploþe; h = debljina ploþe )

- Podjela ploþa s obzirom na statiþki sustav i tip oslanjanja:

(A) - slobodno oslonjene

- upete
- elastiþno upete
- konzolne

(B) - linijski oslonjene (na gredu ili zid)

- toþkasto oslonjene (na stup)

(C) - samostalne
- kontinuirane.
- Podjela ploþa s obzirom na broj i raspored oslonjenih strana:
- jedna strana
- dvije suprotne strane
- dvije susjedne strane
- tri strane
- sve þetiri strane.

- Prema obliku ploþe mogu biti: kvadratnog i pravokutnog oblika, kružne,

trokutne, trapezne i poligonalne.

- Prema tipu popreþnog presjeka ploþe mogu biti: pune, šuplje i rebraste.

- Prema nosivosti ploþe mogu biti: nosive u jednom smjeru i nosive u dva
smjera.

- Prema izvedbi ploþe mogu biti: monolitne, polumontažne i montažne.

- Najmanja debljina ploþa, radi uvjeta ograniþenja deformacija (progiba)
izražena je u funkciji kraüeg raspona ili razmaka nul toþaka momenata
savijanja i iznosi:

hmin t lx0/35 t 5 cm

gdje je:
lx0 - razmak nul toþaka momentnog dijagrama uzduž kraüeg raspona
lx0 = 0.7lx za obostrano upetu ploþu;
lx0 = 0.85lx za jednostrano upetu ploþu.
(u praksi se umjesto lx0 uzima raspon ploþe l)

- Minimalna debljina ploþe hmin:

hmin = 5 cm – za krovne ploþe,
hmin = 7 cm – za ploþe optereüene statiþkim jednolikim optereüenjem,
hmin = 10 (12) cm – za ploþe optereüene osobnim (teretnim) vozilima.

- Najmanja debljina pune ploþe betonirane na licu mjesta iznosi 8 cm, a za

mostove 20 cm.
PRORAýUN PLOýA

PLOýE NOSIVE U JEDNOM SMJERU

- Ako je ploþa:
neprekidno oslonjena na jednoj strani ili na dvije suprotne strane, na tri
strane (dvije duže i jednu kraüu) ili sve þetiri strane, a odnos stranica ly/lx > 2
naziva se ploþom nosivom u jednom smjeru (iako se kod njih pojavljuju
naponi i okomito na nosivi smjer, vrijednosti tih napona su zanemarive), a
proraþunavaju se za pripadajuüe optereüenje kao štapni nosaþi širine 1 m.

(gdje su: lx – kraüi raspon ploþe; ly – duži raspon ploþe)

- Ploþe se u smjeru raspona armiraju po proraþunu, a okomito na njega

armiraju se razdjelnom armaturom (razdjelna armatura min 20% glavne
armature).
PLOýE NOSIVE U DVA ORTOGONALNA SMJERA

- Ako je ploþa:
neprekidno oslonjena na dvije susjedne strane, na tri, ili sve þetiri strane, ili
je oslonjena dijelom neprekidno, a dijelom u pojedinim toþkama, naziva se
ploþom nosivom u dva smjera ako je odnos stranica ly/lx < 2, što znaþi da u
nošenju optereüenja sudjeluju oba smjera pa se ona proraþunava kao
površinski nosaþ.

(gdje su: lx – kraüi raspon ploþe; ly – duži raspon ploþe)

- Ploþe se u oba smjera armiraju po proraþunu.

- Teorija ploþa zasniva se na slijedeüim pretpostavkama:

* debljina ploþe je mala u usporedbi s druge dvije dimenzije, što je

uvjetovano omjerom kraüe stranice lx prema debljini ploþe:
35 > lx/h > 4;

* toþke na normali srednje površine ostaju i nakon deformacije na

pravcu okomitome na deformiranu srednju ravninu;

* progibi su ploþe mali u usporedbi s debljinom ploþe;

* elementi srednje površine ostaju nedeformirani.

- Ploþe se mogu proraþunavati po: linearnoj teoriji, linearnoj teoriji s

ograniþenom raspodjelom, teoriji plastiþnosti i nelinearnoj teoriji.
1) PRORAýUN PLOýA PO LINEARNOJ TEORIJI

- Pretpostavka: hogomeni, elastiþan i izotropan materijal bez pukotina u vlaþnoj

zoni (naponsko stanje I). Dalje se pretpostavlja da je osigurano zajedniþko
nošenje betona i armature.

Pomak elastiþne ploþe

- Linearna, nehomogena, parcijalna diferencijalna jednadžba þetvrtog reda za

elastiþnu površinu w(x,y) je jednadžba ploþe i glasi:

w4w w4w w4w q

2 
wx 4 wx 2 wy 2 wy 4 K
gdje je:

Eh3
K - krutost ploþe
12(1  Q2 )

Q = 0÷0.2 - Poissonov koeficijent

q = G + Q - ukupno optereüenje

- Krutost ploþe nije jednaka u oba smjera jer armature nisu jednake po
položaju i veliþini.
Ipak se pri proraþunu ploþe krutost “K” najþešüe uzima jednaka u dva
okomita smjera (znaþi bez utjecaja armature).

- Uspije li integracija jednadžbe ploþe za zadano optereüenje uz zadovoljenje

rubnih uvjeta, pronaÿeno je toþno rješenje ploþe.
Kada je poznata funkcija w(x,y), moguüe je proraþunati momente i sile u
presjecima ploþe.
Izrazi za momente savijanja su:

§ w 2w w 2w · § w 2w w 2w ·
mx  K ¨¨ 2  Q ¸
2 ¸ my  K ¨¨ 2  Q ¸
2 ¸
© wx wy ¹ © w y w x ¹

Izraz za moment torzije biti üe:

w 2w
mxy 1  Q K
wxwy
Izrazi za popreþne sile su:
§ w 3w w 3w · w
vx  K ¨¨ 3  ¸
2 ¸
K 'w
© w x wxwy ¹ wx

§ w 3w w 3w · w
vy  K ¨¨ 3  ¸
2 ¸
K 'w
© w y wywx ¹ wy
- Toþnih analitiþkih rješenja opüe diferencijalne jednadžbe ima za samo neke
primjere ploþa. ýešüe se rješenja diferencijalnih jednadžbi dobivaju preko
raznovrsnih približnih postupaka.

- Danas se u proraþunu najþešüe rabe numeriþki postupci meÿu kojima

metoda konaþnih elemenata ima najširu primjenu.

- U svakodnevnoj inženjerskoj praksi rade se približni proraþuni ploþa,

za koje se u struþnoj literaturi mogu naüi tablice i dijagrami razliþitih
autora.
S pomoüu njih vrlo brzo i jednostavno možemo proraþunati unutarnje sile
potrebne za dimenzioniranje ploþe, ovisno o optereüenju i rubnim uvjetima,
a za standardne oblike ploþa kao što su: pravokutni, trokutni, trapezni,
kružni i prstenasti.
2) PRIBLIŽNI PRORAýUN PLOýA NOSIVIH U DVA SMJERA

a) Ploþe oslonjene na rubovima

- Pretpostavlja se da se ploþa sastoji od niza meÿusobno okomitih zamišljenih

samostalnih nosaþa, npr. lamela 1-2-3-4, raspona lx, optereüenih teretom qx, i
lamela 5-6-7-8, raspona ly, optereüenih teretom qy, pri þemu za svaki element
ploþe mora biti zadovoljeno:
qx + qy = q
- Pretpostavlja se da üe parcijalna optereüenja qx i qy ostati nepromjenjiva
uzduž cijele lamele. Pri tome su maksimalni progibi za slobodno položene
nosaþe na dva ležaja optereüene jednolikim kontinuiranim optereüenjem:

5 q x l 4x
f zx | - za lamelu 1-2-3-4
384 E x I x

4
5 q yl y
f zy | - za lamelu 5-6-7-8
384 E y I y

- Svaka od lamela progiba se samostalno, ali na mjestu spoja lamela progib

mora biti jednak:
fzx = fzy te za Ix = Iy i Ex = Ey
izlazi da je:
q x l 4x q y l 4y
pa slijedi:
l 4y l 4x
qx q qN x qy q 4 4 qN y
l 4x  l 4y lx  l y
- S parcijalnim optereüenjima izraþunavaju se momenti savijanja slobodno
oslonjene ploþe:

1 1
Mx q x l 2x My q y l 2y
8 8
- Za kvadratnu ploþu lx = ly = 1 biti üe:

1 2
Mx My ql
16

- Ti izrazi za momente vrijede samo ako ploþa slobodno naliježe na rubovima

i kad se njezini kutovi mogu slobodno izdizati.

- Kod pridržanih kutova te upetih rubova ploþe, pojavljuju se u ploþama osim

momenata savijanja i znatni momenti torzije.
- Utjecaji rubnih uvjeta na momente savijanja u ploþi mogu se uzeti u obzir
prema Marcusovim približnim formulama:

Mx mx 1  <x  mxQ x My m y 1  <y  m yQ y

gdje su:
ȥx i ȥy - koeficijenti redukcije:
2 2
5 §¨ l x · mx max 5 § ly · m y max
<x ¸ <y ¨ ¸¸
6 ¨© l y ¸ m 6 ¨© l x ¹ m0 y
¹ 0x

mx, my - momenti savijanja trake širine 1m u bilo kojem elementu ploþe,

raspona lx ili ly s optereüenjem qx ili qy, dobivenih iz uvjeta zajedniþkih
progiba i uzevši u obzir eventualni kontinuitet,

mxmax, mymax - najveüi pozitivni moment savijanja trake širine 1m, raspona lx
ili ly s optereüenjem qx ili qy, uzimajuüi u obzir eventualni kontinuitet,

m0x, m0y - najveüi pozitivni moment savijanja trake širine 1m, uzete kao da
je slobodno položeni nosaþ, raspona lx ili ly s punim optereüenjem q.
- Na temelju takvog približnog proraþuna izraÿene su tablice za proraþun
maksimalnih momenata savijanja za razliþite primjere oslanjanja ploþa i za
odnose stranica ly/lx = 1 y 2, te uglavnom za jednoliko kontinuirano
optereüenje.

- U struþnoj literaturi poznate su Loserove tablice po Marcusu. Izrazi za

momente savijanja u ploþi imaju slijedeüi oblik:

ql 2x ql 2y
Mx My
M nx M ny

te odgovaraju originalnim Marcusovim izrazima kad se uvedu zamjene:

k k
Mnx Mny
1  <nx 1  <ny

Koeficijent "k" je funkcija uklještenja kontinuirane ploþe,

 a indeks "n" ovisi o vrsti oslanjanja ploþe na rubovima:

- Opisana Marcusova približna metoda izraÿena je uz pretpostavku da su

slobodni i kontinuirani ležajni rubovi ploþa slobodno poduprti, što bi odgovaralo
nalijeganju ploþe na zidove od opeke ili na þeliþne nosaþe, a takvi su primjeri u
praksi rijetki.

- Gotovo redovito se izvode kontinuirane ploþe monolitno povezane s betonskim

podvlakama, koje sa stupovima þine armiranobetonski kostur. U takvim
okolnostima nastaje uklještenje ploþe u podvlaku ovisno o torzijskoj krutosti
podvlake.

- Za racionalno konstruiranje treba uzeti u obzir uklještenje ploþe u kostur

zgrade.
b) Kontinuirane pravokutne ploþe

- Kontinuirane pravokutne ploþe poduprte po cijelom obodu mogu se

proraþunavati po prikazanome približnom postupku, uz pretpostavku da ploþe
nisu kruto vezane s podvlakama i stupovima graÿevine i za jednoliko
kontinuirano optereüenje (q = G+Q).
- Da bi se proraþunali maksimalni momenti savijanja (na pr. u prvom polju),
osim vlastite težine i stalnog otereüenja (u svim poljima), potrebno je svako
drugo polje opteretiti promjenjivim optereüenjem kao na slijedeüem crtežu
(za odreÿivanje razliþitih unutarnjih sila potrebno je koristiti razliþite sheme
promjenljivog optereüenja):
- Takva nesimetriþna shema optereüenja rastavlja se u dvije sheme optereüenja:
Q Q
q, G (simetriþno) i q ,, r (antimetriþno)
2 2

- Sa simetriþnim optereüenjem q' raþunaju se momenti savijanja samostalno i

pojedinaþno za svako polje kontinuirane ploþe, ovisno o rubnim uvjetima, uz
pretpostavku da je ploþa ukliještena na mjestu kontinuiteta sa susjednom
ploþom.

- S antimetriþnim optereüenjem q'' raþuna se opet samostalno i pojedinaþno

svako polje, uz pretpostavku da je ploþa slobodno oslonjena na mjestu
kontinuiteta sa susjednom ploþom.

- Zbroj momenata savijanja dobivenih po objema shemama optereüenja daje

maksimalne momente savijanja u polju:

§ q' q" · § q' q " ·

M x max 2
l ¨¨ r ¸¸ M y max l ¨
2
r ¸
x y ¨M ¸
© M nx M1x ¹ © ny M1 y ¹
- Ležajni momenti kontinuiranih pravokutnih ploþa poduprtih po cijelom obodu i
optereüenih jednolikim kontinuiranim optereüenjem mogu se približno raþunati
po izrazima:
1 2 1 2
M lx q xlx M ly q yl y
i i
gdje je:
qx = țx q - parcijalno optereüenje smjeru lx
qy = (1- țx)q - parcijalno optereüenje u smjeru ly
țx - koeficijent raspodjele optereüenja dan u tablicama
q - puno optereüenje

- Koeficijenti ''i'' ispisani su na slijedeüem crtežu kao približne i zaokružene

vrijednosti, a ovise o tlocrtnom položaju ležaja:
- Proraþun je složeniji što je veüi intenzitet uporabnog (korisnog) optereüenja
Q. Ako je omjer uporabnog i ukupnog optereüenja Q/q ” 0.2 ploþa se može
raþunati samo s jednom shemom optereüenja (G + Q) = q.

- ýešüe se momenti na ležajevima proraþunavaju na naþin da se za svaku

ploþu s odgovarajuüim rubnim uvjetima, optereüenu s optereüenje q (na dvije
susjedne ploþe), odreÿuje moment upetosti na zajedniþkom ležaju.
Ravnoteža momenata s lijeve i desne strane ležaja (Ml i Md) može se, s
dovoljnom toþnošüu za praksu, postiüi izraþunavanjem ležajnog momenta
kao aritmetiþke sredine (Ml+Md)/2 – ako je mala razlika momenata s lijeve i
desne strane, ili prema izrazu 2(Ml+Md)/3 – ako je veüa razlika momenata
momenata s lijeve i desne strane ležaja.

- Ukoliko su ploþe oslonjene na grede, na veliþinu i raspored momenata

savijanja znatan utjecaj ima i deformabilnost greda. U takvim sluþajevima
(veüe optereüenje i rasponi, nepravilni rasteri, oslanjanje na grede okvira)
preporuþa se proraþun na elektroniþkom raþunalu pomoüu programa
temeljenog na MKE, kao na primjer: SAP, SPAN, COSMOS, NISA, STRUDL,
FEAT i sl.
PRIJENOS OPTEREûENJA S PLOýE NA PODVLAKE I ZIDOVE

- Ležajni pritisak pravokutnih ploþa na podvlake (ili zidove) kontinuirano je

promjenljiv (parabola). Za potrebe prakse dovoljno je toþno ako se zamijeni
trapeznim (uz dužu stranu ploþe) ili trokutnim (uz kraüu stranu ploþe)
optereüenjem, a koje je ograniþeno simetralama kutova i simetralom kraüeg
raspona ploþe:
 - Za trokutno i
trapezno
optereüenje
nadalje se traži
zamjenjujuüe
optereüenje.

- Podvlake se radi
jednostavnosti
proraþuna
nadalje mogu
proraþunavati sa
zamjenjujuüim
jednolikim
kontinuiranim
optereüenjem.

Napomena: zamjenjujuüim se optereüenjem dobiju isti momenti savijanja, ali cca 25% veüe
popreþne sile, što treba imati u vidu kod proraþuna glavnih vlaþnih napona.
PLOýE OPTEREûENE KONCENTRIRANOM SILOM

- Ako na ploþu djeluje koncentrirana sila, ploþa se ne deformira samo u traci

ispod sile veü i u susjednim dijelovima ploþe. Uz pretpostavku da ploþa
ostaje monolitna i nakon deformacija, koncentriranu silu prenose trake ispod
nje, ali i susjedne trake. Stoga treba odrediti sudjelujuüu širinu ploþe.

- Sudjelujuüa širina b3 ovisi izravno o rasponu i krutosti ploþe, te neposredno

ovisi i o koliþini razdjelne armature.

Deformacije ploþe ispod koncentrirane sile:

- Koncentrirano optereüenje se rasprostire razliþito kroz rastresite i monolitne
materijale:

- Širine rasprostiranja raþunaju se do osi ploþe:

b1 = e1+h1+2h2+h3; b2 = e2+h1+2h2+h3

- Sudjelujuüa širina b3 približno se proraþunava po izrazu: gdje je:

A st As - površina presjeka glavne
b3 b2  l x d b 2  0.65l x armature na jedinicu širine
As Ast - površina presjeka
razdjelne armature na jedinicu
d ži
ARMIRANJE PLOýA
Postupak pokrivanja vlaþnih sila i odreÿivanje potrebne duljine šipki kod
proraþuna elemenata na þisto savijanje

- Kod ploþa najmanje

pola armature iz polja
mora se sidriti nad
ležajem.

-Za armiranobetonske
ploþe bez popreþne
armature vrijedi pravilo
za pomicanje dijagrama
vlaþnih sila Fsd za
a1 = 1.0˜d.
1) ARMIRANJE PLOýA NOSIVIH U JEDNOM SMJERU

A) Armiranje ploþa sa šipkama

Najveüi razmak šipki:

- za glavnu armaturu s = 1.5˜h d 35 cm (h = ukupna debljina ploþe),
- za razdjelnu armaturu s = 2.5˜h d 40 cm,
- za mostove s = 20 cm.

Armatura ploþa na osloncima:

- Kod ploþa najmanje pola armature iz polja mora se sidriti preko ležajeva.

- Preko ležajeva ploþa s malom upetošüu ili bez upetosti u gornju zonu treba
provuüi minimalno As/4 (As-površina vlaþne armature u polju).
a) Armiranobetonska ploþa na dva ležaja

Raspodjela armature u ploþi:

(a) varijanta s ravnim i
povinutim šipkama

(b) varijanta s ravnim

šipkama
b) Armiranobetonska ploþa s prepustom
c) Armiranobetonska kontinuirana ploþa

Raspodjela armature u ploþi:

(a) varijanta s ravnim i
povinutim šipkama

(b) varijanta s ravnim

šipkama
B) Armiranje ploþa s
armaturnim mrežama
a) Ploþa na dva ležaja
b) Kontinuirana ploþa
2) ARMIRANJE PLOýA NOSIVIH U DVA SMJERA

- Armatura armiranobetonskih ploþa nosivih u dva smjera raþuna se iz

maksimalnih momenata savijanja (Mx i My). Pritom treba paziti da se donji sloj
armature položi u smjeru kraüeg raspona i raþuna se sa statiþkom visinom
presjeka dx, a gornj sloj s dy:

- Najüešüe se armiraju samo ravnim šipkama pri þemu je osobito pogodna

zavarena mrežasta armatura (Q- mreže).

Statiþke visine:

- Povijanje armature obavlja se po istom principu po kojem se povija armatura u

ploþama nosivim u jednom smjeru.
a) Shema armiranja ploþe nosive u dva smjera

- Maksimalni momenti savijanja koji su proraþunati u polju pojavljuju se samo

u traci koja prolazi mjestom maksimalnog progiba ploþe. U ostalim rubnim
trakama momenti savijanja su manji. To vrijedi i za ležajne momente
savijanja.
Zato se radi štednje armature ploþa razdijeli u srednji pojas, širine lx/2 i
ly - 2lx/4, koji se armira punom armaturom.
Rubni pojas lx/4 (lx = kraüi raspon) u oba smjera se armira polovicom
proraþunate armature odgovarajuüeg srednjeg pojasa.
b) Ploþe oslonjene/upete na dva susjedna ležaja

1) Ploþa oslonjena na dva susjedna ležaja i s pridržanim kutom

Crtkana linija predoþuje gornju armaturu, a puna linija donju armaturu. Treba
obratiti pažnju na gornju armaturu koju treba dobro usidriti u ležaj ploþe.
2) Ploþa upeta u dva susjedna ležaja
3) ARMIRANJE KRUŽNIH I PRSTENASTIH PLOýA

- Kružne ploþe koje su poduprte po cijelom obodu ili u pojedinim toþkama

proraþunavaju se i armiraju po pravilima površinskih nosaþa.
- Nosiva armatura: radijalna i prstenasta.

Armiranje kružne i prstenaste ploþe prikazano je na slijedeüem crtežu:

- Kružne ploþe manjih raspona i optereüenja mogu se približno proraþunavati
kao kvadratne ploþe, a time se pojednostavljuje armiranje.

- Proraþunski raspon zamjenjujuüe ploþe:

S
a D | 0.9D
4

Pojednostavnjeno armiranje kružne ploþe:

4) ARMIRANJE KOSIH PLOýA (ploþasti mostovi)
Armiranje nekih detalja

- Duž slobodnog (nepoduprtog) ruba

ploþe potrebno je predvidjeti uzdužnu
i popreþnu rubnu armaturu.

- Najmanji popreþni presjek uzdužne

rubne armature konzolne ploþe na
širini trake od 1 m iznosi 0.8%
popreþnog presjeka betona. Armatura
se rasporeÿuje gore i dolje jednakih
popreþnih presjeka i na razmaku
sd10cm.

- Kod konzolnih ploþa širine manje od

1 m mjerodavan je stvarni popreþni
presjek.
Armatura kolniþke ploþe mosta
 ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKE GREDE
 OPûENITO
- Grede su štapni nosaþi, odabranog popreþnog presjeka, pretežito optereüeni na
savijanje.

- Vrijedi pravilo: l ! 2h ( l = raspon grede; h = visina grede )

- Tipovi popreþnog presjeka greda: pravokutni, T-presjek, 3-presjek, I-presjek,

sanduþasti i sl.

- Prema naþinu oslanjanja grede se dijele na: slobodno oslonjene, ukliještene,

elastiþno ukliještene, konzolne, kontinuirane.

- Grede se mogu proraþunavati po: linearnoj teoriji, linearnoj teoriji s

ograniþenom raspodjelom, teoriji plastiþnosti i nelinearnoj teoriji.

- Prema izvedbi grede mogu biti: monolitne, polumontažne, montažne.

- Odabir visine grede (radi uvjeta ograniþenja deformacija - progiba): visina
grede je izražena u funkciji raspona ili razmaka nul toþaka momenata
savijanja i iznosi:

h = (l0/10 – l0/12) t hmin = l0/20 (jedan raspon)

h = (l0/12 – l0/14) t hmin = l0/20 (više raspona)
gdje je:
l0 - razmak nul toþaka momentnog dijagrama
l0 = l za slobodno oslonjenu gredu;
l0 = 0.7˜l za obostrano upetu gredu;
l0 = 0.85˜l za jednostrano upetu gredu.

- Visina grede može biti konstantna duž raspona ili promjenljiva. Za veüe
raspone se visina grede poveüava u podruþju oko ležajeva (vute uz ležajeve).

- Odabir širine grede: izražena je u funkciji visine grede i iznosi:

h/bw = 1.5 – 2.0 (þisto savijanje)

- Armatura greda: uzdužna armatura i popreþna armatura

ARMIRANJE GREDA

1) KONSTRUIRANJE POPREýNE ARMATURE

Glavni kosi vlaþni naponi

preuzimaju se sponama ili
kombinirano
(sponama 50% i kosom
armaturom 50%).
2) KONSTRUIRANJE UZDUŽNE ARMATURE

Pokrivanje dijagrama vlaþnih sila:

- Kod greda najmanje dvije šipke uzdužne armature iz polja mora se produžiti
preko ležajeva.

- Dužina uzdužne vlaþne armature odreÿuje se prema pomaknutom dijagramu

vlaþnih sila Fsd , na koji se dodaje duljina sidrenja lb,nettd:

Horizontalni pomak iznosi:

a1 = z (1- ctgD)/2 t0 – ako se proraþun popreþne armature provodi Normiranim

postupkom (pretpostavka z=0.9˜d)

a1 = z (ctgT - ctgD)/2 t0 – ako se proraþun popreþne armature provodi

prema postupku slobodnog odabira tlaþnih štapova
A) Armiranobetonska
greda na dva ležaja

Raspodjela armature u
gredi:
(I) varijanta s ravnim i
povinutim šipkama
Raspodjela armature u
gredi:
(II) varijanta s ravnim
šipkama
B) Armiranobetonska
kontinuirana greda

Raspodjela armature u
gredi:

(I) varijanta s ravnim i

povinutim šipkama

(II) varijanta s ravnim

šipkama
RAZMJEŠTAJ ARMATURE U POPREýNOM PRESJEKU GREDE

Postavljanje šipki u Grupiranje šipki u

redove (max. 3 u grupi). svežnjeve (2, 3 ili 4 šipke).
Raspored vlaþne armature u gornjoj zoni grede T-presjeka:
ARMIRANJE VISOKIH GREDA
ARMIRANJE GREDE RAZLIýITIH VISINA
NEKI DETALJI

A) DETALJI SIDRENJA UZDUŽNE ARMATURE NA LEŽAJIMA

B) DETALJI OSLANJANJA GREDA NA LEŽAJEVE I GREDE

(a) Oslanjanje grede na krajnje ležajeve

- U armiranobetonskoj gredi se stvara betonski luk, pa treba uzdužnom

armaturom, ili kosim sponama iza ležaja prihvatiti tlaþnu silu.
Usidrenje uzdužne armature kod visokih greda (2  l/h  8) optereüenih
velikim silama u blizini ležaja:
- Sva armatura ide do kraja ležaja i tu se sidri, a glavne kose
napone preuzimaju vertikalne spone.
(b) Oslanjanje grede na gredu

(b1) Indirektno oslanjanje greda jednakih visina

(b2) Indirektno oslanjanje greda razliþitih visina

Sva uzdužna armatura grede I prvedena je do toþke C i korektno usidrena,

a popreþne sile prihvaüaju se sponama. Optereüenje grede I sponama se
prenosi u gredu II.
(c) Direktno oslanjanje grede na uzdignuti ležaj

(c1) Rješenje s usidrenom horizontalnom glavnom armaturom u donjem pojasu i

vertikalnim sponama

Horizontalna komponenta tlaþne sile betonske tlaþne dijagonale prihvaüa se

glavnom armaturom u donjem pojasu. Oslabljeni dio grede iznad ležaja je
kratka konzola. Vertikalne spone prenose vertikalnu komponentu sile luka u
gornji pojas, a ona se onda preko tlaþne dijagonale prenosi na ležaj.
Horizontalnu komponentu preuzimaju horizontalne “U” spone kratke konzole.
(c2) Rješenje s usidrenjem glavne armature u gornji pojas

Glavnom uzdužnom armaturom se prihvaüa horizontalna i vertikalna

komponenta tlaþne sile (betonske tlaþne dijagonale).
C) DETALJ ARMIRANJA ZAŠTITNOG SLOJA (Potpovršinska armatura)

Postavljanje potpovršinske armature može biti potrebno da bi se izbjeglo

raspucavanje betona ili da bi se ograniþile pukotine. Predviÿa se kod greda
viših od 1 m.
Potpovršinska armatura treba biti od zavarenih mreža ili rebrastih šipki malih
promjera i treba se nalaziti izvan spona.
Površina presjeka potpovršinske armature u smjeru usporednom s vlaþnom
armaturom grede je As,l t 0,01Act,ext
Act,ext – površina presjeka betona naprezanog na vlak izvan spona
Razmaþnici i podmetaþi za armaturu i natege (osiguravaju projektiranu debljinu
zaštitnog sloja betona:
Armatura nosaþa
Oplata nosaþa
Predgotovljeni prednapeti T-nosaþ
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKI
STUPOVI
Stupovi su elementi nosive konstrukcije za koje vrijedi h  4˜b.

Oznake:
b = širina stranice presjeka stupa
h = duljina stranice presjeka stupa
l
l = visina stupa

1 1

Presjek 1-1 b
Odreÿivanje dimenzija stupa:
h
Najmanja dopuštena duljina stranice presjeka stupa iznosi:
20 cm (stupovi betonirani vertikalno na mjestu)
14 cm (horizontalno betonirani predgotovljeni stupovi)
25 cm (stupovi u seizmiþki aktivnim podruþjima)
ARMATURA STUPA

Uzdužna armatura (vertikalna):

Najmanja ploština presjeka ukupne uzdužne armature As,min:

1) As,min = 4 I 12;

* za okrugli stup je 6 I 12
* za poligonalni stup najmanje 1 šipka u svakom kutu
* kod pravokutnih popreþnih presjeka kod kojih je b d 40 cm i
h d b dovoljna je po 1 šipka u svakom kutu
2) As,min = 0.15 ˜ Nsd/fyd

gdje je:
- fyd = proraþunska granica popuštanja betonskog þelika
- Nsd = proraþunska uzdužna sila
- Ac = ukupna ploština presjeka betona

3) As,min = 0.003 ˜ Ac (As1,min = As2,min = 0.0015 ˜ b ˜ h)

Mjerodavna je najveüa vrijednost!

Najveüa ploština presjeka ukupne uzdužne armature As,max:

As,max = 0.04 ˜ Ac (As1,max = As2,max = 0.02 ˜ b ˜ h)

As,max = 0.08 ˜ Ac (u presjeku nastavljanja armature preklopom)
Popreþna armatura:

Promjer popreþne armature (spone, petlje ili zavojnice) treba biti najmanje 6 mm
ili Is,max/4 (mjerodavna je veüa vrijednost).

Promjer žica kod mreža koje se rabe kao spone treba biti najmanje 5 mm.
Popreþna armatura treba obuhvatiti uzdužnu armaturu i treba biti dovoljno
usidrena.

Od izvijanja se jednostrukom armaturom može osigurati najmanje do 5 šipki

uzdužne armature po jednom uglu. Ostala armatura se mora osigurati dodatnom
popreþnom armaturom koja se može ugraditi na najviše dvostrukom razmaku od
projektom predviÿene armature.
OBLICI SPONA:

Razmak (vertikalni) spona ew:

1) ew = 12 Is,min ( Is,min = najmanji promjer vertikalne armature stupa t12 mm)
2) ew d b
3) ew d 30 cm
4) ew d 10 cm; 15 cm; 20 cm (potres - za duktilnost: H; M; L).

Mjerodavna je najmanja vrijednost!

Navedeni razmaci ew moraju se umanjiti faktorom 0.6:

- u podruþjima neposredno iznad i ispod greda ili ploþa na visini jednakoj
veüoj izmjeri presjeka stupa
Primjeri armiranja stupova razliþitih popreþnih presjeka:
Armiranje stupova spiralnom armaturom:
Nastavak uzdužne armature stupova graÿevine s
meÿukatnom ab. ploþom:
Nastavak uzdužne armature stupova ab. okvira:
ARMIRANOBETONSKI
ZIDOVI
Zidovi su elementi nosive konstrukcije za koje vrijedi Lw ! 4˜bw.

Oznake:
Lw = duljina zida
bw = debljina zida

bw
Lw

Odreÿivanje dimenzija zida:

Najmanja dopuštena debljina zida (bw) iznosi:
- 10 cm
- 8 cm (predgotovljeni zidovi)
- 15 cm (zidovi u seizmiþki aktivnim podruþjima)
Vertikalna (uzdužna) armatura:

Najmanja ploština presjeka vertikalne (uzdužne) armature As,min:

As,min = 0.004 ˜ Ac (Ac = Lw˜ bw)

As1,min = As2,min = 0.002 ˜ Lw˜ bw - armatura uz svako lice zida

- Promjer vertikalne armature treba biti najmanje 8 mm (za rebrastu

armaturu) ili 5 mm (za mrežastu armaturu).
- Horizontalni razmak vertikalne armature ne smije biti veüi od 2 debljine zida
(2˜bw) ili 30 cm (za mostove 20 cm) - mjerodavna je manja vrijednost.

Najveüa ploština presjeka vertikalne (uzdužne) armature As,max:

As,max = 0.04 ˜ Ac
As1,max = As2,max = 0.02 ˜ Lw˜ bw - armatura uz svako lice zida
Horizontalna armatura:

- Promjer horizontalne armature treba biti najmanje Isv / 4.

- Ploština ove armature ne smije biti manja od 0.5 As,v.
- Maksimalni vertikalni razmak horizontalne armature je 30 cm (za mostove
20 cm).
Popreþna armatura:

- Kad ploština presjeka glavne vertikalne armature Asv premašuje 0.02 Ac

armatura se povezuje horizontalnim sponama (na 1m2 zida - 4 spone).
ARMIRANJE ZIDOVA

ARMATURA
PODRUMSKOG ZIDA
ARMATURA
ZIDA
GRAĈEVINE
(TRI ETAŽE)
DETALJ ARMIRANJA PRIKLJUýKA
ZID-PLOýA:
ARMATURA POTPORNOG ZIDA
ARMATURA ZIDA UMJETNOG TUNELA
IZVEDBA ZIDA UMJETNOG TUNELA
DETALJ IZVEDBE ZIDA UMJETNOG TUNELA
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

STROPOVI
- Stropne konstrukcije preuzimaju optereüenje svih struktura i sadržaja
graÿevine i predaju ih vertikalnoj konstrukciji.

- Stropne konstrukcije s obzirom na krutost u svojoj ravnini imaju kljuþnu

ulogu u nosivoj konstrukciji kao horizontalne dijafragme, te omoguüuju
raspodjelu horizontalnih djelovanja (vjetar, potres) na sve vertikalne nosive
elemente (zidove, stupove).

- Prema naþinu izvedbe razlikujemo:

* monolitne stropne konstrukcije,

* polumontažne stropne konstrukcije,
* montažne stropne konstrukcije.

- Prema strukturi razlikujemo:

* ploþaste stropne konstrukcije,

* rebraste stropne konstrukcije,
* mješovite stropne konstrukcije (kombinacija ploþa i greda).
1) PLOýA OJAýANA REBRIMA
- Stropovi od ploþa ojaþanih gredama (rebrima) nazivaju se rebrasti stropovi.

- Rabe se u zgradarstvu, industrijskim objektima.

- Za sve stropove potrebno je nastojati smanjiti stalno optereüenje do

minimuma. To se postiže smanjujuüi u prvom redu debljinu ploþe. Veüi
razmaci greda zahtijevaju deblje ploþe, pa se ponajprije izraþuna
maksimalni raspon ploþe pri njezinoj minimalnoj debljini za mjerodavnu
raþunsku kombinaciju optereüenja, a ako izraþunati maksimalni raspon
ploþe ne odgovara tlocrtu, mogu se mijenjati razmaci greda i poveüavati
debljina ploþe (minimalna debljina ploþe je 7 cm)
- U proraþunu rebrastog stropa ploþa stropa se proraþunava kao
kontinuirana, oslonjena na rebra.

- Rebra stropa proraþunavaju se kao gredni nosaþi T-presjeka.

- Ravni podgled rebrastog stropa (rabi se radi skrivanja lošeg izgleda

konstrukcije u nepravilnim tlocrtima) obješen je na strop. Pri manjim
razmacima rebara od 1 m, strop je obješen na rebra. Kod veüih razmaka
rebara od 1 m, podgled valja objesiti na ploþu (spušteni strop).
2) SITNOREBRASTI STROPOVI

- Za sve konstrukcije stalna je težnja smanjiti njihovu vlastitu težinu. Potrebna

debljina armiranobetonske ploþe je oko 1/35 raspona, a to kod veüih raspona
dovodi do debelih ploþa s odnosom q/g manjim od 0.2.

- Sitnorebrasti stropovi su se razvili iz nastojanja da se ostvare lakše i

ekonomiþnije stropne konstrukcije.

- Proraþunavaju se kao gredni nosaþi (T-presjek), pri þemu ploþa preuzima

tlaþna naprezanja.

- Sitnorebrasti stropovi mogu biti monolitni, polumontažni i montažni.

A) Monolitni sitnorebrasti stropovi

- Rade se vrlo racionalno uz višestruku uporabu (do 100 puta uz kvalitetno

održavanje) limene oplate. Limovi se tanko mažu tehniþkim vazelinom da
beton ne prianja uz oplatu i da se oþvrsli beton lakše odvaja. Može se rabiti i
drvena oplata, koju prije treba namoþiti mineralnim uljem radi višestruke
uporabe. Zbog lakšeg skidanja oplate rebra su obiþno trapeznog oblika.
- Dimenzije monolitnih sitnorebrastih stropova i armatura prikazane su na
slijedeüem crtežu:
- Proraþun sitnorebrastog stropa provodi se kao za T nosaþe, oblika T-
presjeka u polju i pravokutnog presjeka na ležaju. Za kontinuirane
sitnorebraste stropove može se pokazati potreba za poveüanjem širine
rebra u podruþju ležaja, što se postiže horizontalnim vutama.

- Sitnorebrasti stropovi raspona veüeg od 3 m moraju imati potreban broj

popreþnih rebara za ukruüenje (ugraÿuju se okomito na glavna-uzdužna
rebra):
3 m ” l ” 6 m - predvidjeti jedno rebro u sredini raspona
6 m ” l ” 9 m - predvidjeti dva rebra u treüinama raspona
9 m ” l ” 12 m - predvidjeti tri rebra za ukruüenje

- Ako sitnorebrasti strop ima više popreþnih rebara, ona s glavnim rebrima
þine roštilj, pa se tako i proraþunavaju.

- Rebra se redovito armiraju parnim brojem šipaka armature (2 ili 4), od kojih
se polovina povija blizu ležaja (zbog popreþnih sila), a druga su polovina
ravne šipke koje idu uzduž cijelog rebra. U rebro dolazi popreþna armatura
(spone) na razmaku d 25 cm, a najþešüe se oblikuje da može preuzeti i
negativne momente u ploþi.
- Ploþa sitnorebrastog stropa se ne proraþunava ako je Ȝ ” 50 cm.

- Ploþa stropa se najþešüe armira R mrežom, površine 0.1 % betonskog

presjeka ploþe, s nosivim smjerom okomito na rebra.

- Montažne šipke I6 dolaze jedna u rebro i jedna u ploþu izmeÿu rebara.

- Rebra za ukruüenje istog su presjeka kao i glavna rebra, a armiraju se ravnim

šipkama, jedna šipka u gornjoj i jedna u donjoj zoni. Presjek šipke u donjoj
zoni iznosi najmanje 2/3, a presjek šipke u gornjoj zoni najmanje 1/3 presjeka
armature za jedno glavno rebro.
B) Polumontažni sitnorebrasti stropovi

- Gredice se izraÿuju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na

gradilište. Na njih se postavljaju jahaþi od tvrde žice na koje se oslanja
svoÿena limena ploþa kao oplata za betonsku ploþu. Gredice moraju imati
dvostruku armaturu da se ne bi slomile pri transportu i postavljanju.

- Polupredgotovljeni rebrasti strop je prikazan na slijedeüem crtežu:

- Ostvaruje se znatna ušteda u gradivu (prvenstveno oplati) i radnoj snazi.

- Nešto je manja krutost u odnosu na monolitni sitnorebrasti strop.

- Monolitnost se nadoknaÿuje naknadnim istodobnim betoniranjem ploþa i

podvlaka na licu mjesta.

- Strop mora imati popreþna rebra za ukruüenje.

Veza ležajne armature gredica provodi se pomoüu petlje ili zavarivanjem

nastavaka:

a) Zavarivanje uzdužne armature b) Nastavljanje petljom

U našim krajevima je izveden niz stropova u razdoblju 60-ih i 70-ih godina 20.
stoljeüa poznatih pod nazivom “Isteg” stropovi.

Strop se sastoji od montažnih armiranobetonskih gredica i betonske ploþe

betonirane na licu mjesta.
Gredice se izraÿuju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na gradilište.
Na njih se postavljaju jahaþi od tanke žice na koje se oslanja svoÿena limena ploþa,
kao oplata za betonsku ploþu. Gredice moraju imati dvostruku armaturu da se ne bi
slomile pri transportu i montaži. Monolitnost se nadoknaÿuje naknadnim istodobnim
betoniranjem ploþe i podvlaka. Veza ležajne armature gredica provodi se pomoüu
petlje ili zavarivanjem nastavaka. Strop mora imati rebra za ukruüenje.
Proraþun stropa izvodi se kao i za monolitni sitnorebrasti strop, s tom razlikom što
se kontinuirani strop proraþunava za optereüenje vlastitom težinom gredica i ploþe
kao greda na dva ležaja.
C) Montažni sitnorebrasti strop od predgotovljenih elemenata

- Ima prednost pred polumontažnim stropom u moguünosti izradbe sastavnih

dijelova pod krovom, omoguüuje graÿenje za vrijeme kiše i smrzavice.

- Primjeri sitnorebrastih stropova od predgotovljenih elemenata prikazani su

na slijedeüim crtežima:

- Strop se sastoji od rebara koja imaju utore za ulaganje ab. ploþa. Nakon što
se ploþe polože, zaliju se reške izmeÿu njih i rebra rijetkim cementnim
mortom.

- Polumontažne i montažne stropove nije preporuþljivo izvoditi u seizmiþkim

podruþjima.
3) POLUMONTAŽNI STROPOVI SA ŠUPLJIM
TIJELIMA

- Stropovi sa šupljim tijelima se izvode prema razliþitim sustavima, koji

ovise o moguünostima tvornice.
- Izvode se s krutom gornjom ploþom ili bez nje. Zadatak ploþe je da primi
tlaþna naprezanja i poveže u cjelinu uzdužna rebra.
- Tlaþna ploþa se može izostaviti samo ako su gusto postavljena
popreþna rebra za ukrutu, koja üe povezivati montažna uzdužna rebra i
omoguüiti raspodjelu optereüenja na više rebara, te pridonijeti veüoj
krutosti stropa.
- Šuplja tijela mogu biti betonska ili opekarska, a mogu biti blokovi od
laganog, plino ili pjeno betona (siporex, ytong).
A) Strop od prednapetih gredica s ispunom od betonskih bloketa:

- Tipovi gredica razlikuju se vezano za klasu betona, visinu gredice i koliþinu

armature.

- Šuplji blokovi se montiraju na prethodno montirane predgotovljene

armiranobetonske ili prednapete gredice (rebra).

- Proizvoÿaþi nude prospekte s dijagramima pomoüu kojih se za uporabno

optereüenje i odabrani raspon odabire tip gredice.
B) Monta-sustav stropa:

- Stropnu konstrukciju þine nosive gredice sastavljene od armiranih opeka

izmeÿu kojih se betonira rebro, a iznad ploþa; nije potrebna oplata.

- Monta-opeka se proizvodi visine 8, 12, 16 i 20 cm, dužine 25 i 33 cm te

širine 20 i 25 cm.

- Tlaþna þvrstoüa opeke mora biti minimalno 20 N/mm2.

- Visina stropa izraÿuje se u ovim dimenzijama:

v + hf = h
12 + 1(2)(3)(4) = 13(14)(15)(16)
16 + 1(2)(3)(4) = 17(18)(19)(20)
20 + 1(2)(3)(4) = 21(22)(23)(24)

- U utore opeke ulaže se nosiva i montažna armatura, a zatim se ispunjavaju

cementnim mortom.

- Betonsko rebro i ploþa izvode se na licu mjesta.

- Strop se rabi u zgradarstvu za kontinuirano stalno i promjenljivo optereüenje,

a ne smije se postavljati ondje gdje je moguüe optereüenje vozilom,
strojevima ili koncentriranim teretima.

- Dobar je zvuþni i toplinski izolator.

4
16
12
- Gredice svijetlog raspona veüeg od 4.5 m moraju imati u sredini spojno
armiranobetonsko rebro þije su dimenzije i armatura prikazane na crtežu:

- Detalj oslanjanja stropa na zid prikazan je na slijedeüem crtežu:

C) Fert-sustav stropa:

- Sastoji se od nosivih gredica i ispune od šuplje opeke. Ciglarski uložak s

armaturom i betonom unutar ciglarskog elementa þini predgotovljeni dio
nosivih gredica.
- Primjena: meÿukatne i krovne ravne ploþe, kose krovne ploþe,
nadstrešnice, industrijski objekti.

- Visina stropa izvodi se u ovim dimenzijama:

v + hf = h
14 + 4 = 18 cm
16 + 4 = 20 cm
- Strop raspona veüeg od 4 m mora u sredini imati armirano rebro za
ukruüenje.
- Za vrijeme postavljanja gredica i betoniranja rebara i ploþe, strop se
podupire na razmaku od 1.5 m posredno preko podvlake. Podupore trebaju
nalijegati na þvrstu podlogu, te biti horizontalno ukruüene.

- Za raspone do 5 m gredici je u sredini potrebno dati nadvišenje L/300, a kod

raspona preko 5 m nadvišenje L/200 (L=duljina gredice).

- Ako se gredica izravno oslanja na zid, dužina nalijeganja ciglarskog uloška

treba iznositi najmanje 5 cm (zid/gredu treba prethodno izravnati)
- Ako se gredica izravno ne oslanja na zid ili gredu, potrebno je i na krajevima
izvesti podupore.
- Armatura na ležaju treba biti usidrena u dužini min 15 cm.

-
- Tlaþna ploþa se armira okomito na rebra (4 I6/m širine).
- Jednostavna i brza izvedba.
- Zahtijeva malo dodatne opreme i nije potrebna specijalizirana radna snaga.
- Koristi se za stambene zgrade i obiteljske kuüe.

- Strop se proraþunava kao puna armiranobetonska ploþa.

- Ovaj strop ima obilježje dobrog zvuþnog i toplinskog izolatora.

Strop sa pojedinaþnim i udvojenim gredicama
R-nosaþi Izraÿene FERT gredice

Presjek FERT stropa

Ciglarska ispuna
Izvedba monolitnog dijela stropa

- Izvedba monolitnog dijela stropa može zapoþeti nakon što struþna osoba utvrdi
da su podupore ispravno izvedene.
- Za izradu monolitnog dijela obiþno se koristi beton C 25/30, koji treba biti
ispravno ugraÿen, nabijen i njegovan.
- Prije ugradbe betona postaviti svu potrebnu armaturu (zavarena armaturna
mreža okomito na gredice, armatura rebra za ukrutu, te armatura konzolnih
ploþa i serklaža), koja treba biti nepomiþna za vrijeme betoniranja.
- Okomito na pravac pružanja gredica, 1 cm ispod vrha stropa, postaviti zavarene
armaturne mreže R-139 po cijeloj površini stropa.
- Rebro za ukrutu armirati sa po 2Ø8 u gornjoj i donjoj zoni (vilice Ø6/50 cm).
- Prije betoniranja podlogu treba oþistiti i dobro zasititi vodom.
- Otpuštanje podupora gredica u uobiþajenim uvjetima nakon 7 do 10 dana,
odnosno kad monolitni beton postigne najmanje 70% raþunske þvrstoüe.
Primjer proraþuna “Fert” stropa

Propisivanje potrebnih gredica za svako polje:

G3

G8

G1
 Ukupno eksploatacijsko optereüenje koje može nositi stropna konstrukcija visine 14+4=18 cm*
kada je sustava slobodno položene grede

q... (kN/m2) - ukupno eksploatacijsko optereüenje (s vlastitom masom stropa) koje konstrukcija može nositi
tip gredice
tip stropa

Lo... (m) - svijetli raspon izmeÿu zidova (greda)

2,0 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0 4,2 4,4 4,6 4,8 5,0 5,2 5,4 5,6 5,8 6,0

G1 11,60 9,75 8,31 7,16 5,84 5,48 4,86 4,33 3,89

G2 15,00 12,78 11,02 9,60 8,44 7,47 6,67 5,98 5,40 4,90 4,46 4,08

G3 9,88 8,75 7,81 7,01 6,33 5,74 5,23 4,78 4,39

G4 10,46 9,33 8,37 7,56 6,85 6,22 5,69 5,22 4,81 4,45

S1 G5 8,96 8,09 7,34 6,69 6,12 5,62 5,18 4,79 4,44

G6 9,09 8,24 7,51 6,87 6,31 5,82 5,38 4,99 4,64

G7 9,34 8,51 7,78 7,15 6,59 6,09 5,65 5,25 4,90 4,58

G8 8,69 7,98 7,36 6,80 6,31 5,86 5,47 5,11 4,78

G9 8,97 8,27 7,64 7,09 6,59 6,15 5,74 5,38

G10 8,45 7,84 7,29 6,79 6,35 5,95

S2 Nosivost konstrukcije S2 je za oko 60% veüa od S1 (na istom rasponu)

Postavljanje gredica s
odreÿivanjem meÿusobnog
razmaka gredica

Povezivanje armature – strop je

spreman za izvedbu tlaþne ploþe.
Izvoÿenje polumontažnih stropnih
konstrukcija
D) Bijeli strop (krov):
Patentirano u Hrvatskoj br. P970336A, autor: Prof. dr. Ante Mihanoviü

Bijeli strop je roštiljna lakobetonska ploþa debljine 15 cm i težine 130 kg/m2. Izvoÿenje
zapoþinje postavljanjem gredica (na razmaku 65 cm ili manje) i jednim redom Ytong
blokova na svakom kraju. Gredice su nadvišene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti
podupiranjem. Podupiranje se obavezno izvodi na rasponima veüim od 3.0 m. Potom se
postavljaju 4-6 lakobetonskih blokova (širina bloka 25 cm) a zatim popreþno rebro þiju
oplatu s donje strane þine ležajnice. Popreþno rebro se armira sa 2Ø8 RA na licu mjesta,
po jedna šipka u gornju i donju zonu. Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se
monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i popreþna rebra u koliþini od 10 l/m2.
Sitnozrni beton þini tucanik Ø 0-4 mm, cement i voda. Nakon 4 ili više sati gornja površina
konstrukcije prelije se rijetkim tankoslojnim mortom sastavljenim od 50% Ytong morta i
50% cementa. Dovoljno je zaravnavanje metlom. Tankoslojni mort se ne smije polijevati.
Dvadeset þetiri sata nakon postavljanja morta mogu se ukloniti potpore.
Isti je postupak kod izrade krovnih ploþa. Sigurnosti radi tankoslojni mort se može djelomice ili
u cijelosti ponoviti. Kod krovova se na suhi tankoslojni mort postavlja hidroizolacija (elastiþna)
koja nije parna brana, potom slijedi jednostruko ili dvostruko letvanje. Izmeÿu letava se zavisno
o klimatskoj zoni postavlja polistiren debljine 2 cm ili više. Uþvršüivanje letava obavlja se
þeliþnim þavlima u beton gredica i popreþna rebara i/ili pocinþanim þavlima u Ytong blokove i/ili
tiplovanim vijcima.
Za posebne sluþajeve izvoÿenja stubišta, otvora, spajanja gredica u dva smjera, jako
optereüene ploþe ili velikih raspona i uporabe povišenog bijelog stropa konzultirati proizvoÿaþe
konstrukcije. Proizvoÿaþ isporuþuje gredice, ležajnice, blokove i tankoslojni mort. Obrada
k t k ij d j t ši (1) l t b t d l j ili (2) i ij
 BIJELI STROP – OSNOVNI TIP BIJELI STROP – POVIŠENI

Dimenzioniranje Bijelog stropa je praktiþki isto kao i Fert stropa. U donjoj tablici prikazano je
ukupno slomno - raþunsko optereüenje koje može nositi stropna konstrukcija kada je sustava
slobodno položene grede. Udvojene gredice mogu prenijeti dvostruko veüe optereüenje.
E) Sivi strop:
Patentirano u Hrvatskoj br.
P990191A, autor: Prof. dr.
Ante Mihanoviü

Sivi strop je armirano

betonska ploþa debljine 15
cm sa šupljinama, roštiljnog
tipa nosivosti. Izvoÿenje
zapoþinje postavljanjem
gredica (na razmaku 68 ili 20
cm) i jednim redom blokova
na svakom kraju. Gredice su
nadvišene, a po potrebi se
mogu dodatno nadvisiti
podupiranjem, koje se izvodi
na rasponima veüim od 3.0 m.

Potom se postavlja jedna po jedna kadica (donji dio bloka) te na nju poklopnica (gornji dio
bloka). Popreþna rebra se izvode na razmaku cjelobrojnih blokova 4-6, širina bloka 25 cm.
Oplatu s donje strane þine mu ležajnice, a boþno dvije boþnice. Popreþno rebro se armira sa
2Ø8 ili 2Ø10 RA na licu mjesta, po jedna šipka u gornju i donju zonu. Nakon postavljanja
vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i popreþna rebra.
Spojevi blokova (i po želji površina bloka) preliju se cementnim mlijekom uz dodatak
I dimenzioniranje Sivog stropa
je praktiþki isto kao i Fert te
Bijelog stropa. U donjoj tablici
prikazano je ukupno slomno -
raþunsko optereüenje koje
može nositi stropna
konstrukcija kada je sustava
slobodno položene grede.
4) PUNE I ŠUPLJE ARMIRANOBETONSKE PLOýE

A) Pune armiranobetonske ploþe

- Vrlo þesto se primjenjuju kao stropne konstrukcije.

- Visina ploþe h = 10 - 25 cm.

- Ovisno o odnosu raspona lx i ly i ležajnim uvjetima mogu prenositi

optereüenje u jednom ili dva meÿusobno okomita smjera.
- Ako je omoguüeno dispozicijom pune ploþe treba nastojati projektirati kao
nosive u dva ortogonalna smjera.

- Naþin proraþuna:

* proraþun prema tablicama raznih autora – racionalno, osobito ako je

pravilna tlocrtna dispozicija, modularni rasponi visokogradnje,
regularni rubni uvjeti, jednolika optereüenja

* proraþun primjenom raþunalnih programa – temelji se na primjeni

razliþitih programa uglavnom na bazi MKE; ploþe se modeliraju
mrežom konaþnih elemenata, može se modelirati nestandardna
struktura, nepravilna dispozicija, promjenljivi rubni uvjeti, toþkasti
oslonci, toþkasta optereüenja, otvori, promjenljiva debljina i sl.

- Izvode se monolitno na licu mjesta ili polumontažno (omnia ploþe).

B) Polumontažni strop sustava “Omnia”

- Strop se sastoji od montažne ploþe debljine min 4 cm, armirane mrežastom

armaturom i dodatnog betona debljine prema proraþunu.

- Ovi stropovi se tretiraju kao linijske ploþe koje nose pretežno u jednom
pravcu, a rjeÿe kao ortotropne ploþe kada se aktivira i drugi smjer. Po
potrebi je moguüe postaviti armaturu i okomito na omnia ploþu, te dobiti
ploþu nosivu u dva smjera (razliþite statiþke visine u svakom smjeru).

- Stop se izvodi na naþin da se predgotovljeni elementi ploþa debljine 4-5 cm,

armirani mrežastom armaturom i odgovarajuüim rešetkastim nosaþima
(popreþna armatura za sprezanje montažnog i naknadno betoniranog dijela
ploþe) montiraju uz podupiranje, te se ugraÿuje armatura na spojevima
ploþa i betonira se ploþa do pune visine (prema statiþkom proraþunu).

- Proraþunava se kao puna armiranobetonska ploþa.

- Predgotovljeni dio ploþe za vrijeme graÿenja te najmanje 14 dana poslije

betoniranja mora se držati poduprt na razmaku prema statiþkom proraþunu.
 - Popreþni presjek i armatura “Omnia”-stropa:

Naknadno saliveni beton

mreža na spoju mreža u gornjoj zoni R-nosac
(po potrebi)

h-ho
h
ho
O O
mreža u Omnia ploci Montažna Omnia ploca
širina Omnia ploce - prema mogucnostima vibro stola
”Omnia” – strop (predgotovljeni element)
C) Šuplje armiranobetonske ploþe

- Kod ploþastih konstrukcija veüih raspona (potrebna veüa visina stropa)

naprezanih savijanjem, pretežiti dio stalnog optereüenja odnosi se na vlastitu
težinu, pa svako njezino smanjenje vodi do ekonomiþnijih konstrukcija. Jedan
od naþina smanjenja težine ploþe je ostavljanje kružnih, eliptiþnih ili
pravokutnih šupljina (umetnu se cijevi od plastike ili vodootpornog kartona).
- Najmanja visina šuplje ploþe je 24 cm.
- Razmak izmeÿu šupljina odabire se prema dimenzijama i veliþini glavnih kosih
napona (dimenzioniranje na popreþnu silu), ali ne manji od 6 cm.

- S obzirom na naþin armiranja mogu biti nosive u jednom ili dva smjera.

c1)Ploþe nosive u jednom smjeru (l = 5 - 12 m)

- Najmanja visina ploþe je 24 cm (cijevi ĭ14 cm).

- Razmak izmeÿu cijevi odabire se ovisno o njihovim dimenzijama i veliþini
glavnih kosih napona, ali ne smije biti manji od 6 cm.
- Za veüa optereüenja i raspone ugraÿuje se jedno ili više popreþnih rebara
širine od 10 do 15 cm.

- Ploþe preko jednog ili više polja raþunaju se kao pune, ne uzimajuüi u obzir
oslabljenje tlaþne zone otvorom.
- Popreþni presjek i armatura šuplje ploþe prikazani su na slijedeüem crtežu:

h
h
c2) Ploþe nosive u dva smjera

- Ove ploþe su ekonomiþne kad su rasponi lx i ly veüi od 8 m.

- Za proraþun je potrebno poznavati:

- krutost ploþe na savijanje u smjeru cijevi i okomito na cijevi

- torzijsku krutost ploþe

- Popreþni presjek i armatura ploþe nosive u dva smjera prikazani su na

slijedeüem crtežu:
- Šupljine su u smjeru kraüeg raspona.

- Okomito na otvore formira se okvirno djelovanje pa su kose spone

proraþunski i konstrukcijski potrebne.

- Za izradbu šupljih ploþa rabe se cijevi od plastike ili kartonske cijevi, koje
imaju nisku cijenu, a moraju zadovoljavati osnovne zahtjeve:
- da imaju dovoljan moment otpora
- da su otporne prema vlazi
- da ne utjeþu štetno na beton (upijanje vlage).
5) KASETIRANI STROPOVI

- Kasetirani strop formira se dijeljenjem površine stropa na kvadratna ili

pravokutna polja s vidljivim rebrima. To je ploþa preko mnogo križno
postavljenih rebara koja þine roštilj.

- Nosaþi koji dijele strop na kasete mogu biti paralelni s njegovim stranicama
ili pod kutom (obiþno 45°).

Shema kasetiranog stropa

- Visina rebara kasetiranih stropova uzima se obiþno jednakom u oba pravca.

- Ovi stropovi izraÿuju se kao monolitne i kao montažne konstrukcije.

- Ploþe unutar rebara, oslonjene po rubovima, jesu sustav kontinuiranih ploþa

nosivih u dva okomita smjera.

- Rebra kasetiranog stropa koja þine roštilj proraþunavaju se po teoriji štapnih

sustava.

- Iz estetskih razloga þesto se rabe za dvorane, predvorja i sliþne prostorije.

6) GLJIVASTI STROPOVI

- Ravne ploþe konstantne visine mjestimiþno poduprte pravilno rasporeÿenim

stupovima.

- Visina ploþe: h t 1/30 veüeg razmaka stupova t 15 cm.

- Dimenzije stupova: ds t 1/20 razmaka stupova t 1/15 katne visine t 30 cm.

- Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladišta, spremnici i uopüe

graÿevine bez razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.
7) STROPOVI ZA VEûE RASPONE I OPTEREûENJA

A) Prednapete pune ploþe (l = 7-12 m)

B) Prednapete gljivaste ploþe (l = 7-15 m)

Prednosti prednapetih stropova: povoljnije što se tiþe

problema glavnih vlaþnih napona (probijanje); brža izvedba
(otpuštanje oplate nakon tri dana); povoljnije stanje
uporabljivosti (pukotine, progibi); poveüana trajnost; manja
težina u odnosu na klasiþne armiranobetonske stropove.
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

STUBIŠTA
- Stubište je nužan i važan dio zgrade koji povezuje etaže. Služi za kretanje
ljudi, za dopremanje opreme i materijala, te za evakuaciju ljudi u sluþaju
požara ili potresa.

- Nosivi elementi stubišta su stubišni krakovi sa stubama i podesti, a ograda

ima zadaüu osiguranja.

Stubišta se dijele prema:

- mjestu uporabe (unutarnja, vanjska…),
- materijalu (armiranobetonska, þeliþna, drvena…),
- geometrijskom obliku (ravna, zakrivljena, sa ili bez podesta, s jednim ili više
krakova …),
- nosivom sustavu (s nosivim stubama, s gredama i ploþom, s ploþom kao
glavnim nosaþem, zakrivljena…).
VRSTE STUBIŠTA PREMA NOSIVOM SUSTAVU:

a) Stubišta s nosivim stubama

a1) Stubište s pojedinaþno nosivim stubama:

Svaka stuba predstavlja jedan nosaþ te se tako proraþunava.

a2) Stubište s povezanim nosivim stubama:

Stube se proraþunavaju na 1 m ako nose u popreþnom smjeru.

Stubišta moraju imati potrebnu nosivost i za sluþaj djelovanja snažnog

potresa kako bi se omoguüilo spašavanje ljudi.

U seizmiþki aktivnim podruþjima ne smiju se graditi konzolna stubišta (stube

pri potresu pucaju na mjestu uklještenja i lome se).
b) Stubišta s gredama i ploþama

Popreþni presjeci stubišnih nosaþa:

b1) Ravni nosaþi:

Nose u uzdužnom
smjeru kao ploþa
sa/bez rebara.

mr. sc. V. Herak-Maroviü, 2006/07 5

b2) Zakrivljeni nosaþi:

Sustav se neovisno o obliku tretira kao prostorni na oba kraja potpuno ili djelomiþno upet.
c) Ploþa kao glavni nosaþ stubišta

c1) Jednokraka ravna stubišta:

- ravna stubišta s podestima:

- ravna jednokraka stubišta:

 - ravna jednokraka ploþasta stubišta:

Glavni nosaþ je ploþa (u odreÿenim sluþajevima se može tretirati kao greda)

oslonjena na dva ležaja.
c2) Dvokraka ravna stubišta:
- vanjsko oslanjanje:

- unutarnje oslanjanje:

- kombinirano oslanjanje:

9
c3) Stubišta s krakovima (dva, tri ili þetiri kraka) pod 90q:
Detalji oslanjanja stubišnih ploþa:
d) Zakrivljena stubišta

d1) Spiralno stubište (naokolo poduprto):

- izvana poduprto - iznutra poduprto

Stubište se proraþunava prema membranskoj teoriji (optereüenje uzrokuje

normalne i posmiþne sile, a mali dio se preuzima savijanjem). Sve
optereüenje se prenosi na zid.
d2) Prostorna stubišta (oslonjena u visini etaža):

- kružno spiralno stubište - kružno s dva ravna kraka

- slobodna podestna stubišta

Statiþki neodreÿeni sustavi, najþešüe se proraþunava s numeriþkim modelom

pomoüu MKE. 13
ARMIRANJE STUBIŠTA:

a) Armatura popreþno nosivog stubišta

b) Armatura uzdužno nosivog stubišta
c) Armiranje ploþastog stubišta s podestima (voÿenje armature u þvorovima)
d) ývor ploþe stubišta (detalj armiranja s petljama i dodatnom kosom šipkom)
 ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKI TEMELJI
FUNKCIJA TEMELJA

- Trebaju biti projektirani tako da prenesu vertikalno i horizontalno

optereüenje jednostavno i sigurno u tlo.

OBLIKOVANJE TEMELJA

- Oblik temelja zavisi o vrsti konstrukcije, veliþini i prirodi optereüenja

(centriþni tlak, moment savijanja oko jedne osi, moment savijanja oko
dvije osi), geoloških i hidrogeoloških uvjeta gradilišta (kvaliteta tla,
dubina nosivih slojeva).

- Bitno je da se projektirani temelji mogu brzo i jednostavno izvesti radi

otežanih radnih uvjeta.

TIPOVI TEMELJA:

- TEMELJI SAMCI
- TRAKASTI TEMELJI
- TEMELJNE PLOýE
TEMELJI SAMCI

- Temelji samci se predviÿaju za temeljenje stupova.

- Oblici temelja samaca: ploþasti, piramidalni, stepenasti, stepenasto piramidalni
NEKE KARAKTERISTIKE:

- Ploþasti oblik temelja – najjednostavnija izvedba

- Piramidalni oblik temelja - zahtijeva manje armature, ali je složenija izvedba
(potrebna gornja oplata).
- Stepenasti oblik temelja – za temelje veüe visine; broj stepenica ovisi o
ukupnoj visini temelja.
- Stepenasto-piramidalni oblik temelja – najzahtjevnija izvedba, za temelje velike
visine

ODABIR OBLIKA TEMELJA S OBZIROM NA VRSTU OPTEREûENJA

(centriþni tlak, moment savijanja oko jedne osi, moment savijanja oko dvije osi):

- ako je temelj centriþno optereüen treba (ako je moguüe zbog situacije na

terenu) predvidjeti kvadratni oblik,
- za ekscentriþno optereüenje projektira se pravokutni oblik,
- u sluþajevima izrazitog ekscentriþnog optereüenja rade se nesimetriþni temelji.

- Raspodjela napona na temeljnoj plohi zavisi od krutosti temelja, karakteristika

materijala temelja te od svojstava tla.
Ekstremni primjeri raspodjele napona na temeljnoj plohi za:

a) krute temelje

b) temelje male krutosti

- U praktiþnim proraþunima
najþešüe se pretpostavlja
da je temelj velike krutosti i
da je napon na temeljnoj
plohi jednoliko rasporeÿen
(ps).
Kako odabrati dimenzije temelja?

- Ukupnu visinu temelja treba odrediti iz uvjeta nosivosti i kontrole da ne doÿe

do proboja stupa kroz plohu temelja, a minimalna dubina temelja je 1.0 m
od kote terena, što je uvjetovano smrzavanjem tla na manjim dubinama.

- Iz uvjeta da tlaþni napon na temeljnoj plohi bude u granicama dopuštenog,

ili iz uvjeta nosivosti ili deformabilnosti, dobiva se potrebna površina temelja.

- Duboki nearmirani temelj:

Rasprostiranje pritiska ispod stupa raþuna se prema izrazu:
h 120
tgD p
b, f ck

gdje je:
fck - karakteristiþna þvrstoüa betona
p - prosjeþni tlaþni napon na temeljnoj plohi

Iz gornjeg izraza slijedi:

d
b' d
120
p
f ck

TEMELJ C 16/20
p (MPa) 0.05 0.1 0.2 0.5 1.0
b'/h 1.80 1.30 0.94 0.58 0.42

TEMELJ C 25/30
p (MPa) 0.05 0.1 0.2 0.5 1.0
b'/h 2.20 1.60 1.12 0.70 0.50
PRORAýUN I ARMIRANJE TEMELJA SAMACA

- Temelji samci mogu biti: armirani i nearmirani.

- Temelje nije potrebno armirati (u praksi se svi temelji najþešüe armiraju) ako
je temeljna stopa unutar površine na koju se rasprostire pritisak stupa, kao
na slijedeüem crtežu:

Duboki nearmirani temelj

- Ako je širina temelja veüa od širine rasprostiranja optereüenja, temelje treba
armirati, što je prikazano na slijedeüem crtežu:

Plitki armiranobetonski temelj

POSTUPCI DIMENZIONIRANJA TEMELJA

A) Primjer plitkog armiranobetonskog ploþastog temelja:

Dio temelja u širini stupa uzima se kao sakriveni nosaþ, pa se moment na

temelj dobiva kao kod konzolne ploþe (za reaktivno optereüenje tla raþuna
se moment za 1.0 m širine ili za cijelu širinu temelja ''b'‘).
 Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno optereüenje tla izazvano optereüenjem
stupa silom N proraþuna se po izrazu:
N
p
b2
a potom se raþuna moment savijanja koji djeluje na lice stupa:
2
1§ba·
MI M II p ¨ ¸
2© 2 ¹
- Moment savijanja proraþunat po ovom postupku daje nešto veüu vrijednost
od momenta proraþunatoga po toþnom postupku. Naime, optereüenje na
šrafiranom dijelu temelja uraþunato je dva puta (za svaki smjer posebno).

- Armatura temelja približno se proraþunava prema izrazu:

M Sd
As1x As1 y
0.9 ˜ d ˜ f yd
gdje je:
MSd - raþunski moment savijanja (u presjeku I-I / II-II)
fyd - raþunska granica popuštanja
- Nadalje je potrebno izvršiti kontrolu proboja:

* ako je zadovoljen uvjet VSd ” VRd1 temelj neüe trebati dodatno

armirati protiv proboja
* ako je VSd ! VRd1 proraþunava se i postavlja u temelj popreþna
armatura za preuzimanje glavnih vlaþnih napona (kose šipke ili spone):

gdje je:
VSd - raþunska popreþna sila
VRd1 - raþunska nosivost na popreþne sile
B) Primjer plitkog armiranobetonskog piramidalnog temelja:

Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno optereüenje tla izazvano optereüenjem

stupa silom N proraþuna se po izrazu:
N
p
b2
a potom se raþuna moment savijanja koji djeluje na lice stupa:

Mx My p  2 A1e1  A2 e2 
Ako se uvrste vrijednosti za:

§ba· 1
2 2§ba·
A1 ¨ ¸ e1 ¨ ¸
© 2 ¹ 2 3© 2 ¹

§ba· 1§ba·
A2 ¨ ¸a e2 ¨ ¸
© 2 ¹ 2© 2 ¹

dobiva se:
N 2
Mx My 2
b  a  2b  a 
24b

- Ovaj postupak proraþuna u odnosu na toþan postupak daje nešto manji

moment savijanja.
- Armatura se proraþunava prema slijedeüim izrazima:

M Sd
As1x As1 y
] ˜ d ˜ f yd

gdje je:
MSd - raþunski moment savijanja (u presjeku I-I ili II-II)
fyd - raþunska granica popuštanja
ȗ – koeficijent kraka unutarnjih sila
(Koeficijent kraka unutarnjih sila ȗ može se naüi u
tablicama ili uzeti da je približno 0.8 - 0.9).

- Proraþunatu armaturu treba postaviti gušüe u podruþju stupa na širini b/3.

ARMIRANJE TEMELJA SAMCA

Armiranje simetriþnog temelja Armiranje nesimetriþnog temelja

- Temelji se mogu armirati s križno položenim šipkama I10 mm, ali ga treba
nastojati armirati zavarenim mrežama (ako nisu temelji dinamiþki
optereüenih konstrukcija).

- Veza temelja sa stupom ostvaruje se pomoüu armature u obliku sidara.

Profil, broj i raspored sidara odgovara armaturi stupa na spoju s temeljem.
ARMIRANJE SPOJA STUP - TEMELJ

- U temelj se trebaju ugraditi sidra, koja moraju imati istu površinu kao i armatura
stupa na spoju s temeljem.
- Sidra stupa treba saviti u temeljnu ploþu prema suprotnoj strani.
- Duljina preklopa šipki = duljini nastavka armature.
- Na mjestu preklopa armature progušüuju se spone na 0.6 sw
- Kada stup ima veliku površinu armature te kada je manje visine, može se
armatura iz temelja, bez prekida, voditi do vrha stupa.
- Kod malih posmiþnih naprezanja treba temelj armirati samo ravnim šipkama 17
dostatno usidrenim, odnosno sa zavarenim mrežama.
Simetriþni temelj Nesimetriþni temelj
- Kada je pritisak temelja samaca na tlo velik, odnosno kada je potrebna velika
ležajna površina pojedinaþnog temelja, temelji samci se povezuju temeljnim
trakama / gredama u jednom ili oba glavna smjera.

- Povezivanjem temelja samaca veznim gredama sprjeþava se horizontalno

razmicanje pojedinih temelja, te se omoguüuje jednolika raspodjela
horizontalnih sila (n. pr. sila vjetra i potresa) na sve temelje samce tj.
omoguüuje se zajedniþko djelovanje.

- Ako razmak stupova nije jednak u oba smjera, temeljne trake se predviÿaju u
jednom smjeru, a u drugom (okomitom) smjeru temelji se meÿusobno
povezuju gredama.
TEMELJI SAMCI POVEZANI GREDAMA

(a) grede male krutosti na savijanje (prihvaüaju uglavnom aksijalne sile)

(b) krute grede (prihvaüaju aksijalne sile i momente savijanja)

mr. sc. V. Herak-Maroviü, 2006/07 20

 TRAKASTI TEMELJI
- Trakasti temelji se izvode ispod niza stupova ili zidova, te kada je pritisak na
temeljno tlo ispod temelja samaca velik.

- Temeljne trake služe i kao ležajevi fasadnih i pregradnih zidova te sprjeþavaju

horizontalno razmicanje pojedinih temelja i ukruüuju ih.

21
- Temeljne trake u dva glavna smjera:
PRORAýUN TRAKASTIH TEMELJA

- U uzdužnom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosaþ na savijanje

pod djelovanjem koncentriranih sila od stupova i od raspodijeljenih reaktivnih
napona na temeljnoj plohi.

- Visina temelja odabire se iz uvjeta osiguranja dovoljne krutosti trakastog

temelja. Krutost protiv savijanja trakastog temelja i cijele konstrukcije nad
temeljem mora biti tolika da ne nastane koncentracija napona ispod stupova i
da nejednoliko slijeganje ne bude veüe od 1/1000 dijela razmaka osi stupova.

- Proraþun se provodi na slijedeüi naþin: pretpostavi se krutost temelja; odrede

se naponi u tlu za rezultantno vanjsko optereüenje, a uz jednoliko naprezanje
temeljnog tla; za poznato vanjsko djelovanje proraþunaju se unutarnje sile (M i
V) kao na štapnom sustavu; izvrši se dimenzioniranje nosaþa na savijanje i
popreþnu silu. 23
- Proraþun trakastih temelja þesto se provodi kao proraþun nosaþa na elastiþnoj
podlozi. Temeljno tlo se zamijeni gusto rasporeÿenim diskretnim oprugama
(elastiþni ležajevi) þije krutosti su ekvivalentne krutostima zamijenjenih dionica
temeljnog tla širine ǻb i dužine ǻl, što je prikazano na crtežu:

Proraþunski model

- Prednost ove metode je što se proraþun može obaviti elektroniþkim raþunalom

sa standardnim programima za štapne i površinske sustave. Sustav mora biti
horizontalno pridržan radi stabilnosti. 24
- Za toþniji proraþun treba uzeti u obzir i dio tla ispod temelja. Numeriþkim
postupkom kao što je MKE, tlo se modelira kao elastiþni poluprostor. Dio se tla
podijeli na elemente u obliku paralelopipeda do potrebne dubine gdje se može
smatrati da su rubni uvjeti izjednaþeni. Dio tla, temelji i konstrukcija ulaze u
proraþunsku analizu kao cjelina. Mogu se koristiti ravninski (2D) modeli ili
prostorni (3D) modeli.

Ravninski model

25
POPREýNI PRESJECI TRAKASTIH TEMELJA:
ARMIRANJE TRAKASTIH TEMELJA

- Armiraju se po principima koji vrijede za kontinuirane nosaþe:

1) Armiranje trakastog temelja ispod dva stupa:

2) Armiranje trakastog temelja ispod više stupova (srednje polje):

- Donja uzdužna armatura rasporeÿuje se po cijeloj širini temelja, s tim što su

2/3 armature u granicama širine rebra. 27
TEMELJNE PLOýE

- Kad se ispod cijele graÿevine temelji samci ili trakasti temelji nalaze blizu
jedan drugome, radi se temeljna ploþa.

- Na temeljnim ploþama se temelje visoki objekti te oni s velikim optereüenjem

(industrijski objekti kao na pr. skladišta), ili ako je tlo male nosivosti.

- Tipovi armiranobetonskih temeljnih ploþa: pune, rebraste, šuplje, sanduþaste:

- Izbor tipa temeljne ploþe zavisi od konstrukcijske sheme graÿevine koja se
temelji, veliþine i rasporeda optereüenja u tlocrtu i od nosivosti i deformabilnosti
tla.

- Puna temeljna ploþa je s gledišta izvedbe i proraþuna najjednostavnija, ali je

nešto veüi utrošak gradiva. Preporuþuje se debljina ploþe 1/6 razmaka
stupova.

- Rebrasta temeljna ploþa je za veüe razmake stupova i veüe optereüenje po

stupu. Debljina ploþe je 1/10 - 1/8 razmaka stupova, a rebra su u osima
stupova.

- Šuplji sanduþasti temelji imaju najveüu krutost, ali oni zahtijevaju velik
utrošak gradiva, a i složeni su za izvedbu.
PRORAýUN TEMELJNE PLOýE

- Temeljna ploþa se u proraþunu tretira kao površinski nosaþ (vrlo kruta u

horizontalnoj ravnini), ili se dijeljenjem u uzdužne i popreþne trake paralelne
s osima stupova, aproksimira štapnim sustavom.

- Prema približnom postupku temeljno se tlo zamjenjuje gusto rasporeÿenim

diskretnim oprugama na razmacima l i b. Krutost vertikalnog stupiüa
zglobno spojenoga na svojim krajevima (elastiþna opruga), ekvivalentna je
krutosti pravokutne dionice temeljnog tla širine b i dužine l.

- Detaljniji proraþun pomoüu proraþunskog modela temeljne ploþe kao

prostornog sustava treba se koristiti elektroniþko raþunalo sa programima
za štapne i površinske nosaþe, kao na slici:
Proraþunski model
- Još toþnije ponašanje cijele
konstrukcije üemo dobiti ako
zajedniþki promatramo ploþu i
temeljno tlo, kao prostorni model
pomoüu MKE.
Vrlo su ''skupi'' pa se ne rabe
þesto u inženjerskoj praksi (a).

- Za detaljnije analize potrebno je

promatrati konstrukciju, temelj i
temeljno tlo kao jedinstveni
sustav.
Moguüe su linearne i nelinearne
analize konstrukcije i tla, uz
ukljuþivanje geometrijske
nelinearnosti (b).
 ARMIRANJE TEMELJNE PLOýE

- Temeljne ploþe se armiraju po principima armiranja ploþa nosivih u dva smjera

optereüenih kontinuiranim optereüenjem.

- Preporuþuje ih se armirati u gornjoj i donjoj zoni (prihvaüaju se momenti

savijanja izazvani reaktivnim pritiskom tla, temperaturnim razlikama i
nejednolikim skupljanjem).

- Najþešüe se armiraju sa zavarenim mrežama.

Izvedba temeljenja na pilotima mosta preko Žrnovnice
Temelj rasvjetnog stupa
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

OKVIRNE KONSTRUKCIJE
 OPûENITO

- Okvirne konstrukcije se danas vrlo þesto susreüu kao elementi

armiranobetonskih objekata.

- TIPOVI OKVIRA: - ravninski i prostorni okviri

- okviri s jednim poljem i više polja,
- jednoetažni i višeetažni okviri.

- U praksi razlikujemo:
* þiste okvirne konstrukcije,
* glavni nosivi sustav konstrukcije þine okviri i zidovi.
Ravninski okviri

Prostorni okviri
- Okvirne konstrukcije omoguüavaju prijenos vertikalnog i horizontalnog
djelovanja na graÿevinu.

- Okviri se sastoje od greda i stupova:

* stupovi mogu na krajevima biti za grede kruto vezani (povoljnije za
velike promjene temperature i za kratke stupove), odnosno zglobno
vezani;
* stupovi mogu biti zglobno vezani za temelje (omoguüuje lakše
temelje), odnosno kruto vezani.

- Za odabir tipa spoja stupa s temeljem znaþajna je i vrsta tla. Za lošija tla
(oþekuju se veüa diferencijalna slijeganja) zglobni je spoj povoljniji jer se
pomicanje tla jaþe odražava na upete okvire. Statiþki odreÿena okvirna
konstrukcija je manje osjetljiva na slijeganje oslonaca od statiþki
neodreÿene.
STATIýKI SUSTAVI OKVIRA
PRORAýUN OKVIRA

- Proraþunska shema okvirne konstrukcije mora što vjernije odražavati stvarno

ponašanje konstrukcije.

- Okvirna se konstrukcija proraþunava u tri faze:

* orijentacijsko usvajanje presjeka elemenata radi odreÿivanja vlastite
težine;
* približni proraþun konstrukcije kako bi se dobile dimenzije presjeka,
odnosna krutost elemenata za toþan proraþun;
* definitivni statiþki proraþun konstrukcije na temelju kojega se
dimenzioniraju elementi i konstruira armatura.
Orijentacijske dimenzije su:

1) GREDE: visina grede: h/l = 1/10 - 1/12 (za jedno polje okvira)
h/l = 1/12 - 1/16 (za više polja okvira)

širina grede: bg = 1/3 - 1/2 h

2) STUPOVI: - za jednoetažne okvire: visina stupa: 0.5-0.6 hg

širina stupa: bg

- za višeetažne okvire (dimenzije stupova odrediti približno za

centriþno optereüenje, a dimenzije greda zadržati kao kod
jednoetažnih okvira)

Grede okvirnih konstrukcija vezane su s ploþom i zajedno þine T-presjek

koji treba unijeti u proraþun krutosti grede (uzeti u obzir sudjelujuüe širine
T-presjeka ili ī-presjeka).
- Prilikom proraþuna i dimenzioniranja karakteristiþnih presjeka elemenata
okvira, koriste se najnepovoljnije kombinacije djelovanja.

- Na pr.: Kad djeluju moment savijanja i uzdužna sila, kombinacije za

dimenzioniranje elemenata okvira su slijedeüe:

1. Maksimalni moment savijanja Mmax odgovarajuüa uzdužna sila N i

popreþna sila V
2. Maksimalna uzdužna sila Nmax odgovarajuüi moment savijanja M i
popreþna sila V
3. Maksimalna popreþna sila Vmax odgovarajuüi moment savijanja M i
uzdužna sila N

- Za proraþun unutarnjih sila okvira može poslužiti elektroniþko raþunalo i

gotovi programi za proraþun štapnih sustava, kao što su STRESS, SPAN,
STRUDL, SAP, ASPHALATOS, FEAT i drugi.

- Pri proraþunu jednostavnijih okvira mogu se rabiti gotove tablice (izrazi za

M, N, V), tj. proraþun se provodi po poznatim metodama statike štapnih
sustava.

- Važan zadatak konstruktora je projektiranje duktilnih okvirnih konstrukcija

koji bi u graniþnom stanju ravnoteže imali što veüi broj plastiþnih zglobova.
Utjecaj polaznih pretpostavki na konaþni rezultat proraþuna:

- Pri proraþunu krutosti elemenata okvira obiþno se zanemaruje utjecaj

armature, kao i promjena odnosa krutosti greda i stupova prelaskom iz
naponskog stanja I u naponsko stanje II (pukotine).

Na primjer:

9
- U proraþunu se obiþno pretpostavlja puna upetost stupa u temelj, i
vertikalna nepomiþnost oslonaca. Što je s lošim - deformabilnim tlima?

- Deformacije nastale skupljanjem i puzanjem betona þesto se zanemaruju, a

ako se uzimaju grubo se procjenjuju.

- Zbog svih tih razloga nije moguüe oþekivati veüu toþnost proraþuna okvirnih
konstrukcija.

Zato se vrlo þesto proraþunom po “približnim” postupcima, ako se

procijeni stvarno ponašanje tla i gradiva þine manje pogreške nego
što se þine “toþnim” proraþunom (pomoüu složenih postupaka) i
grubim pretpostavkama i zanemarivanjima.
Potrebno je što toþnije procijeniti stvarno ponašanje gradiva i tla pod
zadanim optereüenjem, te uzimati u obzir dugotrajne deformacije
betona, pa makar proraþun bio i “približan”.
Okviri se danas proraþunavaju po:

a) linearnoj teoriji
- postoji rezerva nosivosti; do sloma može doüi dosizanjem nosivosti
jednog presjeka, dok drugi ostaju neiskorišteni

b) linearnoj teoriji s ograniþenom preraspodjelom

- omoguüuje uštedu u materijalu i bolju raspodjelu armature uzduž
greda i stupova zbog jednoliþnije raspodjele momenata po
konstrukciji koja je omoguüena duktilnošüu presjeka

c) teoriji plastiþnosti

d) nelinearnoj teoriji
ýVOROVI OKVIRA (PRORAýUN I DETALJIRANJE)

- U poþetku razvoja okvirnih konstrukcija poklanjala se pažnja samo

elementima okvira tj. stupovima i preþkama i na temelju njihove nosivosti
utvrÿivala se nosivost okvirne konstrukcije.

- Za þvorove se pretpostavljalo da imaju jednaku, pa þak i veüu nosivost od

nosivosti prikljuþnih elemenata uz þvor.

- Istraživanja su pokazala da su upravo þvorovi slaba mjesta u okvirnom

sustavu. Njihovim proraþunom se pokazalo da su naprezanja u þvorovima
veüa od naprezanja u prikljuþnim elementima þvorova. Nadalje je dokazano
da do otkazivanja nosivosti þvora neprimjereno armiranog, redovito dolazi
zbog krhkog sloma.
Neke osnovne smjernice za proraþun, detaljiranje armature i betoniranje þvorova:

- nosivost þvorova za optereüenje u uporabi mora biti po moguünosti

izjednaþena s nosivosti prikljuþnih elemenata i takva da do krhkog
sloma u njima ne doÿe prije stvaranja plastiþnih zglobova u
prikljuþnim elementima,

- þvorovi okvira koji mogu biti naizmjeniþno optereüeni pozitivnim i

negativnim momentima savijanja, u nepovoljnijem su položaju u
usporedbi s drugim þvorovima, što se mora analizirati u proraþunu,

- konstruiranje armature u þvoru mora biti takvo da se omoguüi

prihvaüanje i prijenos sila prikljuþnih elemenata, izbjegne nastavljanje
armature te osigura monolitnost i krutost uz jednostavniju izvedbu,

- kakvoüa betona i njegova ugradba moraju biti takvi da se dobije

kompaktan i gust beton bez radnih reški, što je od velikog znaþaja za
nosivost þvorova.
Rubni þvor okvira - negativni moment (vlak izvana)

- Nosivost þvora može biti narušena iz tri razloga:

- popuštanje armature
- tlaþni slom betona
- vlaþni slom jezgre ili slom sidrenja armature

U jezgri þvora se pojavljuje þisti posmik, a uvijek postoje dva okomita

presjeka koja su slobodna od posmiþnih naprezanja, a imaju maksimalne
normalne napone (glavni vlaþni i tlaþni naponi), a to su presjeci u smjeru
dijagonala. Vlaþne sile u armaturi i tlaþne u betonu daju jednu rezultantu tlaka
koja üe izazvati sile cijepanja okomito na smjer djelovanja rezultante.
Potrebno je kontrolirati lokalni tlaþni napon vlaþne zakrivljene šipke na
beton. Iz toga uvjeta proraþuna se minimalni radijus zakrivljenosti šipke rmin:

Fs )SV s f ck ,cube e (1)

pv d V co  1 d f ck ,cube
r) 4r 3 )

gdje je:
ıco - dopušteni lokalni tlaþni napon u betonu
fck,cube - karakteristiþna þvrstoüa betona dobivena ispitivanjem kocki
ıs - napon u armaturi za uporabno optereüenje
ĭ - profil šipke
e - osni razmak šipki
r - radijus zakrivljenosti šipke (r • 0.8d - inaþe treba vuta)
- U nekim okolnostima biti üe potrebno projektirati armaturu za preuzimanje
sila cijepanja. Armatura se postavlja u smjeru vlaþnih napona i povezuje se s
popreþnom armaturom.

- Pukotine u smjeru dijagonale nastat üe ako vlaþni naponi u jezgri þvora

dostignu vlaþnu þvrstoüu betona:

V Asl f yk
V ct U1 f yk
bd bd
- Iz gornjeg izraza slijedi maksimalni koeficijent armiranja U1 glavne vlaþne
armature pri kojem neüe biti pukotina u þvoru, a time ni potrebe dodatnog
armiranja þvora:
f ct,m
U1 d (2)
f yk
gdje je:
fct,m - srednja vlaþna þvrstoüa betona
fyk - karakteristiþna granica popuštanja þelika
16
U1 – koeficijent armiranja vlaþnom armaturom
Kad nisu ispunjeni navedeni uvjeti (1 i 2) mora se ugraditi armatura Asc za
preuzimanje sila cijepanja. Armatura slijedi glavnu vlaþnu armaturu, a
smještava se u dva ili tri reda. Šipke se povezuju s popreþnom armaturom
najþešüe zavarivanjem.

Preporuþuje se glavnu vlaþnu armaturu voditi kontinuirano u blagom luku

preko þvora.
Radijalna armatura u obliku spona koja povezuje dva kuta þvora, sudjeluje u
prenošenju tlaþnih napona i ukruüuje þvor.
Koso postavljena armatura u unutrašnjem kutu Asv smanjuje lokalne tlaþne
napone u betonu.
Preporuþuje se projektirati jaþe optereüene okvire sa zaobljenim
unutrašnjim kutom ili vutom kako bi se smanjili lokalni tlaþni naponi. 17
Rubni þvor okvira - pozitivni moment (vlak iznutra)

- Nosivost þvora može biti narušena iz þetiri razloga:

- popuštanje armature
- tlaþni slom betona zbog popreþnog vlaka
- tlaþni slom betona (odlamanje zaštitnog sloja betona)
- slom sidrenja armature razvojem pukotina

Primjeri nedovoljnog armiranja þvorova okvira naprezanih pozitivnim momentom

savijanja:

Nosivost þvorova za pozitivni moment koji su armirani prema gornjem crtežu je

mala i iznosi 20-70% nosivosti prikljuþnih elemenata za presjek uz þvor
(pukotine i odvajanje tlaþnog - vanjskog kuta þvora). 18
- Bolja nosivost þvora postiže se efikasnijim sidrenjem vlaþne armature u
obliku petlje koja obuhvaüa tlaþnu zonu.

Primjeri povoljnijeg armiranja þvorova okvira naprezanih pozitivnim

momentom savijanja:

Nosivost þvora se kreüe od 75-85% nosivosti prikljuþnih elemenata za

presjek uz þvor.
Kod slabije armiranih elemenata (U a 0.5–0.8) nosivost þvora se približava
nosivosti prikljuþnih elemenata.
- Prijedlog armiranja þvora okvira kojeg prikljuþni elementi imaju malu visinu
h < 50 cm dijagonalna armatura u obliku spona za prihvaüanje sile Fd ima
mali uþinak (10 - 20%) zbog male dužine sidrenja, pa se izostavlja:

- Da bi se nosivost þvora što više približila nosivosti prikljuþnih elemenata,

preporuþuje ih se armirati kosom armaturom:
Asv = 0.5As1 za 0.4% ” ȡ1 ” 1.0%
Asv = As1 za ȡ1 • 1.0%
a glavna armatura se vodi oko jezgre u obliku petlje.
20
- ývorove okvira kojem prikljuþni elementi imaju visinu h • 50 cm treba
osigurati kosom i dijagonalnom armaturom za preuzimanje rezultantne
vlaþne sile Fd:

- Kad je proraþunati vlaþni napon veüi od vlaþne þvrstoüe ili joj je jednak,
potrebno je þvor armirati dijagonalnom armaturom:
2
Fd §h ·
Asd | As1 1  ¨¨ b ¸¸
f yk © hc ¹
- ývorove okvira naprezane naizmjeniþno pozitivnim i negativnim momentom
savijanja najbolje je armirati ortogonalno postavljenim sponama:

- Rezultanta vlaka Fd rastavlja se u horizontalnu i vertikalnu komponentu. Kako

se pretpostavlja da üe za uporabno optereüenje nastati pukotine u jezgri þvora
te zbog malih normalnih tlaþnih napona u þvoru izazvanih uzdužnim silama u
elementima, koji bi mogli smanjiti glavne vlaþne napone, svi vlaþni naponi
preuzimaju se armaturom. Spone se postavljaju na jednakim razmacima
po cijeloj visini þvora. Od djelovanja M vlaþni su naponi rasporeÿeni na
približno 2/3 visine þvora, a na ostalom su dijelu visine tlaþni naponi (zbog
toga se ukupna vlaþna sila preuzima samo s 2/3 spona). Buduüi da sve spone
mogu biti maksimalno naprezane (ali ne istodobno), zbog promjene smjera
djelovanja M, površina armature na razmaku s1 i s2 proraþunava se s 3/2
prosjeþnog vlaþnog napona.
3 s1 3 s2 d b
A sw1 A S1 ;A sw2 2
A S1 22
2 db 2 dc
Vanjski þvor višekatnog okvira

- Nosivost þvora može biti narušena iz tri razloga:

- dostizanjem þvrstoüe prionljivosti izmeÿu betona i armature u þvoru
- slom na savijanje grede
- slom na savijanje stupa

Naponi prionljivosti na vanjskom þvoru višekatnog okvira:

- Mala þvrstoüa prionljivosti izmeÿu betona i armature predvidiva je u gornjoj
zoni preþke, neposredno uz þvor, gdje se uz pojavu pukotina oþekuje i lošiji
beton.

Bolje þvrstoüe prionljivosti mogu se oþekivati u tlaþnim zonama i kod

armaturnih šipki koje se nalaze u dubini veüoj od 30 cm.

Znatnije oslabljenje þvrstoüe prionljivosti može nastati u zonama gdje vlada

naizmjeniþno naprezanje ±M.

Vrlo veliki naponi prionljivosti se pojavljuju izmeÿu armature stupa i betona

u podruþju þvora.

Tlaþna i vlaþna sila Fs1g i Fs2g prenose se prionljivošüu s armature na beton i

obratno na dužini veüoj od visine preþke hb.

- Nedovoljna visina preþke može biti uzrok maloj nosivosti þvora.

Kad je mala visina preþke naponi prionljivosti vrlo brzo üe dostiüi þvrstoüu
prionljivosti, nakon þega se pojavljuju vertikalne pukotine na vanjskoj strani
stupa (posljedica sila cijepanja), a može se odvojiti i zaštitni sloj armature te
oslabiti tlaþnu zonu.
- Proraþunski model prikazan je na slijedeüem crtežu:

U jezgri þvora u smjeru dijagonala nastaje glavni tlaþni napon Vc i glavni

vlaþni napon Vct. Vlaþni naponi mogu brzo dostiüi vlaþnu þvrstoüu betona, a
posljedica je pojava dijagonalnih pukotina.
Biaksijalno naponsko stanje tlak-vlak u podruþju þvora utjeþe na smanjenje
nosivosti þvora s obzirom na nosivost stupa izvan þvora.
- Armiranje vanjskog þvora višekatnog okvira ovisno o dimenzijama
prikljuþnih elemenata:

(a) Vlaþna armatura preþke može se sidriti u stup ako je on dovoljno širok
da se smjesti armatura stupa i preþke. Zbog loših uvjeta sidrenja na ulazu
vlaþne armature u stup, dužina se sidrenja odmjerava od toþke A koja je
udaljena 2/3 hc od unutrašnjeg lica stupa,
(b) Kod stupova malih dimenzija i jako armiranih stupova, vlaþna i tlaþna
armatura preþke sidri se u konzolnom produžetku preþke,
(c) Ako stupovi okvira imaju veliku dimenziju hc, moguüe je sidriti armaturu
pomoüu sidrenih glava.
Srednji þvor višekatnog okvira

Proraþunski model
 U jezgri þvora u smjeru dijagonala nastaje glavni tlaþni napon Vc i glavni
vlaþni napon Vct. Vlaþni naponi mogu brzo dostiüi vlaþnu þvrstoüu betona, a
posljedica je pojava dijagonalnih pukotina. Unutarnje sile u jezgri þvora koje
mogu održati ravnotežu s vanjskim silama su dijagonalne tlaþne sile izmeÿu
pukotina, te vertikalne i horizontalne vlaþne sile.

- Unaprijed se može predvidjeti razmak vertikalne i horizontalne armature "s",

te proraþunati površinu armature na tom razmaku za prihvaüanje vertikalnih
i horizontalnih sila u jezgri þvora:

Fs1  Fs 2 s1 s 2 Asw1
Asw1 ; Asw 2
d b  d 2  f yd s1

gdje je:

Fs1 A s1f yd ;aFs2 A s2 f yd

 Armiranje srednjeg þvora okvira

Armatura za preuzimanje vlaþnih sila ima oblik zatvorenih spona i postavlja

se na jednakim razmacima. Armatura preþaka i stupa neprekinuto prolazi
kroz þvor i nastavlja se ili sidri izvan njega. Takav naþin armiranja, zbog
svoje jednostavnosti, omoguüuje kvalitetnu ugradnju betona, što je od
velikog znaþenja za nosivost þvora.

Opüenito, armiranje i betoniranje þvorova mora biti takvo da njihova

nosivost bude ekvivalentna nosivosti prikljuþnih elemenata i da ne
doÿe da krhkog sloma u þvoru prije nego se stvore plastiþni zglobovi
u prikljuþnim elementima (prvenstveno gredama), što je u skladu s
graÿenjem duktilnih konstrukcija
PREPORUýENO KONSTRUKCIJSKO OBLIKOVANJE
ARMATURE ýVOROVA
ZGLOBOVI U GREDI OKVIRA - GERBEROV ZGLOB

- Gerberovi zglobovi su vrlo osjetljiva mjesta u konstrukciji.

- Zglob se u proraþunu tretira kao klizni ležaj, ali üe se u njemu uvijek pojavljivati
uzdužne sile izazvane trenjem (zbog skupljanja, temperaturnih razlika i
drugoga).
- Armiranje zgloba prikazano je na slijedeüem crtežu:

- Oslabljeni dio grede raþuna se kao kratka konzola.

- Konzolni dio grede prihvaüa moment savijanja i popreþnu silu, a proraþunava
VEZA STUP - TEMELJ

A) ZGLOBNA VEZA STUPA I TEMELJA

- Toþkasti zglob – ako veza stup-temelj mora djelovati kao zglobna u svim
smjerovima.
- Linijski zglob - ako mora u jednom smjeru djelovati kao zglob, a u drugome
smije ili mora djelovati kao kruta veza:

- Stup i temelj optereüeni su lokalnim tlaþnim naponom koji može uzrokovati

cijepanje elementa, što treba proraþunati i u skladu s proraþunom treba zglob
armirati.
B) UPETI STUP OKVIRA U TEMELJ

- U temelje valja ugraditi sidra, koja moraju imati površinu presjeka armature
kao i stup oslonjen na temelj. Armatura se preklapa za dužinu nastavka.

- U seizmiþki aktivnim podruþjima nastavljanje uzdužnih šipki valja izvesti

izvan plastiþnog zgloba. U tom sluþaju nastavak treba izvesti na približno
polovici visine stupa.
GREDA OKVIRA

- Na mjestu prijeloma greda se ojaþa vutom:

- Skretne sile gornje armature mogu odvojiti gornji dio betona od þvora, pa ih je
potrebno prihvatiti sponama i prenijeti u donju zonu.
- Vlaþnu armaturu u pregibu valja prekidati i sidriti.
- Ako je kut prijeloma Į > 160°, armiranje vlaþne zone može se izvoditi šipkama
koje u zaobljenom obliku slijede prijelom grede a skretne sile prihvaüaju se
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

KRATKI ELEMENTI
- Kratki elementi su nosivi elementi kod kojih je krak djelovanja sile manji ili
jednak visini presjeka, odnosno kojih je posmiþna vitkost ac/hc d 1.

- Ne mogu se tretirati kao gredni nego kao površinski nosaþi.

- Primjeri iz prakse:
* u industrijskim objektima kao ležajevi kranskih staza i krovnih
vezaþa,
* konzole gerberovih nosaþa,
* u predgotovljenom naþinu graÿenja mostova i u
visokogradnji.

- Kod ovih elemenata se vrlo brzo, veü pri uporabnom optereüenju, pojavljuje
raspucavanje te plastiþne i viskozne deformacije što nije moguüe obuhvatiti
proraþunom po teoriji elastiþnosti.
Oblici kratkih konzola:

a) donji pojas zakošen

b) donji pojas horizontalan

(a) ovaj je oblik konzole povoljan jer je prilagoÿen tijeku tlaþnih trajektorija
koje postepeno ulaze u stup
(b) znatno nepovoljniji oblik kratke konzole jer trajektorije tlaka ulaze u
stup pod nepovoljnim kutom, pa dio konzole nije iskorišten
- Rezultati istraživanja koja su provedena na trapeznim konzolama metodom
fotoelastiþnosti pokazuju slijedeüe:

• vlaþni naponi uzduž gornjeg ruba konzole od toþke optereüenja do

lica stupa približno su konstantni, ukupna vlaþna sila Fs = const

• tlaþna sila u betonskom štapu koja se proteže od toþke optereüenja

do podnožja konzole je konstantna, Fc = const

• nagib vlaþnih trajektorija malo ovisi o pravcu tlaþne sile

• oblik konzole ima mali utjecaj na stanje napona u njoj

PRORAýUN I KONSTRUIRANJE ARMATURE

- Navedena istraživanja su bila osnovica predloženog štapnog mehanizma

zamišljenog u kratkoj konzoli, koji kompleksno stanje naprezanja prevodi u
jednostavni sustav

Štapni mehanizam u kratkoj konzoli

- Od vertikalnog djelovanja:

Iz odnosa:
Fs : Fv = ac : 0.8˜dc

Dobiva se vlaþna sila:

Fs = Fv ˜ac/z ; z = 0.8˜dc

Potrebna armatura je:

As = Fsd/fyd

- Od horizontalnog djelovanja:

Vlaþna sila u gornjem pojasu iznosi:

Fs = Hc + M/z = Hc + Hc˜'h/0.8˜dc = Hc (1 + 'h/0.8dc)

Potrebna armatura je:

As = Fsd/fyd
- Istodobno vertikalno i horizontalno djelovanje:

Moment savijanja na težište vlaþne armature biti üe:

Ms = Fv ˜ ac + Hc ˜'h = Fc ˜ x

a potrebna glavna armatura:

MSds HSdc
As = +
z f yd f yd

gdje je:
MSds – raþunski moment savijanja na težište vlaþne armature
z § 0.8˜dc - krak unutrašnjih sila
fyd - raþunska granica popuštanja þelika
HSdc - raþunska horizontalna sila
Kontrola nosivosti tlaþnog štapa provodi se po izrazu:

FSds
Fcdc = d f cd c b
cosĮ

gdje je:
FSds = MSds/z + HSdc
fcd - raþunska þvrstoüa betona
c § 0.2dc (približna vrijednost za visinu tlaþnog štapa)
b - širina konzole
Į - kut nagiba tlaþnog štapa prema horizontalnoj osi
- Da bi se ostvario predviÿeni mehanizam, kada djeluje sila Hc, ona mora biti u
granicama:
0.2 Fv ” Hc ” Fv

- Uvjet nosivosti za popreþne sile üe biti zadovoljen ako je:

VSd = FSd ” VRd

gdje je:
VSd - raþunska popreþna sila
VRd = Asw fyd μ - raþunska nosivost presjeka
μ - koeficijent posmiþnog trenja (μ = 1.4 za monolitnu izvedbu i
normalno teške betone, a μ = 1.0 kada se konzola naknadno izvodi)
Asw - ukupna površina horizontalne armature jednoliko rasporeÿene
izmeÿu glavne armature i tlaþne zone
fyd - raþunska granica popuštanja horizontalne armature

- U konzolama gdje je hc • 30 cm i kada je glavna armatura As • 0.4˜Ac˜fcd/fyd

(Ac - ploština betona konzole u presjeku gdje je upeta) ukupna površina
zatvorenih horizontalnih spona, raspodijeljenih po statiþkoj visini dc ,treba biti
t0.4As..
Armiranje kratke konzole (horizontalne spone)
Armiranje vrlo kratkih konzola uz pomoü vertikalnih i horizontalnih spona
 ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKI LUKOVI
GREDA LUK
- Armiranobetonske luþne konstrukcije rabe se za krovne vezaþe srednjih i
velikih raspona na industrijskim, sportskim i drugim objektima, te þesto u
graÿenju mostova.

- Velika þvrstoüa gradiva i usavršeni postupci izvedbe omoguüili su

smanjenje težine luþnih konstrukcija i bitno poveüanje njihovog raspona.

- Za raspone l = 50 - 300 m ekonomiþniji su u odnosu na druge strukture, a

maksimalni raspon izvedenih lukova je cca 500 m.
- TIPOVI LUKOVA:
- Lukovi su nosive strukture koje po svojoj prirodi tlaþnim naprezanjima
prenose do oslonaca ili temelja sva djelovanja. Na taj naþin je najbolje
iskorišteno svojstvo betona kao materijala, te je oduvijek lukom bilo
moguüe premostiti velike otvore.

- Da bi se iskoristilo to svojstvo potrebno je optimalno odabrati oblik osi luka.

OBLIKOVANJE OSI LUKA

- Oblik osi luka uzima se tako da što bolje odgovara tlaþnoj liniji dobivenoj od
stalnog tereta.

- Kad je strelica luka f | l/4 – l/2, gdje je l raspon luka, osi luka treba dati
oblik parabole II reda, a kad je strelica luka f < l/4, daje joj se kružni oblik.

- Odnos izmeÿu visine i presjeka luka i raspona obiþno se odabire u iznosu:

h 1 1
do
l 30 40

- Važno konstrukcijsko obilježje lukova je þinjenica da predaju u osloncima

znatne horizontalne potiske pa se zahtijeva dobra nosivost tla (stijena) ili se
sila mora preuzeti zategom.

- Kod lukova bez zatege mora se omoguüiti prijenos horizontalne reakcije

luka preko temelja na tlo.
STATIýKI SUSTAVI LUKOVA

- Lukovi se izvode kao jednozglobni, dvozglobni, trozglobni i upeti, a mogu biti

sa zategom ili bez nje:
IZVEDBA LUKOVA
- Prije su se lukovi izvodili na licu mjesta kao monolitne konstrukcije na fiksnim
drvenim skelama što je þesto bilo vrlo složeno, skupo i dugotrajno.
- U traženju ekonomiþnih i bržih rješenja ponekad su se lukovi armirali krutom
armaturom koja je imala i funkciju skele, umjesto betonskim þelikom.
- Bržu i racionalniju izvedbu luka omoguüio je Konzolni postupak.

- Izvedba luka konzolnim postupkom na licu mjesta - fiksna skela

(Šibenski i Paški most):
- Danas prevladava montažna gradnja od predgotovljenih segmenata ili
gradnja na licu mjesta pomiþnom skelom konzolnim postupkom, uz uporabu
kosih prednapetih natega.
TIPOVI POPREýNIH PRESJEKA

- Da bi se smanjile velike površine popreþnih presjeka, a time i velike težine

luka, rade se profilirani popreþni presjeci. Nastoji se za jednake površine
betona popreþnog presjeka, postiüi veüu krutost:
ARMIRANJE LUKOVA

- Lukovi se armiraju dvostrano za prijenos momenata savijanja i tlaþne sile.

Zategom i vješaljkama preuzimaju se vlaþne sile.

- Tlaþna armatura na konveksnoj strani luka i vlaþna armatura na njegovoj

konkavnoj strani imaju tendenciju izlaska iz presjeka luka, pa se zato vezuju
sponama za masu luka:
- Spone kod lukova izvode se uvijek zatvorene. Kod širokih pravokutnih
presjeka potrebno je staviti dodatne spone:
LUKOVI SA ZATEGOM

- Zatega luka koja prima vlaþnu silu može biti od armiranog betona, profiliranog
þelika ili od prednapetog betona. Da bi zatega dobro funkcionirala treba je
usidriti u þvor.
Tipovi usidrenja zatege:

(a) Detalj usidrenja pri manjim rasponima. Treba nastojati da veüi dio armature
zatege zahvaüa þvor iza sjecišta sustavne linija (toþka A), a ostatak uvijek
iza unutrašnjeg lica stupa. Armaturu je potrebno blago savijati sa što veüim
radijusom zakrivljenosti. Na pregibe zatege postavlja se gušüa razdjelna
armatura, za prihvaüanje sila cijepanja.

(b) Detalj usidrenja zatege u vijenac. Ovaj naþin omoguüuje dovoljno usidrenje i
jednostavnu izvedbu.
(c) Sve sustavne linije se ne sijeku u toþci A. Os zatege spuštena je u toþku B.
Ovakav detalj olakšava izvedbu þvora, a pritom se neznatno mijenja
naponsko stanje. S estetskog gledišta ovaj naþin usidrenja je vrlo povoljan.

(d) U najkompliciranijim okolnostima dobro je rabiti ploþu za sidrenje koja može

biti uvuþena u beton. Šipke zatege priþvršüuju se na ploþu maticama.
VREMENSKE DEFORMACIJE ARMIRANOBETONSKIH LUKOVA

- Za lukove veüih raspona i veüe smjelosti (odnos l/f) mogu se pojaviti neželjene
posljedice zbog elastiþnih i plastiþnih deformacija betona. Te deformacije
izazvane optereüenjem i skupljanjem betona, smanjuju strelicu luka, što ima za
posljedicu rast tlaþnih napona u luku, a time i poveüane deformacije koje rastu
s vremenom.

- Prvi je to uoþio Freyssinet na svom mostu kod Veurdrea (1907.-1910.) u

Francuskoj (most se sastoji od tri trozglobna luka l=72.5 m i f/l=1/15). Tada nije
bilo poznato svojstvo betonske konstrukcije da se plastiþno deformira. On je
tada prvi puta primjenio postupak kompenzacije sustava i ukljuþenjem
hidrauliþkih preša u tjemenu luka podigao luk u tjemenu (poveüao strelicu luka)
i dao luku nadvišenje za plastiþno deformiranje koje se još može oþekivati.
Danas je to uobiþajeni postupak u mostogradnji.
Izvedba luka konzolnim postupkom (monolitno s pomiþnom skelom):
ARMIRANOBETONSKE REŠETKE
- Za raspone veüe od 18 m i kad se raspolaže velikom slobodnom visinom za
izradu konstrukcije, povoljni su armiranobetonski rešetkasti nosaþi.

- Našli su svoju primjenu osobito u montažnom naþinu graÿenja od

predgotovljenih elemenata (danas imamo na raspolaganju snažne dizalice).

- Omoguüuju uštedu þelika i do 40%, ali je ukupna cijena koštanja približno

15% veüa u usporedbi s þeliþnim rešetkastim nosaþima (visoka cijena oplate i
znatno veüi utrošak rada).

23
- Oblik armiranobetonske rešetke daje se prema obliku krova. Najpovoljniji
oblik gornjeg pojasa je višekutni ili luþni (približuju se tlaþnoj liniji). Rade se
još trapezni i trokutni oblici rešetkastih nosaþa:
- Visina rešetke u sredini raspona uzima se obiþno 1/6 ÷ 1/8 raspona.

- Štapovi rešetke su redovito pravokutnog popreþnog presjeka, po moguünosti svi

jednake širine, radi lakše izrade rešetke u horizontalnom položaju.

- Rešetke se izraÿuju bez prednapinjanja ili s prednapinjanjem vlaþnih štapova

(donji pojas, dijagonale).

- Rešetke se izraÿuju kao cijeli nosaþi (najracionalnije je ako se rade na poligonu

u blizini mjesta graÿenja) ili u dijelovima koji se spajaju.

- Za izradu ovih nosaþa rabi se kvalitetan beton C • 25/30 i þelik visoke þvrstoüe,
kako bi se postigla što manja vlastita težina.

- U proraþunu se koriste poznati postupci teorije rešetkastih nosaþa. Pretpostavlja

se zglobna veza štapova rešetke u þvorovima, prevladava uzdužna sila u štapu,
a eventualni lokalni momenti u štapovima rešetke se zanemaruje. Globalni
moment savijanja prenosi se tlaþnim i vlaþnim pojasom rešetke, a popreþne sile
se prenose preko tlaþnih i vlaþnih dijagonalnih i vertikalnih štapova ispune.

- Rešetkasti nosaþi se armiraju po pravilima armiranja konstrukcija naprezanih

aksijalnim silama.

- Zbog velike koliþine armature, posebno u donjem pojasu, mogu se pojaviti

pukotine pa se preporuþuje uporaba rebrastog þelika ili prednapete armature.
25
Nastavljanje armaturnih šipki u donjem pojasu izvodi se zavarivanjem.
DETALJI ARMIRANJA ýVOROVA

- Armatura donjeg pojasa sidri se

oko ležajnog þvora u tlaþni pojas ili
preko ploþe za sidrenje iza osi
ležaja. Usidrenje vlaþne armature
u þvor ležaja izvodi se preko ploþe
za sidrenje. Tlaþna armatura
(gornji pojas) obuhvaüa sjecište
sustavnih linija i sidri se u donji
pojas. ývor se osigurava kosim
zatvorenim sponama promjenjive
dužine.

ývor A
 ývor B

- Armatura donjeg pojasa prolazi kroz srednji þvor bez prekidanja, dok
armatura vertikale obuhvaüa armaturu donjeg pojasa zatvorenim šipkama
(oblik spone). Armatura iz dijagonale obuhvaüa sjecište sustavnih linija i
sidri se u donji pojas.
 ývor C

- Kroz srednji þvor gornjeg pojasa armatura prolazi bez prekida. Armatura
vertikale obuhvaüa armaturu gornjeg pojasa zatvorenim šipkama, dok
armatura iz dijagonale obuhvaüa sjecište sustavnih linija i sidri se u gornji
pojas. ývorove rešetke valja osigurati dodatnim šipkama u obliku slova L i
dodatnim sponama.
- Opüenito, konstruiranje armature u þvorovima rešetke mora biti takvo da se
osigura monolitnost i krutost uz što jednostavniju izvedbu, a kakvoüa betona
i njegova ugradnja takvi da se dobije kompaktan i gust beton.

- Neke preporuke za odabir tipa nosaþa:

12 < l < 15 m - najekonomiþniji su puni prednapeti nosaþi

18 < l < 24 m - jednako su ekonomiþni prednapeti puni nosaþi i

rešetkast nosaþi

24 < l < 30 m - ekonomiþniji su rešetkasti nosaþi s prednapinjanjem

donjeg pojasa
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ZIDNI NOSAýI
(VISOKOSTJENI NOSAýI)
- Zidni nosaþi su ravni nosaþi optereüeni u svojoj ravnini.

- Kod njih je visina:

- h > 0.5 ˜ l - za nosaþe na dva oslonca

- h > 0.4 ˜ l - za kontinuirane nosaþe

gdje je:
h – visina zidnog nosaþa
l – raspon zidnog nosaþa
ln – svijetli otvor

2
- Nosivost, ponašanje i konstruiranje zidnih nosaþa bili su predmetom mnogih
istraživanja (eksperimentalnih i teorijskih), na temelju kojih su dani prijedlozi
za proraþun i armiranje i osnovica su propisa pojedinih zemalja.

- U zidnim nosaþima se pod uporabnim optereüenjem vrlo brzo pojavljuju

pukotine, te viskozne deformacije od skupljanja i dugotrajnih optereüenja.
Zbog toga se u proraþunu ne mogu primijeniti zakoni teorije elastiþnosti tj. ne
vrijedi Navierova pretpostavka linearne raspodjele normalnih napona i
deformacija po visini popreþnog presjeka, kao ni Bernoulijeva pretpostavka
ravnih presjeka, pa zidove treba proraþunavati po teoriji površinskih nosaþa.

- Slika trajektorija naprezanja za djelovanje na zid s gornje, odnosno s donje

strane:
- Prikaz raspodjele normalnih naprezanja Vx od savijanja (krivolinijski su
rasporeÿeni) te okomitih na njih Vy u sredini raspona (znatni su i ne mogu se
zanemariti kao kod grednih nosaþa) te posmiþnih Wxy u blizini ležaja zidnog
nosaþa optereüenog na gornjem rubu:

* raspon l = razmak osi ležaja ako je l d 1.15 ln (ln - svijetli otvor)

* raspon l = 1.15 ln ako je l ! 1.15 ln
4
- Naponsko stanje se mijenja ovisno o naþinu oslanjanja i bitno ovisi o odnosu h/l.

- Metodom konaþnih elemenata ili fotoelastiþnom metodom može se uz

pretpostavku homogenog, elastiþnog i izotropnog materijala, pronaüi naponsko
stanje u zidnom nosaþu.

- Zakljuþci dobiveni istraživanjima armiranobetonskih zidnih nosaþa:

- smanjenjem odnosa l/h < 2, dijagrami normalnih napona Vx i deformacija

İx odstupaju od pravca (ne vrijedi Navierova i Bernoullijeva hipoteza),

- normalni naponi Vy, okomiti na uzdužnu os, bitno ovise o položaju

optereüenja i po obliku i po predznaku, te ih se ne može zanemariti pri
odreÿivanju glavnih kosih napona (to se obiþno þini kod grednih nosaþa).

- Armiranobetonski zidni nosaþi moraju imati minimalnu debljinu "b" radi

osiguranja boþne stabilnosti (ovisi o: optereüenju, odnosu l/h, o tome da li je
nosaþ ukruüen ploþama na donjem i gornjem rubu ili stupovima, ili popreþnim
zidovima u podruþju ležaja).

- Zidni nosaþi su veoma osjetljivi na slijeganje oslonaca zbog svoje velike krutosti.
PRORAýUN ZIDNIH NOSAýA

- Zidni nosaþi se proraþunavaju kao površinski nosaþi napregnuti u srednjoj

ravnini.

- Ukoliko se želi toþniji proraþun zidnih nosaþa, proraþun se može vršiti sa:

a) Gotovim programima na elektroniþkom raþunalu pomoüu MKE uzimajuüi

elastiþno ponašanje materijala:
Nakon proraþuna napona, izraþuna se vlaþna sila, koja se preuzima
armaturom. Armatura se vodi prema trajektorijama glavnih vlaþnih napona.

b) Gotovim programima pomoüu MKE koji uzimaju specijalni model materijala za

beton i armaturu:
Za odabrane dimenzije betonskog elementa te koliþinu i raspored
armature, za razliþite intenzitete optereüenja, prati se razvoj pukotina i napon u
betonu i armaturi.

- Za praktiþni proraþun zidnih nosaþa koriste se približni postupci.

Raþunski model zidnog nosaþa:
Potrebno je proraþunati:

* glavnu uzdužnu armaturu

- u polju - kod nosaþa na dva ležaja
- u polju i nad osloncem - kod kontinuiranog nosaþa
* armaturu uz obje strane zida
- horizontalna
- vertikalna

* ako je teret na donjem rubu (obješeni teret) valja predvidjeti dodatnu

vertikalnu armaturu u obliku zatvorenih spona za prijenos tereta u
gornju zonu kako bi se mogao formirati nosivi mehanizam.

Zidni nosaþi imaju na svakoj vanjskoj strani pravokutnu armaturnu

mrežu þiji postotak armiranja u svakom smjeru iznosi As t 0.15 % Ac.
Promjer armature ds t 10 mm i razmak s = 200 mm.
PRORAýUN NA MOMENT SAVIJANJA

- Momenti savijanja se razlikuju od onih za gredne nosaþe i razlika je veüa

što se poveüava odnos h/l (momenti savijanja na ležaju su nešto manji, a u
polju nešto veüi nego za gredne nosaþe).

- Nosivi mehanizam za prihvaüanje momenata savijanja sastoji se od

betonskog tlaþnog luka koji se formira u zidnom nosaþu (optereüenom na
gornjem rubu) i zatege koju þini glavna vlaþna armatura.

mr sc V Herak Maroviü 2006/07 9

- Potrebna vlaþna armatura za prihvat vlaþne sile izazvane momentom savijanja
dobije se prema izrazu:
FSd M sd
As
f yd z ˜ f yd

gdje je:
Msd - raþunski moment savijanja
z = 0.2 (l+2h) - krak unutarnjih sila za zidni nosaþ na dva ležaja
z = 0.2 (l+1.5h) - krak unutarnjih sila za kontinuirani nosaþ
fyd - raþunska granica popuštanja þelika
MG i MQ- momenti savijanja za uporabno optereüenje
ARMIRANJE ZIDNOG NOSAýA

- Armaturu valja smjestiti u polju na visini 0.15˜h, odnosno 0.15˜l kada je h > l.

- Usidrenje glavne vlaþne armature mora biti osigurano kukama, vodoravno

položenim ili sidrenim glavama. Predlaže se, svu ili veüinu potrebne
armature, voditi do ležaja gdje se sidri. Iskorištenost je maksimalna kad je
uzdužna armatura smještena blizu vlaþnog ruba. U podruþju sidrenja uz obje
vanjske površine predvidjeti armaturu rasporeÿenu u obliku pravokutnih 11
armaturnih mreža.
ZIDNI NOSAýI NAPREZANI KONCENTRIRANIM OPTEREûENJEM

- Pronalaženje naponskog stanja pri optereüenju koncentriranim silama, a

prema tome i reznih sila potrebnih za dimenzioniranje zidnih nosaþa, težak
je zadatak teorije elastiþnosti.

- U nedostatku toþnih teoretskih rješenja mogu se pronaüi vlaþne uzdužne

sile, a prema tomu i armatura pomoüu momenata savijanja nastalih
djelovanjem vanjskog optereüenja, koje se odreÿuje kao kod normalnih
grednih nosaþa i kraka unutarnjih sila uzetih kao za zidne nosaþe
kontinuirano optereüene.
- Dodatna armature za prihvaüanje koncentrirane sile F:

- Djelovanje velikih koncentriranih sila po visini zidnog nosaþa (kao što je

optereüenje popreþnog zida), treba prihvatiti dodatnim vertikalnim sponama
koje se polažu po cijeloj visini nosaþa ili sponama i dodatnom kosom
armaturom u podruþju djelovanja koncentriranih sila na nosaþ. Kosom
armaturom se može prihvatiti najviše 60% ukupne sile.

- Obješeni koncentrirani teret valja u cijelosti vertikalnim sponama prenijeti u

gornju zonu nosaþa.
- Konzolni zidni nosaþ I oslonjen na konzolni dio zidnog nosaþa II:

- Konzolni dio nosaþa II proraþunava se kao kratka konzola indirektno

optereüena silom F.
Pretpostavlja se da pola sile F djeluje na gornjem rubu, a pola na donjem
rubu konzole. Sile se rastavljaju u horizontalne i kose komponente.
Armatura se proraþunava po izrazima: F Sd
As1
f yd
0.5 ˜ FSd
Asw ( spone)
f yd
0.5 ˜ FSd
As 2 (kosa armatura ) 14
sin D ˜ f yd