PROJEKTIRANJE

PROIZVODNIH SUSTAVA
Predavanja: Dr.sc. ZORAN KUNICA, redoviti profesor
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Lučića 1 (III. kat, soba A-507)
HR–10002 Zagreb

Telefon: +385 (0)1 6168324

e-pošta: zoran.kunica@fsb.hr

Vježbe:
Doc. dr.sc. T. STIPANČIĆ
Dr.sc. B. ŠEKORANJA
Dr.sc. M. ŠVACO
F. ŠULIGOJ, mag.ing.
D. BELIĆ, mag.ing.
Preddiplomski sveučilišni studij – Studij strojarstva

VII. s e m e s t a r

ISVU 18559

2+2, ECTS 5

Predavanja: srijeda, 11.00-13.00, Predavaonica 2

Vježbe, PClab-5 Sjever:

Ponedjeljak 12:00-14:00; 4-indinž
Ponedjeljak 14:00-16:00; 4-pi-oskval 4-pi-prermont
Utorak 10:00-12:00; 4-pi-autopro
Četvrtak 13:00-15:00; 4-ri-intmonts, uprkval, sobsust, rvsustava, rmodalat, razpro, propoli, ljevar
Petak 10:00-12:00; 4-pi-obrsust 4-pi-zavkon

2
Polaganje ispita:

• prisustvovanje i sudjelovanje u nastavi (minimum 75 % predavanja)

• izrada programskih zadataka na vježbama
• predan projekt (u dva termina u roku od dva tjedna po isteku semestra)
• polaganje ispita – preko triju kolokvija, ili, pismeni (osam pitanja/zadataka) i
usmeni ispit
• u slučaju uspješnog polaganja preko kolokvija, ispit pravodobno prijaviti
(za termine ispita u zimskom roku)

3
 LITERATURA

1. B. Vranješ, B. Jerbić, Z. Kunica, Projektiranje proizvodnih sustava,

Inženjerski priručnik, Svezak IV, Organizacija proizvodnje, Školska
knjiga, 2004., str. 73–130.
2. S. S. Heragu, Facilities Design, CRC Press, 2008.
3. M. P. Stephens, F. E. Meyers, Manufacturing Facilities Design and
Material Handling, Purdue Univ. Press, 2013.
4. A. Dolgui, J.-M. Proth, Supply Chain Engineering: Useful Methods and
Techniques, Springer, 2010.
5. J. T. Black, The design of the factory with a future, McGraw–Hill, New
York, 1991.
6. http://titan.fsb.hr/~zkunica/nastava/pps.pdf

http://titan.fsb.hr/~zkunica/nastava/PPS/ (Predavanja)

http://titan.fsb.hr/~zkunica/pps.htm (Dokumentacija za projektni zadatak)

http://titan.fsb.hr/~zkunica/nastava.html 4
Proizvodni je sustav složena socijalna i materijalna tvorevina
kojom se obnosi proces stvaranja vrijednosti – materijalnih i inih
dobara.

Uvjeti
Prostor Energija Informacije

ULAZ IZLAZ
Sredstva za
Ljudi
proizvodnju

Materijal Proizvodi

Poluproizvodi
Emisije
ULJE Radna okolina
Pomoćni mat. Vrijeme Otpaci
ideologija, poboljšana ideologija,
kapital Proizvodni proces uvećani kapital 5
Za ostvarenje proizvodnje nužno je osigurati:
- ELEMENTE SUSTAVA (proizvodne snage)
- ODREĐENE UVJETE
- KOMUNIKACIJU IZMEĐU SUSTAVA I OKRUŽENJA.

Osnovni su elementi proizvodnog sustava ljudi s proizvodnim iskustvom i sredstva

za proizvodnju koji zajedničkim djelovanjem u radnoj okolini, uz ispunjenje
određenih (prikladnih) uvjeta:
- PROSTORA
- ENERGIJE
- INFORMACIJA
transformiraju ULAZne komponente (input) u IZLAZne veličine (output).

6
 ŠTO JE PROIZVODNJA?

PROIZVODNJA JE PROCES POVEĆANJA (STVARANJA NOVE)

VRIJEDNOSTI, na temelju ljudskog rada

7
 TKO JE NOSI (PROIZVODNJU)?

POSLOVNI SUBJEKTI (u Republici Hrvatskoj), STANJE 30. RUJNA 2013. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publica

tion/2013/11-01-01_03_2013.htm
BUSINESS ENTITIES, SITUATION AS ON 30 SEPTEMBER 2013
Registrirane pravne Aktivni Udio aktivnih
osobe subjekti pravnih osoba, %
Number of registered Number of Share of active
legal entities active entities legal entities, %

Ukupno 278 725 151 514 54,4 Total

Trgovačka društva 144 222 125 974 87,3 Trade companies
Enterprises and co-
Poduzeća i zadruge 66 648 2 180 3,3
operatives
Institutions, bodies,
Ustanove, tijela,
67 855 23 360 34,4 associations and
udruge i organizacije
organisations

Subjekti u obrtu i Entities in crafts and trades

- 89 238 -
slobodnim zanimanjima and free lances

8
AKTIVNE PRAVNE OSOBE PREMA PODRUČJIMA NKD-a 2007. I BROJU ZAPOSLENIH, STANJE 30.
RUJNA 2013. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/11-01-01_03_2013.htm

NUMBER OF ACTIVE LEGAL ENTITIES, ACCORDING TO NKD 2007. SECTIONS AND BY NUMBER OF
PERSONS IN EMPLOYMENT, SITUATION AS ON 30 SEPTEMBER 2013

Broj zaposlenih/ Number of persons in employment

Ukupno
Total 500 i više
0 1–9 10 – 49 50 – 249 250 – 499
500 and more

mikro mala srednja (poduzeća)

.
.
.

Ukupno 151 514 81 781 55 300 10 808 3 052 329 244 Total

SME – small & medium enterprises, prema definiciji EU (varijacije po državama): do 250
zaposlenih i prihod do 50 M(EUR)/a i/ili vrijednost imovine do 43 M(EUR). 9
 STRUKTURA AKTIVNIH PRAVNIH OSOBA PREMA OBLICIMA
VLASNIŠTVA, STANJE 31. PROSINCA 2013.
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publicati
STRUCTURE OF ACTIVE LEGAL ENTITIES, BY TYPE OF OWNERSHIP, on/2013/11-01-02_02_2013.htm
SITUATION AS ON 31 DECEMBER 2013
Oblici vlasništva
Type of ownership

Županija Ukupno udio u udio u udio u udio u udio u

County of Total državno ukupnome privatno ukupnome zadružno ukupnome mješovito ukupnome nema ukupnome
vlasništva
Co-
State Share in Private Share in Share in Mixed Share in Share in
operative None
total total total total total

Republika 155 705 1 084 0,7 127 012 81,6 2 074 1,3 1 388 0,9 24 147 15,5
Hrvatska
Republic of
Croatia

.
.
.

10
 PROIZVODNJA − osnovna društvena funkcija (tzv. realni sektor), ali i
osobna (pojedinačna) situacija

POSTOJANJE

zadovoljenje
potrebe PROIZVODNJA
potreba

VIŠAK:
zaliha ili
razmjena
(trgovina,
PROIZVODNE SNAGE I ODNOSI -- podjela rada: izvoz)
stvaralaštvo (rad) i sloboda (sudjelovanje u odlučivanju i
distribuciji rezultata rada (egzistencijalni minimum i profit))
vrijeme

11
 POKAZATELJI USPJEŠNOSTI I INTERAKCIJE

GDP – tradicionalni pokazatelj

- ukupno
- po glavi stanovnika

Gini – mjera ((ne)jednakosti) socijalne distribucije dobara

HDI – Human Development Index – indikator mogućnosti razvoja u nekoj

zemlji (životni vijek, obrazovanje, prihod)

Indeks ekonomske složenosti http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_economic_com

Economic complexity index
Mjera društvenog znanja
pretvorenog u proizvod.
plexity
http://atlas.media.mit.edu/profile/country/hrv/
Hrvatska je 2009. godine 26. od 144 zemlje (Slovenija 10.).
http://atlas.cid.harvard.edu/about/glossary/

Bolji (i s vremenom opadajući) rang manjih zemalja (Slovenija,

Hrvatska) može značiti veliku raznolikost proizvoda uz manje
proizvodne količine, te rizik prema trendu globalne koncentracije i
specijalizacije. 12
Proces je zbivanje označeno pretvorbom i/ili transportom tvari, energije i/ili
informacija, kod kojega se prikladnim djelovanjem na utjecajne veličine dadu
postići određeni rezultati.

Prema normi ASME 101, proizvodni proces jest proces rada proizvodnoga
sustava, i obuhvaća sva zbivanja u procesu izrade nekog proizvoda:
 proces rada kojim se izravno i svrsishodno djeluje na materijal (predmete rada) i
tako povisuje njegova vrijednost (mehanička obrada, zaštita materijala, montaža,
toplinska obrada itd.) te
 zbivanja koja izravno ne pridonose povećanju vrijednosti materijala, ali su nužna
za odvijanje cjelokupnog procesa (kontrola kakvoće, transport, zastoji i
skladištenje).

Proizvodni je proces rješenje tehnološkoga procesa u prostoru i vremenu.

Tehnološki proces određuje način i redoslijed izvođenja proizvodnih operacija i

kontrole kakvoće.

13
TŽV Gredelj

Uljanik

http://www.glasistre.hr/vijesti/
pula_istra/uljanik-radnici- 14
preuzeli-vlasnistvo-359617
http://gmauthority.com/blog/2013/01/general-motors-expands-brazil-operations-at-gravatai/

15
Zaposlenika: 1 600
Ukupna površina: 713 000 m²

16
ALTRAD LIMEX  jedan od najvećih
europskih proizvođača miješalica za
beton i tački

Zaposlenika: 150
Proizvodna površina: 6 000 m² 17
18
Proizvodni se procesi dijele na kontinuirane i diskretne.

Kontinuirani proizvodni procesi su oni u kojima se predmet rada javlja u obliku koji
se može kontinuirano mjeriti (kao naprimjer u procesnoj prehrambenoj industriji).

Diskretni proizvodni procesi su oni kod kojih se predmet rada javlja u diskretnim,
cjelobrojnim, količinama (komadna proizvodnja, naprimjer metaloprerađivačka
industrija). U daljnjemu izlaganju pod pojmom proizvodni proces razumijevat će se
diskretni proizvodni proces.

Svaki proizvodni proces karakterizira podjela rada što znači da se pojedini dijelovi
procesa odvijaju na prostorno različitim mjestima u sustavu. Rezultat prostorne
podijeljenosti su proizvodni tokovi koji osiguravaju interakciju proizvodnih
činitelja, odnosno elemenata sustava.

Postoje četiri vrste proizvodnih tokova: tok materijala, tok informacija, tok
energije i tok ljudi.

Elementi su sustava: sredstva za proizvodnju, radna mjesta, pogoni, odjeli i slično.

19
Proizvodni je sustav:

 konkretan sustav s potpuno definiranim vezama između elemenata sustava;

 umjetan, stvoren ljudskim radom, za zadovoljenje ljudskih potreba;

 dinamičan, jer se stanje sustava mijenja tijekom vremena;

 složen, jer se najčešće sastoji od više, proizvodnim tokovima povezanih

elemenata, od kojih svaki pojedinačno predstavlja složen zaseban (pod)sustav;

 otvoren, neizoliran od utjecaja vanjskih sustava, posjedujući brojne veze sa

svojim okruženjem;

 stohastičan, jer se ponašanje proizvodnoga sustava može predvidjeti samo s

određenom vjerojatnošću (tržišne promjene);

 sociotehnički, jer su temeljni činitelji sustava ljudi i tehnička sredstva.

20
U svojoj je cjelokupnosti projektiranje proizvodnih sustava, multidisciplinarna i
interdisciplinarna djelatnost kojoj je svrha ostvarenje:
 funkcionalnog,
 ekonomičnog,
 fleksibilnog,
 humanog, i
 ekologičnog proizvodnog sustava,
racionalnim korištenjem ljudskih i materijalnih potencijala.

Pri tome se radi o iznimno odgovornoj djelatnosti, budući da se, u pravilu,

angažiraju znatna financijska sredstva, a projektna rješenja imaju utjecaj i za dulje
vremensko razdoblje. Naime, tehnički (životni) vijek proizvodnoga sustava mnogo
je dulji od tržišnoga (životnoga) vijeka proizvoda.
http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/Izlo%C5%BEba%20studentskih%20radova%20prenamjene%20paleoindustrijskih%20kompl
eksa%20u%20Zagrebu,204.html

21
Ostvarenje proizvodnoga sustava predstavlja dovođenje u sklad mnogih,
kompleksno povezanih činilaca.

Proizvodni je sustav sastavljen od više podsustava u stalnoj međusobnoj interakciji

te stoga mora biti cjelovit (integriran).

Shodno projektnim datostima ─ projektnim ciljevima i ograničenjima, teži se k

realizaciji proizvodnoga sustava kao optimalne cjeline. Postignuće parcijalnih
optimuma najčešće neće rezultirati optimumom proizvodnoga sustava kao cjeline.

Izvedbeno gledano, projektiranje je djelatnost kojom se slijednom, usporednom i

iterativnom primjenom stručnih znanja (analize i proračuni) i drugih spoznaja,
iskustva, lucidnosti i intuicije projektanta (projektanata), rješava postavljeni
projektni zadatak.

Narav djelatnosti projektiranja očituje se u izrazitoj primjeni deduktivnoga pristupa:

 od općega k pojedinačnome,
 od generalnih rješenja prema detaljima,
 od idealiziranih rješenja do stvarnih rješenja. 22
Tako se izbjegavaju pogreške u koncepciji ili prije realizacije, olakšavaju stvaranje i
proučavanje varijanti i izbor najpovoljnijih, te osigurava podjela rada i mogućnost
preklapanja pojedinih poslova tijekom projektiranja (CE − istodobno inženjerstvo).

Stalno povećanje broja proizvoda na tržištu, i pronalaženja novih proizvodnih

postupaka, nameće stvaranje novih, ali i prilagodbu već postojećih proizvodnih
sustava. Tako je djelatnost projektiranja suočena sa zahtjevima da se projekti učine
što kvalitetnijim, u što kraćemu vremenu.

Projekt je rješenje projektnoga zadatka. Njime su definirane postavke realizacije

zadatka.

U projektiranju su proizvodnih sustava projektnim zadatkom obuhvaćeni:

 proizvod(i) (predmeti rada);
 količine proizvoda;
 rokovi gotovosti proizvoda;
 raspoloživa investicijska sredstva za realizaciju proizvodnoga sustava;
 ostali zahtjevi u pogledu funkcionalnosti, ekonomičnosti, fleksibilnosti, humanosti
i ekologičnosti projektiranoga sustava. 23
Poput proizvodnoga sustava, i proizvod i projektiranje karakterizirani su određenim
stupnjem funkcionalnosti, ekonomičnosti, fleksibilnosti, humanosti i ekologičnosti.

Postoji pet osnovnih vrsta projektnoga zadatka:

1. projektiranje potpuno novog proizvodnog sustava;
2. rekonstrukcija proizvodnog sustava uz njegovo širenje;
3. rekonstrukcija proizvodnog sustava bez njegovog širenja;
4. uvođenje manjih racionalizacija u postojećem proizvodnom sustavu;
5. dekonstrukcija proizvodnog sustava.

Tri su čimbenika čije međusobno pojavljivanje i odnos određuju vrstu projektnoga

zadatka:
 potreba za novim proizvodom,
 promjena proizvodnih količina već postojećega proizvoda, i
 uvođenje novih postupaka izradbe i montaže (nove tehnologije).

Zadatak projektiranja potpuno novog proizvodnog sustava, postavlja se u slučaju

postojanja sva tri gore navedena čimbenika. S obzirom na ostale vrste projektnih
zadataka, rjeđe se pojavljuje. 24
Budući da je proizvodni sustav dinamičan sustav koji se neprestano mijenja,
stvarno stanje proizvodnoga sustava s vremenom počinje značajno odstupati od
prvotno projektiranog. Tada je potrebna rekonstrukcija proizvodnoga sustava,
kojom se, shodno promijenjenoj situaciji, preoblikuju struktura i proizvodni
tokovi sustava.

Najčešće se zadaci rekonstrukcije pojavljuju pri povećanju proizvodnih količina.

Ako povećanje obujma proizvodnje nije moguće novouvedenim postupcima
izradbe i sklapanja, rekonstrukcija rezultira širenjem proizvodnoga sustava.

Uvođenje manjih racionalizacija u postojećem proizvodnom sustavu (oslobađanje

gotovo je
kreativnog potencijala zaposlenika i njihova motiviranost i nagrađivanje; odjel razvoja?)
svakodnevni projektni zadatak. Težište je pri tome na prilagodbi sustava manjoj
promjeni proizvodnih količina i postupaka izradbe i montaže, pri čemu se nastoji
zadržati koncepcija projektiranog sustava.

Dekonstrukcija proizvodnog sustava projektni je zadatak uklanjanja proizvodnoga

sustava, koji je izgubio svrhu postojanja, zastarjelim proizvodnim programom,
proizvodnim postupcima i nemogućnošću uporabe građevinskih objekata i
instalacija u druge svrhe; ili promjenom/napuštanjem/izdvajanjem osnovne
djelatnosti (core business, outsourcing). 25