DG Jahrbuch, Vol. 21, 2014. str.

321-330
Jelena Červenjak: Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen u Državnom...

Jelena Červenjak UDK 929.52(497.5 Osijek)”18/19”

OŠ Dobriše Cesarića Pregledni rad
Osijek Primljeno: 5.10.2014.
Prihvaćeno: 7.10.2014.

Obiteljski fond
Friml-Antunović pohranjen
u Državnom arhivu
u Osijeku
U radu je autorica prikazala dio ostavštine obitelji
Friml - Antunović i naglasila njihovo značenje i
koju su svojim djelovanjem na prijelazu 19. i 20.
stoljeća istaknuli braća Oskar, bibiliofil i bibliograf,
i Valerijan, dirigent i skladatelj. Istraživanje za rad
temeljeno je na objavljenoj literaturi i obiteljskom
fondu te obitelji pohranjenom u Državnome arhivu
u Osijeku.

Ključne riječi: Oskar Friml - Antunović, bibliograf,

bibliofil, Valerijan Friml - Antunović, dirigent,
skladatelj, Osijek, prijelaz 19. u 20. stoljeće

321
 DG Jahrbuch, Vol. 21, 2014. str. 321-330
Jelena Červenjak: Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen u Državnom...

Uvod
Na prijelazu 19. u 20. stoljeće grad Osijek je zbog svog povoljnog gospodarskog,
ekonomskog i kulturnog položaja bio privlačan mnogima te je upravo na prijelazu
stoljeća bio na vrhuncu razvoja, zbog čega je i nosio obilježje drugoga najvećega i
gospodarski najrazvijenijega grada Kraljevine Hrvatske i Slavonije. 1 Na kulturni
i gospodarski razvoj grada Osijeka utjecali su mnogobrojni čimbenici, a među
važnijima su migracije stanovništva koje su ovom kraju dale karakteristike etničke
raznolikosti i ekonomsko – socijalne profiliranosti pa Osijek postaje multinacionalni
grad u kojem su narodi i vjeroispovijesti označili različitost životnih navika, jezikâ,
tradicijâ i kulturne baštine. Hrvati su s Austrijancima, Mađarima, Nijemcima,
Srbima, Židovima i drugim narodima zajednički gradili i stvarali skladan suživot
pridonoseći gospodarskom i kulturnom uzdizanju. Prema popisima stanovništva
1900. i 1910. godine evidentan je porast broja njemačkoga stanovništva u Osijeku.
Već 1880. najveći postotak žitelja izjasnio se o njemačkom jeziku kao materinjem pa
je 1880. u Osijeku je više Osječana govorilo njemačkim jezikom nego hrvatskim
(8970 : 7482).2 Ženidbenim vezama „pretakala“ se nacionalna raznolikost te jačala
gospodarska, kulturna, vjerska i politička snaga Osijeka, a tako su se profilirale osobito
njemačke obitelji u kulturnom, gospodarskom, vjerskom, političkom i inom životu
grada Osijeka. Zahvaljujući njima u Osijeku je osnovano više ustanova njemačkoga
karaktera, poput škola, novčarskih zavoda i tvrtki. Preko pedeset osječkih obitelji
krajem 19. stoljeća došlo je do zemljišnih površina te su tim činom prednjačile u
gospodarskom i kulturnom životu grada Osijeka, a shodno tome i ostvarile grad
Osijek na tim poljima.3
*
Na taj je način i austrijski oficir Antun Richard Friml doselio u Osijek. Rođen
je 1846. u Podiebradu. Službovao je kao austrijski oficir u Slavoniji i Srijemu, a 1874.
nastanio se u Osijeku te je, napustivši vojnu službu, nastavio s radom na svom posjedu
u osječkoj okolici (pustara Ugljenište) baveći se vinogradarstvom i ekonomijom.
Također, bio je i ravnatelj Zemaljske sredotočne štedionice u Osijeku. Iz braka s
Rozalijom Friml rođ. Hillebrandt (rođena 1844. u Vođincima) rođeni su sinovi Oskar
i Valerije. Antun Friml uživao je zavičajno pravo u gradu Osijeku na temelju odluke

1
Zlata ŽIVAKOVIĆ - KERŽE, Urbanizacija i promet grada Osijeka na prijelazu stoljeća (1868. - 1918.),
Osijek, 1996., 14.
2
Mirko KORENČIĆ, Naselja i stanovništvo SRH, 1857-1971., Zagreb, 1979., 487.; Melita ŠVOB, Židovi u
Hrvatskoj, I. knjiga, Zagreb, 2004., 57., 93., 97., 368.; Joso LAKATOŠ, Narodna statistika, Zagreb, 1913.,
19.; Dragutin PAVLIČEVIĆ, Narodni pokret 1883., Zagreb, 1980., 140.
3
Stjepan SRŠAN, Gospodarske i kulturno – prosvjetne prilike u Osijeku na prijelazu 19. u 20. stoljeće, u:
Secesija u Hrvatskoj, HAZU, Zagreb – Osijek, 1999., 269. – 271.

322
 DG Jahrbuch, Vol. 21, 2014. str. 321-330
Jelena Červenjak: Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen u Državnom...

Gradskog poglavarstva u Osijeku od 6. svibnja 1875. godine, što znači da je imao

status građanina grada Osijeka.4

Oskar Friml - Antunović, bibliofil i bibliograf

Oskar Friml Antunović rođen je 22. siječnja 1871. u Petrovaradinu, a s roditeljima
je u Osijek doselio kada je imao samo tri godine. Pučku školu i nižu gimnaziju završio
je u Osijeku, a trgovačku akademiju 1889. u Grazu. Uživao je zavičajno pravo u gradu
Osijeku na temelju odluke gradskog poglavarstva u Osijeku od 6.5.1875. U braku
s Katinkom Friml (rođenom Forster 1878. u Keskendu) imao je dvoje djece, Margitu
(rođenu 1898. u Osijeku) i Teodora Antuna (rođenog 28. siječnja 1901. u Osijeku). Bio
je činovnik u Osijeku, a potom suvlasnik Osječke štedne zadruge i glavni predstojnik
osiguravajućeg društva Hazai. U gradu na Dravi bio je poznat i cijenjen zbog aktivnog
rada u kulturnim, karitativnim, vatrogasnim i drugim društvima koja je i materijalno
pomagao. Poslije očeve smrti 1908. preuzeo je očev veleposjed te ga s vremenom
znatno proširio. Za svoj je trud i rad dobio je razne nagrade i odlikovanja. 1908.
godine dodijeljen mu je papinski red Pro ecclesia et pontifice, 1927. dobio je Zlatni krst
Crvenog križa, a 1930. odlikovan je ordenom Sv. Save V. reda.
Imao je mnogo interesa za numizmatiku i arheologiju, a posebice za osječke
starine. Skupljao je stare novce, arheološke nalaze s terena Murse i okolice Osijeka,
knjige, kazališne plakate, fotografije i slično. Kada je 1912. imenovan povjerenikom
arheološkog odjela Narodnog muzeja za osječki kotar, redovito je obavještavao o
nalazima na terenu. Najupornije se bavio skupljanjem knjiga i tiskovnog materijala iz
osječkih tiskara, osječkih novina, fotografija osoba i događaja, biografskih podataka
i osmrtnica poznatih Osječana. Zbirku Osječka bibliografija prodao je 1929. gradu
Osijeku za muzej. Povremeno je pisao crtice u Slavonische Presse (1908., 1910.) i u
Vjesniku Županije Virovitičke (1908., 1909.). S obzirom na ljubav prema starinama,
skupljanju knjiga i tiskovnoga materijala dobio je prepoznatljiv naziv osječkoga
bibliofila i bibliografa. Preminuo je u Osijeku 23. studenoga 1934. godine.5

Valerijan (Valere) Friml - Antunović, dirigent i skladatelj

Valerijan Friml - Antunović rođen je u Osijeku 2. listopada 1888. Srednju
školu polazi u Osijeku od 1900. do 1908., a završava 1909. u Zagrebu. Glazbenu
naobrazbu stekao je na Konzervatoriju u Pragu 1910., u Beču na Glazbenoj akademiji
(1911./1912.) i u kapelničkoj školi. Usavršavao se u Berlinu i Parizu. Bio je zborovođa
Hrvatskog akademskog društva „Hrvat“ u Pragu te operni i operetni dirigent u
inozemstvu. U Osijek se vratio 1918. i počeo s podučavanjem klavira, pjevanja i teorije

4
Zavičajnici grada Osijeka 1901.-1946., priredili S. Sršan / Vilim Matić, Osijek, 2003., 230.; Hrvatski
biografski leksikon, 1., Zagreb, 1983., 203.
5
Z. ŽIVAKOVIĆ-KERŽE, Osječka sjećanja, 1. dio, Osijek, 2009., 14; Zavičajnici..., n. dj., 230.; Hrvatski
biografski leksikon, 1., Zagreb, 1983., 203.; .

323
 DG Jahrbuch, Vol. 21, 2014. str. 321-330
Jelena Červenjak: Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen u Državnom...

glazbe te je često priređivao klavirske koncerte i dirigirao izvedbama opereta diljem

Slavonije. Nakon povratka u rodni grad oženio je Milku Aschbrenner (rođena 23.
kolovoza 1891. u Pragu) te je u braku rođen sin Dragan (20. lipnja 1921.).6 Valerijan
je uživao zavičajno pravo u gradu Osijeku na temelju zavičajnosti svoga oca Antuna.
Bio je član glazbene sekcije Kluba hrvatskih književnika. Djelovao je
i kao zborovođa nekih osječkih pjevačkih društava. Vrlo je rano počeo skladati, a
skladateljski mu je rad raznolik. Skladao je mnoge zabavne melodije za koje je
uglavnom sam pisao tekstove. Tiskao ih je u Osijeku u vlastitoj nakladi, a neke i u
Beču. Najznačajnija Antunovićeva glazbena djela su: Ninon, Proljetni san, Rumba, Ta
bajna noć, Tap-trot, Twist, Vodi me u raj, balet Pierot kao slikar, opereta Zakulisne tajne,
glazbena priča Začarana princeza, za koju je pisao i libreto, Zrinsko - frankopanska
pjesma slobode, Na grobu biskupa Strossmayera. Njegovo je djelovanje ostavilo dubok trag
u razvoju glazbenog života Osijeka u razdoblju između dva svjetska rata. Umro je 6.
ožujka 1937. u Osijeku.7
*
Godine 1911. braća Oskar i Valerijan Friml svoje su prezime promijenili u
Antunović, prema očevu imenu, ali su se poslije obojica često potpisivali dvostrukim
prezimenom. Stoga je i obiteljski fond ove obitelji pohranjen u Državnom arhivu u
Osijeku pod tim dvostrukim prezimenom, Friml - Antunović.

Obiteljski fond obitelji Friml - Antunović

Obiteljski fond Friml - Antunović nalazi se u Državnom arhivu u Osijeku i
sastoji se od jedne kutije u kojoj se nalaze razni spisi kao tragovi o ovoj obitelji. Fond
je pohranjen kao izvornik8, a odnosi se na vremenski raspon od 1927. do 1928. godine.
Građa je arhivistički potpuno sređena i manje oštećena. Dokumenti / spisi pisani su
latinicom na hrvatskom i njemačkom jeziku. U Vodiču arhivskog fonda naznačeno
je da su ostaci ostavštine Oskara Friml-Antunovića preuzeti nakon smrti Dušana
Friml-Antunovića 5. rujna 1974. u njihovoj kući u Josipovcu (u Bizovačkoj ulici 32).
Kako je navedeno u inventaru toga fonda arhivistica Zita Jukić je utvrdila da je sva
ostavština ili razgrabljena ili spaljena; ponuđen namještaj nije odgovarao, a od knjiga
je izdvojeno 120 komada koji su pripadali obitelji Friml-Antunović i dopremljeni su
u Muzej Slavonije. Među tim materijalom pronađena je karta “Projekt kanalizacije
Vuke te plovnog puta Drava-Dunav-Sava” te Oskarova biografija Moj životopis 1871.-

6
Marija MALBAŠA, „Glazbeni život u Osijeku“, Osječki zbornik IX – X, Osijek 1965.,176, 177;
Zavičajnici..., n. dj., 230.
7
Marija MALBAŠA, „Glazbeni život u Osijeku“, u: Osječki zbornik, IX-X, Osijek, 1965., 176., 177.;
Hrvatski biografski leksikon, 1, A – Bi, Zagreb, 1983., 325.
8
Istaknula je arhivistica Državnog arhiva u Osijeku Zita Jukić.

324
 DG Jahrbuch, Vol. 21, 2014. str. 321-330
Jelena Červenjak: Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen u Državnom...

1932. koja je vrlo vrijedna jer sadrži mnoštvo podataka o Osijeku, osječkim društvima,
ličnostima, Prvom svjetskom ratu, njegovim zbirkama i drugome.
U kutiji sačuvana građa spisa može se grupirati u četiri kategorije: bilježnica s
bilješkama poslovanja, dopisi (dokumenti i potvrdnice o poslovanju, primitku iznosa,
uplati i slično) - na ime Oskara Frimla Antunovića, dokumenti o stambenim zgradama,
bilježnica općina Josipovac.
*
Bilježnica s bilješkama poslovanja obuhvaća razne zapise Oskara Frimla o
svakodnevnim poslovnim promjenama, zadaćama i statistikama. Ondje su zapisani
iznosi koje je kupcima naplatio za određene poslove, porez, poslovanja na pustari
Ugljenište, prihodi i rashodi. Nadalje, u ovoj se bilježnici nalaze podaci vezani uz kuću
u kojoj su živjeli i uređivali ju, zatim o posudbi 3.000 dinara od brata (na dokumentu
su vidljiva oba potpisa braće Friml - Antunović). Ovdje se nalazi i popis plaćenih
najamnina obitelji Friml - Antunović za godinu 1920. - kuća Gajev trg 3, kuća Gajev
trg 9, kuća Jägerova 8 (s obzirom na nacrt izgradnje kuće iz 1898. i zapise o najmovima,
pretpostavljam da su tu kuću kratko koristili i potom iznajmljivali), zapisi o kući br.
8 u Josipovcu iz 1923. Osim ovoga, evidentni su i troškovi vezani uz održavanje kuće
1922. - 1923. (dimnjak, popravci, novi (engleski) zahod), obračuni, popis vrednota i
popravaka Oskarovoga trezora te zapis o popravku kuće u Jägerovoj 8 iz 1925. (fasada
(posao i materijali), štednjak (posao, željezo), dvorište).
Ovi podaci ukazuju na aktivan život obitelji Friml - Antunović (poglavito Oskara
Frimla sa suprugom) u gradu Osijeku na početku 20. stoljeća. Pored djelatnosti koje su
obavljali posjedovali su nekoliko kuća u središtu Gornjega grada pa su iznajmljivanjem
istih dobivali prihode. Iz toga se može zaključiti da su privređivali dovoljno novca koji
im je omogućio pratiti životne standarde imućnijih osječkih obitelji onoga doba. O
tome svjedoče i ostali dokumenti iz fonda, koji svjedoče i o suradnji s istaknutim
imenima grada na Dravi na prijelazu 19. i 20. stoljeća.
Mnogobrojni su dopisi (dokumenti i potvrdnice) o poslovanju, primitku iznosa i
uplatama na ime Oskara Frimla - Antunovića. Oni ukazuju na njegov aktivan društveni,
gospodarski, kulturni i ini život u Osijeku te pripadnost osječkom građanstvu. Najčešće
su to računi uređivanja kuće u Strossmayerovoj ulici 124 za koju su angažirali poznata
gradska poduzeća. To su: Dlouhy i Fulla, građevinsko poduzeće (Pejačevićeva 9)
(radovi na kući u Strossmayerovoj 124, računi, potvrde o primljenoj uplati), Gradska
električna centrala (potvrda primitka iznosa za radove na kući u Strossmayerovoj,
dozvola za izvođenje električne instalacije, račun), Energos, dioničarsko društvo
za elektrotehničku industriju (račun kućnog priključka), Aleksander Gjurić,
elektroinstalater (Strosmajerova 24) (ponuda izvršenja električnih instalacija u kući,
potvrda o plaćanju, računi, ponuda/račun za lampu u hodniku (“da se gasi i pali na dvije
mjesta”)), Prva osječka soboslikarska i ličilarska zadruga (Šamačka 5) (potvrda primitka

325
 DG Jahrbuch, Vol. 21, 2014. str. 321-330
Jelena Červenjak: Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen u Državnom...

iznosa za radove, račun materijala i izvedbe radova), Dobrovoljno vatrogasno društvo

Osijek, Gornji grad – očitovanje Oskara Frimla o pristanku na provedbu vodovoda
i pokriću troškova te uplati u iznosu od 500 dinara (9. 8. 1927.), potpisani ugovor u
preuzimanju troška izvedbe radova uvođenja vodovoda u kuću (Strossmajerovu 124.)
te pridržavanja svih uvjeta, primjerice, nikome izvan kuće ne smije dopustiti uporabu
vodovoda bez pismene dozvole DVD-a, Gradsko poglavarstvo (odluka o odbijanju
molbe za izvedbenu dogradnju u vrtu kuće u Strossmayerovoj ulici jer ne postoje za
to potrebni uvjeti, odluka o trošku očevida poglavarstvenog povjerenstva radi građevne
dozvole za dogradnju, naplata fijakerske pristojbe za obavljeni očevid novogradnje radi
oprosta gradskog nameta (Aleksandar Vidović, gradski poglavarstveni savjetnik, izašao
na očevid), dozvola za izvođenje vodovodnog priključka na vodovod vatrogasnog
društva (Oskar Antunović iz Strossmayerove 124. i 126. te ostali interesanti iz Gornjeg
grada), uredovna namira u ime psetarine (za 1 vučjaka), građevna dozvola za pregradnju
u kući Strossmayeroa 124.; gradnju će izvesti građevno poduzetništvo Dlouhy i Fulla),
Josip Nagy, umjetno - građevna bravarska radiona i instalacija vodovoda (Desatičina
ulica 27) (račun za materijal potreban za provedbu vodovoda (cijevi, izljevna školjka,
izljevna pipa, šifon, ventil...)), Karlo Axmann i drug, trgovina građevnih i rezanih drva,
pilana, radiona za mehaničko obađivanje drva (Dravsko pristanište gornji grad broj
7) (računi, potvrde o primitku iznosa, dostavnica), Josip Glavač, trgovina željezom i
željeznom robom (Pejačevićeva 2) (računi, uplatni list za račun), Makso Neurath i drug
, poduzeće za zdravstveno - tehničke, sanitarne uređaje, naprave za pripremu tople
vode i centralno grijanje te bušenje dubokih bunara (Pejačevićeva 16) (račun), Herman
Wirrer, tvornica cementne robe i umjetnog kamena (Vukovarska cesta 136/7) (račun),
Narodna trgovina Mioković i Čavić, trgovina manufakturne, pletene i kratke robe (Trg
Kralja Petra 11) (račun), Okružni ured za osiguranje radnika u Osijeku (obavijest o
zakonskoj obvezi plaćanja prinosa za namještenike zaposlenih kod građevnih poslova),
Julio Schubert, mladi, limar za gradnju i galanteriju, vlastita izradba svih vrsti kaca i
ledenjaka, izvađač munjovoda (Strosmajerova 27) (račun), Ljudevit Szinizc, trgovina
gvožđa na veliko (račun), Simon Steinitz, tapetar i dekorateur (Kolodvorska ulica
broj 15.) (račun), Croatia, osiguravajuća zadruga u Zagrebu, podružnica u Osijeku
(potvrda o primitku iznosa), Porezna uprava u Osijeku (potvrda prijema porezne
prijave (dvojezična, srpsko-hrvatska), Martin Pentz, strojo-građevna bravarija (Prilaz
23) (račun), Franjo Stein, Građevni i uresni limar (Bau und Galanterie Spengler)
(Gundulićeva ulica 70.) (račun), Emil Plazzeriano, kružna peć, vlastiti patent; prodaja
svake vrsti opeka, crijepa i kreča u najboljoj kakvoći (račun za gospodina Dušana
Frimla Antunovića), Adolf Schneider, trgovina kreča, cementa i građevinskog materijala
(Županijska 17) (račun), Pfeffer i braća Šupper, mehanička radiona i skladište svih
električnih potrepština, trgovina šivaćih strojeva i kotača (Strossmajerova ul.4.) (račun
(kupljena oprema za kuću)). Pored ovih dopisa, tu su i neki koji nisu izravno vezani s
preuređenjem kuće, već sa svakodnevnim životom obitelji Friml - Antunović. To su:
Pecarska zadruga Gambik (pismo za uplatu članarine), Julka Kramer, protokolarna

326
 DG Jahrbuch, Vol. 21, 2014. str. 321-330
Jelena Červenjak: Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen u Državnom...

agentura (Kapucinska ul.12.) (potvrda o uplati i primitku iznosa za brzojave), Našička

tvornica tanina i paropila dioničarsko društvo (račun o otpremljenoj robi u dostavno
skladište Osijek), pismo R. Frauengersa, profesora akademije u Zagrebu (budući da je
Oskar planirao odlazak u Zagreb, Frauengers ga poziva u posjet u svoj dom).
Pored ovih dokumenata sačuvani su i spisi o stambenim zgradama u vlasništvu
obitelji Friml - Antunović. Iz prvoga je očito da su Danko i Sofija Batory kupili stan
u Jägerovoj ulici br. 8 od Oskara i Katarine (Tinke) Friml - Antunović. Tu je odluka i
rješenje Prvostepenog suda za stanove 3. lipnja 1927. da ovaj stan postaje u vlasništvu
Batoryja nakon što Oskar i Tinka isele. Saznaje se i točan iznos kupoprodaje u iznosu
od 265.000 dinara, što je potvrđeno odlukom na temelju kupoprodajnog ugovora
od 10. svibnja 1927. potvrdom o plaćenoj prijenosnoj pristojbi te je dozvoljeno
knjiženje prava vlasništva na korist Danka i Sofije Batory. Kupovina je obavljena
u Osijeku 30. srpnja 1927. Iz drugoga dokumenta saznajemo odluku o plaćanju
pristojbe za odmjerenje kupoprodajne pristojbe kuće u Strossmayerovoj ulici br. 124 te
kupoprodajni ugovor kuće u Strossmayerovoj ulici 124. Naime, Oskar i Tinka kupili su
kuću od Antuna i Marije Kapun i platili je 107.500 dinara. Uz te se dokumente nalaze
i platežni nalog za pristojbeni namet te dopisi od Marije Kapun koja ga obavještava
da je primila iznos (obrok kupovine).
Posljednji materijalni trag u fondu obitelji Friml - Antunović jest bilježnica
općine Josipovac, a u njoj se nalazi popis posjeda, vlastovnica i tereta koje je Oskar
ažurno vodio.9

Umjesto zaključka
Spisi iz kutije ukazuju na aktivan život obitelji Friml - Antunović u gradu Osijeku
te svjedoče o društvenom, gospodarskom, karitativnom, kulturnom i inom životu u
gradu Osijeku na početku 20. stoljeća te suradnji s istaknutim imenima grada na
Dravi na prijelazu stoljeća. Pratili su životne standarde građanstva i imućnijih osječkih
obitelji onoga doba i svojim djelovanjem doprinijeli napretku grada, osobito u kulturi.
Braća Oskar, bibliograf i bibliofil, i Valerijan, dirigent i skladatelj, Friml - Antunović
ostavili su važan trag u povijesti grada Osijeka.

9
HR-Državni arhiv u Osijeku (DAOS), Obiteljski fond obitelji Friml - Antunović, fond 1294, 1927./1928.

327
 DG Jahrbuch, Vol. 21, 2014. str. 321-330
Jelena Červenjak: Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen u Državnom...

Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen

u Državnom arhivu u Osijeku
Sažetak
Antun Richard Friml kao austrijski oficir u Slavoniji i Srijemu doselio je u Osijek 1874.
Njegovi sinovi, Oskar i Valerijan, svojim su djelovanjem ostavili važan trag u povijesti grada
Osijeka. Oskar Friml Antunović u gradu na Dravi bio je poznat i cijenjen zbog aktivnog rada
u kulturnim, karitativnim, vatrogasnim i drugim društvima koja je i materijalno pomagao.
Najupornije se bavio skupljanjem knjiga i tiskovnog materijala iz osječkih tiskara, osječkih
novina, fotografija osoba i događaja, biografskih podataka i osmrtnica osječkih ličnosti. Zbirku
Osječka bibliografija prodao je 1929. gradu Osijeku za muzej. Povremeno je pisao crtice u
Slavonische Presse i u Vjesniku Županije Virovitičke. Valerijan Friml - Antunović bio je glazbeno
obrazovan pa se bavio podučavanjem klavira, pjevanja i teorije glazbe te je često priređivao
klavirske koncerte i dirigirao izvedbama opereta diljem Slavonije. Osim toga, skladao je mnoge
zabavne melodije za koje je uglavnom sam pisao tekstove. Njegovo je djelovanje ostavilo dubok
trag u razvoju glazbenog života Osijeka u razdoblju između dva svjetska rata.
Arhivska građa obiteljskoga fonda Friml - Antunović u Državnom arhivu u Osijeku
sačuvana je u jednoj kutiji te ukazuje na aktivan život ove obitelji u gradu Osijeku i svjedoči o
njihovom društvenom, gospodarskom, karitativnom, kulturnom i inom životu u gradu Osijeku
na početku 20. stoljeća te suradnji s istaknutim imenima grada na Dravi na prijelazu stoljeća.
Također, uočava se da su pratili životne standarde građanstva i imućnijih osječkih obitelji
onoga doba te da su svojim djelovanjem doprinijeli napretku grada, osobito u kulturi.

328
 DG Jahrbuch, Vol. 21, 2014. str. 321-330
Jelena Červenjak: Obiteljski fond Friml-Antunović pohranjen u Državnom...

Familienerbe Friml-Antunović hinterlegt

im Staatsarchiv von Osijek
Zusammenfassung
Antun Richard Friml kam als österreichischer Offizier in Slawonien und Syrmium 1874
nach Osijek. Seine Söhne, Oskar und Valerian, hinterließen mit ihrem Werk eine wichtige
Spur in der Geschichte der Stadt Osijek. Oskar Friml Antunović war in der Stadt an der Drau
wegen seiner aktiven Tätigkeit in Kultur- Karitativ-, Feuerwehr- und anderen Gesellschaften,
die er auch materiell unterstützte, bekannt und geschätzt. Am beharrlichsten sammelte er
Bücher und Drucksachen aus den osijeker Druckereien, osijeker Zeitungen, Fotografien von
Personen und Ereignissen, biografische Daten und Todesanzeigen osijeker Persönlichkeiten.
Die Sammlung Osječka bibliografija/Osijeker Bibliografie verkaufte er 1929 der Stadt Osijek
für das Museum. Zeitweise schrieb er kurze Texte für die Slavonische Presse und Vjesnik
Županije Virovitičke. Valerijan Friml - Antunović war musikalisch gebildet und unterrichtete
Klavier, Singen und Musiktheorie, er veranstaltete oft Klavierkonzerte und dirigierte
Operettenvorführungen in ganz Slawonien. Außerdem komponierte er viele unterhaltsame
Melodien, für die er meistens die Texte selbst schrieb. Sein Wirken hinterließ eine tiefe Spur
in der Entwicklung des Musiklebens von Osijek in der Zeit zwischen den zwei Weltkriegen.
Der Archivstoff des Familienerbens Friml - Antunović im Staatsarchiv von Osijek wurde
in einer Schachtel aufbewahrt und weist auf ein aktives Leben dieser Familie in der Stadt
Osijek hin, zeugt von ihrem gesellschaftlichen, wirtschaftlichen, karitativen und sonstigem
Leben in der Stadt Osijek am Anfang des 20. Jahrhundertes, sowie von der Zusammenarbeit
mit hervorragenden Namen der Stadt an der Drau zur Jahrhundertwende. Man merkt auch,
dass sie der Lebensweise des Bürgertums und der reicheren osijeker Familien jener Zeit
folgten und mit ihrem Wirken dem Fortschritt der Stadt, besonders der Kultur, beitrugen.

329
330