PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ MATEMATIKE

PREDMET: Matematika
NASTAVNIK: Herco Mersad
DATUM: 1.4.2014.godine
RAZRED:VIId
REDNI BROJ ČASA: 102.
NASTAVNA CJELINA: Ugao i trougao
NASTAVNA JEDINICA: Neke primjene podudarnosti trouglova
TIP ČASA: obrada novog gradiva
NASTAVNE METODE: metoda nastavnog razgovora i usmenog izlaganja, ilustracija i demonstracija
NASTAVNI OBLICI: frontalni i individualni oblik rada
ZADACI ČASA:
-ODGOJNI: sticanje navike postupnosti i racionalnosti u radu, formiranje osobina pozitivnog karaktera,
razvijanje tačnosti, urednosti i sistematičnost u radu, razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti
-FUNKCIONALNI: razvoj pažnje, koncentracije, matematičko-logičkog mišljenja, osposobljavanje za
samostalno rješavanje zadataka, povezivanje sličnih činjenica radi donošenja generalnog zaključka,
uočavanja i izdvajanja
-OBRAZOVNI: primjena pravila podudarnosti trouglova u dokazivanju važnih teorema i na rješavanje
nekih praktičnih problema
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, zbirka, geometrijski
pribor

STRUKTURA ČASA I SADRŽAJ RADA

UVODNI DIO ČASA (oko 5 min);

 Analizirati zadaću (ako je potrebno određeni zadatak uraditi na tabli).
 Ponoviti pravila podudarnosti trougova
 Motivacija: Danas ćemo dati nekoliko primjera primjene pravila podudarnosti trouglova u
dokazivanju važnih teorema i na rješavanje nekih zadataka.

GLAVNI DIO ČASA (oko 37 min);

Neke primjene podudarnosti trouglova
Primjer 1.
Nacrtajmo proizvoljni trougao i iz središta osnovice paralelne prave sa
drugim dvjema stranicama. Dokažimo da ove paralelne prave polove druge
dvije stranice.
Rj.
Neka je to ∆ABC sa slike. Središte osnovice AB obilježimo sa D, a tačke
presjeka paralela, sa stranicama AC i BC, sa M i N redom. Pokažimo da su
trouglovi ∆MDN i ∆MNC podudarni.
∢1 = ∢2 (uglovi sa paralelnim kracima)
𝑈𝑆𝑈
MN = MN } ⇒ ∆ 𝑀𝐷𝑁 ≅ ∆ 𝑀𝑁𝐶
∢3 = ∢4 (uglovi sa paralelnim kracima)
Iz ove podudarnosti vrijedi da je: 𝑀𝐶 = 𝐷𝑁 𝑖 𝑀𝐷 = 𝐶𝑁 (1)
Dalje imamo:
AD = DB (uslov) 𝑈𝑆𝑈
∢MAD = ∢BDN (uglovi sa paralelnim kracima)} ⇒ ∆ 𝐴𝐷𝑀 ≅ ∆ 𝐵𝐷𝑁
∢ADM = ∢DBN (uglovi sa paralelnim kracima)
Otuda je: 𝐴𝑀 = 𝐷𝑁 𝑖 𝐷𝑀 = 𝐵𝑁 (2)
Iz jednakosti (1) i (2) slijedi da je 𝐴𝑀 = 𝑀𝐶 𝑖 𝐵𝑁 = 𝑁𝐶, tj tačke M i N su središta stranica AC i BC.
Ovaj dokaz može se ostaviti za rad na dodatnoj nastavi.

DEF: Duž čije su krajnje tačke središta dviju stranica trougla, naziva se srednja linija trougla.

Primjer 2.
Dokažimo da je srednja linija trougla paralelna naspramnoj stranici i
jednaka njenoj polovini.
Rj.
Neka je MN srednja linija ∆ABC i D središte stranice AB. Na osnovu
prethodnog primjera je 𝑀𝐶 = 𝐷𝑁 𝑖 𝑀𝐷 = 𝐶𝑁. S obzirom da je
∢BND=∢MCN (uglovi sa paralelnim kracima), trouglovi ∆DBN i
∆MCN su podudarni (pravilo SUS). Otuda je:
𝑀𝑁 = 𝐷𝐵 𝑖 ∢𝐷𝐵𝑁 = ∢𝑀𝑁𝐶 (3)

Kako je AD = DB i AD + DB = AB iz jednakosti (3) slijedi:

1
𝑀𝑁 ∥ 𝐴𝐵 𝑖 𝑀𝑁 = 𝐴𝐵 ,
2
što je i trebalo dokazati.
Naravno, tvrdnja vrijedi i za druge dvije srednje linije, DM i DN.

Primjer 3.
Dokažimo sljedeće svojstvo simetrale ugla: svaka tačka
simetrale ugla jednako je udaljena od krakova tog ugla.
Rj.
Neka je zadan ugao ∢xOy=α. Na simetrali tog ugla odabrana je
proizvoljno tačka S. Dužine njenog (normalnog) rastojanja do
krakova su SA i SB. Treba da dokažemo da je 𝑆𝐴 = 𝑆𝐵.
𝛼
Imamo, zbog ∢𝐴𝑂𝑆 = ∢𝐵𝑂𝑆 = 2 𝑖 ∢𝑂𝐴𝑆 = ∢𝑂𝐵𝑆 =
90° 𝑑𝑎 𝑗𝑒 𝑖 ∢𝐴𝑆𝑂 = ∢𝐵𝑆𝑂, pa slijedi:
𝛼
∢AOS = ∢BOS = (def. simetrale ugla) 𝑈𝑆𝑈
2
} ⇒ ∆ 𝑂𝐴𝑆 ≅ ∆ 𝑂𝐵𝑆
OS = OS
∢ASO = ∢BSO
Iz ove podudarnosti slijedi da je, zaista, 𝑆𝐴 = 𝑆𝐵.

DEF: simetrala duži je prava koja polovi tu duž pod pravim uglom.

Primjer 4.
Dokažimo sljedeće svojstvo simetrale ugla: svaka tačka simetrale duži
jednako je udaljena od krajnjih tačaka te duži.
Rj.
Neka je zadana duž AB. Označimo sa O njeno središte, a sa S
proizvoljnu tačku njene simetrale s.
Trebamo dokazati da je je 𝑆𝐴 = 𝑆𝐵.
Trouglovi ∆OAS i ∆OBS su podudarni, jer imaju zajedničku stranicu
OS, a po definiciji je 𝐴𝑂 = 𝑂𝐵 𝑖 ∢𝐴𝑂𝑆 = ∢𝐵𝑂𝑆 = 90°.
Na osnovu te podudarnosti (pravilo SUS) proizilazi tvrdnja, tj. 𝑆𝐴 =
𝑆𝐵.
ZAVRŠNI DIO ČASA (oko 3 min);
DOMAĆA ZADAĆA: udžbenik str.195. zadaci: 1. i 2.