Nagradni natječaj tjednika i Veleučilišta VERN’ Zanimanje budućnosti: Specijalist upravljanja poslovnim komunikacijama

PROTUVrijednost stipendije: 80.000 kn

Aktual i Veleučilište VERN’ dodjeljuju punu dvogodišnju stipendiju za specijalistički diplomski stručni Naziv studija: Upravljanje poslovnim komunikacijama
studij Upravljanje poslovnim komunikacijama u protuvrijednosti kuna. 80.000 Vrsta: Dvogodišnji specijalistički diplomski stručni studij
Stručno zvanje: Stručni specijalist upravljanja poslovnim komunikacijama (struč. spec. oec.) – razina stručnog magisterija
Kako do vrijedne stipendije? Trajanje: Dvije akademske godine, odnosno četiri semestra
Od 9. siječnja do 6. veljače 2013. čitajte u tjedniku Aktual članke VERN’ovih stručnjaka i riješite kviz ECTS bodovi: 120
znanja na: www.vern.hr/kviz-znanja/pr Dopusnica: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 9. lipnja 2005.

MORALNE SU NORME sNAŽNIJE OD PRAVNIH

Moralno prosuđivanje svoj razlog nalazi u svakidašnjim sukobima u zakonima, no svakidašnjica traži odluke u
brojnim nejasnim situacijama, koje su za-
kojima se zbiva svaka, a posebice poslovna djelatnost, jer moralne norme snovane na nekim načelima – kako bi ih
se moglo ponavljati u identičnim ili slič-
predstavljaju načela za ponašanje u takvim situacijama nim okolnostima. To i jest pravo mjesto za
moralno prosuđivanje.
socijalnoj poziciji, već nerijetko na njih
utječe i odabir etičke pozicije kojom se
opravdavaju stanovite konkretne moral-
ne prosudbe – jer etika je teorija, filozofi-
ja, jezik morala.
Zato je važno znati da se, primjerice,
prosuditelja. Njihove ocjene istoga zbiva-
nja nerijetko dovode do javnih sporova
koji omogućuju da zajednica izoštri mo-
ralne kriterije.
Svaka je od domišljenih etičkih pozicija
neusporedivo bolja od ispraznoga propo-

B
/Napisao/ prof.dr.sc. Žarko Puhovski
/SNIMke/ Saša Zinaja, Thinkstock
aveći se poslovima „oči sviju lju-
di“ ponajčešće su doista „uprte
u zemne stvari“. Pa tako, više-
manje, „svak’ ide svojim putem:
za vlašću, zlatom il’ za hljebom“
(u znanim stihovima Dobriše Cesarića). I
tako – dok ide, ide (jer i to može biti ne-
kome dobro). No, iskustvo pokazuje da se
odnosi među ljudima ne zbivaju napro-
sto u skladu s njihovim željama, ili plano-
vima; bez obzira na različita iskustva jed-
no je gotovo izvjesno: želje i planovi, nade
i stremljenja, očekivanja i fantazije, naila-
ze na realne poteškoće u ostvarenju. Pri-
tom se može koristiti poznata formulaci-
ja iz Murphyjeva zakona, ili neka druga, ali
činjenica ostaje: stvari (nerijetko) idu krivo.
Poteškoće u ostvarenju
interesa
Sa stajališta nekoga tko se bavi poslovima,
poduzetnika ili managera, to pak znači da
svoje interese i potrebe ne mogu ostvariti,
ili to, barem, ne mogu učini u vrijeme, ili
na način na koji su to zamislili. Razlog je
veoma često u tomu što su naišli na inte-
rese i potrebe drugih, koji bi da postignu
isto ili slično, pa dolazi do konkurencije,
interferencije ciljeva, pa i do međusobno-
ga ometanja.
Sukob je, naime, nezaobilazan u svako-
me društvu; do njega, u osnovi, ne dolazi
zbog puke zloće ljudi, nego naprosto stoga
što više (katkada i mnogo) ljudi želi isto,
a samo jedan/jedna (ili nekolicina) to do-
ista može i doseći. Poslovni su sukobi isto-
vremeno tek jedan od oblika društvenih
sukoba, ali su, dakako, i specifični – po-
najprije stoga što uključuju tvrtke, podu-
zeća, vlasnik(c)e i zaposlenik(c)e (s njiho-
vim udrugama), potrošače i proizvođače,
prof.dr.sc. Žarko Puhovski, suosnivač
i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog Helsinškog
odbora, nositelj kolegija Etika na specijalističkom
diplomskom stručnom studiju Upravljanje
poslovnim komunikacijama na Veleučilištu VERN’
domaću i inozemnu ponudu i potražnju,
lokalne i međunarodno djelatne pravne re-
gule, itd.
Načini postupanja sa
sukobima
Najjednostavniji je oblik postupanja sa su-
kobima otvorena („bespoštedna“) borba
sukobljenih strana, no to se pokazuje kao
visokorizična strategija, jer postoji neza-
nemariva šansa da jedna od strana bude
teško oštećena, pa i uništena. Oni s više
iskustva, koji su proživjeli i uspjehe i neu-
spjehe, i pobjede i poraze, potražit će stoga
barem minimalna jamstva za ograničenje
sukoba – kako s obzirom na krajnji ishod,
tako i u odnosu na sredstva koja su u su-
kobu dopuštena. Pravila koja bi se na neki
konkretan sukob mogla odnositi moraju
28
Aktual 30.1.2013.
biti formulirana i poznata prije samoga može početi s konzekvencionalističkoga vijedanja da „nam nedostaje morala“ (kao
početka sukoba, inače logički gube smisao. Različitost moralnih (posljedničnog) stajališta i moralno prosu- da je samo jedan moral na djelu – i ujedno
Takva su pravila u modernim zajed- stajališta đivati neko djelovanje s obzirom na poslje- i razrješava probleme).
nicama pravne norme, zakoni temeljeni Samo po sebi nikakav moral ne rješava dice koje je izazvalo, ali i s apsolutističko- Riječju, moral, možda, nije važan ljudi-
na ustavu, regule međunarodnoga prava, probleme, ponajprije stoga što su nerijet- ga koje smatra da nikakvo postignuće na ma koji djeluju kako im se prohtije, sve
podzakonski akti i sl. No, prije (i poslije) ko moguća različita, međusobno suprot- kraju ne opravdava moralni prekršaj ko- dok to mogu.
njih različita društva uspostavljaju i pri- stavljena, a ipak moralna stajališta o ne- jim se do njega došlo (dakle, da ne vrijedi Ili drugačije rečeno, ako ste zadovoljni
mjenjuju posebnu vrst normi za ponašanje kome problemu. Riječima Bertolta Brechta zloglasna Loyolska maksima „cilj oprav- svojim postignućima, a nemate problema
u konfliktnim situacijama – moralne nor- – pitanje je zapravo je li zločinac onaj tko dava sredstva“). I različiti drugi pristupi ni s načinom na koji ste do njih došli, onda
me. Za razliku od pravnih normi, one nisu pljačka banku, ili onaj tko ju je osnovao. mogu biti opravdani, ovisno o kontekstu dobro. Ako ne, valja se zamisliti, koristeći
podržane državnim aparatom sile i odgo- No, razlike u pozicijama ne ovise samo o zbivanja, ili, s druge strane, o svjetonazoru gdjegdje i moralne obrasce.
varajućim (zatvorskim, financijskim i dru-
gim) kaznama, nego su utemeljene na ne-
gativnome društvenom stavu, npr. preziru,
spram osoba koje ih krše. Pritom može biti
riječ o cjelokupnome društvu, ili o poseb-
nim (npr. profesionalnim ili susjedskim)
društvima.
Pravo i moral
Odnos prava i morala dobro je izražen gla-
sovitim Jellinekovim izrijekom: Pravo je
minimum morala. Drugim riječima, mo-
ralne norme imaju smisla samo kada traže
više od onoga što je zakonski regulirano, a
pravo je legitimno samo ako nije u direk-
tnome sukobu s društvenim moralom. Sa
stajališta pojedinca pravne su norme, da-
kle, izvanjske – mora ih se pridržavati (jer
inače slijedi kazna). Moralne su pak nor-
me one koje je osoba prihvatila u procesu
socijalizacije i djeluju kao unutrašnji im-
perativ – njih se treba pridržavati.
U poslovnoj djelatnosti moralne su nor-
me, sjedne strane, važne kao profesional-
ni kodeksi (npr. poslodavaca, sindikata,
oglašivača…) kojima se, iznutra, određu-
profesionalni kodeks
ju moralna pravila ponašanja jedne sku-
U poslovnom okruženju
pine profesionalaca. Na drugoj su strani moralne su norme važne kao
problemi odnosa poslodavaca i zaposle- profesionalni kodeksi kojima
nika, managementa i potrošača, vlasnika se određuju moralna pravila
spram okoliša, itd. Svi su ovi odnosi – kod ponašanja
nas uglavnom rudimentarno – određeni i
29
Aktual 30.1.2013.