Povezana strukturna/termalna analiza

Uvod
Ovaj tutorial je izrađen koristeći ANSYS 7.0 Svrha ovog tutorijala je je pregled
jednostavnih povezanih termalno / strukturnih analiza. Čelični štap, bez unutarnjih
naprezanja se postavlja između dvije čvrste strukture na referentnoj temperaturi od 0º C
(273 K). Jedna od čvrstih struktura se grije na temperaturu od 75º C (348 K). Kako se
toplina prenosi sa čvrste strukture na štap, štap će se pokušati širiti. No ipak, budući da se
štap nalazi između dvije čvrste strukture proširenje se ne može dogoditi i naprezanje se
stvara u štapu. Pronaći ćemo stacionarno rješenje nastalih naprezanja tako da
pojednistavimo analizu.

Štap neće biti opterećen osim promjenom temperature od 75 º C . Štap je od čelika sa

modulom elastičnosti od 200 GPa, toplinske provodljivosti od 60.5 W/m*K i
koeficijentom toplinskog širenja od 12e-6 /K.

Predprocesiranje: Definiranje problema

Prema poglavlju 2 ANSYS-ovog vodiča povezanih polja, "Sekvencijski vezana fizikalna
analiza kombinacija je analiza različitih inženjerskih disciplina koje se bave rješavanjem
globalnog inženjerskog problema.Radi lakšeg snalaženja, ...rješenja i postupci vezani uz
iscrpnu inženjersku disciplinu [odnosi se kao na ]fizikalnu analizu. Kada unos jedne
fizikalne analize ovisi o rezultatima druge analize tada su te analize vezane ."
Stoga,svako različito fizikalno okruženje mora biti konstruirano zasebno tako da se može
koristiti za određivanje vezanog fizikalnog rješenja. No ipak, važno je naglasiti da će
jedna grupa čvorova važiti za cijeli model. Stvaranjem geometrije u prvom fizikalnom
okruženju i korištenjem iste u bilo kojim slijedećim vezanim okruženjem, geometrija će
ostati konstantna. U našem slučaju, stvarat ćemo geometriju u termalnom okruženju gdje
će se primjeniti termalni utjecaji.

Iako geometrija mora ostati konstantna tip elementa se može mijenjati. Na primjer
termalni elementi se zahtjevaju kod termalne analize dok strukturni elementi se zahtjevaju
za određivanje naprezanja u štapu. važno je ipak naglasiti da samo određene kombinacije
elemenata mogu biti korištene za vezanu fizikalnu analizu. Za unos, pogledajte Poglavlje
2 , ANSYS-ovog vodiča vezanih polja, smještenog u ''help'' datoteci.

Proces zahtjeva da korisnik napravi sva potrebna okruženja, koja su, u osnovi,dijelovi
predprocesiranja za svako okruženje i unese ih u memoriju. Tada se u fazi rješavanja,
mogu kombinirati u svrhu rješavanja vezanih analiza.

Termalno okruženje - Napravi geometriju i definiraj termalna svojstva

1. Dajte primjeru naziv

Utility Menu > File > Change Title ...

/title, Thermal Stress Example

2. Otvorite izbornik predprocesora

ANSYS Main Menu > Preprocessor

/PREP7

3. Definirajte ključne točke

Preprocessor > Modeling > Create > Keypoints > In Active CS...
K,#,x,y,z

Sada ćemo definirati 2 ključne točke za ovaj štap kako je dano u narednoj
tabeli :

Keypoint Coordinates (x,y,z)

1 (0,0)
2 (1,0)
4. Napravite linije

Preprocessor > Modeling > Create > Lines > Lines > In Active Coord
 L,1,2

Napravite liniju pridružujući ključne točke 1 i 2, definirajući štap od 1

metra dužine.

5. Definiraj tip elementa

Preprocessor > Element Type > Add/Edit/Delete...

Za ovaj problem koristit ćemo element LINK33 (Thermal Mass Link 3D

conduction). Ovaj element je jednoosni element sa mogućnošću
provođenja topline između svojih čvorova.

6. Definiraj realne konstante

Preprocessor > Real Constants... > Add...

U prozoru ' Realne konstante za LINK33', unesite sljedeća geometrijska

svojstva:

i. područje poprečnog presjeka AREA: 4e-4

Ovo definira gredu sa područjem poprečnog presjeka dimenzija 2 cm X 2

cm.

7. Definirajte svojstva materijala

Preprocessor > Material Props > Material Models > Thermal >
Conductivity > Isotropic

U prozoru koji se pojavi unesite sljedeća geometrijska svojstva za čelik:

i. KXX: 60.5
8. Definirajte veličinu mreže

Preprocessor > Meshing > Size Cntrls > ManualSize > Lines > All Lines...

Za ovaj ćemo primjer koristiti rubnu dužinu elementa od 0.1 metra.

9. Umrežite okvir

Preprocessor > Meshing > Mesh > Lines > click 'Pick All'

10. Upišite okruženje

 Termalno okruženje (geometriju i termalna svojstva ) je sada, potpuno
opisano i može se unijeti u memoriju za naknadno korištenje.
Preprocessor > Physics > Environment > Write

U prozoru koji se pojavljuje unesite : Naziv Thermal i kliknite OK.

11. Brisanje okruženja

Preprocessor > Physics > Environment > Clear > OK

Prilikom ovog brisanja sve informacije zadane su u geometriji, kao što su

tip elementa, svojstva materijala itd. Ipak geometrija se ne briše tako da
može biti korištena u sljedećoj fazi koja definira strukturno okruženje.

Structurno okruženje – Definirajte fizikalna svojstva

Budući da je geometrija ovog problema već definirana u prethodnim koracima, sve što se
zahtjeva je definiranje strukturnih varijabli.

1. Uključite tip elementa

Preprocessor > Element Type > Switch Elem Type

Odaberite Thermal to Struc sa donje liste.

Ovim ćemo automatski uključiti pozivnu strukturu elementa. U ovom

slučaju to je LINK 8. Za više informacija o ovome elementu pogledajte
pomoćnu datoteku. Upozorenje kaže da ne bi trebali modificirati novi
element. U ovom slučaju, jedino se svojstva materijala trebaju modificirati
dok geometrija ostaje ista.

2. Definirajte svojstva materijala elementa

 Preprocessor > Material Props > Material Models > Structural > Linear >
Elastic > Isotropic

U ovom prozoru koji se pojavi unesite sljedeća geometrijska svojstva za

čelik:

i. Young's Modulus EX: 200e9

ii. Poisson's Ratio PRXY: 0.3

Preprocessor > Material Props > Material Models > Structural > Thermal
Expansion Coef > Isotropic

iii. ALPX: 12e-6

3. Upišite okruženje

Strukturno okruženje je sada potpuno opisano.

Preprocessor > Physics > Environment > Write

U prozoru koji se pojavi unesite NAZIV Struct

Faza rješenja: dodjeljivanje opterećenja i rješavanje

1. Definirajte tip analize

Solution > Analysis Type > New Analysis > Static

ANTYPE,0

2. Očitajte termalno okruženje

Solution > Physics > Environment > Read

Odaberite thermal and click OK.

 Ako opcija ''Physics'' nije dostupna ispod ''Solution'', kliknite Unabridged Menu
na dnu ''Solution'' izbornika. Ovo bi ga trebalo učiniti vidljivim.

3. Primjenite ograničenja

Solution > Define Loads > Apply > Thermal > Temperature > On
Keypoints

Postavite temperaturu ključne točke 1, točka koja je skroz lijevo, na 348

Kelvin.

4. Riješite sustav

Solution > Solve > Current LS

SOLVE

5. Zatvorite izbornik rješenja

Main Menu > Finish

Vrlo je važno kliknuti Finish da bi se zatvorilo to okruženje i dopustiti

novom da se otvori bez smetnji. Ako se ovo ne napravi dobit ćete obavijest
greške na ekranu.

Sada je dobiveno termalno rješenje. Ako primjenite stacionarnu temperaturu na

štap, vidjet ćete jednolikih 348 K, kao što se očekivalo. Ova informacija je
spremljena u datoteku nazvanu Jobname.rth, gdje .rth je datoteka termalnih
rezultata. Budući da ''jobname'' nije promjenjeno na početku analize, ovaj se
 podatak može pronaći kao file.rth. Mi ćemo koristiti ove rezultate da odredimo
strukturne učinke.

6. Očitavanje u strukturnom okruženju

Solution > Physics > Environment > Read

Odaberite struct i kliknite OK.

7. Primjenite ograničenja

Solution > Define Loads > Apply > Structural > Displacement > On
Keypoints

Fiksirajte ključnu točku1 za sve DOF's i ključnu točku 2 u UX smijeru.

8. Uključite termalne učinke

Solution > Define Loads > Apply > Structural > Temperature > From
Therm Analy

Kako je prikazano dolje, unesite ime datoteke File.rth. Ovime

povezujemo rezultate rješenja termalnog okruženja sa informacijom
zadanom u strukturnom okruženju i koristimo za vrijeme analize

9. Definirajte referentnu temperaturu

Preprocessor > Loads > Define Loads > Settings > Reference Temp

Za ovaj primjer postavite referentnu temperaturu na 273 stupnjeva

Kelvina.
10. Riješite sustav

Solution > Solve > Current LS

SOLVE

Postprocesiranje: Pregled rezultata

1. Ručni izračuni

Ručni izračuni provedeni su da bi se provjerila rješenja dobivena koristeći

ANSYS:

Kako je pokazano, naprezanje bi u štapu trebalo biti jednoliko 180 Mpa

tlačno.

2. Dobivanja podataka o naprezanju

Sbudući da je element samo linija, naprezanje ne može biti izlistano na

uobičajen način. Umjesto toga se mora prvo napraviti tablica elementa.
 General Postproc > Element Table > Define Table > Add

Ispuni kako je prikazano dolje. [CompStr > By Sequence Num > LS >
LS,1
ETABLE,CompStress,LS,1

3. Izlistaj podatke o naprezanju

General Postproc > Element Table > List Elem Table > COMPSTR > OK
PRETAB,CompStr

Slijedeća lista bi se trebala pojaviti. Primjeti da je naprezanje u svakom elementu:

-0.180e9 Pa, ili 180 MPa u tlačnom području kako je i očekivano.