Professional Documents
Culture Documents
Kiki 1
Kiki 1
Kandidat: Mentor:
Petreska Hristina Prof.d-r.Sa{o
Korunoski
Br.indeks: 15113
Ohrid-2017 god.
1
Op{toto zna~ewe na hranata vo Turizmot
2
tradicionalnata uloga na svoeviden servis na naselenieto,
ugostitelstvoto denes e zna~aen ~initel na turizmot. Dobar del
od nego svoeto rabotewe go realizira isklu~ivo vo ramkite na
turisti~kite tekovi. Me|u niv e izgradena cvrsta korelacija koja
sozdava pozitivni dvi`ewa vo razvojot na turizmot i na
ugostitelstvoto. Vakvata nivna istoriska povrzanost dovela do
dilemata dali ugostitelskata usluga so toa {to se nudi na
turistot ja gubi svojata primarna uloga i nastanuva nova usluga,
t.e. – turisti~ka usluga- . Dilemata mo`e da se razre{i so
navleguvawe vo strukturata na ugostitelstvoto. Naglasena
orientacija kon turistite vo ramkite na ugostitelstvoto,
poka`uva hotelierstvoto. Hotelierstvoto gi opfa}a ugostitelskite
objekti nameneti za turistite, odnosno na lu|eto nadvor od
nivniot domicil (dom za `iveewe). Hotelskata usluga neminovno vo
najgolem del e turisti~ka, so ogled na nejzinata osnovna uloga –
smestuvawe, dodeka prisustvoto na ostanatite dejnosti vo
nejzinata sodr`ina (ishrana, pijaloci, razonoda), zavisat od
konkretniot oblik i vid na ugostitelskiot objek.
1) Definicija za hranata
4
Evropa e najgolema turisti~ka destinacija vo svetot, tuka
se naogaat najpoznatite svetski kujni kako {to se Francuskata
kujna i Italijanska kujna.
Istorijat na hranata
Istoriski gledano lu|eto se snabduvale so hrana preku dva
metodi: lov, sobirawe na plodovi i zemjodelstvo. Denes ishranata
na najgolemiot del od naselenieto e obezbedena od prehrambenata
industrija.
Lu|eto otsekoga{ patuvale poradi razli~ni pri~ini i motivi.
Vo najranite periodi se patuvalo naj~esto zaradi poseta na sveti
mesta i u~estvo na verski obredi, zaradi poseta na bawi, zaradi
trguvawe, prisustvo na razni sportski i kulturni nastani,
zapoznavawe na drugi kraevi no i zaradi odmor i razonoda (lov i
ribolov). Od tie pri~ini vo mestata vo koi doa|ale patnicite se
javuvala potreba tie da preno}evaat i da se nahranat.
No bidej}i skoro kaj site narodi vo stariot vek bilo
razvieno gostoprimstvoto a i brojot na patnicite bil mal ne
pretstavuvalo problem da se izleze vo presret na takvite
potrebi. Gostoprimstvoto ima koreni u{te od prvobitnata
zaednica. Patnicite bile primani vo najbliskite ku}i da preno}at
a uslugite ne se pla}ale. Vo sredniot vek taa uloga ja prezela
crkvata koja davala gostoprimstvo na vernicite i drugite patnici
vo manastirite, a podocna i vo posebno izgradeni konaci. I ovie
uslugi na crkvata bile besplatno davani na site patnici vo toa
vreme.
Objekti za ishrana
Ugostitelski objekti za ishrana se delat na :
5
- restorani i drugi objekti za poslu`uvawe, koi bez ogled na
nazivot se site onie objekti vo koi personalot gi poslu`uva
gostite na masa i
Proizvodstvo na hrana
6
Proizvodstvoto-pripremaweto na jadewata vo restoranite (ala
minut) potrebni se od 10 do 15 minuti za gotov proizvod (hrana
vo tawir), ili pripremawe na barski koktel mo`e da zapo~ne samo
koga potro{uva~ot - gostinot e smesten vo barot (salata za
poslu`uvawe) i napravil izbor na proizvodot (koktelot). Vo
literaturataza ugostitelstvo go sretnuvame i terminot ,,hotelska
industrija’’, pri {to naj~esto se misli na golemite ugostitelski
objekti i hotelski lanci. Hotelskite kompanii kako Hilton, Ritc,
[eraton, Holidej inn i t.n. sosema zaslu`eno mo`at da go nosat
epitetot ,,hotelska industrija’’ so ogled na golemata
koncentracija na kapital, obemot na delovnata aktivnost i
golemiot broj na lu|e koi se vklu~eni vo raboteweto nivno.
Me|utoa, ne smee da se zaboravi ni na postoeweto na ogromen broj
na mali, samostojni ugostitelski objekti koi rabotat so
zna~itelno mala upotreba na sredstva i vklu~uvaat mal broj na
rabotna sila. Vakvite ugostitelski edinici mnogu pove}e se
dobli`uvaat do zanaet~istvoto, odkolku do industrijata.
2) Uslu`en del
7
Uslu`niot dsel naj~esto go so~inuvaat: restoranot, kafeanata,
aperitiv barot, sneg barot, no}niot (dancing) bar i drugo.
Restoranite vo hotelite se nameneti kako za gostite koi koristat
smestuvawe taka i za ostanatite gosti t.e. za lokalnoto
naselenie. Hotelite od pansionski tip vo svojot sostav imaat
restorani nameneti za pansionski gosti vrz baza na odnapred
planirano dnevno meni, kako i restorani za ala kart vo koi se
poslu`uvaat jadewa po pora~ka vrz osnova na meni (jelovnik)
naj~esto nameneti za gosti koi ne koristat hotelski sme{taj.
Kulinarstvo
Kulinarstvoto prestavuva ve{tina za pripremawe hrana, bilo
vo sve` ili prigotven oblik ili so primena na procesi na
termi~ka obrabotka na namirnicite. Kulinarstvoto e kompleksen
proces koj se razvival so razvojot na op{testvoto. Kulinarskiot
del e edinstven proizvodstven segment vo turizmot i
ugostitelstvoto (postoi proizvoden segment i vo poslu`niot del,
vo delot na prigotvuvawe jadewa so flambirawe i pri proizvodstvo
barmenski pijaloci). Vrz osnov na niv destinacijata gradi
kulinarski atributi vrz osnov na koj se gradi strategija za
zadovoluvawe na potrebite na turistite.
Deneska, kulinarstvoto e nauka, koja se postavuva me|u
kulinarskata ve{tina i kreativniot duh od edna strana i tehni~ko
- tehnolo{kite ekspertizi na hranata od druga. Kulinarskite
nau~nici u~at da se integriraat i da gi primenat znaewata od
hemijata, mikrobiologijata, kulinarskata umetnost,
gostoprimstvoto i ishranata so cel, za~uvuvawe, za{tita,
pakuvawe i distribuirawe namirnici koi se bezbedni, hranlivii
vkusni za krajniot korisnik.
Kulinarsko - turisti~kata potreba se nao|a vo sferata na
visoka konkurentnost so drugite potrebi. Kulinarsko -
turisti~kata potreba se javuva na odreden stepen na
op{testveniot razvoj, taka da ima i op{testveno - istoriski
karakter. Spored svojata realizacija, kulinarsko - turisti~kata
8
potreba e individualna, a spored va`nosta e op{testvena. Vo
ponovo vreme, svesta za kulinarskiot i turisti~kiot proizvod
raste, pa ovie potrebi se pove}e se pribli`uvaat kon primarnite
potrebi. Sli~no na op{tite turisti~ki dvi`ewa, kulinarskiot
turizam e zavisen od vkupniot industriski i tehni~ko -
tehnolo{ki razvoj, pa porastot na slobodnoto vreme, slobodnite
pari~ni sredstva i razvojot na kulinarsko - turisti~kata kultura
sozdava potencijalna korisni~ka klientela koja treba da gi
zadovoli svoite kulinarsko - turisti~ki potrebi.
Kulinarskiot turizam ima nacionalna i isklu~itelno izrazena
internacionalna dimenzija. Od taa pri~ina na kulinarskiot
turizam mu se pridodava segmentot od promociskiot miks koj se
odnesuva na promocija na nacionalniot deloven identitet,
nacionalnoto unapreduvawe na izvozot i me|unarodnoto lobirawe. .
Promocijata na nacionalniot deloven identitet go opfa}a
imixot na zemjata na poteklo na proizvodot vo kulinarskiot
turizam. Efektot na zemjata na poteklo se definira kako i sekoe
drugo vlijanie (pozitivno ili negativno) koe zemjata na poteklo
na iznternacionalnaoto pretprijatie go ima kako process na
odlu~uvawe i izborot na potro{uva~ite ili nejzinoto odnesuvawe
vo stranska sredina.
Za kulinarskiot turizam nacionalniot identitet e va`na
kategorija od pri~ina {to od kotacijata na zemjata na
internacionalniot Pazar }e zavisi uspehot i kotiraweto na
poedine~nite proizvodi vo kulinarskiot turizam. Taka na primer,
do izraz doa|a nacionalniot pazaren identitet kaj: {vajcarsakoto
sirewe, francuskoto vino, italijanoskiot parmezan, italijansakta
pica, makednoskata pastrmka, makedonskata jagula i sli~no.
Specifiki na internacionalnata
kujna
Uloga na hranata i turizmot vrz regionalniot razvoj vo Svetot
9
ekonomska struktura. Ne e voop{to slu~ajno nastanuvaweto
posebni, selektivni vidovi turizam povrzani so hranata i vinoto.
Dolgo vreme hranata be{e minoren del od turisti~kite
patuvawa ili samo negov sekvencijalen del. Zna~eweto na hranata
za turizmot i vo turizmot se gleda od mo`nostite koi gi pru`a vo
planovite za reginalen razvoj. Vo praksata postojat nekolku
pri~ini za sproveduvawe na strategija na povrzuvawe na
proizvoditelite, kulinarsite i turizmot i se odnesuvaat na:
11
Restorani na aktivisti na zdru`enija, koi naj~esto se locirani
vo odredni sportski sela, parkovi za odmor na aktivistite, vo
klubovi na sportisti i sli~no
Restorani za brza hrana
13
Zapaden region Tetovo
Gostivar
Grav (tav~e grav~e, zelnici, tulumbi, baklava id
Debar r.)
Ki~evo
Makedonski
Brod (razni jadewa od testo, zelnik, pita id r.)
Strumica Piperki
Valandovo Patlixani
Dojran
[tip (ajvar, lutenioca, malixano, pastrmajlija, piti
Sveti Nikole razni,
Vinica Riba na trska,id r.)
Radovi{
Povardarski
14
bra{no, {erbetesti kola~i. Jadewata se podgotveni od prirodni
namirnici, odgledani so priroden material i vo priroden ambient.
Jadewata nemaat sosovi, tuku se serviraat voobi~aeno vo sostavot
od zelen~uci vo koi se podgotvuvaat.
Kulinarski Turizam
Z a k l u ~ o k
15
Zna~eweto na Hranata vo turizmot e mnogu zna~ajno
bidej}i nemo`e da se zamisli vo dene{nicata turizam bez
hrana.
16
17