HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

9. savjetovanje HRO CIGRÉ

C2-00
C2-00
Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009.

GRUPA C2 – POGON I VOĐENJE EES-a

Predsjednik: doc. dr. sc. IGOR KUZLE

Tajnik: dr. sc. TOMISLAV PLAVŠIĆ

Struĉni izvjestitelji: dr. sc. TOMISLAV PLAVŠIĆ

mr. sc. NENAD ŠVARC

IZVJEŠĆE STRUĈNIH IZVJESTITELJA

1. UVOD

Za 9. savjetovanje HRO CIGRÉ prispjelo je, za studijski odbor C2-Pogon i voĊenje EES-a,
ukupno 29 referata.

Preferencijalne teme za 9. savjetovanje HRO CIGRÉ su:

1. Moderna rješenja upravljaĉkih centara

2. Korištenje WAM tehnologije u radu EES-a
3. Pomoćne usluge
4. Naknade za korištenje mreţa
5. Mjesto i uloga distribuirane proizvodnje
6. Stabilnost i aktualna problematika pogona EES-a

Podjela referata prema preferencijalnim temama:

Preferencijalna tema 1: C2-01, C2-02, C2-03, C2-04, C2-05

Preferencijalna tema 2: nema referata
Preferencijalna tema 3: C2-06, C2-07, C2-08
Preferencijalna tema 4: C2-09, C2-10
Preferencijalna tema 5: C2-11
Preferencijalna tema 6: C2-12, C2-13, C2-14, C2-15, C2-16, C2-17, C2-18, C2-19, C2-20, C2-21,
C2-22, C2-23, C2-24, C2-25, C2-26, C2-27, C2-28, C2-29, C2-29

Preferencijalna tema vezana uz aktualnu problematiku pogona EES-a privukla je najveću paţnju autora,
te je ovdje prijavljeno više od polovice pristiglih referata. Razlog iznimnom interesu autora je širina teme,
a prevladaju referati s tematikom zagušenja u prijenosnoj mreţi, utjecaja hidroloških uvjeta na planiranje i
voĊenje EES-a te aktuelnih pogonskih dogaĊaja i njihovog utjecaja na pogon sustava.
Strateški projekti revitalizacije sustava voĊenja hrvatskog EES-a na nacionalnoj i podruĉnim razinama
doprinjeli su povećanom interesu za prvu temu. Prihvaćeni referati obuhvatili su samo dio ove izuzetno
vaţne problematike, no za oĉekivati je da će broj referata na ovu temu znaĉajnije rasti kako projekti budu
ulazili u faze konkretne implementacije.
Pomoćne usluge, te ostale trţišne funkcije Operatora prijenosnog sustava prisutne u procesu voĊenja
EES-a, trenutno su vrlo aktuelne te je manji broj radova na ovu temu (tema 3) svojevrsno iznenaĊenje.
Tehniĉki aspekti pruţanja pomoćnih usluga od izuzetne su vaţnosti za stabilan i siguran pogon EES-a te
je prijedlog struĉnih izvjestitelja da se ovoj temi i ubuduće da primjereni znaĉaj u studijskom odboru C2.
Tematika naknada za korištenje mreţe (tema 4) nije privukla znaĉajniji broj referata što je moguće
objasniti vezanošću ove teme uz regulatorne i trţišne aspekte sustava, a koji nisu direktno vezani uz
djelokrug bavljenja studijskog odbora C2. Predlaţe se da se ova i sliĉna problematika ubuduće preseli u

1
odbore C1 ili C5. Isti prijedlog struĉni izvjestitelji imaju za tematiku distribuirane proizvodnje (tema 5) za
koju je prijavljen i prihvaćen samo jedan rad a istu je primjerenije obraĊivati u okviru odbora C6.
Niti jedan rad nije prispio za temu primjene WAM tehnologije u radu EES-a (tema2), što je i najveće
iznenaĊenje budući da je ova tematika vrlo aktuelna, a trenutno je aktivan i projekt implementacije
WAMS-a u HEP Operatoru prijenosnog sustava. Unatoĉ podbaĉaju, prijedlog je struĉnih izvjestitelja da se
ovoj temi i ubuduće da primjereni znaĉaj u oviru studijskog odbora C2.
Pregled udjela refererata u strukturi preferencijanih tema studijskog odbora C2 prividno ukazuje na
razliĉitost interesa za pojedine teme, meĊitum proširenje opsega i dinamika promjena u strukturi i voĊenju
sustava utjecati će na atraktivnost danas manje zastupljenih tema. Analizirajući broj pristiglih referata po
studijskim odborima izvjestitelji zakljuĉuju da problematika C2 - Pogon i voĊenje EES-a i dalje ostaje
podruĉje od iznimnog interesa na savjetovanjima HRO CIGRE.

2. IZVJEŠĆE O REFERATIMA

PREFERENCIJALNA TEMA 1: MODERNA RJEŠENJA UPRAVLJAĈKIH CENTARA

C2-01 Antun Andrić, Tomislav Plavšić, Ivica Pavić

METODOLOGIJA ODREĐIVANJA GRANICA NADZIRANE MREŢE OBZIROM NA ZAHTJEVE
SIGURNOSTI I POGONA UCTE-a

U radu je precizno obrazloţena svrha proširenja granice nadzora “vanjske mreţe“ za potrebe
planiranja i voĊenja pogona domicilnih operatora sustava unutar UCTE-a. Metodologija definiranja
proširene granice nadzirane mreţe temelji se na usvojenim izmjenama Pogonskog priruĉnika UCTE-a
(oţujak, 2009.).
Prezentirana je primjenjivost nove usvojene metodologije na konkretnim primjerima za hrvatski sustav.
Autori referata predlaţu modifikaciju metodologije UCTE-a radi višestruke opravdanosti nadzora pogona
transformatora s regulacijom kuta.
Sistematiĉnost rada i primjenjivost obraĊene problematike u voĊenju pogona iniciraju opravdanost
nominacije predmetnog referata na “top-listu“ referata CIGRE -2009.

Pitanja za diskusiju:
1. Navedite prioritetne izmjene i dopune iz Pogonskog priruĉnika UCTE-a, oţujak 2009. godina.
2. Usporedite današnje i buduće granice nadzora interkonekcijske mreţe za potrebe planiranja
pogona hrvatskog sustava te voĊenja pogona u proširenom realnom vremenu.
3. Oĉekujete li i zašto potrebu koordinacije udešenja zakreta kuta i trajnog nadzora transformatora s
regulacijom kuta?
4. Zašto se po svakom vodnom polju u interkonekciji moraju osigurati podaci za “3 uklopna stanja i 3
mjerenja“?
5. Komentirajte opravdanost ustroja regionalnih dispeĉerskih centara na meĊudrţavnoj razini obzirom
na proširenje strukture (transformatori s regulacijom kuta, VE, kabeli 400 kV) i povećanje brojnosti
elemenata sustava u nadzora te doprinos intenziteta trgovanja energijom.

C2-02 Branko Horvat, Tonći Blaţević, Ante Martinić

CENTAR SLIVA RIJEKE CETINE – KONFIGURACIJA I APLIKACIJE

Pod pokroviteljstvom HEP Proizvodnje izgraĊuje se centar sliva rijeke Cetine (CSRCE). U Centru
će aplikacijske funkcije ukljuĉivati: kratkoroĉno hidrološko prognoziranje, izradu voznog reda i kratkoroĉno
optimizaciju hidroelektrana sliva, obraĉunska mjerenja elektriĉne energije, automatiziranu regulaciju
proizvodnje te upravljanje jalovom snagom i naponom u odrţavanju naponskog profila.
CSRCE će biti u funkciji boljeg upravljanja i reguliranje voda, smanjenja specifiĉnog potroška, produljenja
ţivotnog vijeka objekata i postrojenja te smanjenja pogonskih troškova odrţavanja i upravljanja. Centar
sliva će odgovarajući zahtjevima modernog poslovanja u cilju ostvarivanja dobiti, omogućavati izobrazbu
kadrova za potrebe preostalih slivova na podruĉju Hrvatske.

2
Pitanja za diskusiju:
1. Koji se vremenski niz hidroloških podataka sliva rijeke Cetine koristi u aplikacijskim programskim
funkcijama?
2. Kakav je utjecaj prioriteta praţnjenja sezonskih akumulacija (Peruća i Buško Blato) na izradu
voznog reda i kratkoroĉnu optimizaciju rada hidroelektrana u slivu rijeke Cetine?
3. Da li optimalno korištenje voda sliva rijeke Cetine ujedno znaĉi i optimum za cijeli hrvatski
elektroenergetki sustav?
4. Koji je utjecaj rada hidroelektrana u regulaciji frekvencije i napona na kratkoroĉnu optimizaciju
sliva rijeke Cetine?

C2-03 Krešimir Vrdoljak, Grga Kolić, Tamara Radošević, Nedjeljko Perić

NELINEARNI DINAMIĈKI MODEL HRVATSKOG EES-A NAMIJENJEN ISTRAŢIVANJU
ALGORITAMA SEKUNDARNE REGULACIJE FREKVENCIJE I DJELATNE SNAGE
RAZMJENE

Rad opisuje nelinearni matematiĉki model hrvatskog elektroenergetskog sustava te je namijenjen

za istraţivanje ponašanja sustava primjenom razliĉitih algoritama sekundarne regulacije frekvencije i
djelatne snage razmjene. Napravljena je usporedba primjenjivanog PI algoritma regulacije i naprednog
algoritma upravljanja koji je zasnovan na kliznom reţimu. Vrijednost ovoga rada je u postavljanju
kvalitetnog nelinearnog modela elektroenergetskog sustava na kojem se mogu istraţivati razliĉiti algoritmi
sekundarne regulacije kao što je primjena naprednog algoritma upravljanja zasnovanog na kliznom
reţimu. Rad je dobra osnova za daljnja poboljšanja algoritama regulacije i istraţivanje dinamike
elektroenergetskog sustava.

Pitanja za diskusiju:
1. Da li i u kojoj mjeri pojednostavljeni model susjednih regulacijskih podruĉja utjeĉe na odziv
regulatora?
2. Koliko razliĉitost proizvodnih jedinica unutar elektrane utjeĉu na rezultate simulacije?
3. Koje od navedenih elektrana sudjeluju u sekundarnoj regulaciji?
4. Kakav je odziv sekundarnog regulatora kod primjerice dva uzastopna poremećaja?

C2-04 Boris Golub, Ana Curl, Ivan Janeš, Nela Bilĉar

ALOKACIJA PRIJENOSNIH KAPACITETA

Referat opisuje svrhu primjene i koncept instaliranog programskog sustava za dodjelu i praćenje
prekograniĉnog prijenosnog kapaciteta u HEP-OPS d.o.o. Autori referata su prepoznali potrebu
fleksibilnosti i modularnosti primijenjenih aplikacijskih rješenja radi uĉestalosti promjena u zakonskoj
regulativi i povećanog opsega trgovanja elektriĉnom energijom. U radu se definirane osnovne funkcije i
moduli primijenjenog programskog sustava te standardi za razmjenu podataka izmeĊu operatora prijesnih
sustava. Autori su istaknuli prednosti dualnosti pohrane podataka i udvojenosti na aplikativnoj razini radi
visoke raspoloţivosti instaliranog programskog sustava.
Primijenjena arhitektura programske podrške omogućuje uvaţavanje promjena iz modificiranim
pravilnika o prekograniĉnim kapacitetima, odnosno ista odgovara dinamiĉnosti promjena u trţišnom
okruţenju.

Pitanja za diskusiju:
1. Navedite osnovne znaĉajke/prednosti primijenjenog programskog sustava u za dodjelu/draţbu i
praćenje korištenja prijenosnog kapaciteta u HEP-OPS d.o.o..
2. Obrazloţite svrhu implementacije “pod-procesa odreĊivanja sekundarnog trţišta“ unutar
draţbenog procesa i da li se isti primjenjuje?
3. Na koji naĉin je riješena zaštita od gubitka pohranjenih podataka i visoka raspoloţivost
aplikacijskih modula?
4. Koje promjene oĉekujete u “nadopuni pravilnika o dodjeli i korištenju prekograniĉnih prijenosnih
kapaciteta“ i da li su rješive primijenjenim programskim sustavom?

3
C2-05 Aldis Ĉernicki-Mijić, Šime Radić, Branko Horvat
KONCEPT AUTOMATSKE REGULACIJE PROIZVODNJE U HEP OPERATORU
PRIJENOSNOG SUSTAVA

Rad daje pregled tehniĉkog rješenja i koncepciju AGC-a koja će se primijeniti u projektu „Funkcije
voĊenja EES-a“ radi nuţnosti osiguranja stabilnog, sigurnog i ekonomski prihvatljivog voĊenja EES-a. Rad
sadrţi smjernice za revitalizaciju i modernizaciju cijelog IT sustava za voĊenje EES-a Hrvatske. Pregledno
su predstavljeni ciljevi, procesi, funkcionalnost i podaci ( iz SCADA, MMS) koji će biti implementirani u
AGC-u. Iz izloţenog je vidljivo da se kod projektiranja novog AEG-a vodilo raĉuna o djelovanju trţišta s
posebnim naglaskom na aspekt pouzdanosti, sigurnosti i stabilnosti rada EES-a.

Pitanja za diskusiju:
1. Kod izrade algoritama da li se vodilo raĉuna o vremenskom kašnjenju signala, filtriranju
regulacijske greške podruĉja/bloka i o automatskom odabiru izvora podataka (mjerenja) za potrebe
izraĉuna unutar AGC-a?
2. Jedan od problema AGC-a je više varijabilna regulacija, dakle P/f ili Q/U. Da li je uz optimiranje P/f
ukalkulirano i optimiranje rasporeda jalovih snaga (sekundarna regulacija Q/U)?
3. Je li kod planiranih regulacijskih zahvata programirano da moraju biti tako strukturirani i realizirani
da osiguraju efikasno i optimalno iskorištenje vodnog potencijala ili je to spušteno na niţi nivo
upravljanja?
4. Tehniĉko - ekonomska opravdanost sudjelovanja generatora HE Dubrovnik i HE Orlovac u
sekundarnoj P/f regulaciji.
5. U referatu su navedeni naĉelni problemi optimiranja meĊu elektranama ukljuĉenim u sekundarnu
regulaciju (ASR) zbog meĊuovisnosti raspoloţive vode (regulirani-neregulirani dio) i zahtjeva EES-
a, kao i ĉinjenica da se ekonomiĉniji rad postiţe kad je veći broj elektrana opremljen za funkciju
ASR. S tog aspekta je li razmatrano uvoĊenje termo objekata u ARS?

PREFERENCIJALNA TEMA 3: POMOĆNE USLUGE

C2-06 Robert Vlajĉević, Stipe Ćurlin, Ivan Siĉaja, Tomislav Plavšić, Igor Ivanković, Mladen Beljo,
Krešimir Komljenović, Darko Nemec, Milan Stojsavljević
ANALIZA MOGUĆNOSTI OTOĈNOG POGONA KAO POMOĆNE USLUGE NA PRIMJERU
PLINSKIH AGREGATA U POGONU ELTO

U referatu je sagledana mogućnost rada plinskih agregata u EL-TO Zagreb u otoĉnom pogonu.
Ukratko su opisane znaĉajke postrojenja te pogonska iskustva u EL-TO s radom na vlastitu potrošnju.
Razmotreni su scenariji prelaska u otoĉni pogon te povratka u paralelan rad s EES-om. Od osobitog je
znaĉaja simulacija otoĉnog pogona EL-TO, izraĊena pomoću programskog paketa PSS/E. Dani su
rezultati simulacije te je odreĊeno kritiĉno vrijeme trajanja bliskog kvara. Rezultati pokazuju da se plinski
agregati mogu odvojiti i prijeći u stabilan otoĉni pogon na vlastitu potrošnju i lokalni teret. Dane su
smjernice za daljnje analize po pitanju otoĉnog rada te razmatranja po pitanju pokretanja postrojenja iz
beznaponskog stanja.

Pitanja za diskusiju:
1. U kojoj mjeri se rezultati simulacije poklapaju sa stvarnim mjerenjima prilikom raspada dijela EES-a
u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske?
2. Kako bi se obraĉunavali i tko bi snosio troškove pomoćne usluge otoĉnog pogona u sluĉaju plinskih
agregata EL-TO?
3. Koje daljnje analize je potrebno izraditi po pitanju automatskog odvajanja i rasterećenja agregata u
Elektrani-toplani EL-TO?

C2-07 Tomislav Ceroveĉki, Dalibor Mandir

MEHANIZAM URAVNOTEŢENJA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA S VISOKIM UDJELOM
INSTALIRANE SNAGE U VJETROELEKTRANAMA

Visok udio VE u elektroenergetskom sustavu (EES) utjeĉe na razliĉite aspekte pogona i voĊenja
EES-a. Relativno brze i samo djelomiĉno predvidljive promjene proizvodnje VE (ovisno o karakteristikama

4
vjetra) povećavaju u odreĊenoj mjeri potrebe za energijom uravnoteţenja. U radu su obraĊene
specifiĉnosti pogona (planiranje rada sustava, visoki udio hidroelektrana (HE), sezonske i dnevne
promjene opterećenja, znaĉajan uvoz elektriĉne energije) i raspoloţivi regulacijski kapaciteti u hrvatskom
EES-u. Na temelju dostupnih podataka analizirana je i potreba za energijom uravnoteţenja nakon
povećanja udjela VE u ukupnoj proizvodnji sustava.

Pitanja za diskusiju:
1. Kako se radi predikcija proizvodnje VE?
2. Autori u radu tvrde da je moguća dobra procjena ukupne proizvodnje VE do tri dana unaprijed, pa
ih molim dodatno objašnjenje?
3. Nakon znaĉajnije povećanja instaliranog kapaciteta u VE u EES-u Hrvatske tko bi trebao raditi
predikciju proizvodnje VE?
4. Da li je povoljnije da se energija uravnoteţenja osigurava iz većeg ili manjeg broja elektrana?
5. Na koji bi se naĉin trebalo unaprijediti planiranje pogona elektrana u sustavu da bi se omogućio
prihvat većeg broja VE?

C2-08 Tomislav Lešković, Mario Princip, Antun Andrić

PRIJEDLOG METODOLOGIJE OPTIMIRANJA NABAVKE ENERGIJE ZA POKRIĆE
GUBITAKA U PRIJENOSNOJ MREŢI HRVATSKOG EES-a U DEREGULIRANOM TRŢIŠTU

Referat vrlo aktuelan s tehniĉkog aspekta obzirom na iznos gubitaka na svim vremenskim
razinama i po naponskim nivoima, te s ekonomskog aspekta obzirom na nabavu energije za pokrivanje
gubitaka i novĉanih iznosa koje treba odvojiti za nabavu. Referat doprinosi rješavanju navedene
problematike, a za praktiĉnu primjenu treba ga unaprijediti s aspekta praćenja gubitaka u prijenosnoj mreţi
i modela za prognozu gubitaka za sve vremenske razine (od sata do godine) u prijenosnoj mreţi (analiza
tokova, gubici zbog korone, vlastita potrošnja trafostanica i dr.)

Pitanja za diskusiju:
1. Koje metode se mogu upotrijebiti za planiranje iznosa gubitaka u prijenosnoj mreţi za sve
vremenske razine, te posebno na satnom nivou za dva dana unaprijed?
2. Koje modele predlaţu autori za nabavu elektriĉne energije za pokrivanje gubitaka u prijenosnoj
mreţi?
3. Koje tehnoekonomske mehanizme koristiti u urednom voĊenju elektroenergetskog sustava za
odstupanje izmeĊu planiranih i ostvarenih gubitaka u prijenosnoj mreţi u realnom vremenu?

PREFERENCIJALNA TEMA 4: NAKNADE ZA KORIŠTENJE MREŢA

C2-09 Ivica Toljan, Branko Kaurić

NAKNADA ZA KORIŠTENJE MREŢE U DEREGULIRANOM OKRUŢENJU

Referat opisuje problematiku deregulacije centraliziranih elektroprivreda analizirajući sigurnost i

troškove poslovanja kao temeljne odrednice procesa otvaranja trţišta elektriĉnom energijom. Izvršena je
precizna klasifikacija slijedećih osnovnih pojmova iz problematike sigurnosti sustava: dostupnost energije,
pouzdanost i raspoloţivost elemenata i sustava u cjelini. Autori su prepoznali znaĉaj i kompleksnost
odgovornosti ulaganja u nove proizvodne objekte (povrat kapitala, dostupnost energenata, odgovornost
drţave i regulatora). U drugom dijelu referata obraĊuju se znaĉajke primjene i modifikacije tarifnih sustava
u RH za proteklo dvadesetogodišnje razdoblje s posebnim naglaskom na funkcionalno razgraniĉenje
tarifnih sustava. Istaknute su prednosti “metode priznatih troškova“. Prepoznata je odgovornost regulatora
i drţavnih tijela u procesu provedbe strateških energetskih interesa RH.

Pitanja za diskusiju:
1. Komentirajte opravdanost primjene “metode priznatih troškova“ odnosno “metode prilagoĊavanja“,
u odnosu na “metodu preslikavanja“ pri definiranju visine naknade za korištenje prijenosne te
distribucijske mreţe u sustavu RH.
2. Kako proces otvaranja trţišta elektriĉnom energijom utjeĉe na razinu sigurnosti opskrbe
elektriĉnom energijom (iskustvo tranzicijskih zemalja za regulirane djelatnosti )?

5
 3. Komentirajte prijenos odgovornosti s vertikalno centraliziranih elektroprivreda na regulatora i
regulirane elektroenergetske subjekte?
4. Zašto visinu naknade reguliranih djelatnosti treba temeljiti na provedbi strategije nacionalnih
gospodarskih interesa, odnosno ne doslovno preuzeti rezultate europskih pravnih steĉevina?

C2-10 Zdravko Hebel, Ivica Pavić, Domagoj Peharda, Nenad Mijatović, Damjan MeĊimorec,
Silvio Brkić
TEHNIĈKI GUBICI ELEKTRIĈNE ENERGIJE U PRIJENOSNOJ MREŢI HRVATSKE ZBOG
TRANZITA

U referatu je opisana nova metodologija za proraĉun gubitaka uslijed tranzita poznata pod
imenom WWT metodologija (With and without transit methodology) te je opisan postupak proraĉuna.
Postupak je znatno razumljiviji i zbog mjeseĉnih obraĉuna daje toĉnije informacije o stvarnim troškovima
uzrokovanim tranzitom nego prijašnja metoda temeljena na odreĊivanju tranzitnog kljuĉa. Referat ima
visoku struĉnu i znanstvenu razinu u rješavanju gubitaka elektriĉne energije u prijenosnoj mreţi Hrvatske
zbog tranzita elektriĉne energije i to s aspekta tehniĉkog i ekonomskog, te valorizacije troškova za
gubitke koji nastaju zbog tranzita.

Pitanja za diskusiju:
1. Za koliki iznos i postotak se povećavaju gubici elektriĉne energije zbog tranzita (u funkciji smjerova
i iznosa snaga na interkonekcijama ) elektriĉne energije u prijenosnoj mreţi Hrvatske?
2. Kako će na ovaj iznos gubitaka u prijenosnoj mreţi Hrvatske utjecati promjene parametra u
prijenosnim mreţama u susjedstvu (ulazak u pogon novih vodova i ugradnja ureĊaja za
reguliranje tokova radne snage („phase shifter“) u prijenosnim mreţama Slovenije i Austrije?
3. Da li potrebno u prijenosnoj mreţi Hrvatke ugraĊivati takove ureĊaje?

PREFERENCIJALNA TEMA 5: MJESTO I ULOGA DISTRIBUIRANE PROIZVODNJE

C2-11 Krešimir Taĉković, Ivica Petrović, Hrvoje Glavaš, Damir Šljivac

MODELIRANJE DISTRIBUIRANIH HIBRIDNIH IZVORA ELEKTRIĈNE ENERGIJE

U referatu je dat optimizacijski model za dizajniranje optimalne strukture sustava obnovljivih izvora
energije uzevši u obzir troškove ţivotnog vijeka sustava, dostupnost izvora, ekološke troškove i uvjrte
pouzdanosti. Opisan je matematiĉki model za svaku proizvodnu tehnologiju, sa rješenjima promjenljivosti i
odgovarajućim ograniĉenjima.

Pitanja za diskusiju:
1. Koliki je efekt smanjenja proizvodne cijene elektriĉne energije u ovakvom hibridnom sustavu
distribuiranih izvora?
2. Na koji naĉin se uzima u razmatranje nesigurnost proizvodnje vjetroelektrana i prognoza
konzuma?
3. Kad treba puniti akumulatore a kad ih prazniti obzirom na dnevni dijagram opterećenja i zašto?

PREFERENCIJALNA TEMA 6: STABILNOST I AKTUALNA PROBLEMATIKA POGONA EES-a

C2-12 Niko Mandić, Antun Andrić, Marjan Borić

ISKUSTVA ISKLJUĈENJA DV 400 KV ŢERJAVINEC - TUMBRI

U referatu je opisano specifiĉno, ali pogonski ostvarivo stanje hrvatskog sustava nakon iskljuĉenja
DV 400 kV Ţerjavinec – Tumbri. U nesekcioniranoj zagrebaĉkoj 110 kV mreţi pojavljuju se preopterećenja
uslijed neraspoloţivosti DV 400 kV Ţerjavinec-Tumbri što uzrokuje potrebu promjene konfiguracije mreţe
na širem zagrebaĉkom podruĉju. Posebno su istaknute mogućnosti djelovanja popreĉne regulacije
transformatora u Austriju na smanjenje opterećenja dvostrukog voda 400 kV Ţerjavinec-Heviz. Predmetni
referat omogućuje definiranje pogonskih uputa za specifiĉne varijante voĊenja pogona.

6
Pitanja za diskusiju:
1. Budući da je vod 400 kV Ţerjavinec-Tumbri vrlo vaţan u funkciji tranzita elektriĉne energije preko
Hrvatske, što se treba poduzeti da se odobri iskljuĉenje tog voda i ne ugrozi stabilnost dijela ili
cijele hrvatske mreţe?
2. Postoji li znaĉajan financijski trošak za pripremu mreţe oko Zagreba (110, 220 kV) radi iskljuĉenja
tog voda?
3. Da li autori predlaţu dodatne investicije u mreţu kako bi osigurali elastiĉnost iskljuĉenja gore
navedenog voda?

C2-13 Samir Avdaković, Mustafa Musić, Mirza Kusljugić, Amir Nuhanović

IDENTIFIKACIJA POREMEĆAJA U ELEKTROENERGETSKIM SUSTAVIMA WAVELET
TRANSFORMACIJAMA

U radu je prikazana primjena wavelet transformacije za utvrĊivanje dinamiĉkog ponašanja

elektroenergetskog sustava prilikom poremećaja. Primjena je analizirana na test modelu s devet sabirnica
te su rezultati detaljno opisani. Primjena ovog matematiĉkog alata je implementacija u sustavima za
nadzor, zaštitu i voĊenje elektroenergetskog sustava u cilju uoĉavanje poremećaja s obzirom na prirodu,
trajanje i mjesta poremećaja. Prikazana je mogućnost procjene promjene ravnoteţe radne snage u
elektroenergetskom sustavu primjenom multirezolucijske analize i pronalaţenja karaktera oscilacije u
elektroenergetskom sustavu za promjenu opterećenja u test modelu. Rad je osnova za daljnja
istraţivanja primjene ovog matematiĉkog alata u stabilnosti elektroenergetskog sustava.

Pitanja za diskusiju:
1. Zašto je primjena wavelet transformacija bolja u odnosu na dosadašnje pristupe uvida u
dinamiĉko ponašanje elektroenergetskog sustava?
2. Kakvi se rezultati dobivaju ovim pristupom za razliĉite vrste poremećaja u elektroenergetskom
sustavu?
3. Da li je autor radio usporedbu za dosadašnjim pristupom uvida u dinamiĉko ponašanje sustava?
Kakvi su rezultati?

C2-14 Tomislav Plavšić, Marko Lovrić, Igor Ivanković

UTJECAJ VJETROPROIZVODNJE NA ELEKTROENERGETSKI SUSTAV HRVATSKE

Ĉlanak daje pregled problematike ukljuĉenja vjetroproizvodnje u elektroenergetski sustav

Hrvatske s naglaskom na povećanu sloţenost planiranja i voĊenja EES-a, kao i dodatne troškove
pomoćnih usluga sustava zbog predvidivog znaĉajnijeg povećanja udjela vjetroproizvodnje u ukupnim
instaliranim proizvodnim kapacitetima u Hrvatskoj.
U ĉlanku je opisano: problematika prognoze vjetroproizvodnje te utjecaj vjetroproizvodnje na
uravnoteţenje EES-a, mehanizam planiranja vjetroproizvodnje u dnevni vozni red kovencionalnih
elektrana i utjecaj vjetroproizvodnje na regulacijsku priĉuvu sustava.

Pitanja za diskusiju:
1. Utjecaj vjetroproizvodnje na smanjenje gubitaka u mreţi i primjenjivost u EES-u Hrvatske?
2. Postoje li analize za mogućnost grupiranja zemljopisno disperziranih
vjetroelektrana/vjetroparkova u virtualne elektrane kad se radi o vjetroproizvodnji u Hrvatskoj u
cilju njihovog korištenja kao pruţatelja pomoćnih usluga sustava?
3. Navesti neke od sagledivih optimizacijskih metoda u procesu planiranja pogona EES-a Hrvatske
kako bi se osigurala minimizacija troškova koji su posljedica nepredvidivosti vjetroproizvodnje,
odnosno nesigurnosti u prognoziranju energije vjetra i u sluĉaju korištenja programskih sustava
za prognozu energije vjetra.

C2-15 Tedi Babić

NOVA ORGANIZACIJA INTERVENTNIH UKLOPNIĈARA PRIJENOSNOG PODRUĈJA
RIJEKA

Problematika koju obraĊuje referat ima znatan utjecaj na kvalitetu voĊenja pogona
elektroenergetskog sustava. Dobro i struĉno organizirana sluţba interventnih uklopniĉara znatno podiţe

7
razinu sigurnosti i pouzdanosti rada hrvatskog sustava. Od njezine struĉnosti, organiziranosti i
odgovornosti ĉesto ovisi koiko dugo će trajati prekid napajanja domicilnog podruĉja, odnosno veliĉina
neisporuĉene energije. Revitalizacijom sustava voĊenja omogućiti će se i kvalitetniji rad interventnih
uklopniĉara u prijenosnim podruĉjima HEP-OPS d.o.o..

Pitanja za diskusiju:
1. Koliki je brojĉani odnos intervencija interventnih uklopniĉara uslijed kvarova u odnosu na
planirane radove u postrojenjima?
2. Kako se u stvarnosti odvija postupak detekcija kvara u nekom postrojenju, obzirom da kvar
moţe nastati na razliĉitim sustavima tog postrojenja?
3. Moţe li operator Mreţnog centra odrediti prioritet akcija interventnih uklopniĉara?

C2-16 Ivan Paviĉić, Ljupko Teklić, Ivica Pavić

PRIMJENA KOMPAKTIRANIH DALEKOVODA U URBANIM SREDINAMA

U ĉlanku se daje usporedba moguće primjene kompaktiranih dalekovoda i klasiĉnih ĉeliĉno-

rešetkastih dalekovoda u urbanim sredinama. Na danim primjerima usporedbe geometrije glave stupa i
parametara dobivenih izraĉunom, za klasiĉne i komaktirane dalekovode , vidljivo je smanjenje potrebne
širine koridora i povećanje prijenosne moći za kompaktirane dalekovode.
Radi bolje iskoristivosti u pogonu i bolje iskoristivosti prostora, u ĉlanku se predlaţe kod rekonstrukcija
dalekovoda 110 kV u urbanim sredinama(poput Zagreba), primjena tehnologije kompaktiranja.

Pitanja za diskusiju:
1. Moţe li operator Mreţnog centra odrediti prioritet akcija interventnih uklopniĉara?
2. Kolika je procjena povećane cijene izgradnje po kilometru kompaktiranih dalekovoda 110 kV u
odnosu na klasiĉne dalekovode?
3. Da li će u dogledno vrijeme u Hrvatskoj doći do potrebe izgradnje kompaktiranih dalekovoda
naponskih nivoa viših od 110 kV?

C2-17 Zoran Bunĉec, Zvonimir Brleković, Ivica Petrović, Vedran Angebrandt

PROIZVODNJA ELEKTRANA I VOĐENJE EES-a U HIDROLOŠKI POVOLJNIM UVJETIMA

U radu autori opisuju problematiku voĊenja elektroenergetskog sustava u hidrološki vrlo povoljnoj
situaciji koja se u Hrvatskoj desila krajem 2008. godine i poĉetkom 2009. godine. Posebna paţnje je
posvećena problemu regulacije napona u prijenosnoj mreţi te evakuaciji većih koliĉina proizvedene
elektriĉne energije iz hidroelektrana.
Sadrţaj rada odgovara karakteru savjetovanja i prefencijalnim temama 9. savjetovanja HRO CIGRE. Rad
odgovara prijavljenom i prihvaćenom saţetku.

Pitanja za diskusiju:
1. Da li su iskorištene sve mogućnosti regulacije napona i izbjegavanja problema previsokih napona
u visokonaponskoj mreţi za vrijeme promatranog vrlo povoljnog hidrološkog razdoblja krajem
2008. godine? Da li će nova iskustva rezultirati kakvim novim preporukama u voĊenju sustava u
ovakvim situacijama?
2. Svako koliko godina se u elektroenergetskom sustavu Republike Hrvatske dešavaju (oĉekuju)
ovako izuzetno povoljna hidrološka razdoblja?
3. Kako će planirana izgradnja većeg broja vjetroelektrana utjecati na voĊenja elektroenergetskom
sustavu Republike Hrvatske i probleme koji su opisani u radu u hidrološki povoljnim uvjetima?
4. Kako će daljnji procesi restrukturiranja elektroenergetskog sektora i razvoj trţišnih odnosa utjecati
na opisani problemi voĊenja EES RH u hidrološki povoljnim razdobljima?

C2-18 Niko Mandić, Tomislav TenĊera, Snjeţana Ĉoko-Ĉujić

MIGRACIJA PROIZVODNJE ELEKTRIĈNE ENERGIJE U HRVATSKOJ UZROKOVANA
KRAĆOM PROMJENOM KLIMATOLOŠKIH UVJETA

U referatu je opisana problematika preraspodjele proizvodnje odnosno migracija proizvodnje sa

sjevera na jug Hrvatske koncem 2008. godine. Za hrvatski sustav karakteristiĉan je proces promjene

8
strukture proizvodnje uslijed pojave povoljnih hidroloških okolnosti. Autori referata naglašavaju
promjenjivost teţišta proizvodnje u hrvatskom sustavu s posljedicom bitno izmijenjenih pogonskih
znaĉajki sustava. Precizno su analizirane promjene opterećenja po 400 kV dalekovodima uslijed
promjenjivosti udjela trenutne proizvodnje hidroelektrana u sustavu RH. Temeljem steĉenog pogonskog
iskustva autora referata, moguće je definirati upute za voĊenje pogona sustava RH u specifiĉnim
hidrološkim okolnostima.

Pitanja za diskusiju:
1. Kako i na koji naĉin takva migracija proizvodnje utjeĉe na sigurnost pogona elektriĉne mreţe?
2. Da li slabije opterećenje 400 kV vodova prema jugu Hrvatske utjeĉe na naponske prilike u tom
dijelu mreţe i što napraviti da se to popravi?
3. Da li treba tu migraciju proizvodnje uzeti u obzir kod planiranja novih lokacija budućih
termoelektrana?

C2-19 Leomir Sokolić, Tomislav Plavšić, Zoran Grba, Anton Andrić

SMANJENJE ZAGUŠENJA U DIJELU 110 kV MREŢE PrP RIJEKA UGRADNJOM
TRANSFORMATORA S POPREĈNOM REGULACIJOM U HE SENJ

U ĉlanku je analizirano rješavanje zagušenja i nepoţeljnih tokova u dijelu 110 kV mreţe PrP
Rijeka u dijelu 110 kV mreţe na potezu HE Senj – VE Vrataruša – TS Crikvenica te dalje paralelnim
smjerovima HE Vinodol – TS Melina i TS Krk – RP Omišalj – TS Melina ugradnjom dodatnog ili
zamjenom postojećeg transformatora 220/110 kV s transformatorom s popreĉnom regulacijom 220/110
kV u rasklopištu HE Senj. Uzrok zagušenja je povećana hidroproizvodnja PP HE Zapad u vrijeme
pojaĉane hidrologije, a razmotren je i utjecaj novoizgraĊene VE Vrataruša snage 42 MW.

Pitanja za diskusiju:
1. Da li je u doglednom vremenu predviĊena revitalizacija transformatora 110/220 kV u HE Senj?
2. Koju od ĉetiri predloţene vrste transformatora s popreĉnom regulacijom 110/220 kV autori
smatraju najpogodnijom za ugradnju u HE Senj?
3. Da li autori otprilike mogu usporediti troškove tri ponuĊena rješenja kojima bi se eleminirao
problem zagušenja u razmatranom dijelu mreţe?

C2-20 Davor Kotorac, Branko Šumberac, Boris Rubeša, Vladimir Valentić

ANALIZA MOGUCNOSTI POVECANJA SIGURNOSTI NAPAJANJA ISTRE
SEKCIONIRANJEM GLAVNIH SABIRNICA RASKLOPIŠTA 110 KV U TE PLOMIN

Referat ukazuje na trenutni problem ugroze sigurnosti voĊenja u elektroenergetskom podsustavi

Istre. Analitiĉkom rašĉlambom obraduje se geneza nastalog problema, kao i prijedlog rješenja. Opisano
rješenje sekcioniranja sabirnica u TE Plomin moguće je ugraditi u pogonske upute o voĊenju pogona za
specifiĉna pogonska stanja podruĉnog sustava. Referat Sadrţaj rada odgovara preferencijalnoj temi
stabilnost i aktualna problematika pogona ees-a (6), uz navedene korekcije u obrascu A referat je
prihvatljiv.

Pitanja za diskusiju:
4. Objasnite utjecaj izgradnje prikljuĉka novog bloka TE Plomin-C na razvoj elektroenergetskog
podsustava Istre te koja je uloga korporativnog razvoja u predmetnoj zadaći ;objasnite potrebe i
mogucnosti razgraniĉenja vlasništva nad rasklopnim postrojenjem izmedu HEP OPS-a i HEP
Proizvodnje.
5. Koje prednosti donosi završetak izgradnje DV 110 kV Plomin – Pazin (via Tupljak) i eventualna
izgradnja DV 110 Buzet – Matulji (Pehlin) na stabilnost i pouzdanost pogona?
6. Kako riješiti problem evakuacije viška energije iz Istre pri punoj proizvodnji TEP1+TEP2 ( 300 MW)
i niskom noćnom konzumu ( cca 110 MW) za slucaj ispada dvostrukog DV 220 kV Plomin-Pehlin i
DV 220 kV Plomin-Melina?
7. Objasnite opravdanost izgradnje TS 220 kV Vodnjan u svjetlu razvoja EES-a u svezi budućeg
trećeg bloka TE Plomin.

9
C2-21 Goran Tomić, Snjeţana Ĉujić-Ĉoko, Antun Andrić, Miroslav Kesić, Ivan-Vjeko Tomić,
Leo Klarić
PRIKLJUĈAK TS 110/(20)10 kV DUJMOVAĈA KAO OGRANIĈENJE PROIZVODNJE
HIDROELEKTRANA VODOTOKA CETINE

Izgradnjom TS Dujmovaĉa 110/(20)10 kV, 2007/2008 dolazi do nastajanja zagušenja u

prijenosnoj mreţi. U razdoblju povećanih dotoka na vodotoku Cetine dolazi do nemogućnosti rada
proizvodnih objekata na punom teretu. U referatu je dan prikaz problema nastalih zbog nemogućnosti
plasmana elektriĉne energije proizvedene na agregatima HE Zakuĉac naponskog nivoa 110 kV. Dani su
rezultati analize putem proraĉuna te prikazom opterećenja dalekovoda za karakteristiĉne dane.
Predstavljeno je jedno od mogućih tehniĉkih rješenja no isto ne rješava u potpunosti predstavljeni
problem.

Pitanja za diskusiju:
1. Zbog ĉega je došlo do nekoordinirane izgradnje TS Dujmovaĉa?
2. Da li je izvršen proraĉun tokova snaga u mreţi prije izgradnje TS Dujmovaĉa?
3. Kolike su štete zbog nemogućnosti proizvodnje cetinskog sliva prilikom povećanih dotoka i kako ih
otkloniti?

C2-22 Vedran Angebrandt, Zoran Kovaĉ

ANALIZA TOKOVA SNAGA NAKON PRIKLJUĈENJA TS ĐAKOVA 3 NA DV 110 kV
ERNESTINOVO – ĐAKOVO/1

U radu je provedena analiza utjecaja pogona TS Đakovo 3 na tokove snaga te na naponske

prilike u prijenosnoj mreţi Slavonije i Baranje. Simulacija tokova snaga, te praćenje promjena naponskih
prilika u mreţi napravljeno je na modelu prijenosne mreţe kreiranom u programskom paketu za
modeliranje elektroenergetske mreţe i simulaciju tokova snaga u mreţi. Modelirana je prijenosna mreţa
Slavonije i Baranje sadašnjeg uklopnog stanja. Interpolacijom TS Đakovo 3 u vod DV 110 kV Ernestinovo
– Đakovo/1 i njenim puštanjem u pogon prekida se jedna od izravnih veza jakih sabirnica te se u radu
analizira utjecaj na tokove radne i jalove snage te se daje prijedlog za optimalno podešenje postavnih
vrijednosti regulatora za razliĉita opterećenja i uklopna stanja navedenih trafostanica.

Pitanja za diskusiju:
1. U tekstu autori navode optimalne poloţaje regulacijskih sklopki, ali nije navedeno uz koje uvjete su
ti poloţaji optimalni?
2. Dali treba i koliko puta na dan ukljuĉivati prigušnicu u TS Ernestinovo?
3. Dali prikljuĉak TS Đakovo 3 na DV Ernestinovo – Đakovo/1 ima utjecaja na ukljuĉenja ili
iskljuĉenja prigušnice u TS Ernestinovo?
4. Koliki su gubitci snage u mreţi PrPa Osijek za špicu u karakteristiĉnoj srijedi u mjesecu sijeĉnju?

C2-23 Niko Mandić, Tomislav TenĊera, Snjeţana Ĉujić-Ĉoko

ATMOSFERSKE FRONTE I NJIHOV UTJECAJ NA ENERGETSKE SUSTAVE

Rad iznosi vrlo zanimljive podatke i grafiĉke prikaze usporedbi potrošnje u EES-a prije i za
vrijeme prodora hladne atmosferske fronte za dva sluĉaja. Ovakvi podaci i ovakve analize su vrlo korisne
za što toĉnije prognoziranje potrošnje elektriĉne energije te stoga sigurno pruţaju doprinos u
razumijevanju ove vrlo vaţne i vrlo sloţene problematike. Autori su zasad samo površinski zašli u ovu
izuzetno sloţenu problematiku te u ovom referatu opisuju problem bez detaljnije analize te konkretnijih
dokaza i zakljuĉaka.

Pitanja za diskusiju:
1. Prema iskustvu i osjećaju autora koliki je utjecaj sniţavanja temperature, a koliki brzine vjetra i
smanjenje vlaţnosti zraka za povećanje potrošnje elektriĉne energije zimi (za Split i Zagreb)?
2. Prema iskustvu i osjećaju autora koliki je utjecaj povećanja temperature, a koliki povećane
vlaţnosti zraka za povećanje potrošnje elektriĉne energije ljeti (za Split i Zagreb)? Kolika je
pribliţna potrošnja klima ureĊaji u Dalmaciji u jednom vrućem ljetnom danu?
3. Kakva su svjetska iskustva u primjeni metoda prognoziranja dnevnog dijagrama opterećenja
zasnovanih na matematiĉkim metodama kvantifikacije meteoroloških faktora?

10
C2-24 Miljenko Brezovec, Ţeljko Štefan
REŢIM RADA HE S DNEVNOM AKUMULACIJOM

U radu je analizirana problematika reţima rada HE s dnevnom akumulacijom u novim uvjetima

voĊenja pogona nastalim otvaranjem trţišta elektriĉne energije, s posebnim osvrtom na specifiĉnosti i
sadašnji reţim rada HE Dubrava. Zbog sniţenja razine donje vode strojarnice, HE Dubrava kao
najnizvodnija hidroelektrana na Dravi radi u uvjetima koji bitno odstupaju od projektiranih. U radu su
prikazani rezultati analize te pojave i njezinog utjecaja na pogonske uvjete.

Pitanja za diskusiju:
1. Pojasniti utjecaj velikog broja ukljuĉenja i iskljuĉenja na pogon cijevnih agregata.
2. Kako smanjenje razine donje vode HE Dubrava utjeĉe na uĉinkovitost hidroturbina zbog izraţene
kavitacije?
3. Kako će se u budućnosti rješavati problem kondenzacije na stjenkama generatorskog prostora?

C2-25 Branko Štefić, Vlatko Ećimović, Velimir Ravlić, Ţeljko Radošević

VOĐENJE POGONA TS 110/35 kV SLAVONSKI BROD TIJEKOM ZAMJENE SABIRNICA 110
kV

Trafostanica TS 110/35 kV Slavonski Brod izgraĊena i puštena u pogon 1965 godine te je u prvoj
etapi bilo nuţno zamjeniti sabirniĉki sustav 110 kV, portale vodnih polja 110 kV i transformatorskih polja
110 kV i 35 kV. Navedeni dijelovi postrojenja bili su izvedeni armirano-betonskim portalima, te u
mehaniĉkom smislu više nisu zadovoljavali naprezanja u postrojenju. Za rekonstrukciju sabirniĉkog
sustava bilo je potrebno saĉiniti precizan vremenski tijek koji je uvaţavao etapnost radova predviĊenih
projektnom dokumentacijom te potrebu kontinuirane opskrbe potrošaĉa uz odgovarajuću pouzdnost
napajanja. Sabirniĉki sustav 110 kV u TS 110/35 kV Slavonski Brod kljuĉan je za napajanje šireg
podruĉja grada Slavonskog Broda te su tijekom radova izraĊena projektom predviĊena privremena
rješenja na dalekovodima izvan trafostanice kao i u postrojenjima u krugu trafostanice.

Pitanja za diskusiju:
1. Kod 1. etape radova, s privremenog spoja DV 110 kV Slavonski Brod – Slavonski Brod 2 i DV 110
kV Slavonski Brod – EVP Andrijevci napaja se transformator TR2 110/35 kV. Kako je podešena
zaštita privremenog spoja vodova i zaštita transformatora?
2. Kod 2. etape radova, s privremenog spoja DV 110 kV Slavonski Brod – Donji Andrijevci i DV 110
kV Slavonski Brod – Poţega napaja se 1. polje novih 110 kV sabirnica. Kako je podešena zaštita
privremenog spoja vodova u tom sluĉaju?
3. Koliko su vremenski trajale pojedine etape rekonstrukcije 110 kV sabirnica i u kojem dijelu godine
su se izvodile?
4. Kada je u planu zamjena ostale visokonaponske opreme, sekundarne opreme i pomoćnih
postrojenja u TS 110/35 kV Slavonski Brod?

C2-26 Zdravko Jadrijev, Goran Majstrović, Slobodanka Jelena Cvjetković

UTJECAJ 110 kV MTU POSTROJENJA NA VOĐENJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

Referat opisuje sustav mreţnog tonfrekventnog upravljanja (MTU) kao suvremenu i ekonomiĉnu
vrstu kontrolnog sustava za velika podruĉja. Pod voĊenjem elektroenergetskog sustava, autori razmatraju
regulaciju napona i jalove snage i istraţuju utjecaj MTU sustava na naponski profil stvarnog dijela EES-a
Hrvatske. Zakljuĉeno je da je problem previsokih napona u mreţi potrebno rješavati ugradnjom
kompenzacijskih ureĊaja veće snage i da predmetni MTU sustava nemaju znaĉajniji utjecaj na naponske
prilike u mreţi.

Pitanja za diskusiju:
1. Koje su konkretno dodatne funkcije novih generacija MTU sustava i postoje li primjeri njihova
korištenja u svijetu?
2. Bi li induktivni naĉin utiskivanja MTU signala imao pozitivan uĉinak na promatranu mreţu i zašto
nije razmatran?

11
 3. Navedite osnovne prednosti MTU sustava pred ostalim informacijskim/komunikacijskim sustavima
koji se koriste u istu svrhu.

C2-27 Nenad Švarc, Stipe Mikulić, Jadranko Kuĉica

VIŠESTRUKA OPRAVDANOST IZGRADNJE TRANSFORMATORSKE STANICE 400/110 kV
NA PODRUĈJU SJEVERNE HRVATSKE

U referatu je analizirana opravdanost izgradnje transformatorske stanice 400/110 kV na podruĉju

sjeverne Hrvatske. Opisano je postojeće stanje izgraĊenosti prijenosne mreţe sjeverne Hrvatske te
glavne pogonske znaĉajke ovog dijela EES-a Hrvatske. Dana je projekcija proizvodnje i opterećenja
razmatranog podsustava u 2020. godini, te opisan model mreţe RH s okruţenjem za promatrani
vremenski horizont. Analize su provedene za dva scenarija porasta opterećenja i dvije varijante
izgraĊenosti prijenosne mreţe sjeverne Hrvatske. U završnom dijelu referata dana je procjena troškova
izgradnje razmatrane transformatorske stanice i vremena isplativosti izgradnje temeljem smanjenja
gubitaka. Provedena tehniĉko-ekonomska analiza opravdava izgradnju transformatorske stanice 400/110
kV na podruĉju sjeverne Hrvatske.

Pitanja za diskusiju:
1. Koji su osnovni kriteriji za izgradnju 400 kV transformatorske stanice u današnjem dereguliranom
okruţenju i da li su isti razmatrani u referatu?
2. Na koji se naĉin izgradnjom novih TS 400/110 kV u RH povećava stabilnost sustava?
3. Do koje je mjere opravdano rješavati sigurnost napajanja odreĊenog podruĉja dobavom energije s
400 kV naponske razine, a bez sagledavanja potrebe izgradnje proizvodnih objekata na tom
podruĉju?

C2-28 Predrag Marić, Ivica Petrović, Zvonimir Brleković, Zoran Bunĉec

NAPONSKA STABILNOST 110 kV VODOVA PRIJENOSNE MREŢE PrP OSIJEK U
POSEBNIM KONFIGURACIJAMA

Autori su u referatu razmotrili naponsku stabilnost 110 kV prijenosne mreţe na podruĉju PrP
Osijek. Dan je saţet terorijski opis problematike naponske stabilnosti u elektroenergetskom sustavu, te
pojave sloma napona kao jednog od uzroka raspada sustava. Naponska stabilnost analizirana je na
primjeru 110 kV voda Đakovo – Vinkovci, uz vršno opterećenje tog dijela sustava te za dva razliĉita
uklopna stanja mreţe. Analiziran je utjecaj kompenzacije prikljuĉene na 35 kV sabirnicama u TS Vinkovci.
Dan pregled mjera za spreĉavanje naponske nestabilnosti i sloma napona.

Pitanja za diskusiju:
1. Koje se mjere za spreĉavanje kolapsa napona primjenjuju u hrvatskom EES-u?
2. Da li su autorima poznati primjeri implementacije sustava za on-line procjenu naponske stabilnosti
i da li je za oĉekivati primjenu takvog sustava u centrima voĊenja u hrvatskom EES-u?
3. Da li je u bliskoj budućnosti moguće oĉekivati probleme sa stabilnosti napona na podruĉju PrP
Osijek, odnosno u kojim dijelovima hrvatskog EES-a danas postoji stvarna opasnost pojave
naponske nestabilnosti?

C2-29 Danko Marĉić, Ante Ćurić, Dubravka Radić, Davor Bošnjak

PLANIRANJE POGONA U ELEKTROPRIVREDNIM PODUZEĆIMA

U radu su predstavljene osnovne sastavnice planiranja rada pogona u elektroprivrednim

poduzećima s kratkim uvidom u vremenski slijed procesa planiranja te utjecaj svih bitnih elemenata
nuţnih za ostvarenje dobre i pouzdane elektroenergetske bilance za predstojeći vremenski period.
Planiranje potrošnje, hidrološke okolnosti, nabavka goriva odnosno kretanje njegove cijene, prilike na
trţištu elektriĉne energije neki su najznaĉajnijih od elemenata koji predstavljaju ulazne parametre prilikom
procesa planiranja. Upravo njihova neizvjesnost odnosno promjenjivost predstavlja potrebu za njihovom
dobrom procjenom što se najbolje moţe uĉiniti na temelju povijesnih statistiĉkih podataka, ali i iskustvu
koje se temelji na dobroj mogućnosti procijene. Brojne nesigurnosti i neizvjesnosti kojima je tvrtka
izloţena moraju na što je moguće bolji naĉin biti percipirane i prevladane kako bi se osigurao siguran rad
i pouzdana opskrba elektriĉnom energijom.

12
Pitanja za diskusiju:
1. Koje se zavisne analitiĉke metode koriste za predviĊanje potrošnje elektriĉne energije u
budućnosti?
2. Za koje se razdoblje unaprijed obiĉno ugovara uvoz elektriĉne energije u Hrvatskoj?
3. Na koji naĉin se planiranje pogona elektrana usklaĊuje s planiranjem odrţavanja i izgradnje
vodova?

13