O NALAZIMA 6, 17. STOLJEGA U JUGOSLAVIJI S POSEBNIM OBZIROM NA ARHEOLOSKU OSTAVSTINU IZ VREMENA PRVOG AVARSKOGA ; KAGANATA* Zu den Funden des 6, und 7. Jahrhunderts in Jugoslawien mit besonderer Beriick- sichtigung der archiologischen Hinterlassenschaft aus der Zeit des ersten awarlschen Khaganates ZDENKO VINSKI Arheolo&ki materijal 6. i 7. stoljeéa s teritorija Jugoslavije nije dovoljno prouéen ni vrednovan, pa bi se zapravo opéa tema o nalazima tog vremena mogla raS@laniti u barem tri teme, odnosno u nekoliko tema uzeg opsega. Ve~ oma je vazan arheoloSki kompleks kasnoantitke gradske arhitekture, u se sklopu narotito isti¢u izvanredno, znatajni ranobizantski_spomenici, Carizina ad jija w istotnoj Jugoslaviji, Poretu na njezinoj zapadnoj périferiji. Ba’ u to vrijeme stradala su, uz Cariéin grad i Stobi, Cuvena antitka gradska naselja, kao Sto su Sirmium, Siscia, Emona, Salona i t. d- Ovu slozenu temu ostavijamo po strani, jer ona neposredno ne ulazi u okvir arheoloskog materijala, Sto ga Zelimo ovdje navesti ‘jedi ki takoder i za_ger- manski materijal, Sto potje’e ponajvise iz grobova, kao i za ostatke sakralne arhitékture. koje se gdj vezuju s Germanima (na pr. crkva u Brezi, Da- bravinama, Zenici, Duvnu it d.); pore d kih lokaliteta_guSée zastupa- nih u Srijemu, prvenstveno je s tom temor yezana ogromna, pretezno lango- bardska nekropola Kranj, koja je, uostalom, nedovoljno publicirana, te zna- %ajni nepublicirani grobovi iz Buzeta, nadalje se s tom temom dodiruju i ne- davno objavijeni nalazi iz Istre, a posebno i samo djelomiéno publicirana ne- kropola Bled I, sa svojim osebujnostima. Izostavit éemo, dakle, germanske na- laze 5., 6. i 7. stoljea uopée, nadalje Istru i svu Sloveniju, odnosno Gitav lango- bardsko-karantanski krug nalaza 6. i 7. stoljeca s podruéja zapadne Jugoslavije, iako je taj krug istovremen s nalazima_iz’vremena prvog_avarskoga, kaganata, koji su zapravo ua tema na¥ega razmatranja. Ostavijamo po strani i poseban sluéij-tobomnjeg slavenskog svetista w Ptuju, navodno iz 7. stoljeéa, jer je nje- govo postojanje opovrgnuto i odbaéeno.* 13Jugoslavenski arheolozi nisu dosad posvetili dovoljnu paznju arheoloskoj ostavitini iz vremena prvog avarskoga kaganata, premda su vise puta iznosili Bojedine znagajnije nalaze iz toga sklopa i Koristili se njima. Dosadainja klasi- fikacija drala se u Jugoslaviji uglavnom shematski s jedne strane t. zv. marti- ce 8 druge strane relativno poznatije t._zv. kesteljske kculture,’ a zastarjela i nedovoljna. Postoji naime niz na- Jaza iz kasnog 6. stoljeca i pogotovu iz 7.-stoljeéa, kako u Karpatskoj kotlini tako iu Jugosiaviji, koji pruzaju bitno drugaéiju sliku, jer ti nalazi née pripa- daju zapravo ni jednoj ni drugoj od spomenutih kultura, ali oni nisu, narodito w jugoslavenskoj literaturi, dovoljno odredeno vrednovani. Ovi su nalazi isto- vremeni s onima martinovskog nakitnog stila, ponekad ‘se s njima ispreplecu, iako ih ne smijemo s njima identificirati, Za taj arheoloski materijal, 0 koje- mu ée ovdje biti govora, nije jo ni izabran naziv po uobitajenoj arheolotkoj nomenklaturi, premda taj nije neophodno potreban. Pridrzimo li se historijske datosti, koja je prvenstveno odlutna za prosudivanje pripadnosti arheoloskoga materijala ranoga Srednjeg vijeka, valja ga pripisati vremenu prvog avarskoga kaganata_u_Podunavlju, t.-j.-6d_poslije 568. g. do priblign . 6.1 rano 7. stoljece je ujedno i vrijeme seobe judnih Slavena u njihova sadaSnju Postojbinu, pa se veé i zbog toga potrebno baviti pobliZe tim materijalom. Ovai stariji materijal ima, dakako, opée funkcionalne i ponekad tipoloke srodnosti 8 onim mladim materijalom kasnog 7. i 8. stolje¢a, koji je donedavno jo obilje- Zavan pojmom t. zy. kesteljske Kulture, 3to pripada zapravo vremenu drugog avarskoga kaganata, ali je nesumnjivo potrebno diferencirati jedan od drugoga. Prvenstveno je zasluga madarskih arheologa, da su oni uspjeli provesti relativ- no pouzdano kronologku diferencijaciju, i to na temelju veoma bogatog materi- jala iz titavog vremena trajanja avarske dominacije u Panonskoj nizini; taj je materijal u Karpatskoj kotlini najbrojniji po lokalitetima na teritoriju dana- Snje Madarske; njihovo stanje istrazivanja nije moguée ovdje podrobnije izno- siti,’ medutim mora se jednako voditi raéuna i o éeSée veoma znatajnim dosti. gnuéima nemadarskih arheologa u Srednjoj Evropi, kao i o onima iz relativno nedovoljno nama pristupatne ruske arheoloske literature u vezi s lokalitetima u Ukrajini‘ Brojne i éesto velike nekro skoj, ji se_arheoloski materij re avarsk0-slavenske kulture valja obiljeziti vremenom_drugog avarskoga kaga- nata, sa svojim srediitem na teritoriju danainje Madarske; ovaj je drugi kaga- nat bio nesumnjivo manjeg opsega od prvoga, a nastao je pribliZno oko 670. g. prilivom novih avarskih plemena, navodno s rijeke Kame,’ koja su doila po svoi prilici postepeno preko Ukrajine u podunavske krajeve, i to u-vezi s krizom prvog avarskoga kaganata, nastalom tokom 7. stoljeéa. Poslije tog zbivanja, i to preteino u 8. stoljecu, dakle za trajanje drugog avarskoga kaganata, pojav> juju se one velike nekropole, oznavene jo§ nedavno nazivom +t. zv. kesteljske kulture, obiljeZene u grobovima na redove, pored konjaniékih rekvizita, speci-fignim garniturama Iijevanih bronéanih jeziéaca, okova { sapona, s ukrasima keru- golike lozics, grifa i motivima borbe Zivotinja. Tim grobovima nedostaju vecinom igradevine od plemenite Kovine T bizantski zlatnici, a sva se ta opazanja mogu statistiki pratiti na velikom broju tisuéa i tisuéa nalaza Sirom Karpatske kotli- ne, Pretpostavlja se, da su iskonskitvorci netom_spomenutih lijevanih_garni- tura bili avarski dotijaci zavrietkom 7. stolje¢a, a nosioci tih garnitura bila su, uz. njib,dakako pleména u njihovu savezu i zavisnosti, dakle i Slaveni, koji su inage takoder sudjelovali u stvaranju ove avarsko-slavenske kulture. Njome se doduge ovdje ne namjeravamo potanje baviti, ali valja istaknuti, da njezine nekropole, s teZistem u 8, stoljecu, satinjavaju mladi horizont, za razliku od grobnih nalaza kasnog 6. i 7 stoljeca," koji nas ovdje prvenstveno zanimaju- Pripominjemo, da je taj horizont bio ba u naSoj literaturi veoma nejasno pri- kazan i zanemarivan, dok je onaj mladi (bivii kesteljski) ipak neSto bolje po- znat, te nije potrebno, da se ovdje na njegovim ostalim znatajkama zadrzavamo. Horizont arheolo§kih nalaza vremena prvog avarskoga kaganata nije u tako velikom broju zastupan u brojiiim i golemim nekropolama, ali ipak postoji obi- lan arheologki materijal veoma znaéajnih grobnih nalaza 6. i 7. stoljeéa, i to veéim dijelom na danaSnjem teritoriju Madarske. Taj materijal pruza dovoljno jasne podatke za razlikovanje ovih dvaju horizonata, kojima je obiljezen Gtav raspon trajanja avarske dominacije u Podunaviju. Ustanovilo se, naime, da je priligan broj grobova iz vremena prvog avarskoga kaganata bio pljatkan,” éini se, joS u ranom Srednjem vijeku, jer je'inventar th grobova relativno luksuz~ niji od inventara kasnijih nalaza drugog avarskoga kaganata, obiljeZenog uni- formnijim i rustitnije radenim oblicima kovinskih grobnih priloga. Grobovi starijeg horizonta teSée su datirani noveem, i to preteZno bizantskim zlatnicima od druge poloviée-6. stoljeta do u drugu polovicu 7. stoljeéa, medutim w grobo- vima mladeg horizonta uopée ih nema, jer je u panonskom Podunavlju poslije 670. g. veoma opao i gotovo prestao priliv i kolanje bizantskih zlatnika.” Ta se dinjenica tumaéi promjenom historijske situacije, t. j. prestankom davanja izantskog tributa u zlatu drugom avarskom kaganatu, buduéi da ovaj u 8. sto- Wetu nije vise bio’ Carigradu opasan, za razliku od prijeteéeg stanja_u kasnom 6. iu ranom 7, stoljeéu. Bizantski fributi u Zlatu bili su najvedi za vlade Mauri- Foke i Heraklija I, a prestali su poslije Konstantina IV. Pogonata- Sumarne znatajke arheoloske ostavStine starijeg horizonta, odnosno vremena prvog avarskoga kaganata, sudeci po grobnim prilozima tadainjeg viadajuéeg sloja, uglavnom su ove: esta upotreba plemenitih kovina za ukraiivanje, naro- @to su znatajne ‘ture jeaitieat okova.zapojas i za konjsku ormu, radene pogotovo uy i od rezanog glatkog neukraSenog ponajvise srebrnog.lima ili od tijeStenog lima ukrasenog donekle. geometriziranim_ornamentima, narotito pletenicom, s utjecajem vise ili manje degeriranog t. zv. stila Il.” isti¢u se speci fitni limeni -ukrasi orme, trolisnog, oblika, poput lista djeteline s resama na progirenom donjem produzenju, pa éeiée laticama kidene ispuptene rozete ko- nigna presjeka i hemisferiéna dugmeta, kao.ukras nosnje ili orme. Brojni su slozeni elementi bizantskog zlatarstva, bilo kao posredni utjecaj tuvenih gréko- barbarskih radionica na Pontu, bilo kao neposredni bizantski import; to su luk- suzno radene t- zv. pontske pseudokopée, pa tijestene i granulirane nauinice s 15