Professional Documents
Culture Documents
Skripta Za Završni
Skripta Za Završni
RAZ M JE N A I T RŽI Š T E U SI S TE MU R O BN O G G O S P O D AR S TV A
1. POIMANJE RAZMJENE
razmjena:
1. (proizvoda kao materijalnih vrijednosti) je jedna od temeljnih sastavnica robnog gospodarstva
2. kao stalno obnavljajući postupak bitna komponenta svih društvenih oblika u kojima djeluje robna
proizvodnja
3. nastaje, djeluje i nestaje zajedno s robnom proizvodnjom
4. predstavlja temeljni način povezivanja samostalnih robnih proizvođača i osnovni put kojim se oni
uključuju u društ. reprodukciju
5. temeljni je uvjet nastanka, djelovanja i opstanka robne proizvodnje
6. neminovni posrednik između proizvodnje i potrošnje
- razmjena robe za robu - direktna razmjena trampa
- današnja razmjena podrazumijeva postojanje univerzalne robe koja se zamjenjuje
- kako se robni proizvođači razmjenom roba uključuju u proces društvene reprodukcije, za njih razmjena u isto
vrijeme predstavlja odgovarajući oblik raspodjele
- dobivajući odgovarajuću protuvrijednost za robe koje prodaju, oni si osiguravaju udio u raspodjeli društvenog
bruto proizvoda
2. PONUDA I POTRAŽNJA
PONUDA - količina roba koja se u određenom vremenu i prostoru nudi na tržištu (ili se može ponuditi) po
odgovarajućim cijenama
- kupci su obaviješteni o količini, kvaliteti, cijenama i drugim uvjetima prodaje
- ukupna ponuda u danom gospodarstvu određuje cjelokupnu masu roba koja se nudi ili može biti ponuđena u
prodaji (tek proizvedene, iz zaliha ponuđene ili uvezene iz inozemstva)
- obujam ukupne ponude u gosp. kao cjelini ovisi od ukupnog obujma proizvodnje
- obujam ukupne ponude i proizvodnje se ne poklapa u pravilu jer sva proizvodnja materijalnih dobara nije
namijenjena razmjeni ili se dio proizvedene robe ne iznosi na tržište radi prodaje već se koristi za stvaranje
robnih rezervi
- količina i struktura ukupne ponude ovisi o strukturi ukupne društ. proizvodnje tj. o materijalnoj strukturi
društvenog bruto proizvoda
- ukupna ponuda u okviru određenog gospodarstva sastoji se od ukupne ponude određenih količina različitih
vrsta roba
POTRAŽNJA - odraz odgovarajućih potreba za materijalnim dobrima izražena na tržištu
- količina platežne sposobnosti (novca) onih koji su spremni platiti, a kojima su te robe potrebne
- ukupna potražnja je potražnja za svim robama u nekoj društvenoj zajednici u određenom vremenskom
razdoblju
- međusobni odnosi potražnje za pojedinim vrstama roba u granicama ukupne društvene potražnje sačinjavaju
njezinu strukturu
- struktura ukupne potražnje u relacijama cijelog gosp. mijenja se kada dolazi do promjene količine potražnje za
pojedinim vrstama roba
- veličina i struktura ukupne potražnje ovisi o veličini i raspodjeli društvenog bruto proizvoda
- obujam i strukturu ukupne potražnje određuju način raspodjele društ. proizvoda na pojedince i njegova
namjenska raspodjela
- ponuda i potražnja određuju obujam i strukturu društvenog bruto proizvoda i njegovu raspodjelu
- kako bi se čitav društveni proizvod mogao realizirati na tržištu potrebno je njegovoj materijalnoj strukturi
prilagoditi i samu namjensku raspodjelu
- gospodarstvo u ravnoteži - kada se veličina i strukture ukupne ponude podudara s vel. i strukturom ukupne
potražnje (samo teorijska mogućnost)
- količina i struktura ukupne ponude određuju količinu strukture društvenog bruto proizvoda
- količina i struktura potražnje određuje raspodjelu društvenog bruto proizvoda
- to znači, proizvodnja i raspodjela postavljaju temeljne granice razmjeni i određuju temeljne determinante
kretanja svih robnih cijena u granicama gosp. u cjelini
3.4. TRŽIŠTE
- TRŽIŠTE - ukupnost odnosa ponude i potražnje koja na određenom mjestu i u određeno vrijeme utječe na
realizaciju određenih roba
- sveukupnost ustanova, područja i ostalih potrebnih sredstava koja omogućavaju organizirani odnos
između kupaca i prodavalaca
- sastavni dio svake robne proizvodnje i razvija se paralelno s razvitkom proizvodnje i širenjem
razmjene
- putem djelovanja zakona ponude i potražnje formiraju se načela cijena roba
skup društvenih odnosa
3.4.1. TIPOVI TRŽIŠTA
- umjesto nekadašnjeg nužnog prisustva robe i njezinih nosilaca, danas kupoprodaja robe na veliko
- umjesto vlastite prisutnosti nosilaca kupoprodaje postoje različiti sistemi za prijenos informacija vezanih i
značajnih za kupoprodaju
- nazočnost robe zamjenjuju uzorci, specifikacije, standardi i uzance na temelju kojih se kupoprodaja zasniva,
nakon čega roba prelazi od prodavača kupcu
- na tržištu dolazi do realizacije društvenog proizvoda i njegove vrijednosti kao izraz djelovanja ekonomskih
zakonitosti
na tržištu dolazi do metamorfoza iz robnog u novčani oblik i obrnuto
Navedite 5 podjela tržišta!
- sa stajališta društvene proizvodnje i roba koje se u njoj proizvode:
- tržište sredstava za proizvodnju
- tržište sredstava za osobnu potrošnju
- ovisno od elemenata procesa proizvodnje:
- tržište kapitala
- tržište radne snage
- tržište novca
- tržište vrijednosnih papira
- s obzirom na opseg tržišta:
- svjetsko
- nacionalno
- lokalno
- vanjsko i unutrašnje
- veliko i malo
- s obzirom na mogućnost pristupa:
- otvorenog tipa
- zatvorenog tipa
- utjecaj izvan tržišnih elemenata i njihovih utjecaja na ponudu i potražnju:
- slobodno
- regulirano
- sa stajališta odnosa na tržištu izazvanih određenim utjecajima:
- stabilno
- nestabilno
3.4.2. MEHANIZAM DJELOVANJA TRŽIŠTA
- osnova svega je da se na tržištu obavlja realizacija robe, te ona od naturalnog prelazi u novčani oblik
- tim aktom dolazi do društvenog priznavanja rada opredmećenog u robama u samom procesu njihove
proizvodnje
- rad se priznaje formiranjem tržne cijene kao novčanog izraza njezine vrijednosti
- funkcije tržišta - informativnost, alokacija, distributivnost i koordinacija
informativnosti - daje informacije proizvođačima i potrošačima o aspektima donošenja odluka o proizvodnji i
kupnji
alokacija - informativnost utječe na alokaciju sredstava za proizvodnju i potrošnju
distributivnost - tržišni mehanizmi obavljaju i reguliraju značajne funkcije u raspodjeli i to u okviru primarne
raspodjele društ. proizvoda
koordinacija - djelovanje je iskazano u povezanosti ponude i potražnje, iza ove funkcije se krije i djeluje zakon
vrijednosti
- mehanizam funkcioniranja tržišta sastoji se od utjecaja odnosa između ponude i potražnje, a djeluje putem
mehanizma cijene
- sistem cijena i promjene koje do toga dovode, a koje uvjetuju druge promjene su izvor informacija za određene
odluke povezane sa samim funkcioniranjem tržišta
- mehanizmi tržišta počivaju na zakonu vrijednosti i to posredstvom djelovanja zakona ponude i potražnje
POLITIČKA EKONOMIJA // POLIS OIKOS NOMOS 41 7. - 474.STR.
3.4.3. KONKURENCIJA
KONKURENCIJA - nadmetanje dvaju ili više proizvođača istih upotrebnih vrijednosti (roba) da što
jednostavnije realiziraju svoje proizvode s ciljem da ostvare u tom trenutku najvišu moguću zaradu ili postignu
neki drugi očekivani učinak
- konkurencija se među kapitalistima javlja u 2 oblika: cjenovna konkurencija, prodor
CJENOVNA KONKURENCIJA
- očituje se u naporima da se postigne prednost u prodajnim cijenama
Opišite cjenovnu konkurenciju.
Zasniva se na privlačenju potencijalnih kupaca nudeći proizvode iste upotrebne vrijednosti i iste vrijednosti po
nižim cijenama od onih koje nude drugi proizvođači. Navodi poslodavce na procese koji će dovesti do povećanja
produktivnosti rada, a to znači i smanjenja troškova proizvodnje po jedinici proizvoda. Dolazi se do smanjenja
troškova proizvodnje, što rezultira smanjenjem cijene koštanja, ali još uvijek osigurava profit.
PRODOR
- očituje se u naporima da se stvore nove situacije u kojima se potencijalni konkurenti dovode, barem privremeno
u podređen položaj (zaostaju)
- događa se kada poduzeće otkrije neki novi proizvod ili razvije do tada nešto novo što će se po prvi puta pojaviti
u obliku novog inputa kao novi proizvod ili novo tržište. U takvim situacijama kada se javljaju kao prvi, mogu
ostvarivati izuzetno visoke profite, ali e zato što je najkvalitetniji ili najjeftiniji u toj proizvodnji - taj status mogu
zadržati samo dok su jedini
- ako je proizvođač ostvario prodor temeljem razvoja nekog sasvim novog proizvoda, on neće imati nikakve
konkurencije
- ako je proizvođač ostvario prodor smanjivanjem troškova proizvodnje onda će moći smanjiti cijene proizvoda
- prodor se može ostvariti i izlaženjem sa starim proizvodom na novo tržište, to znači na ono na kojemu se taj
proizvod do tada nije pojavljivao
TEMELJNE KARAKTERISTIKE:
1. velika koncentracija proizvodnje i kapitala
2. nastanak velikih proizvodnih poduzeća
3. visok stupanj koncentracije kapitala
4. stvaranje čitavog niza monopolističkih organizacija
5. pojava financijskog kapitala
6. smanjenje mogućnosti seljenja kapitala
7. otežano prilagođavanje ponude promijenjenim uvjetima potražnje
8. smanjenje broja sudionika u razmjeni industrijskih proizvoda
9. promijenjeni oblici i metode konkurencije
POLITIČKA EKONOMIJA // POLIS OIKOS NOMOS 41 7. - 474.STR.
DRŽAVNI KAPITALIZAM
- predstavlja fazu razvitka kapitalizma, a karakterizira je jak utjecaj države na uređenje gospodarskih odnosa
- teorijski pojma se temelji na određenim mjerama, akcijama i zahvatima koje poduzima kapitalistička država
kako bi osigurala nesmetani ciklus društvene reprodukcije
- temeljni uzroci nastanka državnog kapitalizma nalaze se u samom kapitalizmu kao načinu proizvodnje, pa je to
samo jedna od etapa kroz koju prolazi kapitalizam
- razlozi se nalaze u nemogućnostima da privatno vlasništvo i inicijativa kapitalista osigura normalan tijeka
društvene reprodukcije
POLITIČKA EKONOMIJA // POLIS OIKOS NOMOS 41 7. - 474.STR.
MONOPOLSKA MOĆ
- očituje se u naporima za potpunom eliminacijom konkurencije
- osigurava kapitalistima ostvarivanje visokih monopolskih ekstraprofita izbjegavanjem svih vrsta konkurencije
(kapitalisti monopolisti izravno utječu na visinu profitnih stopa)
- zbog jedinstvenog položaja, takvi proizvođači mogu osigurati niske nabavne cijene uz istovremene visoke cijene
prodaje, jedinstven pristup najsuvremenijim tehnologijama i metodama organizacije poslovanja