UDK 624.044.001.8:69.008.182
Nelinearni statiþki seizmiþki
proraþuni konstrukcija
Saša Mitroviü, Mehmed ýauševiü
Kljuþne rijeþi
konstrukcija, nelinearni
seizmiþki proraþun,
statiþka metoda N2,
nelinearna statiþka
metoda koeficijenata NSP,
metoda spektra kapaciteta
CSM
Key words
structure,
nonlinear seismic analysis,
static method N2,
nonlinear static
procedure NSP,
capacity spectrum
method CSM
Mots clés
structure,
analyse sismique non-
linéaire,
méthode statique N2,
procédure non-linéaire
statique NSP,
méthode de capacité
spectrale CSM
Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ
ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɹ, ɧɟɥɢɧɟɣɧɵɣ
ɫɟɣɫɦɢɱɟɫɤɢɣ ɪɚɫɱɟɬ,
ɫɬɚɬɢɱɟɫɤɢɣ ɦɟɬɨɞ N2,
ɧɟɥɢɧɟɣɧɵɣ
ɫɬɚɬɢɱɟɫɤɢɣ ɦɟɬɨɞ
ɤɨɷɮɮɢɰɢɟɧɬɨɜ NSP,
ɦɟɬɨɞ ɫɩɟɤɬɪɚ
ɢɧɬɟɧɫɢɜɧɨɫɬɢ CSM
Schlüsselworte
Konstruktion,
unlineare seismische
Berechnung,
statische Methode N2,
unlineare statische
Methode der Koeffizienten
NSP, Methode des
Kapazitätsspektrums CSM
Autori: Mr. sc. Saša Mitroviü, dipl. ing. graÿ.; prof. dr. sc. Mehmed ýauševiü, dipl. ing. graÿ.,Sveuþilište u
Rijeci, Graÿevinski fakultet
GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531
Primljeno 28. 1. 2009.
S. Mitroviü, M. ýauševiü Pregledni rad
Nelinearni statiþki seizmiþki proraþuni konstrukcija
U radu su prikazane statiþke i dinamiþke metode nelinearnog seizmiþkog proraþuna konstrukcija koje
su razvijane u posljednjih desetak godina, a našle su mjesto u europskim i ameriþkim seizmiþkim
propisima. Te su metode: nelinearna statiþka metoda N2 (Eurokod 8), nelinearna statiþka metoda
koeficijenata NSP (FEMA 356) i unaprijeÿena metoda spektra kapaciteta CSM (FEMA 440). Metode su
ilustrirane na primjeru osmerokatne zgrade s ab okvirima, a rezultati su meÿusobno usporeÿeni.
S. Mitroviü, M. ýauševiü Subject review
Nonlinear static seismic analysis of structures
Static and dynamic methods of nonlinear seismic analysis of structures, developed over the past decade,
and incorporated in European and American seismic regulations, are presented. These methods are the
nonlinear static method N2 (Eurocode 8), the nonlinear static procedure NSP (FEMA 356), and the
revised capacity spectrum method CSM (FEMA 440). The methods are illustrated by an example of an
eight-storey building with reinforced-concrete frames, and the results obtained are compared.
S. Mitroviü, M. ýauševiü Ouvrage de syntèse
Analyse sismique non-linéaire statique des structures
Les méthodes statiques et dynamiques pour l'analyse sismique non-linéaire des structures, développées
au cours de la décennie passée, et incorporées dans la réglementation sismique européenne et
américaine, sont présentées. Ces méthodes sont la méthode non-linéaire statique N2 (Eurocode 8), la
procédure non-linéaire statique NSP (FEMA 356), et la méthode révisée de capacité spectrale CSM
(FEMA 440). Les méthodes suscitées sont illustrées par un exemple d'immeuble à huit étages avec les
cadres on béton armé, et les résultats obtenus sont comparés.
ɋ. Ɇɢɬɪɨɜɢɱ, M. ɑɚyɲɟɜɢɱ Ɉɛɡɨɪɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ
ɇɟɥɢɧɟɣɧɵɣ ɫɬɚɬɢɱɟɫɤɢɣ ɫɟɣɫɦɢɱɟɫɤɢɣ ɪɚɫɱɟɬ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɣ
ȼ ɪɚɛɨɬɟ ɩɨɤaɡaɧɵ ɫɬɚɬɢɱɟɫɤɢɟ ɢ ɞɢɧɚɦɢɱɟɫɤɢɟ ɦɟɬɨɞɵ ɧɟɥɢɧɟɣɧɨɝɨ ɫɟɣɫɦɢɱɟɫɤɨɝɨ ɪɚɫɱɟɬɚ
ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɣ, ɪɚɡɪɚɛɨɬɚɧɧɵɟ ɜ ɬɟɱɟɧɢɟ ɩɨɫɥɟɞɧɢɯ ɞɟɫɹɬɢ ɥɟɬ ɢ ɧɚɲɟɞɲɢɟ ɩɪɢɦɟɧɟɧɢɟ ɜ ɟɜɪɨɩɟɣɫɤɢɯ
ɢ ɚɦɟɪɢɤɚɧɫɤɢɯ ɫɟɣɫɦɢɱɟɫɤɢɯ ɧɨɪɦɚɯ. ɗɬɨ ɫɥɟɞɭɸɳɢɟ ɦɟɬɨɞɵ: ɧɟɥɢɧɟɣɧɵɣ ɫɬɚɬɢɱɟɫɤɢɣ ɦɟɬɨɞ N2
(Eurokod 8), ɧɟɥɢɧɟɣɧɵɣ ɫɬɚɬɢɱɟɫɤɢɣ ɦɟɬɨɞ ɤɨɷɮɮɢɰɢɟɧɬɨɜ NSP (FEMA 356) ɢ ɭɫɨɜɟɪɲɟɧɫɬɜɨɜɚ-
ɧɧɵɣ ɦɟɬɨɞ ɫɩɟɤɬɪɚ ɢɧɬɟɧɫɢɜɧɨɫɬɢ CSM (FEMA 440). Ɇɟɬɨɞɵ ɢɥɥɸɫɬɪɢɪɭɸɬɫɹ ɧɚ ɩɪɢɦɟɪɟ
ɜɨɫɶɦɢɷɬɚɠɧɨɝɨ ɡɞɚɧɢɹ ɫ ɪɚɦɚɦɢ, ɩɪɨɜɟɞɟɧ ɫɪɚɜɧɢɬɟɥɶɧɵɣ ɚɧɚɥɢɡ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɨɜ.
S. Mitroviü, M. ýauševiü Übersichtsarbeit
Unlineare statische seismische Berechnung von Konstruktionen
Im Artikel sind statische und dynamische Methoden der unlinearen seismischen Berechnung von
Konstruktionen dargestellt die in den letzten zehn Jahren entwickelt wurden, und die in den
europäischen und amerikanischen seismischen Vorschriften ihren Platz gefunden haben. Diese
Methoden sind: die unlineare statische Methode N2 (Eurokode 8), die unlineare statische Methode der
Koeffizienten NSP (FEMA 356) und die verbesserte Methode des Kapazitätsspektrums CSM (FEMA
440). Die Methoden sind illustriert am Beispiel eines achtstöckigen Gebäudes mit Stb. Rahmen, und die
Ergebnisse sind miteinander verglichen.
521
Seizmiþki proraþuni konstrukcija
1 Uvod
Cilj je suvremenih propisa i norma za proraþun konstrukci-
ja u seizmiþkim podruþjima osigurati dostatan kapacitet
trošenja energije bez bitnog smanjenja lokalne i global-
ne nosivosti na horizontalna i vertikalna optereüenja i
bez ošteüenja koja bi ograniþila uporabljivost graÿevine.
Metode koje su na raspolaganju pri ispunjavanju tih ci-
ljeva su sljedeüe [1, 2]:
a) linearni statiþki proraþun primjenom ekvivalentnoga
statiþkog djelovanja
b) linearni dinamiþki modalni proraþun spektrima odziva
c) nelinearna statiþka metoda postupnoga guranja
(pushover)
d) nelinearni dinamiþki proraþun uporabom zapisa
ubrzanja u vremenu (time-history).
Redoslijed kojim su ove metode nabrojene odgovara i
njihovoj toþnosti. Meÿutim, kako raste toþnost metode,
tako raste i njezina složenost, što poveüava napor i vri-
jeme potrebno za njezino provoÿenje.
Tradicionalni pristup
Tradicionalni pristup u seizmiþkim proraþunima kon-
strukcija zasniva se na zadovoljavanju temeljnih zahtje-
va provjerom graniþnog stanja nosivosti i graniþnog
stanja uporabljivosti elastiþnim proraþunom konstrukcije.
Da bi se izbjegao nelinearni proraþun konstrukcije, ka-
pacitet trošenja energije u konstrukciji uzima se u obzir
provodeüi linearni proraþun koji se zasniva na reducira-
nim elastiþnim spektrima odziva ubrzanja podloge. Re-
dukcija se izvodi koeficijentom koji je u europskim me-
todama nazvan faktorom ponašanja q, a tako reducirani
elastiþni spektri nazivaju se proraþunskim spektrima.
Meÿutim, postoje nedostaci takvog pristupa, a oni su
sljedeüi:
x preporuþene vrijednosti za faktor ponašanja su pri-
bližne i ne predstavljaju nužno konkretnu konstrukciju
x kada ponašanje konstrukcije uÿe u nelinearno pod-
ruþje dolazi do preraspodjela sila i deformiranja, što
nije obuhvaüeno proraþunom
x mehanizam koji dovodi do sloma ne može se predvi-
djeti elastiþnom raspodjelom sila i deformiranja
x raspodjela i vrijednosti deformiranja u neelastiþnom
podruþju nemaju nikakvu sliþnost s onima u elastiþ-
nom podruþju.
Elastiþne metode, unatoþ ovim nedostacima, zbog svoje
jednostavnosti i pristupaþnosti, zauzimaju glavno mjesto
u današnjoj inženjerskoj praksi.
522
S. Mitroviü, M. ýauševiü
Suvremeni pristup
Posljednjih godina razvijaju se nove metode koje sadrže
inženjerske koncepte temeljene na ponašanju konstruk-
cije (performance based engineering concept), þime se
želi posvetiti veüa pažnja kontroli ošteüenja. Pristup na
osnovi pomaka (displacement-based approach) pokazu-
je se kao puno bolji izbor u težnji za realnijim spozna-
vanjem problema seizmiþkog djelovanja od tradicional-
nog pristupa na osnovi sila (force-based approach).
Najtoþniji u opisu problema jest svakako nelinearni seiz-
miþki proraþun uporabom zapisa ubrzanja u vremenu
þija je primjena, dugoroþno gledano, ispravan put razvo-
ja i konaþan cilj. Meÿutim, zbog svoje kompleksnosti i
zahtjevnosti još uvijek izlazi iz okvira praktiþne primjene.
Izmeÿu linearnih metoda i nelinearnoga dinamiþkog
proraþuna uporabom zapisa ubrzanja u vremenu, kao
spona i trenutaþno najracionalnije održivo rješenje, rabi
se nelinearni statiþki pristup. Tako je u novije vrijeme u
europske norme ušla metoda N2 [1, 2, 3]. U ameriþkom
ATC-u 40 [4] obraÿena je metoda spektra kapaciteta
(Capacity Spectrum Method). Njezina novija unaprije-
ÿena varijanta prikazana je u FEMA-i 440 [5]. Metoda
koeficijenata (Coefficient Method) odnosno NSP (Non-
linear Static Procedure) uvedena je u FEMA-i 274 [6], a
novija unaprijeÿena verzija prikazana je u FEMA-i 356 [7].
Primjer za ilustraciju metoda
Primjenu navedenih nelinearnih metoda pokazat üemo
na primjeru armiranobetonske graÿevine prikazane na
slici 1. Graÿevina ima 8 katova od kojih su prva dva vi-
sine 5,00 m, a ostali 3,10 m. Svi stupovi su dimenzija
60x60 cm, a grede 40x60 cm (slika 2.). Ploþa je debljine
20 cm. Beton je razreda C30/37, a armatura B500. Mase
katova okvira za visine 3,10 m su 66,96 t, a mase katova
visine 5,00 m su 73,80 t, što daje ukupnu masu od 549,36 t.
Slika 1. Armiranobetonska konstrukcija dijela garaže Tower
centra u Rijeci
GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531
S. Mitroviü, M. ýauševiü Seizmiþki proraþuni konstrukcija

P P T2 T2
Sd S de S ae P Sa (2)
RP RP 4S 2 4S 2

gdje je P koeficijent duktilnosti definiran kao odnos

maksimalnog pomaka i pomaka na granici popuštanja, a
RP redukcijski faktor zbog duktilnosti zbog histereznog
rasipanja energije duktilnih konstrukcija.
Slika 2. Popreþni presjeci stupova i greda s armaturom
Faktor redukcije RP odreÿen je bilinearnim spektrom de-
Konstrukcija je projektirana prema europskoj normi EN finiranim na sljedeüi naþin:
1998-1:2004 [1] sa sljedeüim parametrima: razred tla B,
kategorija važnosti II (JI = 1), tip spektra 1, viskozno pri- T
RP (P  1)  1 za T  TC (3)
gušenje [ = 5 % i faktor ponašanja 5,85. Provest üemo TC
proraþune za razinu vršnog ubrzanja podloge agR = 0,3
g. Prvi vlastiti period ove konstrukcije jest oko 1 s, a RP P za T t TC (4)
doprinos prvog oblika na odziv konstrukcije više od 88 %.
Na slici 3. prikazan je elastiþni spektar odziva ubrzanja i gdje je TC karakteristiþan period gibanja podloge þija se
odgovarajuüi proraþunski spektar, þime je definiran seiz- vrijednost obiþno definira kao prijelazni period izmeÿu
miþki zahtjev. segmenta konstantnog ubrzanja spektra odziva (podruþ-
je kratkih perioda) i segmenta konstantne brzine (pod-
ruþje srednjih perioda), slika 3.
Korak 3. - metoda postupnog guranja
Metoda postupnog guranja provodi se tako da se kons-
trukcija podvrgne monotono rastuüem boþnom optere-
üenju [8]. Takvo optereüenje predstavlja inercijske sile
koje nastaju kao posljedica ubrzanja temeljnog tla. Pos-
tupnim poveüavanjem boþnog optereüenja dolazi do
progresivnog popuštanja elemenata konstrukcije, što
dovodi do smanjenja njezine krutosti. Metoda postup-
nog guranja daje karakteristiþnu nelinearnu krivulju
odnosa sile i pomaka, a najþešüe se prikazuje kao odnos
Slika 3. Elastiþni spektar ubrzanja Sae s 5 % prigušenja za vršno ukupne popreþne sile V u razini temelja i pomaka vrha
ubrzanje podloge od 0,3 g i odgovarajuüi proraþunski zgrade Dt. Takav je prikaz vrlo zanimljiv jer istodobno
spektar za faktor ponašanja q = 5, 85 daje podatke o nosivosti, duktilnosti i krutosti konstruk-
cije, slika 4.
2 Europska nelinearna statiþka metoda N2
Vektor boþnog optereüenja P odreÿuje se na sljedeüi
Metoda N2 provodi se u 8 koraka koji su ukratko naþin:
prikazani u nastavku [1, 2, 3].
P=pmĭ (5)
Korak 1. - podaci
gdje je p intenzitet boþnih sila, m matrica masa i ĭ
Podaci o konstrukciji i seizmiþki zahtjev dani su na pretpostavljeni oblik pomaka.Matrica masa konstrukcije
slikama 1., 2. i 3. kvadratna je dijagonalna matrica reda osam (8x8), þije
Korak 2. - seizmiþko optereüenje u formatu AD su vrijednosti dijagonalnih þlanova mase katova, poþev-
ši od najvišeg, a svi izvandijagonalni þlanovi jednaki su
Poþevši od uobiþajenog spektra ubrzanja, u kojem je
nuli.
ubrzanje dano u odnosu na period, odredit üemo neline-
arni spektar u formatu ubrzanje – pomak (format AD – ª73,80 0 0 0 0 0 0 0 º
« 0 73,80 0 0 0 0 0 0 »
acceleration - displacement). Za nelinearni sustav s jed- « »
nim stupnjem slobode s bilinearnim odnosom sila – de- m= « 0 0 66,96 0 0 0 0 0 »
« »
formiranje, spektar ubrzanja Sa i spektar pomaka Sd mo- « 0 0 0 66,96 0 0 0 0 »
˜t
« 0 0 0 0 66,96 0 0 0 »
gu se odrediti na sljedeüi naþin: « »
« 0 0 0 0 0 66,96 0 0 »
« 0 0 »
S ae «
0 0 0 0 0 66,96
»
Sa (1)
RP ¬« 0 0 0 0 0 0 0 66,96¼»

GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531 523

Seizmiþki proraþuni konstrukcija S. Mitroviü, M. ýauševiü

Pretpostavljeni oblici pomaka jesu:

)T = [1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00]

jednolika raspodjela

)T = [0,17 0,35 0,46 0,57 0,67 0,78 0,89 1,00]

trokutasta raspodjela

)T = [0,24 0,56 0,69 0,79 0,87 0,93 0,971,00]

modalna raspodjela

Oblik raspodjele boþnih sila dobiva se iz jednadžbe (6) i

normalizira se tako da sila na krovu ima jediniþnu
vrijednost:

PT = [1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00]

jednolika raspodjela

PT = [0,15 0,31 0,41 0,51 0,60 0,70 0,89 1,00]

trokutasta raspodjela.
PT = [0,26 0,62 0,69 0,79 0,87 0,93 0,97 1,00]
modalna raspodjela
Na slici 4. prikazane su krivulje kapaciteta usporedno za
tri pretpostavljena oblika pomaka, a na slici 5. krivulja
kapaciteta za pretpostavljeni trokutasti oblik pomaka i
njezina bilinearna idealizacija.
Slika 5. Krivulja kapaciteta (isprekidanom je crtom prikazana
stvarna krivulja kapaciteta, a punom crtom bilinearna
idealizacija)
Korak 4. - ekvivalentni model s jednim stupnjem
slobode i dijagram kapaciteta
Potresni zahtjev u metodi N2 odreÿuje se uporabom spek-
tara odziva koji su dani za sustave s jednim stupnjem
slobode. Prema tome, potrebno je provesti transforma-
ciju originalnog sustava s više stupnjeva slobode u ekvi-
valentni sustav s jednim stupnjem slobode þija jednadž-
ba gibanja ima oblik [1, 2, 3]:

  F
m D m a (6)
gdje je m* ekvivalentna masa sustava s jednim stupnjem
slobode.

m ĭ Tm 1 ¦m ) i i (7)

D* je pomak, a F* je sila ekvivalentnog sustava s

jednim stupnjem slobode.
Dt
D (8)
*
V
F (9)
*
Slika 4. Usporedni prikaz krivulje postupnog guranja za tri Konstanta * kontrolira transformaciju sustava s više
pretpostavljena oblika pomaka: jednoliko (1), trokutasto
(2), prvi oblik vibracija (3) stupnjeva slobode u sustav s jednim stupnjem slobode i
obrnuto.
Krivulja kapaciteta idealizira se bilinearnim, elastoplas-
tiþnim odnosom sila-pomak. Za odreÿivanje granica po- *
ĭ Tm 1 ¦m ) m i i

(10)
puštanja potrebna je inženjerska prosudba. Ako se poš- ĭ Tm ĭ ¦m) ¦m ) i
2
i i
2
i
tuje pristup jednakih energija, veüa usvojena vrijednost
granice popuštanja znaþi i manju inicijalnu krutost i obr- Ista konstanta * vrijedi za transformaciju pomaka i za
nuto. transformaciju sila. Kao posljedica, odnos sila – pomak

524 GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

S. Mitroviü, M. ýauševiü Seizmiþki proraþuni konstrukcija

jednak je za oba sustava i razlikuje se samo za faktor
mjerila *. Oba sustava imaju i istu poþetnu krutost.
Ekvivalentna masa i faktor transformacije za trokutasti
oblik raspodjele imaju sljedeüe vrijednosti:
m
0,17 ˜ 73,80  0,35 ˜ 73,80  0,46 ˜ 66,96 
 0,57 ˜ 66,96  0,67 ˜ 66,96  0,78 ˜ 66,96 
 0,89 ˜ 66,96  1,00 ˜ 66,96 331,60 t
Ako je elastiþni period T* veüi ili jednak TC, zahtijevani
neelastiþni pomak Sd jednak je zahtijevanom elastiþnom
pomaku Sde, a zahtijevana duktilnost ȝ jednaka faktoru
redukcije RP (pravilo jednakih pomaka).
Na slici 6. prikazani su zahtijevani spektar za ubrzanje
tla 0,3 g i dijagram kapaciteta za konstrukciju iz ovog
primjera.

* 331,60 /( 0,17 ˜ 73,80 2  0,35 ˜ 73,80 2  0,46 ˜ 66,96 2 

 0,57 ˜ 66,96 2  0,67 ˜ 66,96 2  0,78 ˜ 66,96 2  0,89 ˜ 66,96 2 
 1,00 ˜ 66,96 2 ) 1,39

Iz bilinearne krivulje kapaciteta prikazane na slici 5.

mogu se oþitati vrijednosti otpornosti Fy i pomaka na
granici popuštanja Dy. Pomoüu faktora transformacije *
proraþunaju se odgovarajuüe vrijednosti za sustav s jed-
nim stupnjem slobode za trokutasti oblik raspodjele:
Fy 786,51 kN
Fy 565,86 kN
* 1,39

Dy 16,99 cm
Dy 12,22 cm
* 1,39

Elastiþni period sustava s jednim stupnjem slobode:

m Dy 331,60 t ˜12,22 cm
T 2S 2S 1,68 s Slika 6. Zahtijevani spektar za ubrzanje tla 0,3 g i dijagram kapaci-
Fy 565,86 kN teta za konstrukciju iz primjera

Ubrzanje na granici popuštanja (slika 6.):

Korak 6. - globalni seizmiþki zahtjev za model s više
stupnjeva slobode (ciljani pomaci)
F y
S ay
0,174g
m Zahtijevani pomak ekvivalentnog sustava s jednim stup-
njem slobode transformira se natrag u ciljani pomak vrha
Faktori transformacije za jednoliki i modalni oblik ras-
zgrade sustava s više stupnjeva slobode (13). Maksimal-
podjele pomaka imaju vrijednosti 1,00 i 1,21.
ni pomaci katova predstavljeni su anvelopom rezultata
dobivenih proraþunima s razliþitim pretpostavljenim
Korak 5. - potresni zahtjev za ekvivalentni sustav s oblicima pomaka. Za ubrzanje podloge od 0,3 g ciljani
jednim stupnjem slobode pomaci imaju vrijednosti:
Rješenje je moguüe odrediti grafiþki i analitiþki. Presje- Dt 1,39 ˜ 18,8 cm 26,1 cm trokutasta raspodjela
cište radijalnog pravca koji odgovara elastiþnom periodu
T*=1,68 s idealiziranoga bilinearnog sustava s elastiþ- Dt 1,00 ˜ 22,1 cm 22,1 cm jednolika raspodjela
nim zahtijevanim spektrom odreÿuje zahtijevano ubrza-
nje Sae = 0,268 g potrebno za elastiþno ponašanje i od- Dt 1,21 ˜ 20,7 cm 25,1 cm modalna raspodjela
govarajuüi zahtijevani elastiþni pomak Sde = 18,8 cm
(slika 6.). Ubrzanje na granici popuštanja Say = 0,174 g
Korak 7. - lokalni potresni zahtjevi
predstavlja i zahtijevano ubrzanje i kapacitet neelastiþ-
nog sustava. Faktor redukcije Rȝ odreÿen je kao omjer Proraþun postupnim guranjem izvodi se do trenutka ka-
ubrzanja koja odgovaraju elastiþnom i neelastiþnom da pomak vrha zgrade ne dostigne vrijednosti ciljanih
sustavu: pomaka dobivenih u 6. koraku, što daje oblik pomaka za
cijelu konstrukciju, odnosno lokalne potresne zahtjeve u
S ae (T ) 0,268g
RP 1,54 P RP 1,54 smislu apsolutnih i relativnih pomaka katova. Na slika-
S ay 0,174 g ma 7. i 8. prikazani su apsolutni i relativni pomaci kato-

GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531 525

Seizmiþki proraþuni konstrukcija
va za razinu ubrzanja tla od 0,3 g za sva tri pretpostav-
ljena oblika pomaka.
Slika 7. Usporedni prikaz apsolutnih pomaka za tri pretpos-
tavljena oblika pomaka: jednoliko (plavo), trokutasto
(crveno), prvi oblik vibracija (zeleno)
Slika 8. Usporedni prikaz relativnih pomaka za tri pretpos-
tavljena oblika pomaka: jednoliko (plavo), trokutasto
(crveno), prvi oblik vibracija (zeleno)
Korak 8. - procjena ponašanja (analiza ošteüenja)
Slika 9. Pomak konstrukcije u trenutku prije formiranja mehanizma
526
S. Mitroviü, M. ýauševiü
Analiza ošteüenja konstrukcije provodi se usporedbom
potresnih zahtjeva s kapacitetima odgovarajuüih razina
ponašanja. Mehanizam sloma i redoslijed formiranja
plastiþnih zglobova za analiziranu konstrukciju prikaza-
ni su na slikama 9. i 10.
Slika 10. Redoslijed formiranja plastiþnih zglobova u analiziranoj
konstrukciji
3 Ameriþka nelinearna statiþka metoda
koeficijenata NSP
Ciljani pomak įt metodom koeficijenata odreÿuje se na
sljedeüi naþin:
Te2
Gt C0C1C2C3 Sa g (11)
4S 2
įt - ciljani pomak
Te - efektivni period konstrukcije
C - modifikacijski faktori, vrijednosti su dane u tab-
licama [6, 7]
Sa - vrijednost spektra odziva ubrzanja za efektivni te-
meljni period konstrukcije za zadani smjer izražen
kao dio gravitacijskog ubrzanja g
Vrijednost ciljanog pomaka, efektivni period i idealiza-
cija krivulje postupnog guranja su meÿusobno ovisni, pa
je tako nužan iterativni postupak da bi se došlo do konaþ-
nog rješenja.
Odreÿivanje efektivnog perioda konstrukcije
Nelinearni odnos izmeÿu ukupne popreþne sile u razini
temelja i pomaka vrha zgrade idealizira se bilinearnim
odnosom prema kojemu se odreÿuje efektivna krutost
konstrukcije Ke i sila na granici popuštanja Vy. Efektivna
boþna krutost konstrukcije uzima se da je jednaka sekan-
tnoj krutosti koja je odreÿena popreþnom silom u vrijed-
nosti od 60 % sile na granici popuštanja.
Modifikacijski faktor C0
Modifikacijski faktor C0 jednak je ĭ1iīi , gdje je ĭ1i prvi
þlan vektora pomaka koji odgovara vrhu konstrukcije, a
GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531
S. Mitroviü, M. ýauševiü Seizmiþki proraþuni konstrukcija

īi faktor participacije vlastitog oblika i. Treba naglasiti Za sluþaj jednolike raspodjele ciljani pomak jest 19,5 cm.
da je faktor participacije īi ovisan o skaliranju oblika
Na slici 12. prikazana je idealizacija krivulje postupnog
pomaka, dok ĭ1iīi nije. Ako se vektor oblika pomaka ĭ
guranja za trokutastu raspodjelu i toþnu vrijednost koe-
normira na naþin da je pomak vrha konstrukcije jednak
ficijenta C0. U ovom sluþaju ciljani pomak ima vrijed-
jedinici (kao što je sluþaj u metodi N2), onda je modifi-
nost 25,4 cm. Za sluþaj jednolike raspodjele i toþnu vri-
kacijski faktor C0 jednak faktoru participacije īi odnos-
jednost C0 ciljani je pomak 16,3 cm.
no faktoru transformacije ī u metodi N2.
Modifikacijski faktor C1
Ako se rabi bilinearni spektar redukcije kao kod metode
N2, faktor C1 predstavlja odnos duktilnosti P i faktora
redukcije RP.
P
C1 (12)
RP
Modifikacijski faktor C2
Modifikacijski faktor C2 predstavlja efekt degradacije
krutosti i þvrstoüe na maksimalne pomake konstrukcije.
Pri upotrebi nelinearnih metoda dopušteno je za faktor
C2 usvojiti vrijednost 1,0.
Modifikacijski faktor C3
Modifikacijski faktor C3 predstavlja poveüanje pomaka Slika 12. Bilinearna idealizacija krivulje postupnog guranja za
trokutasti oblik i za toþnu vrijednost C0
zbog dinamiþkog uþinka P-ǻ. Za konstrukcije þija je kru-
tost nakon dosezanja toþke popuštanja pozitivna, C3 ima Raspodjela apsolutnih i relativnih pomaka po visini gra-
vrijednost 1,0. ÿevine ima isti oblik kao kod metode N2 (slike 7. i 8.) i
razlika je samo kvantitativna.
Za trokutastu raspodjelu i vrijednost modifikacijskog fak-
tora C0 iz tablice [6, 7] proraþunani su efektivni period i 5 Ameriþka nelinearna statiþka metoda spektra
ciljani pomak (slika 11.). kapaciteta CSM
Ki 15600 kN/m Osnovna je pretpostavka metode spektra kapaciteta da
Te Ti 1,00 s ˜ 1,68 s se maksimalna nelinearna deformiranja sustava s jednim
Ke 5529 kN/m
stupnjem slobode mogu aproksimirati deformiranjem ek-
(1,68s) 2 m vivalentnoga linearnog sustava þiji je koeficijent unut-
Gt 1,3 ˜ 1,0 ˜ 1,0 ˜ 1,0 ˜ 0,268 ˜ ˜ 9,81 2 24,4 cm rašnjega viskoznoga prigušenja veüi od poþetne vrijed-
4S 2 s
nosti prigušenja nelinearnog sustava. Prema tome, u
odreÿivanju potresnog zahtjeva rabi se ekvivalentni
linearni spektar definiran ekvivalentnim prigušenjem.
Idealizacija krivulje postupnog guranja temelji se na
sekantnoj krutosti na sliþan naþin kao i u prethodno
opisanoj metodi koeficijenata. Bilinearna idealizacija
sastoji se od elastiþne linije s krutosti k koja, nakon do-
sezanja granice popuštanja definirane s fy i uy,, prelazi u
liniju s krutosti Dk (slika 13.). Maksimalni pomak neli-
nearnog sustava oznaþen je sa um, a osnovni period sus-
tava u linearnom podruþju T0.
Ekvivalentno viskozno prigušenje dobiva se izjednaþa-
vanjem disipirane energije u jednom ciklusu vibriranja
nelinearnog sustava i ekvivalentnog linearnog sustava.
Može se pokazati da je ekvivalentni koeficijent priguše-
nja dan izrazom [11, 12, 13]:
pomak vrha zgrade [cm]
1 ED
Slika 11. Bilinearna idealizacija krivulje postupnog guranja za
[ eq (13)
trokutasti oblik i C0 iz tablice
4S ES

GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531 527

Seizmiþki proraþuni konstrukcija S. Mitroviü, M. ýauševiü

gdje je: tar s ekvivalentnim prigušenjem Eeff odreÿuje se prema

ED energija disipirana u nelinearnom sustavu koja je sljedeüem izrazu, þime je definiran ADRS(Eeff) (reduci-
jednaka ploštini histerezne petlje (paralelograma) raju se samo ordinate dijagrama odnosno ubrzanja):

ES energija deformacije linearnog sustava krutosti ksec

Sa 0 (14)
jednaka ksecum/2 (ploština trokuta). S aE
B ( E eff )

SaE ubrzanje elastiþnog spektra s viskoznim prigu-

šenjem Eeff
Sa0 ubrzanje elastiþnog spektra s 5%-tnim viskoznim
prigušenjem
B(Eeff ) faktor redukcije koji iznosi 4/(5,6 – lnEeff).
Modificirani spektar odziva - MADRS(Eeff, M) dobiva
se množenjem ordinate dijagrama ADRS(Eeff ) s modi-
fikacijskim faktorom M (slika 14.):
2
amax § Teff · (15)
M ¨¨ ¸¸
aeff © Tsec ¹
Na slici 14. prikazani su rezultati za trokutastu raspo-
djelu. Ciljani pomak ekvivalentnog sustava s jednim
Slika 13. Prikaz ekvivalentnoga viskoznoga prigušenja na temelju
histerezne disipacije energije za nelinearni sustav s jednim stupnjem slobode iznosi 19,3 cm, a originalnog sustava
stupnjem slobode 26,8 cm.

Postupak prema ATC-u 40

Chopra i Goel [12] pokazali su da, u sluþaju kada se
upotrebljavaju realni spektri, postupci prema ATC-u 40
ne konvergiraju uvijek, a moguüa su i višestruka rješe-
nja. Takoÿer je pokazano da se rezultati dobiveni ovom
metodom u odnosu na rezultate dobivene nelinearnim
dinamiþkim proraþunima uporabom zapisa ubrzanja u
vremenu razlikuju i do 50 %, što ovu metodu þini nepo-
uzdanom.
Unaprijeÿeni postupak prema FEMA-i 440
Unaprijeÿeni se postupak takoÿer oslanja na ekvivalent-
nu linearizaciju, pri þemu su ekvivalentne vrijednosti Slika 14. Grafiþki prikaz rješenja za trokutastu raspodjelu
boþnog optereüenja, postupci A i B
odreÿene koeficijentima ovisnim o histereznom ponaša-
nju i krutosti sustava nakon popuštanja [7]. U nastavku 6 Usporedba dobivenih rezultata prema
se uvode nove oznake: Eeff za ukupno viskozno prigu- prikazanim nelinearnim statiþkim metodama i
šenje i E0 za koeficijent viskoznog prigušenja sustava za zakljuþci
vibracije u linearnom podruþju, Tsec za ekvivalentni pe-
riod i Teff za efektivni period. Prikazane nelinearne statiþke metode utemeljene su na
metodi postupnog guranja, a razlikuju se u odreÿivanju
Na slici 14. ciljani pomak predstavljen je sjecištem efek- granice ''guranja'', odnosno ciljanog pomaka. U nastav-
tivnog perioda i spektra odziva u formatu AD za ekvi- ku üemo prikazati osnovne korake zajedniþke svim me-
valentno prigušenje ADRS(Eeff) – postupak A. Isto rje- todama, a zatim i one po kojima se razlikuju.
šenje daje i sjecište sekantnog perioda s dijagramom
kapaciteta, odnosno s modificiranim spektrom odziva – Kratak opis provedbe nelinearnih statiþkih metoda
MADRS-om (Eeff,M) – postupak B. Redukcija elastiþ- x Prikazane nelinearne statiþke metode namijenjene
nog spektra s 5%-tnim viskoznim prigušenjem na spek- su proraþunu simetriþnih konstrukcija koje oscili-

528 GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

S. Mitroviü, M. ýauševiü
raju dominantno u prvom obliku, tako da se redovi-
to upotrebljava ravninski model konstrukcije. Kons-
trukcija se preliminarno dimenzionira jednom od
konvencionalnih linearnih metoda da bi se dobila
koliþina armature. Seizmiþki se zahtjev definira u
obliku elastiþnog spektra (pseudo)ubrzanja Sae.
x Metodom postupnog guranja odreÿuje se karakte-
ristiþni nelinearni odnos maksimalne popreþne sile
u razini temelja i apsolutnog pomaka vrha konstruk-
cije. Upotrebljava se više oblika raspodjele boþnog
optereüenja, kako bi se pokrili moguüi odzivi kon-
strukcije.
x Seizmiþki se zahtjev odreÿuje spektrom odziva, što
znaþi da treba odrediti ekvivalentni sustav s jednim
stupnjem slobode. Pri tome su u upotrebi razliþiti
postupci za odreÿivanje karakteristika sustava s jed-
nim stupnjem slobode. Pretpostavlja se da je oblik
pomaka konstantan, tj. da se ne mijenja tijekom od-
ziva konstrukcije pri ubrzanju tla. To je osnovna
pretpostavka koja je ukljuþena u sve metode, þime
je njihova uporaba ograniþena na one konstrukcije
koje nemaju znaþajan doprinos viših oblika oscilacije.
x U svim je metodama potrebno provesti bilinearnu
idealizaciju krivulje postupnog guranja. Iako su u
odgovarajuüim normama za to dane smjernice, ide-
alizacija je donekle ovisna i o inženjerskoj prosud-
bi. U nekim je metodama idealizacija krivulje ovis-
na o ciljanom pomaku. Takav postupak, iako toþni-
ji, zahtijeva iterativni postupak.
x Postoje dva osnovna pristupa za odreÿivanje cilja-
nog pomaka sustava s jednim stupnjem slobode. Pr-
vi pristup temelji se na ekvivalentnom elastiþnom
sustavu i elastiþnom spektru, a drugi se temelji na
neelastiþnom spektru.
x Ciljani pomak sustava s jednim stupnjem slobode
transformira se u ciljani pomak originalnog sustava.
Za tu vrijednost odreÿuju se apsolutni i relativni
pomaci katova, rotacije þvorova, itd. U svim prika-
zanim metodama ova se transformacija provodi
faktorom participacije prvog oblika u razini vrha
zgrade.
x U posljednjem se koraku oþekivano ponašanje
konstrukcije usporeÿuje s kapacitetom za traženu
razinu ponašanja.
Posebnosti metoda
U tablici 1. je sažeti prikaz osnovnih razlika obraÿenih
metoda. Analizirane su sljedeüe posebnosti:
x vrsta upotrijebljenog spektra
x idealizacija krivulje postupnog guranja i potreba za
iterativnim postupkom
GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531
Seizmiþki proraþuni konstrukcija
x konzistentnost pretvorbe sustava s jednim stupnjem
slobode u sustav s više stupnjeva slobode
x moguünost grafiþkog prikaza.
Metoda N2
U metodi N2 ciljani pomak temelji se na nelinearnom
spektru. U prikazanoj formulaciji metode N2 rabi se
pojednostavnjeni bilinearni nelinearni spektar, koji se za
konstrukcije sa srednjim i dugim periodima temelji na
pravilu jednakosti pomaka. Primjenjivost ovog pravila
potvrÿena je brojnim statistiþkim studijama, a najbolje
rezultate daje za þvrsta tla i za konstrukcije sa stabilnim
i punim histereznim petljama.
Bilinearna idealizacija krivulje nužna je u metodi N2 i
zbog jednostavnosti predložen je elastiþan - savršeno
plastiþan odnos sile i pomaka. Zahtijevani pomak ovisi
o ekvivalentnoj krutosti koja, u sluþaju energijskog pri-
stupa, ovisi o ciljanom pomaku. To znaþi da je u princi-
pu potreban iterativni postupak. Bilinearna idealizacija
može se provesti energijskim pristupom i tako da se za
silu popuštanja usvoji vrijednost sile pri formiranju
plastiþnog mehanizma ili maksimalna vrijednost sile.
Na taj naþin, uþinivši idealizaciju neovisnom o ciljanom
pomaku, izostaje potreba za iterativnim postupkom, što
znatno pojednostavnjuje cijeli proraþun. Takav pristup
daje opüenito nešto konzervativniju procjenu ciljanog
pomaka. Ako se oþekuje vrijednost ciljanog pomaka
koja je puno manja od pomaka pri stvaranju plastiþnog
mehanizma, razumno je postaviti pravilo jednakih ener-
gija na manji pomak, što dovodi do veüe ekvivalentne
krutosti. Idealizacija je u odreÿenoj mjeri ovisna o inže-
njerskoj prosudbi.
Transformacija maksimalnog pomaka sustava s jednim
stupnjem slobode u maksimalni pomak vrha originalne
konstrukcije provodi se modalnim faktorom participa-
cije u razini vrha, rabeüi odgovarajuüi vektor oblika
pomaka. Ovaj faktor u metodi N2 naziva se faktorom
transformacije ī. Pri tome je raspodjela pomaka i sila
meÿusobno povezana pa je transformacija sustava s
jednim stupnjem slobode u originalni sustav i obratno
transparentna i proizlazi þisto matematiþki. Odabir boþ-
nog optereüenja je proizvoljan i bez restrikcija.
Grafiþki prikaz rješenja vrlo je bitan i koristan u praktiþ-
noj primjeni metode N2. Vizualizacija rješenja ostvaruje
se u formatu ubrzanje – pomak (AD) koji omoguüuje
istodobni prikaz dijagrama kapaciteta i zahtijevanog spek-
tra. Ciljani pomak predstavljen je presjecištem zahtije-
vanog spektra s dijagramom kapaciteta.
Metoda koeficijenata - NSP
Nelinearni spektar upotrijebljen u ovoj metodi jednak je
nelinearnom spektru upotrijebljenom u metodi N2.
529
Seizmiþki proraþuni konstrukcija S. Mitroviü, M. ýauševiü

Nužna je idealizacija krivulje postupnog guranja, koja Tablica 2. Karakteristiþne vrijednosti proraþuna za troku-
ovisi o ciljanom pomaku, što þini postupak iterativnim. tastu raspodjelu pomaka
Krivulja se idealizira bilinearnim odnosom pri þemu je
krutost nakon dosezanja toþke popuštanja opüenito raz- Trokutasta
N2 NSP NSP* CSM
liþita od nule. Pozitivna vrijednost krutosti nakon popušta- raspodjela
nja (Į > 0) nema više utjecaja na ciljani pomak. C0 / * 1,39 1,3 1,39 1,39
Ke [kN/m] 4629 5529 5838 4980
Koeficijent C0 definiran je na jednak naþin kao i faktor
transformacije ī u metodi N2. Meÿutim, transformacija
D 0 0,19 0,19 0,09
sustava s jednim stupnjem slobode u originalni sustav Tef / T* [s] 1,68 1,68 1,64 1,85
teorijski je nekonzistentna zbog dopuštene djelomiþne įt / Dt [cm] 26,1 24,4 25,4 26,8
ili potpune neovisnosti oblika pomaka i sila. Time se
gubi na transparentnosti i jasnoüi, ali bez znatnijeg utje- Tablica 3. Karakteristiþne vrijednosti proraþuna za jedno-
caja na toþnost. liku raspodjelu pomaka

Nema moguünosti grafiþkog prikaza. Jednolika

N2 NSP NSP* CSM
raspodjela
Metoda spektra kapaciteta - CSM C0 / * 1,0 1,2 1,0 1,0
Metoda spektra kapaciteta upotrebljava ekvivalentni Ke [kN/m] 5526 7351 7325 5800
linearni spektar koji je odreÿen ekvivalentnim priguše- D 0 0,23 0,24 0,15
njem. Spektar pseudoubrzanja s kojim je zadan seizmiþ- Tef / T* [s] 1,98 1,46 1,64 1,84
ki zahtjev praktiþki je jednak spektru totalnog ubrzanja įt / Dt [cm] 22,1 19,5 16,3 25,0
za male vrijednosti prigušenja. Meÿutim, poveüavajuüi
prigušenje, razlika izmeÿu pseudoubrzanja i totalnog Tablica 4. Ciljani pomaci po metodama
ubrzanja postaje sve veüa i to na strani nesigurnosti. Po-
greška se poveüava i s duljinom osnovnog perioda [13].
Metoda N2 NSP NSP* CSM
Imajuüi to na umu, kao i samu teorijsku podlogu ekvi-
valentnog lineariziranja, prednost nelinearnih spektara maksimalni pomak [cm] 26,1 24,4 25,4 26,8
upotrijebljenih u ostale dvije metode je oþita.
Nužna je bilinearna idealizacija krivulje postupnog gu- Ni jedna od obraÿenih metoda ne vodi raþuna o akumu-
ranja. Vrijednost efektivnog koeficijenta prigušenja ovi- laciji ošteüenja, koja može biti znatna pri potresima du-
si o duktilnosti i krutosti nakon popuštanja. Idealizacija ljeg trajanja. Ukljuþivanje ovog efekta u postojeüe me-
je i u ovoj metodi ovisna o ciljanom pomaku pa je nužan tode moguüe je poveüanjem seizmiþkog zahtjeva. Uput-
iterativni postupak. no je ispitati ponašanje konstrukcije i za ekstremne slu-
þajeve optereüenja, što se postiže poveüanjem ciljanog
Transformacija sustava s jednim stupnjem slobode u
pomaka. U Eurokodu 8 dana je preporuka da to poveüa-
originalni sustav jednaka je kao i kod metode N2.
nje iznosi do 150 %.
Omoguüen je grafiþki prikaz putem formata ubrzanje-
pomak (AD). 7 Usporedba svih linearnih i nelinearnih (statiþkih i
dinamiþkih) metoda i zakljuþci
Tablica 1. Pregled osnovnih karakteristika nelinearnih
statiþkih metoda
Suvremeni trendovi u seizmiþkim proraþunima stavljaju
Potreba Konzistentnost u prvi plan ponašanje konstrukcije i kontrolu ošteüenja,
Vrsta Grafiþki što je omoguüeno novim pristupom na osnovi pomaka.
Metoda za pretvorbe
spektra prikaz Da bi se dobila vjerna slika o ponašanju konstrukcije za
iteracijom SDOFoMDOF
N2 nelinearni ne da da zadano seizmiþko optereüenje, potrebno je znati pomake
katova konstrukcije. Relativni pomaci katova najbolji su
ekv.
NSP da ne ne indikator ošteüenja konstrukcijskih i nekonstrukcijskih
linearni
elemenata, dok su apsolutni pomaci iznimno važni u
CSM nelinearni da ne da
sluþajevima guste gradnje kada postoji opasnost od su-
Prema svemu prethodno reþenom, može se zakljuþiti da dara susjednih zgrada. Zbog toga je naþinjena usporedba
su metoda N2 i metoda koeficijenata suštinski vrlo sliþ- svih raspoloživih metoda seizmiþkog proraþuna s obzi-
ne i da, uz jednake poþetne pretpostavke, daju bliske re- rom na proraþunane maksimalne apsolutne i relativne
zultate (tablice 2. i 3.). pomake (slika 15.).

530 GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

S. Mitroviü, M. ýauševiü
Slika 15. Usporedba apsolutnih i relativnih pomaka proraþunanih
razliþitim metodama
Pomaci proraþunani linearnim metodama bez uzimanja
u obzir efekta raspucavanja (proraþun s inicijalnom kru-
Istraživanja izložena u ovome radu provedena su u sklopu znanstvenoistraživaþkog projekta Razvoj konstrukcija
poveüane pouzdanosti s obzirom na potrese, koji se izvodi uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike
Hrvatske (broj projekta: 114-0821466-1470).
LITERATURA
[1] Eurocode 8 – Design of structures for earthquake resistance –
EN 1998-1: 2004, CEN, Brussels, November 2004.
[2] ýauševiü, M., Zahenter, E.: Nelinearni seizmiþki proraþun
konstrukcija prema EN 1998-1:200, Graÿevinar, 59 (2007) 9,
767-777
[3] Fajfar, P.: A Nonlinear Analysis Method for Performance Based
Seismic Design, Earthquake Spectra 16, No. 3, pp 573-592,
2000.
[4] ATC-40, Seismic Evaluation and Retrofit of Concrete
Buildings, Applied Technology Council, 1996.
[5] Federal Emergency Management Agency (FEMA), 2005,
Improvement of Nonlinear Static Seismic Analysis Procedures
FEMA-440, Federal Emergency Management Agency,
Washington, D.C.
[6] Federal Emergency Management Agency (FEMA), 1997,
NEHRP guidelines for seismic rehabilitation of buildings,
FEMA 273, and NEHRP Commentary on the guidelines for the
seismic rehabilitation of buildings, FEMA 274, Federal
Emergency Management Agency, Washington, D.C.
GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 521-531
Seizmiþki proraþuni konstrukcija
tosti konstrukcije) znatno su manji od stvarnih. Pritom
modalna analiza spektrima odziva daje nešto veüe vri-
jednosti od proraþuna ekvivalentnim statiþkim djelova-
njem jer uzima u obzir i više oblike osciliranja. Uklju-
þivši u linearne metode i efekt raspucavanja presjeka,
rezultati se približavaju rezultatima dobivenim neline-
arnim statiþkim metodama. Linearne metode za konstruk-
cije za koje se usvajaju veliki faktori ponašanja uz pomake
þesto potcjenjuju i vrijednosti posmiþnih sila pogotovo
za konstrukcije velike duktilnosti (DCH). U tim sluþa-
jevima potrebno je predvidjeti odgovarajuüe detalje
armiranja koji üe smanjiti moguünost krhkih slomova
elemenata optereüenih na posmik. Unatoþ tome, uz
odgovarajuüe detalje armiranja, konstrukcije dimenzio-
nirane linearnim metodama þesto imaju bitno veüu no-
sivost od projektirane, što uporabu nelinearnih metoda
þini zanimljivom i s obzirom na moguüu uštedu i raci-
onalizaciju konstrukcije.
[7] Federal Emergency Management Agency (FEMA), 2000,
Prestandard and Commentary for the Seismic Rehabilitation of
Buildings FEMA-356, Federal Emergency Management
Agency, Washington, D.C.
[8] SeismoSoft 2007 "SeismoStruct - A computer program for
static and dynamic nonlinear analysis of framed structures",
Available from URL: http://www.seismosoft.com.
[9] ýauševiü, M.: Potresno inženjerstvo, Sveuþilišni udžbenik,
Školska knjiga, Zagreb, 2001.
[10] ýauševiü, M., Dinamika konstrukcija – diskretni sustavi,
Školska knjiga, Zagreb, 2005.
[11] Chopra, A.K.: Dynamics of Structrures, Prentice-Hall, 1995.
[12] Chopra. A.K., Goel, R.K.: Capacity-Demand-Diagram
Methods for Estimating Seismic Deformation of Inelastic
Structures, Pacific Earthquake Engineering Research Center,
April 1999.
[13] Mitroviü, S., Analiza nelinearnih seizmiþkih proraþuna po
europskim i ameriþkim metodama, Magistarski rad,
Graÿevinski fakultet Rijeka, 2009.
531