UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA

PROGRAM PROFESIONALNE ORIJENTACIJE U ŠKOLI

SEMINARSKI RAD IZ PROFESIONALNE ORIJENTACIJE

Student: Mentor:
Aida Karupović Doc.dr. Nermin Mulaosmanović

Travnik, Januar, 2018.

 SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................ 3

1. METODLOGIJA RADA ....................................................................................................... 4

1.1. Predmet ........................................................................................................................... 4

1.2. Problem ........................................................................................................................... 4

1.3. Cilj................................................................................................................................... 4

1.4. Zadaci .............................................................................................................................. 4

2. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA .................................................................................. 5

2.1. Teorija profesionalne orijentacije ................................................................................... 6

2.2.1. Holandova teorija profesionalne orijentacije ........................................................... 6

3. PODACI PROFESIONALNE ORJENTACIJE .................................................................... 8

4. PETOFAZNI MODEL PROCESA IZBORA ZANIMANJA ............................................... 9

4.1. Samospoznaja ................................................................................................................. 9

4.2. Informiranje o zanimanjima ............................................................................................ 9

4.3. Mogućnosti školovanja ................................................................................................. 10

4.4. Realni susreti sa svijetom rada i zanimanja .................................................................. 10

4.5. Odluka o izboru zanimanja ........................................................................................... 10

5. PRIMJER MODELA PROFESIONALNE ORIJENTACIJE ............................................. 11

6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 14

LITERATURA ........................................................................................................................ 15

2
UVOD
U ovom seminarskom radu upoznati ćemo se sa procesom profesionalne orijentacije
Jedan od najvažnijih izbora u životu, kojeg nije lahko napraviti jeste pravi izbor škole,
odnosno fakulteta. Mnogi učenici teško mogu da donesu tu važnu odluku sami, pa traže
pomoć od roditelja ili stručnjaka iz područja profesionalne orijentacije.
Profesionalna orijentacija ima važnu ulogu u osposobljavanju mladih za aktivan i
odgovoran pristup u procesu donošenja odluke o izboru budućeg zanimanja i daljeg
školovanja. Teži ka izgradnji sposobnosti odlučivanja kod učenika i učenica.
Budući da se orijentacija najčešće koristi kao opći pojam za usmjerenje u nekoj
oblasti, u ovom kontekstu orijentacija označava „stanje“, „proces“, kao i aktivnosti
usmjeravanja podrške mladima u izboru budućeg obrazovnog puta.
Uključuje veliku paletu koraka i najčešće varira od procesa pružanja podrške (u
najvećem broju slučajeva) do individualnog savjetovanja za učenike koji su i dalje neodlučni
u izboru daljeg školovanja, zanimanja.
Cilj profesionalne orijentacije u osnovnoj školi jeste razvijanje spremnosti učenika da
stječe znanja i iskustva o sebi i svijetu rada, da donosi realne odluke u pogledu svog daljeg
obrazovanja i opredjeljivanja, svjestan šta one znače.

3
1. METODLOGIJA RADA
1.1. Predmet
Predmet ovog rada je sadržan u samoj temi rada to jeste profesionalna orijentacija.
1.2. Problem
Problem rada predstavlja pitanje koliko se zna o profesionalnoj orijentaciji, te kako
prezentovati proces profesionalne orijentacije u osnovne i srednje škole u BiH?
1.3. Cilj
Cilj rada jeste dobiti odgovore na postavljene zadatke i pitanja postavljena u problemu
rada.
1.4. Zadaci
Neki od zadataka ovog rada su:
1. Istražiti odgovore na pitanje šta je to profesionalna orijentacija.
2. Ispitati kako prezentovati profesionalnu orijentaciju kao kontinuiran proces u naše
škole.
3. Istražiti koje su to faze za pravilno provođenje profesionalne orijentacije.
4. Istražiti i analizirati Holanfovu teoriju profesionale orijentacije.

4
2. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA
Profesionalna orijentacija se može definisati i kao naučno- stručni postupak pomoću
kojeg se pojedinci usmjeravaju na područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim
psihofizičkim sposobnostima, osobinama ličnosti i društvenim potrebama i u kojima imaju
najviše izgleda da uspiju.
Strong ističe da je profesionalna orijentacija trajni stav prema određenim objektima ili
događajima koji usmjeravaju osobu da obraća pažnju na ove događaje ili objekte (Strong,
1943; citirano kod Opačić, 2014).
Hansen navodi da se profesionalna orijentacija može definisati kao preferencija za
aktivnost za koje se neko izjašnjava da ih voli ili ne voli (Hansen, 2005; citirano kod Opačić,
2014).
Profesionalna orijentacija ima nekoliko opštih odrednica, koje su: dispozicioni kvalitet
interesovanja u smislu relativne stabilnosti tokom vremena, uticaj na ponašanje kroz
motivacione procese i određenost identitetom ili samopoimanjem individue (Opačić, 2014).
Postoje dvije faze pri njenom provođenju.
Faza informisanja sastoji se od informisanja učenika o pojediniom zanimanju, koje
uslove treba učenik da ispunjava da bi uspješno obavljao posao za koji se opredjeli, koje
fizičke, čulne, mentalne zahtjeve učenik treba da ispunjava itd.
Druga faza jeste faza savjetovanja koja podrazumijeva da se predloži zanimanje u
skladu sa učenikovim psihofizičkim sposobnostima i drugim karakteristikama što se utvrđuje
psihološkim testiranjem sposobnosti i testovima ličnosti te ljekarskim pregledom.
Postoje i druge metode procjene osoba u svrhu određivanja najboljeg oblika
profesionalne orijentacije kao što su: upitnik profesionalnih sklonosti, test profesionalnih
interesovanja, upitnik za učenike, upitnik za razrednog starješinu, upitnik za roditelje, list
profesionalne orijentacije (Opačić, 2014).
Kako bi postojale objektivne mogućnosti izvođenja profesionalne orijentacije,
potrebno je ispuniti uslove među kojima je i razvijanje svijesti o neophodnosti i
svrsishodnosti profesionalne orijentacije kao preventivne i humane aktivnosti.
Potrebno je uspostaviti suradnju između srednjih i osnovnih škola, objektivnost u
ocjenjivanju, ljekarski pregledi u skladu sa zahtjevima, indiviualizirana nastava, omogućiti
upis u prvu ili drugu predloženu struku (Opačić).
Škola u saradnji sa ustanovama za profesionalnu orijentaciju pomaže roditeljima,
odnosno starateljima i učenicima u izboru srednje škole i zanimanja, prema sklonostima i

5
sposobnostima učenika i u tom cilju prati njihov razvoj i informiše ih o karakteru i uslovima
rada pojedinih zanimanja.
Radi praćenja individualnih sklonosti učenika i pružanja pomoći učenicima i njihovim
roditeljima, odnosno starateljima u izboru srednje škole i zanimanja, škola formira tim za
profesionalnu orijentaciju, u čijem sastavu su stručni saradnici i nastavnici.
Tim za profesionalnu orijentaciju realizuje program profesionalne orijentacije za
učenike sedmog i osmog razreda.
2.1. Teorija profesionalne orijentacije
Mnoge teorije oslanjaju se na generalnu pretpostavku da osobe sa sličnim
interesovanjima imaju tendenciju da se bave istim zanimanjima, ukoliko se interesovanja
neke osobe više podudare sa interesovanjima ostalih iz njene profesije, rezultat će biti veće
zadovoljstvo poslom (Opačić, 2014).
Veliki uticaj koji profesionalna orijentacija ima u području savjetovanja za izbor
karijere temelji se na teorijskim tekstovima. Te teorije se svrstavaju u tri grupe: razvojne,
socijalno- kognitivne i teorije slaganja osobe i okoline.
U najzaslužnije teorije treba svrstati Ginzberga, Supera, Lenta i posebno Holanda,
koji je dao nemjerljiv doprinos unapređenju prakse u području slaganja osobe i posla. Super i
Holand imaju dominantan uticaj na praksu i naučna interesovanja u ovom području (Opačić,
2014).
2.2.1. Holandova teorija profesionalne orijentacije
Holandova teorija profesionalne orijentacije je jedna od najšire praktično
primjenjivanih tipoloških teorija profesionalne orijentacije. Ova teorija tvrdi da su
profesionalna interesovanja direktna ekspresija osobina ličnosti, to jest da su za izbor
zanimanja odgovorne crte ličnosti.
Po njegovom mišljenju, pod uticajem genetskih faktora i faktora sredine ličnost
razvija hijerarhiju orijetacija za rješavanje niza zadataka i problema koji je okružuju. Njegov
model pretpostavlja postojanje šest teorijskih tipova ličnosti: realistički, istraživački,
umjetnički, socijalni, preduzetnički i konvencionalni tip ličnosti(Opačić, 2014).
Realistične osobe privlače spoljne, mehaničke i fizičke aktivnosti i takvi hobiji i
zanimanja. One više vole da rade sa stvarima, predmetika i ćivotinjama nego poslove koji
uključuju ideje, podatke i ljude. Često imaju mehaničke i sportske sposobnosti.
Istraživački tip ličnosti je prirodno radoznao i sklon istraživanju. Osjećaju potrebu da
razumiju, objasne i predvide stvari koje ih okružuju. Budući da su naučno orijentisane, često

6
su pesimistički ili kritički nastrojene prema nenaučnim, pojednostavljenim ili natprirodnim
objašnjenima.
Umjetničke ličnosti mogu biti vrlo kreativne, orginalne i samosvojne. Prija im da
budu drugačije od ostalih i pokupavaju da se izdvoje iz gomile. Vole da izražavaju svoju
ličnost tako što stvaraju nove i drugačije stvari putem riječi, muzike ili raznovrsnih materijala
ili kroz fizičku aktivnost (Opačić, 2014).
Društvene ličnosti su otvorene i prijateljksi nastrojene. One su kooperativne i uživaju
da rase sa drugim ljudima i da budu okružene njima. Osjećaju i razumiju probleme i osjećanja
drugih. Vole da pomažu drugima kroz uloge kao što su učitelja, savjetnika, pomoćnika itd.
Preduzetnički tip ličnosti voli da organizuje, usmjerava i kontoliše grupne aktivnosti.
On ja ambiciozan i voli da bude na rukovodećim pozicijama. Visoko cijeni status, moć,
novac i materijalnu imovinu.
Konvencionalni tip ličnosti su dobro organizovane, istrajne i praktične u svom stavu
prema životu. Uživaju u službenim i računskim aktivnostima koje se sprovode po unaprijed
utvrđenim procedurama. Ove osobe su pozdane, efikasne i savjesne u ispunjavanju zadataka
kojih su se prihvatile (Opačić, 2014).

7
3. PODACI PROFESIONALNE ORJENTACIJE
Najbolji podaci prilikom provođenja modela profesionalne orijentacije jesu podaci
registrirani u dosjeu učenika, a koji pokazuju:
 psihofizički razvoj,
 ponašanje,
 uspjeh u školskom učenju,
 vannastavne aktivnosti,
 interesiranja,
 zainteresiranost učenika za pojedine oblasti, predmete i sl.
Posebno su važni podaci o učeniku dobiveni prilikom upisa u školu, kao što su:
 inteligencija,
 osobine ličnosti,
 senzorne sposobnosti,
 navike,
 govor,
 zdravstveno stanje,
 smetnje u razvoju.
Također su značajni i osobni podaci o učeniku registrirani za vrijeme prelaska iz
jednog odjeljenja u sljedeće odjeljenje.
Potrebno je kontinuirano pratiti učenika i registrirati određene podatke u dosje, pa će
tako biti lakše provesti model profesionalne orijentacije i u takvom će slučaju biti veća
vjerojatnoća da će učenici više uspjeti u onoj školi za koju ih se usmjeri, a na osnovu tih
pokazatelja.
Izbor struke za koju treba da se učenik obrazuje u svom školovanju je od velikog
značaja. Zbog toga vrijedi uložiti velike dodatne napore. O ovoj, za život pojedinca važnoj
odluci, u velikoj mjeri zavisi čovjekovo zadovoljstvo i uspjeh u životu.
Čovjek kao biološko, psihološko i socijalno biće želi da zadovolji niz potreba. Mnoge
od tih potreba treba da se realiziraju u zanimanjima kojima se čovjek bavi, što je praksa i
pokazala.

8
4. PETOFAZNI MODEL PROCESA IZBORA ZANIMANJA
Petofazni model profesionalne orijentacije je put od pet koraka koji vode mladu osobu
do izbora zanimanja i aktivnog planiranja karijere. U ovom procesu osoba prije svega
upoznaje sebe, svoje talente, osobine, vrijednosti i interesovanja.
„Potom upoznaje mogućnosti okoline- saznanje kakva sve zanimanja postoje, koja su
zanimanja tražena, upoređuje ih sa svojim željama i sklonostima. Zatim istražuje kakve su
obrazovne mogućnosti- škole, fakulteti i neformalni obrazovni kursevi potrebni da bi se neko
uspješno bavio željenim zanimanjem“ (http://profesionalnaorijent acija.org/petofazni-
model/).
Poslije ovog porcesa istraživanja, upoznavanja sebe i okoline osoba je spremna da
donese odluku o karijeri i kreira svoj akcioni plan kako će odluku spovesti u djelo. Tokom
cjelog ovog procesa mladi saznaju da je važno samostalno i informisano donositi odluke, da
je važno pažljivo planirati i disciplinovano sporovoditi korake, ali i da je u redu griješiti i
mijenjati planove, kao što se i sami mijenjamo.
Faze ovog modela su: samospoznaja, informacije o zanimanju, putevi obrazovanja,
realne susreti, odluka o izboru školovanja odnosno zanimanja (http://profesionalnaorijent
acija.org/petofazni-model/).
4.1. Samospoznaja
Prepoznavanje vlastitih kapaciteta, sposobnosti, interesiranja, vrijednosti i
sklonosti.Na putu odlučivanja o budućoj karijeri, kroz proces samospoznaje učenici treba u
prvoj fazi da nauče da otkrivaju i upoznaju vlastite želje, zanimanja i sklonosti, da ih istražuju
i preispituju te tako opaze svoje talente i sposobnosti, što olakšava sam proces donošenja
ispravne odluke.
Kada mladi prepoznaju svoje potencijale i kada postanu svjesni svojih preduvjeta, tek
tada se mogu ciljano informirati o putevima obrazovanja i svijetu rada.
4.2. Informiranje o zanimanjima
Prikupljanje informacija o zanimanjima, analiza i strukturiran način obrade
informacija tako da se omogući dobra informiranost pri odlučivanju o izboru zanimanja.
Cilj je usmjeriti pojedinca, pružiti mu stručnu pomoć i ukazati na mogućnosti daljeg
profesionalnog razvoja, perspektive zanimanja i zapošljavanja. Izvori informiranja mogu biti:
 članovi obitelji,
 prijatelji i poznanici,
 nastavnici,

9
  pedagozi i psiholozi,
 suradnici u Zavodu za zapošljavanje, koji se bave profesionalnom orijentacijom,
 štampa,
 elektronski mediji,
 suvremeni digitalni mediji - internet,
 brošure i knjige.
4.3. Mogućnosti školovanja
Upoznavanje mogućnosti školovanja i karijere koje vode do ostvarenja željenog
zanimanja.Poznavanje mogućnosti obrazovanja i karijere vode do ostvarenja željenog
zanimanja.
Dakle, informacije o upisnoj politici, potrebnom trogodišnjem obrazovanju,
četverogodišnjoj srednjoj školi, fakultetu, smjerovima, ključnim predmetima, lokaciji škole
samo su neka od važnih pitanja na koje se pojedinac treba usmjeriti.
Učenici će naučiti da pretražuju i vrše selekciju tako što će se suočiti sa mnoštvom
relevantnih informacija o oblastima rada i kvalifikacionim okvirima, mogućnostima
obrazovanja, te će ih obrađivati u skladu sa onim što preferiraju.
4.4. Realni susreti sa svijetom rada i zanimanja
U organizaciji realnih susreta, učestvuju učenici, profesori i pedagozi, koordinatori
privrednici, volonteri, roditelji. Cilj je ukazati na značajkomunikacije i socijalne mreže kako
u svakodnevnom životu tako i u realnimsusretima. U okviru ove faze organizirat će se
posjeta raznim institucijama: bolnicama, policijskoj stanici, vatrogasnoj stanici, televizijskoj i
radijskoj postaji, kazalištu, kinu, volonterskom udruženju, pekari, frizerskom salonu,
obližnjim firmama.
4.5. Odluka o izboru zanimanja
Analiza vlastitog puta profesionalne orijentacije i donošenje samostalne odluke o
izboru škole/zanimanja. Ova odluka je izuzetno važna i nimalo jednostavna za svakog
pojedinca.
U ovoj odluci značajnu ulogu imaju dva faktora, to su porodica i vršnjaci. Zadatak
škole je da omogući učeniku da se što bolje upozna sa njemu zanimljivim zanimanjima i
školama, da se što bolje upozna sa svojim sposobnostima i mogućnostima, te da učenika
osposobi za samostalno donošenje ove odluke.

10
5. PRIMJER MODELA PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
Broj
Nositelji
Oblast Tema Mjesec časo Cilj učenja
aktivnosti
va
Naučiti i spoznati
Uvodno predavanje o šta je to ličnost, šta
pojmu ličnost, su sposobnosti, Pedagog
Samospoznaja Oktobar 1 čas
kompetencije i vještine i važnost Psiholog
samospoznaja procjene samoga
sebe
Spoznaja vlastitih
Radionica: Lista mojih adaptivnih i
Samospoznaja vještina, vrijednosti i Oktobar 1 čas prenosivih vještina Pedagog
sposobnosti kao i vještina
potrebnih za posao
Učenici spoznaju
Test tipova ličnosti
svoj tip ličnosti
prema profesionalnim Pedagog
Samospoznaja Oktobar 1 čas prema
interesovanjima Psiholog
profesionalnim
(Holland)
interesovanjima
Učenici razvijaju
kritičko mišljenje i
spoznaju pozitivne i
Radionica: Studirati ili negativne strane Pedagog
Samospoznaja Novembar 1 čas
ne? studiranja, tako da na Razrednik
objektivan način
mogu donijeti svoju
odluku
Učenici će naučiti
kako napisati Pedagog
biografiju koja Profesor
Samospoznaja Pisanje biografije Novembar 1 čas
naglašava njihove Bosanskoga
vještine, talente i jezika
postignuća
Informacije o Informacije o svijetu Moći informacije
Decembar 1 čas Pedagog
zanimanju zanimanja i psiho- fizičkim upotrijebiti u izbor

11
 zahtjevima određenih budućeg zanimanja
poslova i zanimanja
Tema: Na kojim radnim
Pružanje informacija
mjestima se može raditi
o mogućim mjestima
poslije završenog Pedagog
Informacije o zapošljavanja nakon
fakulteta/ srednje škole? Decembar 1 čas Biro za
zanimanju završene određene
zapoljavanje
srednje škole ili
fakulteta

Učenici će steči
osnovne informacije
o upisnoj politice,
Mogućnost Izrada panoa na temu potrebnim
Februar 1 čas Pedagog
školovanja „ Upis na fakultet“ obrazovanjem,
fakultetu općenito,
smjerovima, lokaciji
fakulteta itd.
Učenici identificiraju
predrasude i stereotipe
Mogućnost Upitnik “Netradicionalna Pedagog
Februar 1 čas o “tipično muškim” i
školovanje zanimanja” Razrednik
“tipično ženskim”
zanimanjima.
Učenici će od Pedagog
Razgovor sa ekspertima
stručnog lica dobiti Razrednik
Realni susreti na temu izbora Mart 1 čas
informacije koje ih Direktor
zanimanja
zanimaju Stručni saradnik
Učenici će steči Direktor
Posjeta fakulteta/ radnim realniju sliku Pedagog
Realni susreti Mart 1 čas
mjestima budućeg zanimanja, Razrednik
posla Stručni saradnik
Razgovor sa studentima,
Učenici će imati Pedagog
zaposlenicima koji su
bolju i realniju sliku Direktor
Realni susreti završili ili zaposleni na Mart 1 čas
budućeg zanimanja, Razrednik
određenim fakultetima,
fakulteta Saradnik
poslovnim mjestima
Odluka o izboru Argumenti ZA i PROTIV Znati kritički sagledati Razrednik
April 1 čas
fakulteta željenog zanimanja moguće izbore/odluke Pedagog

12
 /zanimanja

Poređenje vlastitih
Moći uporediti svoje
Odluka o izboru prednosti, sposobnosti,
potencijale sa Pedagog
fakulteta/ školskog uspjeha sa April 1 čas
zahtjevima željenog Razrednik
zanimanja zahtjevima fakulteta za
obrazovanja/zanimanja
željeno zanimanje
Spoznaja da bez
obzira na koji
Odluke o izboru Predavanje na temu:
fakultet ili zanimanje Pedagog
fakulteta/ „ Važnost cjeloživotnoga April 1 čas
se opredijelili razrednik
zanimanja učenja“
moramo učiti cijeli
život
Ukupno: 15 časova

13
6. ZAKLJUČAK
Profesionalna orijentacija podrazumijeva psihološko procjenjivanje sposobnosti,
ličnosti, interesovanja, motiva i očekivanja, sa ciljem da se pomogne učeniku u uspješnom
izboru zanimanja.
Podjednako uspješno služi mladima pri izboru škole ili fakulteta i zaposlenima pri
promjeni posla i izboru drugog zanimanja.
Program profesionalne orijentacije potrebno je čim prije uvesti u naše škole iz mnogo
navedenih razloga a koje smo naveli u ovom radu. Bez obzira da li je upitanju osnovna ili
srednja škola, bitno je imati nekoga ko će uputiti učenika ka onome što ga zanima i za šta je
ujedno i sposoban.

14
LITERATURA
1. Opačić, G. (2014). Profesionalna selekcija: elementi, izazovi i jedno praktično rešenje.
Knj. 3, Profesionalna interesovanja. Beograd: Društvo psihologa Srbije-Centar za
primenjenu psihologiju.
2. http://unap.redikarijeru.com/kako-odabrati-zanimanje-uradite-test-profesionalne-
orijentacije/ (preuzeto: 15.01.2018).
3. https://prijemni.infostud.com/profesionalna-orijentacija (preuzeto: 15.01.2018).
4. http://psihoterapijsketeme.rs/2011/profesionalna-orijentacija/ (preuzeto: 15.01.2018).

15