Proračun kratkog spoja

• Pretpostavke:
– izvori (generatori, aktivna mreža, asinkroni motori,..) proizvode elektromotorne
sile koje čine simetrični trofazni sustav:
E R = Ed
ES = a 2Ed
ET = aEd

– mreža je u trenutku nastanka kratkog spoja neopterećena (u praznom hodu)

• Istražujemo ovisnost strujno-naponskih prilika na mjestu kratkog spoja o
pojedinim komponentnim sustavima – koraci postupka:
– ovisno o vrsti kvara definiraju se strujno-naponske prilike na mjestu kvara (preko
stvarnih faznih i linijskih vrijednosti struja i napona)
– na temelju faznih vrijednosti struja i napona određuju se veličine simetričnih
komponenti
– definiranje strujno-naponskih prilika na mjestu kvara preko simetričnih
komponenti (E , I , I , I , Z , Z , Z )
d d i 0 d i 0
 Vrste kratkog spoja
a) tropolni kratki spoj
b) dvopolni kratki spoj
c) dvopolni kratki spoj sa
zemljom
d) jednopolni kratki spoj
e) dvostruki jednopolni
kratki spoj
 Tropolni kratki spoj (K3)
„ prilike na mjestu kratkog spoja:
VR = VS = VT
IR + IS + IT = 0

„ simetrične komponente:

Vd =
1
3
( ) E
VR + aVS + a 2 VT = 0 ⇒ Ed = Vd + Id Zd ⇒ Id = d
Zd
1
( )
Vi = VR + a 2 VS + aVT = 0 ⇒ 0 = Vi + Ii Zi ⇒ Ii = 0
3
V0 = (VR + VS + VT ) = 0 ⇒ 0 = V0 + I0 Z0 ⇒ I0 = 0
1
3
„ za proračun tropolnog kratkog spoja mjerodavan je samo direktni sustav:
 Tropolni kratki spoj (K3)
„ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

⎡ IR ⎤ ⎡1⎤
⎢ I ⎥ = Ed ⎢a 2 ⎥
⎢ S ⎥ Zd ⎢ ⎥
⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣ a ⎥⎦

E
IK3 = IR = Id = d
Zd

⎡ VR ⎤ ⎡0⎤
⎢ V ⎥ = ⎢0⎥
⎢ S⎥ ⎢ ⎥
⎢⎣ VT ⎥⎦ ⎢⎣0⎥⎦

2
E
SK3 = 3 Ed IR = 3 Ed Id = 3 d
Zd
 Jednopolni kratki spoj (K1)
T „ prilike na mjestu kratkog spoja:
S
IS = IT = 0
VR = 0
R
I S =0 I T =0 „ simetrične komponente:
IR
VS VT
Id =
1
3
( ) 1
IR + aIS + a 2IT = IR
3
V R =0 1
( )
Ii = IR + a 2IS + aIT = IR
3
1
3
I0 = (IR + IS + IT ) = IR
1 1
3 3
1
Id = Ii = I0 = IR
3
VR = 0 ⇒ Vd + Vi + V0 = 0
Ed = Vd + Id Zd = − Vi − V0 + Id Zd = Ii Zi + I0 Z0 + Id Zd = Id (Zd + Zi + Z0 )
Ed
Id = = Ii = I0
Zd + Zi + Z0
 Jednopolni kratki spoj (K1)
„ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:
⎡ IR ⎤ ⎡1⎤
⎢I ⎥ = 3Ed ⎢0⎥
⎢ ⎥ Z +Z +Z ⎢ ⎥
S
d i 0
⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣0⎥⎦

3Ed
IK1 = IR =
Zd + Zi + Z0

⎡VR ⎤ ⎡ 0 ⎤
⎢V ⎥ = Ed ⎢(a 2 − a ) Z + (a 2 − 1) Z ⎥
⎢ ⎥ Z +Z +Z ⎢
S i 0⎥
d i 0
⎢⎣ VT ⎥⎦ ⎢⎣ (a − a 2 ) Zi + (a − 1) Z0 ⎥⎦

2
3Ed 3 Ed
SK1 = 3 IR Ed = 3 Ed =3
Zd + Zi + Z0 Zd + Zi + Z0
 Jednopolni kratki spoj (K1)
„ za proračun jednopolnog kratkog spoja mjerodavna su sva tri komponentna
sustava:
Z =∞
„ ako mreža nije uzemljena ( 0 )=>ZEMNI SPOJ

⎡IR ⎤ ⎡0⎤
⎢ I ⎥ = ⎢0⎥
⎢ S⎥ ⎢ ⎥
⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣0⎥⎦

VS = VT = 3 Ed
⎡VR ⎤ ⎡ 0 ⎤
⎢ V ⎥ = E ⎢(a 2 − 1)⎥
⎢ S⎥ d⎢ ⎥
⎢⎣ VT ⎥⎦ ⎢⎣ (a − 1) ⎥⎦
 Dvopolni kratki spoj (K2)
„ prilike na mjestu kratkog spoja:
IR = 0
VS = V T
IS + IT = 0
„ simetrične komponente:
Id =
1
3
( )1
IR + aIS + a 2IT = IS (a − a 2 )
3
1
3
( ) 1
Ii = IR + a 2IS + aIT = IS (a 2 − a ) = −Id
3
I0 = (IR + IS + IT ) = 0
1
3
I 0 = 0 ⇒ V 0 = − I 0 Z0 = 0
1 1
Vd = (V R + a VS + a 2 V T ) = (V R + VS (a + a 2 ))
3 3
1 1
Vi = (V R + a 2 VS + a V T ) = (V R + VS (a 2 + a )) ⇒ Vd = Vi
3 3
 Dvopolni kratki spoj (K2)
„ simetrične komponente:
Ed = Vd + Id Zd
0 = Vi + Ii Zi
Ed
Ed = Id ( Zd + Zi ) ⇒ Id = = −Ii
Zd + Zi

„ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

⎡ IR ⎤ ⎡ 0 ⎤
⎢ I ⎥ = E d ⎢a 2 − a ⎥
⎢ S⎥ Z +Z ⎢ ⎥
d i 2
⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣a − a ⎥⎦

Ed
I K 2 = IS = − IT = (a 2 − a )
Zd + Zi
Ed
IK 2 = 3
Zd + Zi
 Dvopolni kratki spoj (K2)
„ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:
⎡V R ⎤ ⎡ 2Zi ⎤
⎢ ⎥ Ed ⎢ 2 ⎥
V =
⎢ ⎥ Z +Z ⎢
S ( a + a ) Zi ⎥
⎢⎣ VT ⎥⎦ d i ⎢⎣(a − a ) Zi ⎥⎦
2

„ za proračun dvopolnog kratkog spoja

mjerodavni su direktni i inverzni
sustav:
Dvopolni kratki spoj s zemljom (K2Z)
„ prilike na mjestu kratkog spoja:
IR = 0
I Z = IS + IT
VS = VT = 0

„ simetrične komponente:

IR = Id + Ii + I0 = 0
1 1
V d = ( V R + a VS + a 2 V T ) = V R
3 3
1 1
V i = ( V R + a 2 VS + a V T ) = V R
3 3
1 1
V 0 = ( V R + VS + V T ) = V R ⇒ V d = V i = V 0
3 3
V d = E d − Id Zd = Vi = −Ii Zi = V 0 = −I0 Z0
 Dvopolni kratki spoj s zemljom
(K2Z)
„ simetrične komponente: ⎡ I ⎤ ⎡ Zi + Z0 ⎤
d
⎢I ⎥ = Ed ⎢ ⎥
− Z
⎢ ⎥ Z Z +Z Z +ZZ ⎢
i 0 ⎥
i 0⎢
⎣ − Zi ⎥⎦
d i d 0
⎢⎣ I0 ⎥⎦

⎡Vd ⎤ ⎡1⎤
⎢ ⎥ Ed Zi Z0 ⎢1⎥
V =
⎢ ⎥ Z Z +Z Z +ZZ ⎢ ⎥
i
⎢⎣ V 0 ⎥⎦ d i d 0 i 0
⎢⎣1⎥⎦
„ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

⎡ IR ⎤ ⎡ 0 ⎤
⎢I ⎥ = E d ⎢(a 2 − 1) Z + (a 2 − a ) Z ⎥
⎢ ⎥ Z Z +Z Z +ZZ ⎢
S i 0⎥
d i d 0 i 0
⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣ (a − 1) Zi + (a − a 2 ) Z0 ⎥⎦

− 3Zi Ed
IZ =
Zd Zi + Zd Z0 + Zi Z0
 Dvopolni kratki spoj s zemljom
(K2Z)
„ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:
⎡V R ⎤ ⎡1⎤
⎢ ⎥ 3Ed Zi Z0 ⎢0⎥
V =
⎢ ⎥ Z Z +Z Z +ZZ ⎢ ⎥
S
⎢⎣ VT ⎥⎦ d i d 0 i 0
⎢⎣0⎥⎦

„ za proračun dvopolnog
kratkog spoja s istovremenim
spojem s zemljom
mjerodavna su sva tri
komponentna sustava:
 Dvopolni kratki spoj s zemljom
(K2Z)
„ ako mreža nije uzemljena ( Z0 = ∞ )=>ZEMNI SPOJ
⎡ IR ⎤ ⎡ 0 ⎤
⎢ I ⎥ = Ed ⎢a 2 − a ⎥
⎢ S ⎥ Zd + Zi ⎢ ⎥
⎢⎣ IT ⎥⎦ 2
⎢⎣a − a ⎥⎦

⎡VR ⎤ ⎡3⎤
⎢ V ⎥ = Ed Zi ⎢0⎥
⎢ S ⎥ Zd + Zi ⎢ ⎥
⎢⎣ VT ⎥⎦ ⎢⎣0⎥⎦
 Predopterećenje mreže
„ IEC 909 standard uzimaju u obzir preopterećenje mreže u trenutku nastanka
kratkog spoja preko faktora c:

„ pretpostavka je da u
NN mrežama
maksimalno
dozvoljeno povišenje
napona 5%, a SN i
VN mrežama 10%.
 Usporedba kratkih spojeva
„ za izbor opreme potrebno je odrediti vrstu kratkog spoja za koju će
se pojaviti najveća vrijednost struje ne promatranom mjestu u
mreži
„ Na primjer:
† kratki spoj daleko od generatora ili na priključnicama
generatora u početnom trenutku:
Zd = Zi ⇒ K3 ili K1 za Z0 = ∞ ⇒ K3
† općenito ako mreža nije uzemljena:
Z0 = ∞ ⇒ K3 ili K2
„ u “Visokonaponska rasklopna postrojenja”, H.Požar, str.167, sl.356,
prikazana su za razne omjere α=|Zi|/|Zd| i β=|Zi|/|Z0| područja u
kojima se pojavljuju najveće struje za različite vrste kratkog spoja –
slika je točna samo ako su kutovi impedancija Zd, Zi i Z0 međusobno
jednaki
 Vrijednosti struja kratkog spoja
• tri su vrijednosti struje kratkog spoja mjerodavne za izbor
opreme u EES-u neovisno koja je vrsta kratkog spoja
najnepovoljnija:

– udarna struja kratkog spoja

– rasklopna struja kratkog spoja
– struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja
 Udarna struja kratkog spoja
• je maksimalna vrijednost struje kratkog
spoja od trenutka njenog nastanka => Iu
• poznavanje udarne struje potrebno je
kako bi se odredila maksimalna dinamička
naprezanja elemenata mreže u za vrijeme
trajanja kratkog spoja
• Iu1 i Iu2 predstavljaju izmjeničnu i
istosmjernu komponentu udarne struje
kratkog spoja
• budući amplituda izmjenične komponente
struje kratkog spoja ne ovisi o trenutku
nastanka kratkog spoja, maksimalna
udarna struja pojaviti će se kada je njena
istosmjerna komponenta maksimalna, a to
je ako kratki spoj nastane kada je u nekoj
od faza inducirani napon nula
 Udarna struja kratkog spoja
• maksimalna tjemena vrijednost struje
kratkog spoja u strujnom krugu bez
djelatnog otpora pojaviti će se polovinu
periode nakon nakon nastanka kratkog
spoja (tu=0.01 sek)
• u krugu s djelatnim otporom maksimalna
tjemena vrijednost struje kratkog spoja
pojaviti će se ranije, pri čemu to ranije što je
omjer R/X veći
 Udarna struja kratkog spoja
• Kod određivanja udarne struje ne može se zanemariti djelatni otpor mreže u
krugu protjecanja struje jer bi to dovelo do znatne pogreške (pogotovo s obzirom
na istosmjernu komponentu)
• Izraz za struju tropolnog kratkog spoja uzimajući u obzir djelatni otpor:
⎧⎡ t t ⎤ t ⎫
⎛
⎪⎢⎜ 1 ⎞ − ⎛ ⎞ − − ⎪
1 ⎟ Tdm ⎜ 1
" 1 ⎟ Tdm' 1 ⎥ 1 Tam
i = − E d ⎨⎢ − e +⎜ − ⎟e + ⎥ sin(ωt − ϕ) − e sin ϕ⎬
⎜ " ' ⎟ ⎜ Zd Z ⎟
' Z "
⎪⎢⎝ Zd Zd ⎠ ⎝ d⎠
d⎥ Zd ⎪
⎩⎣ ⎦ ⎭

gdje je: "

Zd = jX"dg + Zdm T”od= vremenska konstanta sinkronog
' generatora u praznom hodu s
Zd = jX 'dg + Zdm prigušnim namotom
Zd = jX dg + Zdm
T od=
’ vremenska konstanta sinkronog
generatora u praznom hodu bez
" " Zd
"
prigušnog namota
Tdm = Tod
Zd
' r, X”dg= djelatni otpor i početna reaktancija
' statorskog namota sinkronog
' Zd
'
Tdm = Tod generatora
Zd
X"dg + X dm
Rm,Xm= djelatni otpor i reaktancija od
X"d priključnica sinkronog generatora do
Tam = =
ω(r + R m ) ω(r + R m ) mjesta kratkog spoja
 Udarna struja kratkog spoja
⎧⎡ t t ⎤ t ⎫
⎛
⎪⎢ 1 ⎞ − " ⎛ ⎞ − ' −
⎪
1 ⎟ Tdm ⎜ 1 1 ⎟ Tdm 1 ⎥ 1
i = − E d ⎨⎢⎜ − e +⎜ − ⎟⎟ e + ⎥ sin( ω t − ϕ) − e Tam
sin ϕ ⎬
⎜ " ' ⎟ ⎜ ' Z "
⎪⎢⎝ Zd Zd ⎠ ⎝ Z d Zd ⎠ d ⎥ Zd ⎪
⎩⎣ ⎦ ⎭

gdje je: X"dm + Xdm

ϕ = arc tg
r + Rm

Maksimalna vrijednost struje kratkog spoja (udarna struja) pojavljuje se kada

je:
sin(ωt − ϕ) = 1
π 90o + ϕ
ωt − ϕ = ⇒ t u =
2 ω
Prema tome je udarna struja:

⎧ −
tu
⎛ ⎞ −
tu
−
tu ⎫
⎪⎛ 1 1 ⎞⎟ Tdm "
⎜ 1 1 ⎟ Tdm ' 1 1 ⎪
I u = − E d ⎨⎜ − e +⎜ − ⎟⎟ e + − e Tam
sin ϕ ⎬
⎜ " ' ⎟ ⎜ ' Z "
⎪⎝ Zd Zd ⎠ ⎝ Zd Zd ⎠ d Zd ⎪
⎩ ⎭
 Udarna struja kratkog spoja
Budući je tu≤0.01 s može se uzeti da je: −
tu
'
Tdm
e ≅1
⎧ −
tu
−
tu ⎫ −
tu
⎪⎛⎜ 1 1 ⎞⎟ Tdm " 1 1 Tam ⎪
I u = −E d ⎨ − e + − e sin ϕ⎬ ≈ 1 + e Tam sin ϕ
⎜ " ' ⎟ ' "
⎪⎝ Zd Zd ⎠ Zd Zd ⎪
⎩ ⎭

Prema IEC 909 standardu udarna struja se

prema gornjem izrazu računa kao: k

Iu = k 2 I"k
faktor k opisuje opadanje istosmjerne
približno
komponente struje kratkog spoja
R
−3
k = 1.02 + 0.98e X
 Udarna struja kratkog spoja
Nadalje (prema IEC 909 standardu):
„ u prethodno promatranom slučaju radilo se o proračunu udarne struje pri
tropolnom kratkom spoju direktno napajanom iz jednog izvora (sinkronog
generatora).
„ ukoliko je mjesto kratkog spoja napajano iz više izvora u mreži koja nije
zamkaste strukture : Iu = IuT1 + IuT2

gdje su IuT1 i IuT2 komponente

udarne struje iz pojedinih
grana prema izvorima i
računaju se prema izrazima:

IuT1 = k1 2 I"KT1
IuT2 = k 2 2 I"KT2

faktore k1 i k2 potrebno je
odrediti za svaku granu
posebno na temelju dijagrama
k=f(R/X).
 Udarna struja kratkog spoja
Prema IEC 909 standardu:

„ ukoliko je mjesto kratkog spoja u mreži zamkaste strukture :

preporuča se jedna od sljedeće tri

približne metode:
¾metoda A (ako nije potrebna velika
točnost):
faktor k se određuje na temelju
najmanjeg omjera R/X dijela mreže
(skupa grana) kojima zajedno teče
barem 80% ukupne struje kratkog
spoja
u NN mrežama taj je faktor k
ograničen na maksimalno 1.8
 Udarna struja kratkog spoja
Nadalje (prema IEC 909 standardu):

„ ukoliko je mjesto kratkog spoja u mreži zamkaste strukture :

¾metoda B:
kB=1.15 k
gdje se k određuje na temelju
ukupne impedancije direktnog
sustava Z”duk zamkaste mreže
pri to me je u NN mrežama vrijednost
koeficijenta kB ograničena na 1.8, a u
VN mrežama na 2.0
(ovo je metoda koja se koristi u knjizi H.
Požar, “Viskonaponska rasklopna
postrojenja”)
 Udarna struja kratkog spoja
Prema IEC 909 standardu:

¾ metoda C: k se određuje na temelju omjera R/X definiranog

R R c fc
= ⋅
X Xc f

gdje je Zc=Rc+jXc ukupna impedancija direktnog sustava pri fc=20 Hz.

„ Prethodno navedeni izrazi za udarnu struju vrijede za slučaj tropolnog kratkog

spoja, ali se približno koriste i u slučaju da je najnepovoljnija vrsta kvara
jednopolni kratki spoj

„ Američki standard dozvoljava da se u približnom proračunu udarne struje u većih

mreža omjer R/X određuje tako da se ukupni djelatni otpor mreže određuje
neovisno o reaktancijama kao da elementi mreže imaju samo djelatni otpor.
Analogno tome ukupna reaktancija mreže određuje se neovisno o djelatnom
otporu.
 Rasklopna struja kratkog spoja
• efektivna je vrijednost one struje kratkog spoja koja protječe kroz prekidač u
trenutku odvajanja njegovih kontakata.
Ir = I"k2 + Ia2

gdje je Ik” izmjenična komponenta (najnepovoljnije vrste) struje kratkog spoja, a Ia

istosmjerna komponenta struje kratkog spoja.
• prilikom određivanja rasklopne struje istosmjerna komponenta (ukoliko se uzima
u obzir) se ne određuje posebno veće se efektivna vrijednost izmjenične
komponenta množi faktorom većim ili manjim od 1 ovisno o vremenu isklapanja
prekidača
• izbor prekidača ne provodi se prema rasklopnoj struji već prema rasklopnoj snazi
koja je definirana na sljedeći način:
Sr = 3Ir Un

• znači, rasklopna snaga se određuje prema struji u najviše opterećenoj fazi i to za

najnepovoljniju vrstu kratkog spoja – pri tome svaki pol prekidača mora biti
sposoban prekinuti tu najveću struju
 Rasklopna struja kratkog spoja
• Izbor mjesta kratkog spoja za određivanje rasklopne snage:
– prekidač mora biti tako odabran da može prekinuti najveću struju koja se
može pojaviti kroz njegove kontakte
– da bi se odredila ta najveća struja normalno se kreće od pretpostavke da se
najveće struje javljaju pri kratkom spoju na sabirnicama (mjesto “a”) i u
odvodu u kojem se nalazi prekidač ako je kratki spoj nastao neposredno iza
prekidača (mjesto “b”)
– kao mjerodavnu za proračun rasklopne struje uzeti će se najveća od tih struja

prekidač
 Rasklopna struja kratkog spoja
• Nekoliko karakterističnih situacija koje se pojavljuju u mrežama:

– 1.situacija:

z za prekidač A im smisla promatrati samo kratki spoj na sabirnici S,

dok u slučaju prekidača B, C i D ima smisla promatrati samo kratki
spoj na mjestima b, c i d
z u svim slučajevima Ir se računa preko struje I (najnepovoljnije
struje kratkog spoja na sabirnicama)
 Rasklopna struja kratkog spoja
„ 2.situacija:
z Neka su za najnepovoljniju vrstu
kratkog spoja i kratki spoj na
sabirnicama (slučaj a) struje koje teku
iz pojedinih generatora (elektrana) I1,
I2 i I3. Kroz prekidača A tada teče
struja I1.
z Ako se kratki spoja najnepovoljnije
vrste dogodi u odvodu prekidača A
neposredno iz prekidača (slučaj b),
tada njime teče struja (I2+I3).
z Pri izboru prekidača (rasklopna struja i
snaga) mjerodavna je veća od tih
struja.
max(I1, I2 + I3 )
 Rasklopna struja kratkog spoja
„ 3.situacija: z Slučaj kratkog spoja na sabirnicama
napajanim dvostrukim vodom s jedne
strane.
z Promatramo struje mjerodavne za izbor
prekidača A.
z Za kratki spoj na sabirnicama:
z oba voda uklopljena:
V
I2 =
X1X2
+ X1 + X2
X3

z vod 3 isključen: (X3=∞)

V
I '2 = > I2
X1 + X 2
 Rasklopna struja kratkog spoja
„ 3.situacija: z Za kratki spoj u odvodu neposredno iza
prekidača A:
z oba voda uklopljena:

V
I3 =
X1X3
+ X1 + X3
X2

z vod 2 isklopljen: (X2=∞)

V
I'3 = > I3
X1 + X3

z Pri izboru prekidača (rasklopna struja i

snaga) mjerodavna je veća od struja I’2
odnosno I’3.
z Prema tome ako postoji dvostruki vod
napajan s jedne strane veća rasklopna
struja dobiti će se ako se pretpostavi da je
jedan od vodova isklopljen.
 Rasklopna struja kratkog spoja
„ 4.situacija: z Slučaj kratkog spoja na sabirnicama za
dvostruki vod napajan s dvije strane.
z Promatramo struje mjerodavne za izbor
prekidača A.
z Za kratki spoj na sabirnicama:
z oba voda uklopljena:
V
I2 =
X 2X 4
+ X2 + X4
X3
z vod 3 isključen: (X3=∞)

V
I '2 = > I2
X2 + X4
z vod 2 isključen:
kroz prekidač A ne teče struja
 Rasklopna struja kratkog spoja
„ 4.situacija: z Za kratki spoj u odvodu neposredno iza
prekidača A:
z oba voda uklopljena:
V V
I1 + I3 = +
X1 X3X4 + X + X
3 4
X2

z vod 3 isključen: (X3=∞)

V
I1 = < I1 + I3
X1

z vod 2 isključen: (X2=∞)

V V
I1 + I'3 = + > I1 + I3
X1 X3 + X 4
z Pri izboru prekidača (rasklopna struja i snaga) mjerodavna je veća od struja I’2
odnosno I1+I’3.
z Prema tome ako postoji dvostruki vod napajan s dvije strane veća rasklopna struja
dobiti će se ako se pretpostavi da je jedan od vodova isklopljen.
 Rasklopna struja kratkog spoja
• IEC 909 propisi za određivanje rasklopne struje (snage):
„ Ako se radi o kratkom spoju udaljenom od generatora (izmjenična komponenta
struje kratkog spoja se sporo prigušuje) rasklopna struja odgovara efektivnoj
vrijednosti izmjenične komponente struje kratkog spoja u početnim trenucima KS-
a.
Ir=I”k
„ Ako se radi o kratkom spoju bliskom generatorima (izmjenična komponenta struje
kratkog spoja se brzo prigušuje) onda se rasklopna struja određuje na sljedeće
načine:
† mjesto kratkog spoja napajano iz
jednog izvora:

Ir = μI"k3
 Rasklopna struja kratkog spoja
• IEC 909 propisi za određivanje rasklopne struje (snage):

„ koeficijent μ uzima u obzir

prigušenje izmjenične
komponente struje kratkog
spoja od trenutka njenog
nastanka do trenutka
odvajanja kontakata i ovisi o:
„ najkraćem vremenu do
odvajanja kontakata
prekidača (tmin), bez uzimanja
u obzir vremenskog
zatezanja relejne zaštite
„ omjeru između struje
kratkog spoja koju daje
generator (motor) i nazivne
struje generatora (motora)

I r = μI"k 3
 Rasklopna struja kratkog spoja
• IEC 909 propisi za određivanje rasklopne struje (snage):
†mjesto kratkog spoja napajano iz više izvora u mreži koja nije
zamkaste strukture:

• za određivanje rasklopne struje potrebno je

uzeti u obzir raspodjelu struje kratkog spoja na
pojedine izvore struje kratkog spoja; I”k3G1,
I”k3M1, I”k3mrez) i na osnovu te raspodjele odrediti
pojedine koeficijente:
I"kB = I"k3G1 + I"k3M1 + I"k3mrez
⎛ I" ⎞
μ1 = f ⎜ k 3 G1 ⎟
⎜ InG1 ⎟
⎝ ⎠
⎛ I" ⎞
μ2 = f ⎜ k 3M 1 ⎟
⎜ InM1 ⎟
⎝ ⎠
Ir = μ1I"k3G1 + μ2I"k3M1 + I"k3mrez
 Rasklopna struja kratkog spoja
• IEC 909 propisi za određivanje rasklopne struje (snage):
– mjesto kratkog spoja napajano iz više izvora u mreži koja je
zamkaste strukture:

• približno se uzima da je:

Ir = I"k3

• kako je prethodno opisano, koeficijent μ<1

uzima se samo za slučaj da je tropolni kratki
spoj najnepovoljnija vrsta kvara
• za slučaj da je jednopolni kratki spoj
nepovoljnija vrsta kvara za koeficijent μ
uzima se da je jednak 1, s obzirom da je
vremenska konstanta pri jednopolnom
kratkom spoju znatno veća od vremenske
konstante tropolnog kratkog spoja
Struja mjerodavna za ugrijavanje
u vrijeme trajanja kratkog spoja
• je efektivna vrijednost struje kratkog spoja u vremenu od nastanka kratkog
spoja do trenutka prekida kratkog spoja
1t 2
I t = ∫ i dt
t0

• zato što istosmjerna struja jednaka po vrijednosti efektivnoj vrijednosti

pulzirajuće struje proizvodi istu toplinu
• u knjizi “Visokonaponska rasklopna postrojenja”, H. Požar, str.196-202,
proveden je izvod izraza za struju mjerodavnu za ugrijavanje uz pretpostavku
da je došlo do tropolnog kratkog spoja u radijalnoj mreži napajanoj iz jednog
sinkronog generatora – promatran je slučaj kada se javlja najveća
istosmjerna komponenta struje kratkog spoja (kratki spoja nastao u trenutku
kada je u promatranoj fazi inducirani napon bio nula)
• integriranjem je dobiven sljedeći izraz:
I t = I"k m + n
 Struja mjerodavna za ugrijavanje
u vrijeme trajanja kratkog spoja
I t = I"k m + n • gdje je I”k= efektivna vrijednost izmjenične komponente
struje za najnepovoljniju vrstu kratkog spoja

• koeficijent m:
(
m = f σm , σg , σ'g , t ks )
Xduk I"k3
σm = =
"
Xduk Ik3
Xdg
σg = slika je nacrtana za
X"dg karakteristične
vrijednosti σg i σ’g
' X'dg
σg = njemačkih SG
X"duk

• koeficijent n:
⎛R ⎞
n=f ⎜ duk , t ks ⎟
⎜ X" ⎟
⎝ duk ⎠