Telemedicina

Predrag Pale

Industrija informacijskih tehnologija (IT) dnevno nas obasiplje novim izumima pa i

pojomovima. Istovremeno, tržišni tijekovi neke od tih pojmova pretvaraju u
"buzzword", tj. riječ koja se pojavljuje u svakom razgovoru ili tekstu na određenu
temu. Jedna od takvih riječi je i telemedicina.
U njenom slučaju taj je efekat pojačan, jer je nastala spajanjem IT koje su u
žarištu pažnje sve većeg broja "običnih" ljudi, te medicine koja oduvijek ima
posebno mjesto u svjesti svakog pojedinca.
I zaista, značaj svega što podrazumijeva ovaj pojam je toliko velik da mu se i
mora posvetiti odgovarajuća pažnja. No, što on zapravo označava ?

Što je to telemedicina ?
Najbolje su definicije kratke, a one, pak, oduzimaju svo bogatstvo i raznovrsnost
značenja. No, ako treba jednom rečenicom objasniti što je telemedicina, možda
bismo mogli reči da je to:

pružanje ili korištenje zdravstvenih usluga te

bavljenje medicinskom znanošću
bez ograničenja zbog fizičke udaljenosti.

Obično se kaže da je dijagnoza pola puta do izlječenja. Iako je suvremena

tehnologija liječnicima stavila na raspolaganje brojna dijagnostička pomagala ne
treba smetnuti s uma samu bit medicinskog postupka: usporedbom prikupljenih
infroamcija o prethodnim i sadašnjem stanju ljudskog tijela i duha sa znanjem i
iskustvom prethodnih generacija zaključiti o izvoru i poslejdicama problema kako
bi se odlučilo o potrebnim budućim djelovanjima.
Savršeni bi liječnik na osnovi savršeno prikupljenih sveobuhvatnih podataka
mogao donijeti savršenu dijagnozu a da pacijenta nikada ni ne vidi.
Telemedicina je put k tome.
 Što sve telemedicina omogućava ?
U medicinskom postupku uključene su dvije strane: liječnik i pacijent.
Telemedicina pomaže oboma.

Pristup bilo kojoj medicinskoj informaciji

Liječniku je vrlo važno pravodobno na raspolaganju imati potrebne infroamcije.
To se ne odnosi samo na podatke prikupljene izravno od pacijenta u trenutku
postavljanja dijagnoze, već i na sve njegove prijašnje podatke, podatke o sličnim
slučajevima, te informacije o rezultatima znanstvenih istraživanja, kao i
informacije proizvođaća medicinske opreme i preparata.
U srži telemedicinskih rješenaj su računalo i računalna mreža. Zbog toga su
pohrana velikog broja podataka, njihova brza pretraga te pristup na daljinu davno
riješeni problemi s rutinskim rješenjima i primjenama.

Veliku bazu podataka iz stvarnog života

Liječnici rijetko imaju pristup dijagnostičkim podacima pacijenata svojih kolega,
osim u neposrednoj blizini: istoj medicinskoj ustanovi. No u tim se podacima krije
pravo bogatstvo. Ne samo za znanstveno-istraživački rad, već i za rutinske
zadatke.
Uz pravilnu organizaciju medicinskog sustava, odgovarajuću pravno uređenje
sustava, liječnicima je moguće na raspoalganej staviti svo bogatstvo prethodnih
medicinskih slučajeva.

Pregled pacijenta na daljinu

Veliki broj dijagnostičkih postupaka danas liječnici ne izvode izravno već
posredstvom uređaja za medicinsku dijagnostiku. Sve su to elektronički i
uglavnom kompjuterizirani uređaji. To znači da se dijagnostičar u stvari ne mora
nalaziti uz uređaj, a time i pacijenta, već se slika, zvuk, krivulja ili neki drugi oblik
dijagnostičkog izvještaja mogu prenijeti na daljinu, računalnom mrežom i
prikazati na zaslonu osobnog računala dijagnostičara, čak i kad se nalazi
tisućama kilometara daleko. Štoviše, to vrijedi i za pokretne sliek i nepretinuti
zvuk i to u oba smjera komunikacije. Time se dijagnostičaru omogućuje
upravljanje dijagnostičkim postupkom na daljinu, bil oda sam mijenja parametre
dijagnostičkog uređaja, bilo da daje upute medicinskom osoblju koje upravlja
uređajem i brine o pacijentu.

Tretman i terapija na daljinu

Telemedicina ne zastaje samo an dijagnostici. U brojnim terapijskim postupcima
se također sve više koriste uređaji kao posrednici između liječnika i pacijenta.
Najočigledniji primjer je mikrokirurgija. Kako sve veči broj i tih uređaja sadrži
računalo, i njima se može upravljati preko računalne mreže. Dakle, na daljinu se
može izvesti i operaciju.
Kod određenog broja bolesti, terapija se sastoji od uzimanja određenih
farmaceutskih preparata, praćenaj subjektivnog stanja pacijenta ili jednsotavnih
objetkivnih pokazatelja (tlak, puls, temperatura i sl.) i podešavanja terapije.
Kod njih se liječenej na daljinu još lakše i očiglednije može primijeniti.

Primanje i davanje stručnog savjeta

Postavljanje dijagnoze teško je u nemedicinskim primjenama, no u medicini je
najteže, jer se radi o živim bićima. NAjprirodnije je i najodgovornije u teškim
slučajima zatražiti mišljenje kolege, spceijalist, eksperta ili tima.
Telemedicina u svom najjednostavnijem obliku telekomunikacije omogućava
istovremeno (ali i asinkrono) povezivanje potrebnih stručnjaka ma gdje se nalazil
i u privremeni tim za donošenje mišljenja ili odluke.
Time se ne postiže samo kvalitetnija odluka, već se istovremeno postiže i
obrazovanje svih koji u toj akciji sudjeluju.

Koje su koristi ?
Brojne su koristi vidljive već i danas. No, za svaku novinu koja mijenja način
rada, tek će vrijeme pokazati koje se dodatne, potpuno nove mogućnosti, a time i
koristi.

Totalna sloboda izbora liječnika

Već nam je danas jasno da telemedicina omogućava pacijentu totalnu slobodu u
izboru liječnika, barem u onim slučajevima u kojima je do sada zarpeka bila u
fizičkoj lokaciji bilo pacijenta bilo liječnika.
Jasno je da ovaj aspekt sa sobom nosi i niz pitanja, kontroverzi, problema pa i
dvojbi. Na primjer, liječnici s reputacijom imat će zasigurno višestruko veči broj
zahtjeva pacijenata nego što ih mogu zaista obraditi.

Trajno obrazovanje
Neprekidnim dotokom novih informacija (kroz različite osobne filtere), pristupom
svim medicinskim slučajevima, mogućnošću savjetovanja s kolegama te aktivno
sudjelovanje u teledijagnostici ili teleterapiji koju provode iskusniji kolege
osigurava se ono najvažniej za kvalitetu liječnika: trajno i integrirano
obrazovanje.

Veća sigurnost dijagnostičara

Spoznaja da je dijagnoza donešena na temelju podataka koji su dostupni svima,
uz savjetovanej s iskusnijim kolegama oslobađa od dvojbi i strahova, daje
sigurnost dijagnostičaru, koja razultira vačim samopouzdanjem i bržim
djelovanjem, a time i večom šansom za izlječenjem.

Bolje korištenje iskustava prakse

Mogućnost korištenja iskustava kolega iz cijelog svijeta ima za poslejdicu i veću
spremnost objave vlastitih podataka, iskustava i zaključaka. To pak smanjuje
mogućnost da se vrijedni podaci i iskustva izgube.
 Koje uvjete u RH treba stvoriti za puni
razvoj i primjenu telemedicine ?
Pojam "telemedicina" odmah podsjeća na računala, kompjuterizirane medicinske
uređaje i gomilu skupih stvari i postupaka. Stoga se odmah postavlja pitanje: a
gdje je tu Hrvatska, možemo li si mi priuštiti telemedicinu?".
Iako je za djelotvorno korištenje telemedicine potrebno utrošiti i financijska
sredstva, zapravo prava težina leži na organizaciji.
U srži telemedicine su osobna računala i računalne mreže. To danas više i nije
jak oskupo. No u te mreže potrebno je uključiti dijagnostičku opremu, pohraniti
dijagnostičke podatke u računala. Potrebno je osigurati dežurstva liječnika az
medicinski telekonzalting, održavanej sustava, brigu o podacima.
Potrebno je pravno urediti pristup podacima, prava i obveze liječnika u
telemedicinski mpostupcima.
Naročit je naglasak na obrazovanju zdravstvenih radnika i uopće na uspostavi
sustava.
To je golemi organizacijski poduhvat za koji treba imati jasnu viziju i strategiju,
čvrstu odlučnost i podršku na najvišoj razini te kompetentno vodstvo.

Propisi
Propisi i pravna regulativa su okvir za djelovanje. Osim onih očiglednih poslova o
zaštiti osobnih podataka s posebnim osvrtom na medicinske podatke, potrebno
je propisati i njihovo čuvanje. Naime, dijagnostičke podatke kao i ostale podatke
sakupljene u medicinskom postupku treba početi tretirati kao nacionalno blago.
Potrebno je propisati njihovo obvezno pohranjivanje, čuvanje i davanje na
korištenje.
Također u različite postupke izgradnej i održavanja zdravstvenog sustava treba
ugraditi propise o obveznom povezivanju ustanova u nacionalni zdravastveni
infroamcijski sustav te izgradnju odgovoarajučih infromacijskih i komunikacijskih
resursa na razini svake ustanove.

Standardi
Da bismo imali korist o d pohranjenih podataka te ih bili sposobni razmjeniti
potrebni su standardi.
No standardi su nužni i za postizanje mobilnosti mediscinskog kadra. To znači da
standardima treba ujednačiti bolničke informacijske sustave (BIS), postupke,
izvještaje i slično.

Povezati zdravstvene ustanove

Treba osigurati da se ni jedan novi zdravstveni objekt (u državnom vlasništvu) ne
izgradi bez odgovarajuće informacijske infrastrukture. U postojećim objektima
potrebno ju je planirati i sustavno izgrađivati. Ona je tehnološka osnova
telemedicinskih postupaka.
Potrebno je osmisliti i sustavno graditi nacionalni medicinski infroamcijski sustav
koji će obejdiniti sve ustanove, njihove infromacijske resurse i najvažniej od
svega: medicinsko osoblje.
Iako nema nikakvog razloga da taj sustav ne prenosi i financijske podatke, oni
nisu od primarnog značaja pri projektiranju, izvođenju i korištenju od sustava.

Organizirati obrazovanje
Trajno obrazovanje medicinskih kadrova u primjeni telemedicinskih psotupaka
kljuć je uspjeha. Također treba organizirati obrazovanje i tehničkog osoblaj
potpore koje će osigurati nesmetan rad ssutava i uređaja i pomoć medicinskom
osoblju.

Prepoznati telekonzalting kao medicinsku uslugu

Medicinski konzalting postat će važna usluga. Bez odgovarajućeg društvenog,
materijalnog i financijskog statusa ne može se očekivati brz i kvalitetan razvoj
ove važne djelatnosti.

Što je u RH do sada učinjeno ?

Iako u Hrvatskoj ne postoji nacionalni medicinski infromacijski sustav te praktički
nema zdravstvene ustanove s potpuno uređenim infromacisjko-komunikacijskim
sustavom neki su koraci već učinjeni.

Obrazovanje
Medicinnski fakultet već godinama obrazuje liječnike u području medicinske
informatike.
Fakultet elektrotehnike i računarstva dvadesetak godina u nastavnom programu
ima predmete iz područja medicinske elektronike. Obrazujuči inženjere kliničkog
usmejrenja stvara nužnu inženjersku potporu medicinskom osoblju.

Tehnološka infrastruktura
Pojedine bolnice i druge zdravstvene ustanove nastoje uspostaviti svoje
informacijske infrastrukture.
No, danas je preduvijet za primjenu telemedicine u punom značenju
sveobuhvatna računalno komunikacijska infrastruktura ustanove zasnovana na
otovrenim mrežnim tehnologijama, prije svega na TCP/IP protokolu te novim
širokopojasnim komunikacijskim tehnologijama (poput ATM) koje omogućuju ne
samo videokonferencije i video na zahtjev, već i masovne prijenose podataka i
arhiviranje na daljinu te upravljanje uređajima na daljinu u stvarnom vremenu.
Stoga se pionirskim poduhvatom može smatrati projektiranje i izgradnaj prve
faze računalne mreže kompleksa Šalata koju su zajednički poduzeli i financirali
Klinički bolnički centar Zagreb i Ministarstvo zanosti i tehnologije.
Također je u okviru aktivnosti Hrvatske akademske i istraživačke mreže –
CARNet nekoliko medicinskih ustanova spojeno u Internet čime se stječu
iskustva u primjeni telemedicien, ali i izgranji budućeg nacionalnog medicinskog
informacijskog sustava.

Istraživanja
I Medicinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva bave se znanstvenim
istraživanjima u području telemedicine. U budućnosti se može očekivati više
zajedničkog rada i interdisciplinarnosti.
Istovremeno, cijelu svoju infrastruktru, što ukljućuje i najsuvremeniju
širokopojasnu (155 Mbps ATM) okosnicu, CARNet je stavio na raspolaganje
svima zainteresiranima, pa tako i za projekte telemedicine koje aktivno podupire.

Pilot projekti
CARNet je podupro čitav niz pilot projekata iz telemedicine u nekoliko
medicinskih ustanova.
Pod pokroviteljstvom Minsitarstva zdravstva i uz potporu Zavoda za zdravstveno
osiguranje uskoro se očekuje uspostava teleradiološkog sustava koji će povezati
30 radioloških dijagnostičkih uređaja (CT i NMR) diljem hrvatske u jedinstveni
sustav. Naglasak će biti na telekonzaltingu i obrazovanju.

Promicanje telemedicine
Promicanje mogućnosti i korisnosti telemedicine jednako je važno kod liječnika,
laii pacijenata, adminsitracije i financijera.
Hrvatska akademija medicinskih znanosti u svojim aktivnostima redovito nalazi
mjesto za telemedicinu. Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku promvira
telemedicinu u okviru svojih savjetovanja. Posljednje je savjetovanje održano u
splitu, a interaktivno je, u suradnji s CARNetom, prenošeno u Zagreb iz koga su
održana i neka predavanja.

Zaključak
Telemedicina postaje značajnim oblikom pružanaj medicinskih usluga. Njena je
korist posebno naglašena u sredinama s razvedenom geografijom i manjkom
visokospecijaliziranih medicinskih stručnjaka.
U Hrvatskoj su učinjeni brojni početni koraci, ali za puni zamah poterbno je
jasnom vizijom i strategijom, uz podršku na najvišoj razini povesti medicinsku i
infromatičku zajednicu u stvaranje svih pretpostavki i osnova za odgovarajuću
primjenu telemedicine.

Okvir: CARNet-ovi medicinski projekti:

Projekt Institucija Voditelj URL e-mail

Telemedicina u MEF prof. dr. sc. Ivo http://greta.zesoi.fer.hr teless@CARNet
elektrostimulacij Čikeš (http://www.mef.hr/projekti/ .hr
i srca teless)
Paediatria Klinika za mr. sc.dr.
Croatica dječje bolesti Renata Lokar -
- Zagreb Kolbas
Prevencija Klinika za prof. dr. sc.
nesreća kod dječje bolesti Krunoslav
djece - Zagreb Tomić
Riječnik Klinika za dr. sc. Iskra
citogenetičkih dječje bolesti Petković
pojmova - Zagreb
Osnove Klinika za dr. sc.
humane dječje bolesti Ingeborg
genetike - Zagreb Barišić
Obrazovni Institut "Vuk prof. dr.sc. http://maja.zems.fer.hr/~kik dijabetis@CARNe
multimedijski Vrhovac" Željko Metelko i .hr
prikaz šećerne
bolisti
Izgradnja baze MEF prof. dr. sc.
podataka Zvonimir
bolesnika s Mareković
kamencima
urotrakta liječenih
postupkom
šokvalne
litotripsije i
prijenos
digitaliziranih
rendgenskih slika
računalnom
mrežom
CARNet-a -
ESWL