| GOSPODARENJE OTPADOM | SVINAWEB | DIGITALIZACIJA | AGROKOR | GDPR ONION |

PRIVREDNI VJESNIK
www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
GODINA
1953.-2018.

16. srpnja 2018., godina LXV, broj 4038

IMD - SVJETSKA LJESTVICA DIGITALNE KONKURENTNOSTI 2018.

Ipak se kreće
nabolje

INTERVJU

Martina Bračić
Torte i to

NOVI PROJEKT HGK EKOLOŠKA PROIZVODNJA U 2017.

Digitalna komora Eko poljoprivreda

štedi vrijeme uzima zamah
ORGANIZATORI: SUORGANIZATORI:

POKROVITELJI:

MEDIJSKI POKROVITELJI:
PRIVREDNI VJESNIK
 SADRŽAJ 4038 / 16. srpnja 2018.

TEMA TJEDNA

18 6 IMD - Svjetska ljestvica digitalne

konkurentnosti 2018.
Ipak se kreće nabolje

INTERVJU
12 Martina Bračić, vlasnica slastičarnice Torte i to
Okrećem se hrvatskim tradicionalnim kolačima

AKTUALNO
16 Hrvatska gospodarska komora predstavila novi
projekt
Digitalna komora štedi vrijeme poduzetnicima

22 Konferencija “Tesla u Zagrebu 2018. - Održivim

gospodarenjem otpadom do čistog okoliša”
Gospodarenje otpadom ne traži trivijalna znanja

30 Radionica “Znanjem do uključenosti”

64
U FisKulturi i
42
Veliki izazovi za osobe s invaliditetom

Run Croatia
GDPR Onion olakšava posao
na grupnim i
individualnim PV ANALIZA
treninzima
svaki klijent 18 Ekološka proizvodnja u 2017.
dobiva poseban Raste eko poljoprivredna proizvodnja
tretman
PRIČA S RAZLOGOM
34 Svinaweb, Zagreb

12
Martina
Bračić
Svi su na webu, a gdje si ti?

KOLUMNA: NOVI IMPULS

37 Dobar poduzetnik mora biti i dobar čovjek
Loš odnos prema radnicima prije ili kasnije dolazi
na naplatu

OČUVANJE PASMINA
48 Projekt “Vrednovanje tradicijskih proizvoda od
turopoljske svinje”
Sve traženije delicije iako 20 posto skuplje

BUSINESS & LIFESTYLE

64 Koncept urbanog treninga
Pola ure fiskulture

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Svetozar Sarkanjac, MARKETING I PRODAJA TAJNICA REDAKCIJE I NAKLADNIK

Darko Buković
IZVRŠNA UREDNICA
Vesna Antonić
NOVINARI
Goran Gazdek, Ilijana Grgić,
Jozo Knez, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa,
Krešimir Sočković, Svjetlana Pećinar GLAVNOG UREDNIKA Privredni vjesnik d.o.o.
Jozo Vrdoljak Bruna Ivić Bajamić Kačićeva 9, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 5600 012
Tel: +385 1 5600 000,
pecinar@privredni.hr
+385 1 5600 001 DIREKTOR
LEKTURA marketing@privredni.hr
Faks: +385 1 5600 002 Darko Buković
Sandra Baksa
redakcija@privredni.hr;
PV GRAFIKA uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.
Stanislav Bohaček, Mirjana
Kapitan, Tihomir Turčinović www.privredni.hr

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

 GOST KOMENTATOR MANUELA ŠOLA
S FUTUROLOZIMA DO
POSLOVNE BUDUĆNOSTI
Stručnjaci predviđaju da ćemo u narednih par godina u
komunikacijskoj industriji svi morati imati osnovna znanja vezana
za virtualnu stvarnost i umjetnu inteligenciju
Manuela Šola, direktorica
i vlasnica agencije
Komunikacijski laboratorij
Budite naš gost
komentator i
podijelite svoje misli i ideje
s našim čitateljima u ovoj
rubrici. Pišite nam na e-mail:
redakcija@privredni.hr
4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
G
ledajući globalne trendove danas
brojne tvrtke angažiraju futurologe,
a pojedine imaju oformljene timove
futurologa koji predviđaju buduć-
nost poslovanja industrije u kojoj se kompani-
ja nalazi ili s kojom je usko povezana. Predmet
futuroloških predviđanja su svakako kupci, ali i
zaposlenici budućnosti. Kada sam se počela su-
sretati s terminom futurologija, nisam ni sama
bila svjesna koliko se razvila ta znanstvena dis-
ciplina usmjerena na istraživanje i predviđanje
tehnološkog, ali i društvenog razvoja.
Trenutačna glavna okupacija vodećih futuro-
loga je utjecaj tehnološkog razvoja na budućnost
čovjeka. S obzirom na eksponencijalan razvoj
tehnologije i strelovite promjene u načinu funk-
cioniranja društva kojima svjedočimo, upravo
je futurologija postala sve važnije zanimanje.
Ne postoji formalno obrazovanje za futurologa,
ali oni moraju imati različite vještine i znanja,
prije svega sociološka i tehnološka, ali i prou-
čavati šira područja društva počevši s razvojem
tehnologije i njena utjecaja na čovjeka. Neke od
procjena kažu da u Sjedinjenim Američkim Dr-
žavama radi od 500 do 1000 profesionalnih fu-
turologa koji su najčešće angažirani kao savjet-
nici, posebno u procesu upravljanja rizicima.
Jedan od vodećih svjetskih futurologa Gerd
Leonhard zastupa tezu kako će se čovječanstvo
u nadolazećih 20 godina promijeniti više nego
što se promijenilo u zadnjih 300 godina. Tvr-
di da smo na prekretnici u mnogim područji-
ma znanosti i tehnologije te da je razvoj kojem
svjedočimo dvostruko brži nego ikada do sada.
Leonhard najvećom promjenom u smjeru ljud-
skog razvoja smatra pojavu umjetne inteligen-
cije i promjene ljudskog genoma te ističe kako
jednako moramo ulagati u čovječanstvo koliko
u tehnologiju. Inače, futurologa Leonharda cije-
njeni Wall Street Journal prozvao je jednim od
vodećih medijskih futurologa, a upravo njega
ćemo moći slušati u listopadu na Future Tense
konferenciji. Kako općenito u poslovanju, tako i
u komunikacijskoj industriji, tehnologija je po-
stala sve važnija te se od komunikacijskih struč-
njaka traži sve više tehničkih znanja. Stručnjaci
predviđaju da ćemo u narednim godinama u
komunikacijskoj industriji svi morati imati os-
novna znanja vezana za virtualnu stvarnost (VR)
i umjetnu inteligenciju (AI). Upravo na tom tragu,
kako bi se lakše nosili s promjenama koje nemi-
novno dolaze, u Komunikacijskom laboratoriju
odlučili smo u Hrvatsku dovesti vodeće futuro-
loge koji će nam reći nešto više o predviđanjima
vezanima za budućnost poslovanja.
Future Tense predstavit će generalna futu-
rološka predviđanja, ali će istododobno biti za-
stupljene i specifične teme poput pametnih gra-
dova, predviđanja vezanih za industriju hrane,
ali i razvoja novih načina plaćanja. Tim temama
želimo predstaviti vodeća svjetska futurološka
predviđanja poslovnoj javnosti u Hrvatskoj, ali
TRENUTAČNA GLAVNA
OKUPACIJA VODEĆIH
FUTUROLOGA
JE UTJECAJ
TEHNOLOŠKOG
RAZVOJA NA
BUDUĆNOST ČOVJEKA
i ukazati na važnost promišljanja o mogućnosti
primjene futuroloških predviđanja u poslova-
nju. Smatramo da je važno napraviti odmak od
uobičajenih tema i potaknuti aktivno promišlja-
nje o budućnosti poslovanja kako kod predsjed-
nika uprava velikih kompanija, tako i kod malih
poduzetnika, ali i javne uprave.
Već sada možemo reći da je tema futurologije
naišla na odobravanje i veliki interes poslovne
zajednice. Kada samo pogledamo partnere kon-
ferencije, jasno je da je riječ o vodećim i per-
spektivnim kompanijama koje djeluju u Hrvat-
skoj počevši od generalnog pokrovitelja Vipneta,
generalnog medijskoj pokrovitelja Nove TV do
Addiko Banka, tvrtke IN2 ili hrvatske prehram-
bene kompanije Zvijezde. Sve su to kompanije
čije su vrijednosti učenje i napredak te neizbjež-
na prilagodba budućnosti koja dolazi.
 BROJKE, BROJKE

ARHIVI U 2017.

19 8 495
državnih arhiva državnih arhiva ima arhivske ukupan broj zaposlenih u arhivima u
podružnice 2017.

15.763 15.222 541

ukupan broj fondova /zbirki fonda zbirka

2017 133 158 361

filmova videa DVD-ova zvučni zapis

2.522.962 81.119 2.300.469 9791

komada grafičkih kodova, karata, fotografija grafika
zapisa planova i
nacrta

ARHIVSKO GRADIVO IZVAN ARHIVA U 2017.

4190
ukupno vlasnika arhivskog gradiva izvan arhiva

3388
vlasnika javnog arhivskog
gradiva

802
vlasnika privatnog arhivskog gradiva

Izvor: DZS 16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

 TEMA TJEDNA IMD - SVJETSKA LJESTVICA DIGITALNE KONKURENTNOSTI

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

2018.
IPAK SE KREĆE
NABOLJE
Moramo se još odlučnije postaviti u provođenju digitalne transformacije
gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja
strateškog i regulatornog okvira te donošenje odluka koje će podržati
daljnji razvoj ICT infrastrukture, kaže Ivica Mudrinić
piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
I
nstitut za razvoj poslovnog upravljanja
(IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut
Nacionalno vijeće za konkurentnost, ne-
davno je objavio rezultate izvješća IMD
– Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti
2018. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 44.
mjesto od ukupno 63 vodeće svjetske ekono-
mije što je poboljšanje za četiri mjesta u odno-
su na prošlu godinu. Na vrhu ljestvice digitalne
konkurentnosti je SAD, a slijede Kanada, Uje-
dinjeno Kraljevstvo, Australija, Južna Koreja,
Tajvan, Njemačka, Japan, Francuska i Malezija.
POZITIVAN REZULTAT
RAZLOG JE ZA
OPTIMISTIČAN POGLED
I KONSTRUKTIVNO
PROMIŠLJANJE O TOME
KAKO NASTAVITI S TIM
TRENDOM, SMATRA
IGNJATOVIĆ
“Konačno svjedočimo poboljšanju pozi-
cije Hrvatske na svjetskoj ljestvici digital-
ne konkurentnosti. Rezultat je to i pozitivnih
iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji
informacijskih tehnologija u javnom sektoru
i obrazovanju te daljnjih pomaka u korištenju
e-usluga. ICT je horizontalna industrija koja
utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih
ostalih industrija, uključujući i javni sektor, te
snažnijom primjenom ICT-a možemo omogu-
ćiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske. Kako
bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i
značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se
44.. mjesto
od ukupno 63 svjetske
još odlučnije postaviti u provođenju digitalne ekonomije zauzela Hrvatska
transformacije gospodarstva i društva. Ne smi- na Svjetskoj ljestvici digitalne
jemo odlagati promjene i usklađivanja strateš- konkurentnosti 2018.
kog i regulatornog okvira te donošenje odluka
koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastruk-
ture”, izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik
Nacionalnog vijeća za konkurentnost. to je
U PET GODINA SKOK ZA JEDNO MJESTO skok za 4
Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta,
kaže da kada se generalno pogleda situacija s mjesta
konkurentnošću Hrvatske, možemo biti sretni u odnosu na 2017.
s pozitivnim pomakom. “Nažalost, više-manje
već godinama stagniramo. Stoga je pozitivno
vidjeti da se u odnosu na prošlu godinu Hrvat- na
ska popela za četiri mjesta u ukupnom poret-
ku svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti,
ali teško da možemo biti zadovoljni s trenutač-
49.. mjestu
na području tehnologije nalazi
nim mjestom, posebice ako uzmemo u obzir
se Hrvatska
činjenicu da smo u zadnjih pet godina sa 45.
mjesta došli na ovo 44.”, naglašava on dodajući
kako treba gledati pozitivno pa istaknuti kako
je Hrvatska ove godine nešto konkurentnija na
području znanja – skočili smo za sedam mje-
sta u odnosu na prethodnu godinu, što je pri-
ličan pomak. “Ovdje veću konkurentnost nosi
dobar odnos broja učitelja po učeniku te broj
žena s diplomama, kao i žena istraživača što je
pohvalno. Za ozbiljniji iskorak bilo bi potreb-
no provesti obrazovne reforme o kojima već
godinama samo govorimo i svi ih nestrpljivo
iščekujemo i sustavno pristupiti poboljšanju
4.. mjesto
zauzeli smo na području
konkurentnosti znanja djece, koju nužno tre-
ba pripremati za buduće tržište rada. Refor- telekomunikacija
ma obrazovanja je ključan čimbenik budućeg
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 7
TEMA TJEDNA
napretka hrvatskog društva. Uzimajući u obzir
malo širi kontekst i potencijal Hrvatske na glo-
balnom planu, obrazovanje mora biti jedan od
strateških prioriteta i u njega, kao društvo, mo-
ramo što prije početi značajno ulagati”, objaš-
njava Mlinarić.
Na području tehnologije, nastavlja Mlinarić,
nažalost, bilježimo pad za dva mjesta u odnosu
na prošlu godinu te smo sada na 49. mjestu i
time ne možemo nikako biti zadovoljni. “Kon-
kurentsku prednost ovdje podižu telekomuni-
Digitalna kacije koje su na odličnom 4. mjestu. Nažalost,
transformacija puno više nedostataka za područje tehnologije
ne može leži u nekim drugim sferama koje bi trebalo
također adresirati, poput olakšavanja pristupa
bez razvoja financijskim sredstvima, povećanja investicija
infrastrukture u tehnologije, bolji i brži razvoj te primjene no-
i bez vih aplikacija i tehnoloških rješenja, fleksibil-
sveobuhvatne nije migracijske politike i općenito veće flek-
sibilnosti uvoza visokokvalificirane ICT radne
strategije snage koja kronično nedostaje. S obzirom na
digitalizacije i veliki potencijal u ovom području, a o kojem
informatizacije najbolje govore rezultati naših tvrtki iz tog se-
općenito, koja gmenta, ovo je zasigurno tema koja zahtijeva
da se njome svi malo ozbiljnije pozabavimo,
će ravnomjerno pri čemu tu posebice mislim na državu koja
uključiti uglavnom ignorira to pitanje i čini vrlo malo
sve krajeve kako bi se stvari popravile”, smatra Mlinarić.
Hrvatske. PORADITI NA AGILNOSTI POSLOVANJA
Na području spremnosti za budućnost pak po-
peli smo se za dva mjesta u odnosu na prethod-
nu godinu. “To je dobar pokazatelj, no sigurno
se može i bolje. U tom segmentu treba poradi-
ti na boljoj agilnosti poslovanja, IT integraciji i
stavovima prema globalizaciji. Zaključak je da
se vide pozitivni pomaci u konkurentnosti koji
su posljedica pozitivnih iskoraka napravljenih
u zadnje vrijeme, ali i dalje smatram da je to
Marko Ignjatović, premalo i da možemo i moramo puno bolje”,
pomoćnik direktora
naglašava on napominjući kako su se tehno-
sektora financija i
logistike u tvrtki Libusoft logije značajno infiltrirale u naše živote tako da
Cicom nismo ni svjesni koliko o njima ovisimo. “No
era tehnologije tek počinje i slijedi val značajnih
tehnoloških promjena koje se često nazivaju i
4. industrijskom revolucijom u kojoj je digitalna
transformacija glavni katalizator promjena, koja
dovodi do golemih promjena, a neke od njih
vode i do točke potpune neprepoznatljivosti ne-
kih industrija, radnih mjesta i poslovnih modela
koje danas poznajemo”, naglašava Mlinarić.
Marko Ignjatović, pomoćnik direktora
sektora financija i logistike u tvrtki Libusoft
Cicom, ocjenjuje poboljšanje digitalne konku-
rentnosti Hrvatske “dobrom viješću, iako bi-
smo odmah mogli postaviti pitanje je li pomak
za četiri mjesta na ljestvici hrvatski maksi-
mum ili je moglo i bolje”. “No pozitivan rezultat
razlog je za optimističan pogled i konstruk-
tivno promišljanje o tome kako nastaviti s tim
8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
trendom i stoga je važno znati koje su aktivno-
sti i koji mehanizmi najviše pridonijeli ovom
rastu. Smatram da razlog nije samo jedan i da
se radi o kombiniranom učinku različitih fak-
tora, ali mislim da ovaj put najveći udio pripada
poboljšanju ekonomske klime u državi i pri-
vatnim investicijama, a odmah zatim i nekim
potezima Vlade, snažnijem korištenju ICT-a,
razvoju novih usluga, znanja… Angažirano i
sve šire uvođenje informacijskih tehnologija u
javni sektor, edukacija i ulaganje u provođenje
i primjenu dobar je put”, smatra Ignjatović.
ERA TEHNOLOGIJE
TEK POČINJE I SLIJEDI
VAL ZNAČAJNIH
TEHNOLOŠKIH
PROMJENA, ISTIČE
MLINARIĆ
Dobre strane hrvatske digitalne transfor-
macije su, kaže, napredak, razvoj, ubrzavanje
procesa, modernizacija, digitalizacija, smanji-
vanje “papirnatog” poslovanja, a loše da još
uvijek napredujemo sporije nego većina EU
zemalja, pa i neke zemlje koje nisu članice
Unije. “Digitalna transformacija ne može bez
razvoja infrastrukture i bez sveobuhvatne
strategije digitalizacije i informatizacije opće-
nito, koja će ravnomjerno uključiti sve kra-
jeve Hrvatske. To se najbolje može objasniti
primjerom digitalne transformacije gradova.
Digitalna transformacija velikih gradova nema
puno smisla ako će manji ostati na repu doga-
đanja. Cijela Hrvatska i svi dionici podjednako
trebaju biti uključeni u digitalnu transformaci-
ju”, naglašava on dodajući kako Hrvatska može
još puno učiniti kako bi i iduće godine popra-
vila svoje mjesto na toj ljestvici. “Ne smijemo
odgađati promjene i usklađivanja strateškog
okvira te donošenje odluka koje će podržati
daljnji razvoj ICT infrastrukture. Treba pojed-
nostaviti zakonsku regulativu, tako da se može
lakše digitalno poslovati kako bi privatni sek-
tor mogao iskoristiti potencijal i investirati u
digitalizaciju. Ne čekati na regulativu koju do-
nose tijela EU-a nego uvoditi propise po uzoru
na najpropulzivnija tržišta Unije. Uzmimo pri-
mjer Estonije - digitalizacija diže estonski BDP
za dodatna dva posto na godinu. Estonija je uz
skandinavske zemlje najsvjetliji primjer koristi
digitalizacije. Estonska se vlada na sjednicama
ne koristi tiskanim materijalima, Tallinn je
 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Ne postoji jasna strategija razvoja IT industrije i digitalizacije
gospodarstva i države
U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu
kako su razlozi poboljšanja digitalne kon-
kurentnosti Hrvatske ponajprije rast IT
industrije i povećanje izvoza te donekle
neki uspješni projekti države kao što su e-
Građani koji, iako ima veliki broj korisnika,
još treba u velikoj mjeri unaprijediti. “Važan
faktor je povećana medijska pozornost
gotovo potpuno pokriven besplatnim bežičnim
internetom, službeni dokumenti potpisuju se
elektroničkim potpisom, a tvrtku je u Estoniji
moguće otvoriti a da tamo niste ni bili. Dakle,
znamo kako, samo trebamo odlučno prionuti”,
ističe Ignjatović.
ICT-om DO UBRZANOG RAZVOJA
Razvojem mobilnih mreža pete generacije
(5G) i ubrzanom gradnjom FTTH (Fiber To The
Home) mreža koje nude minimalne brzine od
100 megabita po sekundi (Mbps) Vipnet je zasi-
gurno pridonio rezultatima koji pokazuju bolju
poziciju Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne
konkurentnosti. “Ovaj pozitivan pomak treba
biti tek poticaj za još ustrajnije provođenje di-
gitalne transformacije gospodarstva i društva
i u tom smislu provođenje potrebnih odluka i
poteza. Snažnijom primjenom ICT-a možemo
omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvat-
ske, a u najnovijem DESI indeksu prepoznati su
glavni problemi koji se trebaju riješiti kako bi
se poboljšale trenutačne statistike u nas. U tom
smislu Vipnet ističe da je sa svojom ubrzanom
gradnjom više od 75 optičkih mreža u manjim
gradovima pomogao u poboljšanju razvoja po-
vezivosti i broadbanda u Hrvatskoj i izvan glav-
nih urbanih središta te je tako omogućio optiku
u gotovo 500.000 kućanstava. Ubrzano kori-
štenje EU fondova u predstojećem razdoblju
za gradnju mreže u ruralnim područjima kao i
stvaranje zdravog regulatornog i investicijskog
čime se ljudi sve više osvještavaju o tome u djelo. Regulativa vezana za digitalizaciju
da bez primjene digitalizacije nećemo biti nije još prepoznata kao važan čimbenik za
konkurentni. Nedostaje još veća pozor- poticanje rasta iako postoje neka vrlo do-
nost na high-tech općenito, kompleksne bra iskustva s pojedinim dijelovima držav-
tehnologije su ključni pokretač industrije”, nih struktura”, kažu u HGK. S druge strane,
smatraju u Komori dodajući kako gospo- smatraju, Hrvatska je dobra u tome što je
darstvo i javna uprava još nisu usvojili do- IT industrija orijentirana na izvoz pa dolazi u
voljno ni osnovne IT tehnologije tako da doticaj s inovacijama u svijetu i time dobi-
do prave digitalne transformacije još nije va poticaj da ih stvara i u Hrvatskoj, ali veći
ni došlo u Hrvatskoj. “Kao primjer može- dio gospodarstva se nije okrenuo pojača-
mo reći da se postotak povećanja uvođe- nom inoviranju pa je učinak manji nego za
nja ERP rješenja i korištenja web stranica što se ima potencijala. “Kako bi Hrvatska i
prema Eurostatu smanjuje u odnosu na iduće godine popravila svoje mjesto na toj
EU zemlje. Problem je to što još uvijek ne ljestvici, gospodarstvo mora više ulagati u
postoji jasna strategija razvoja IT industri- IT i digitalizaciju usvojiti kao osnovu svoga
je i digitalizacije gospodarstva i države. EU poslovanja, razvoja novih i unapređenje
članice su već odavno usvojile strategije i starih proizvoda i pružanja usluga”, ocje-
većim dijelom ili u potpunosti ih sprovele njuju u HGK-u.
okruženja trebalo bi pozitivno utjecati na razvoj
nacionalnog telekomunikacijskog tržišta. Kao
pozitivan primjer izdvajamo sniženje nakna-
da za frekvencije koje zasigurno potiču daljnja Zaključak je da
ulaganja, a jedan od glavnih izazova zasigurno se vide pozitivni
će biti ukidanje monopola u fiksnom segmentu
pomaci u
konkurentnosti
BRZINA DIGITALNE koji su posljedica
pozitivnih
TRANSFORMACIJE
iskoraka
IZRAVNO ĆE UTJECATI napravljenih u
NA KONKURENTNOST zadnje vrijeme,
HRVATSKE U UŽOJ ali i dalje
smatram da
I ŠIROJ REGIJI, je to premalo
OCJENJUJE TATJANA i da možemo i
SKOKO moramo puno
bolje.
i određivanje regulatornih uvjeta koji će omo-
gućiti daljnji razvoj alternativnih operatora”,
ističu u Vipnetu.
ZDRAVSTVO KAO ODLIČAN PRIMJER
Tatjana Skoko, direktorica Microsofta u Hr-
vatskoj, upozorava kako je država uvijek ona
od koje promjene kreću, a naša se strateški Krešimir Mlinarić,
odredila prema reformama, njihovoj ubrzanoj direktor tvrtke Adacta
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 9
TEMA TJEDNA
provedbi te stvaranju poticajnog okruženja za
nove investicije. “Prema brojnim pokazatelji-
ma, zacrtani smjer je dobar i promjene su sve
vidljivije kako nam pokazuju rezultati istraži-
vanja Instituta za razvoj poslovnog upravlja-
nja. Potvrda da idemo u dobrom smjeru jest i
to što smo ove godine po plasmanu bolji i od
Svakako je Slovačke, Mađarske ili Rumunjske - zemalja
znakovito i koje su dulje od nas članice EU-a i imale su
više vremena za prilagodbu i napredak unutar
da u skladu okvira Unije. Svakako je znakovito i da u skla-
sa strateškim du sa strateškim odrednicama reformi država
odrednicama jasno pokazuje da ICT industriju smatra vrlo
reformi država značajnim čimbenikom u poboljšanju konku-
rentnosti Hrvatske”, kaže ona.
jasno pokazuje Istraživanje Instituta za razvoj poslovnog
da ICT industriju upravljanja jasno ukazuje na kojim je područ-
smatra vrlo jima Hrvatska napredovala u protekloj godi-
ni – to su znanje, tehnologije i spremnost za
značajnim
budućnost. “Odličan primjer dobrih strana
čimbenikom hrvatske digitalne transformacije je zdravstvo
u poboljšanju – Hrvatska je među prvima u Europi krenula
konkurentnosti s implementacijom tehnologije u zdravstve-
ni sustav. Uvođenjem tehnologije u ovaj vrlo
Hrvatske. izazovni i zahtjevni državni resor uspjeli smo
ostvariti uštede u brojnim resursima, a ponaj-
više financijskim. Upravo stoga, zdravstvo je
odličan primjer kako pravodobna digitalna
transformacija može zemlju učiniti konkuren-
tnom, naprednom i usporedivom sa zapadnim
zemljama koje su po mnogočemu naprednije
od Hrvatske. Od izazova digitalne transfor-
macije svakako ističem kako je treba provesti
Tatjana Skoko, direktorica brzo i vrlo ozbiljno razumjeti dobrobiti koje
Microsofta u Hrvatskoj donosi, ali i posljedice s kojima ćemo se su-
očiti ako je ne provedemo na vrijeme. Brzina
digitalne transformacije izravno će utjecati na
10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
konkurentnost Hrvatske u užoj i široj regiji”,
ocjenjuje Tatjana Skoko.
NASTAVITI ULAGATI U OBRAZOVANJE
U zadnje vrijeme, nastavlja ona, svjedočimo
čitavom nizu poreznih mjera kojima je cilj ra-
sterećenje gospodarstva, otvaranje novih radnih
mjesta te lakši i produktivniji rad poduzetnika
i organizacija općenito. “Uz porezne inovacije,
valja nastaviti ulagati u obrazovanje te razvoj
digitalnih vještina i novih tehnologija koje će
postati neophodne radnoj snazi budućnosti.
Microsoft kontinuirano ulaže u obrazovanje i
razvoj domaćeg obrazovnog sustava kako bi
mlade, čije vrijeme tek dolazi, dobro pripremio
na zahtjeve koje će donijeti zanimanja buduć-
nosti. Valja obratiti i posebnu pozornost na što
veću iskoristivost sredstava iz EU fondova koja
nam stoje na raspolaganju – u prošloj godini
svjedočili smo i nekim propuštenim prilikama,
a korištenje sredstava iz EU fondova može biti
značajan dodatni impuls i izvor financiranja po-
trebnih ICT razvojnih projekata, ali i aktivnosti
istraživanja, razvoja i inovacija”, naglašava ona
dodajući kako Microsoftova strategija ostaje
dodatno ubrzati digitalnu transformaciju gos-
podarstva, javnog sektora te društva u cjelini.
“Posebice smo usredotočeni na domaće tvrtke i
poslovne subjekte kojima nudimo najmodernija
partnerska poslovna rješenja. Zahvaljujući na-
šem znanju, tehnologiji i svjetskoj ekspertizi u
digitalnoj transformaciji stojimo na raspolaganju
Vladi i gospodarstvu u provedbi daljnjih reformi
te i u narednoj godini ostajemo aktivan sudionik
i jedan od predvodnika povećanja domaće kon-
kurentnosti i poboljšanja poslovnog okruženja u
Hrvatskoj”, zaključuje Tatjana Skoko.
 AKTUALNO
HRVATSKI SABOR
BORIS VUJČIĆ OSTAJE
NA ČELU HNB-a
Sandra Švaljek imenovana je zamjenicom guvernera, dok su viceguverneri
Slavko Tešija, Roman Šubić i Martina Drvar
H
rvatska narodna banka do-
bila je novo vodstvo nakon
što je Hrvatski sabor na novi
šestogodišnji mandat za gu-
vernera imenovao Borisa Vujčića, za
njegovu zamjenicu izabrana je Sandra
Švaljek, a za viceguvernere Slavko Tešija,
Roman Šubić i Martina Drvar. Za Vujči-
ćevo imenovanje glasovala je većina sa-
borskih zastupnika, njih 78, suzdržano ih
je bilo 19, a šest protiv. Većina zastupnika,
njih 78, dignulo je ruku i za imenovanje
Sandre Švaljek te za izbor viceguverne-
ra. Inače, guvernera HNB-a, zamjenika i
viceguvernere središnje banke imenuje
Sabor na prijedlog Odbora za izbor, ime-
novanja i upravne poslove, uz mišljenje
Odbora za financije i državni proračun.
Boris Vujčić je prvi put dužnost gu-
vernera HNB-a preuzeo 8. srpnja 2012.,
a od 2000. do tada je u dva šestogodišnja
VISOKI TRGOVAČKI SUD
Ništetnost valutne klauzule u
švicarskim francima
Visoki trgovački sud odbio je žalbe
tuženih banaka kao neosnovane i po-
tvrdio presudu Trgovačkog suda o
ništetnosti valutne klauzule u slučaju
kredita u švicarskim francima koje su
banke davale od 2004. do kraja 2008.
godine. Presuda na sedamdesetak stra-
nica objavljena je sredinom prošlog tjed-
na na internetskoj stranici Visokog trgo-
vačkog suda. Podsjetimo kako je taj je sud
u srpnju 2013. presudio u korist Saveza
udruga za zaštitu potrošača Potrošač koji
je zbog kredita u švicarcima tužio osam
banaka: Zagrebačku, Privrednu, Erste i
mandata bio i zamjenik guvernera. Izbor
Sandre Švaljek za zamjenicu guverne-
ra Hrvatske narodne banke znači njen
definitivan odlazak iz dnevne politike
i povratak u ekonomske vode. Naime,
Steiermärkische banku, Raiffeisenbank
Austria, Addiko banku odnosno Hypo
banku, OTP banku Hrvatske, Splitsku
odnosno Societe General-Splitsku banku
i Sberbank odnosno Volksbank.
Visoki trgovački sud tako je potvrdio
presudu da su tužene banke povrijedile
kolektivne interese i prava potrošača,
odnosno korisnika kredita time što su
zaključujući ugovore o kreditima ko-
ristile “ništetne i nepoštene ugovorne
odredbe u ugovorima” tako što su ugovo-
rile švicarski franak kao valutu uz koju
je vezana glavnica, a da prije zaključenja
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 11
Sandra Švaljek najveći je dio svoje pro-
fesionalne karijere provela na Ekonom-
skom institutu Zagreb gdje je godinama
bila viša znanstvena suradnica, a osam
je godina obnašala funkciju ravnateljice.
Inače njezina posebna područja interesa
su fiskalna i porezna politika. U izravnim
se političkim vodama Sandra Švaljek
našla prije pet godina kada je pristala biti
kandidatkinja za zamjenicu gradonačel-
nika Zagreba na listi Milana Bandića, a
bila je i vršiteljica dužnosti gradonačel-
nika kada je Milan Bandić završio u pri-
tvoru, no ta suradnja je prekinuta kada je
počela donositi odluke bez konzultacija s
gradonačelnikom Bandićem. S obzirom
na ovo imenovanje Sandra Švaljek morat
će odstupiti s mjesta zastupnice u Grad-
skoj skupštini Grada Zagreba jer Zakon
o HNB-u ne dopušta da se zamjenik gu-
vernera aktivno bavi politikom. (I.G.)
ugovora nisu kao trgovci potrošače u ci-
jelosti informirali o svim potrebnim pa-
rametrima bitnim za donošenje valjane
odluke utemeljene na potpunoj obavijes-
ti. To je “imalo za posljedicu neravnotežu
u pravima i obvezama ugovornih strana”,
stoji u sudskoj odluci. (I.G.)
 INTERVJU MARTINA BRAČIĆ, VLASNICA SLASTIČARNICE TORTE I TO

OKREĆEM SE
HRVATSKIM
TRADICIONALNIM
KOLAČIMA
Bili smo prvi koji smo napravili tortu od sira, čokoladne kolačiće, brownie
kocke, tortu od mrkve, sve vrlo popularne svjetske kolače. Nakon
nekoliko godina sve su slastičarnice, i postojeće i nove, počele širiti svoj
asortiman na takvu vrstu kolača piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U
Londonu je magistrirala politologiju.
Radila je u hrvatskom ministarstvu
obrane. No nije osjećala potpuno
zadovoljstvo radom kako je očeki-
vala jer je željela pokazati kreativnost u svoj
svojoj punini. Na kraju je uspjela u tome! Ali
Kod nas ne u politologiji, vojsci ili diplomaciji već u...
slastičarstvu! Ona je Martina Bračić, vlasnica
možete pojesti prestižne zagrebačke slastičarnice Torte i to,
pravu roladu čija je torta od sira svojom slavom premašila
s pekmezom, hrvatske granice. Ispričala je za Privredni vje-
šnenokle, snik dio svoje poslovne priče, izrazila svoje in-
terese, govorila o kreativnosti, a dotaknula se i
međimursku svjetskih trendova, problema u slastičarstvu te
gibanicu, a planova za budućnost.
uskoro i još neke
hrvatske kolače.  Kako je zapravo sve počelo? Kako ste se
odlučili otvoriti slastičarnicu Torte i to?
Recepte uvijek - Počelo je naivno, još 2005. godine kada sam
doradim prema odlučila napustiti Ministarstvo obrane i probati
svom ukusu i raditi nešto kreativno što će uveseljavati ljude,
a i mene. Nisam po prirodi osoba koja uživa
dotjeram do u kuhanju i koja sate i sate provodi u kuhinji.
standarda Torti i Više sam sladokusac vrlo istančana ukusa.
to, te mi je onda Prije 13 godina u Zagrebu nije bilo nikakvih za-
posebno drago nimljivih kolača. Priča je počela tako što sam
kolače počela raditi za sebe. I kasnije kada sam
kada vidim svoje otvarala prvi cafe 2006. godine, otvorila sam
goste kako s ga onakvog kakav bi bio baš po mojoj mjeri,
guštom jedu prostor u kojem bih ja uživala.
međimursku
 Koja je bila vaša prva torta?
gibanicu i - Moja prva, i danas najpoznatija i najprodava-
uživaju. nija torta, je torta od sira. To je torta koju sam
radila od djetinjstva i njen je recept uistinu
evoluirao dobrih desetak godina u mojoj obi-
telji. U jednom sam trenutku shvatila da kada
mi se najavljuju gosti, prvo pitaju hoće li biti
MOJA PRVA, I DANAS
NAJPOZNATIJA I
NAJPRODAVANIJA
TORTA, JE TORTA OD
SIRA
torte od sira, a ako neće, onda možda neće ni
doći. Promatrala sam tadašnju zagrebačku sla-
stičarsku scenu i zaključila da postoji dovoljno
prostora za nešto novo.
 Gdje sve nabavljate namirnice za proi-
zvodnju kolača?
- Namirnice nabavljamo na sve moguće nači-
ne; sve što nam je dostupno od lokalnih malih
proizvođača, uzimamo izravno od njih, pri-
mjerice jaja iz slobodnog uzgoja imali smo već
prije mnogo godina, s jedne od prvih farmi koja
je imala kokoši u slobodnom uzgoju. Sve voće
pokušavamo nabaviti od proizvođača iz oko-
lice Zagreba, maline, borovnice, jagode, šljive,
ovisno o sezoni. Naravno, tvornički dio sirovi-
ne nabavljamo od distributera na veliko, uglav-
nom iz Hrvatske i nešto iz Europske unije.

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

 S obzirom na to da
recepte kreiram i
odobravam sama,
inspiracija je trenutačna,
bez plana i programa.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Franšiza u Sarajevu
Namjeravate li se širiti u inozemstvo?
- Od 2006. u Sarajevu posluje naša franšiza
koju imaju moji jako dobri prijatelji. Oni su
također počeli od male kuhinje i sada imaju
predivan veliki prostor u središtu Sarajeva.
Za sada nemam planova za daljnje širenje
u inozemstvo, ali ovisno o zainteresiranim
stranama, to se uvijek može promijeniti.

 Koliko vrsta torta proizvodite i odakle
dobivate inspiraciju za njihovu izradu?
- Proizvodimo oko 20 vrsta torti i kolača. S ob-
zirom na to da recepte kreiram i odobravam
sama, inspiracija je trenutačna, bez plana i
NE BOJIM SE
KONKURENCIJE
I NEMAM NIŠTA
PROTIV DA SVI KOJI
ŽELE PRODAJU KOLAČE,
NO NEDOSTAJE TRUDA I
KREATIVNOSTI
Često velike programa. Jednostavno, kada vidim trešnje na
tržnici, odlučim da bismo mogli napraviti pitu
tvrtke koje od trešanja, i tako to krene. Inspiriraju me pu-
prodaju kolače tovanja gdje uvijek degustiram sve dostupne
po lancima slastice. A od nedavno me počela inspirirati i
hrvatska tradicija.
supermarketa
i pekarnicama  Pratite li svjetske trendove u izradi sla-
u te proizvode stica?
moraju stavljati - U početku su Torte i to bile te koje su uvele
svjetske trendove na zagrebačko tržište sla-
stabilizatore stica. Bili smo prvi koji smo napravili tortu od
i aditive koji sira, čokoladne kolačiće, brownie kocke, tortu
produžavaju od mrkve, sve vrlo popularne svjetske kolače.
vijek trajanja Nakon nekoliko godina sve su slastičarnice, i
postojeće i nove, počele širiti svoj asortiman na
kolača. U našu takvu vrstu kolača. Danas u Zagrebu možete
kuhinju nikada pojesti cheesecake na svakom uglu, svaka sla-
nije ušao ni stičarna nudi brownie kocke i tortu od mrkve.
To su danas postali novi standardi. Ja sam od-
jedan takav
lučila raditi po svome i moje je pravilo da kada
aditiv i zapravo već nešto postoji u ponudi u Zagrebu, to ne tre-
niti ne znam bam proizvoditi. Dakle, dosta se slastičarnica
kako ti dodaci posvetilo proizvodnji francuskih macaronsa i
stvarno su dostupni na mnogo mjesta u Zagre-
uživo izgledaju. bu. Ne vidim potrebu da ih i ja radim. Ako ih
budem htjela jesti, znam gdje ih mogu kupiti. Ja
sam osoba koja će svoju energiju utrošiti u to
da napravim nešto novo i drugačije. Zato sada,
kada su se svi okrenuli torti od sira, ledenim
vjetrovima i macaronsima, ja okrećem novu
stranicu i počinjem s hrvatskim tradicionalnim
kolačima. Tako kod nas možete pojesti pravu
roladu s pekmezom, šnenokle, međimursku
gibanicu, a uskoro i još neke hrvatske kolače.
Recepte uvijek doradim prema svom ukusu i
dotjeram do standarda Torti i to te mi je onda
posebno drago kada vidim svoje goste kako s
guštom jedu međimursku gibanicu i uživaju.
 Mislite li da u Hrvatskoj ima previše sla-
stičarnica, ali i ostalih tvrtki koje se bave
proizvodnjom torti i kolača?
- Mislim da u Hrvatskoj nema previše slasti-
čarnica, na našoj obali i otocima nema dobrih
mjesta gdje bi se mogao pojesti kolač, osim
nekoliko iznimaka. U Zagrebu pak ima previše
slastičarnica, a konkurencija je trenutačno vrlo
jaka. Stanje pogoršava i činjenica da praktički
svi imaju vrlo sličnu ponudu kolača pa kupci
traže gdje je isti proizvod jeftiniji.
 Torte i kolače prodaju i neke pekarnice.
Je li to, po Vašem mišljenju, nelojalna kon-
kurencija?
- Kao što sam spomenula, kupci gledaju na ci-
jenu i traže mjesto gdje je kolač jeftiniji. Prirod-
no je da pekarnice prodaju i kolače, no kva-
liteta tih kolača je na oko vidljiva i opravdava
cijenu. Ja se ne bojim konkurencije i nemam
ništa protiv da svi koji žele prodaju kolače, no
nedostaje truda i kreativnosti. I pored toga, če-
sto velike tvrtke koje prodaju kolače po lan-
cima supermarketa i pekarnicama u te proi-
zvode moraju stavljati stabilizatore i aditive
koji produžavaju vijek trajanja kolača. U našu
kuhinju nikada nije ušao ni jedan takav aditiv
i zapravo niti ne znam kako ti dodaci uživo
izgledaju. Mislim da su to dva različita oblika
poslovanja koji nemaju dodirnih točaka i da
svaki ima svoju ciljnu skupinu.
 Postoje li u slastičarstvu neki opći pro-
blemi koji muče sve slastičare i što bi tre-
balo učiniti da se oni riješe?
- Stalno se susrećemo s nedostatkom radne
snage, čak ne ni kvalificirane radne snage,

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

 RIJEČKA VODNO-KOMUNALNA
INFRASTRUKTURA

nego općenito ljudi voljnih učiti, raditi i do-

Financiranje vrijedno
laziti svaki dan na posao. Ključni problem u
ovom trenutku je stanje u državi, u problemu
1,7 milijardi kuna
su svi ugostitelji, ne samo slastičari. Poveća- u upravljanju komunal-
njem PDV-a sa 13 na 25 posto naš rad se sveo nim otpadnim vodama,
na puko preživljavanje. Nameti države kroz povećati stupanj zašti-
doprinose i poreze su toliki da svi mi zapravo te izvorišta pitke vode i
puno radimo i imamo posla, ali smo na kraju smanjiti zagađenje mora
godine u minusu ili, ako smo sretniji, s poslo- te osigurati dobro stanje
vanjem smo na nuli. Poduzetnička klima u dr- voda, zaštititi vodne i o
žavi je toliko loša da uistinu ne znam tko će vodi ovisne ekosustave i
ovo preživjeti. Najavljeno je smanjenje PDV- U Rijeci su prošli tje- sve to na području riječ-
a na 24 posto, ali to je toliko neprimjetno da dan potpisani ugovori ke aglomeracije, odnosno
ćemo se samo svi izmoriti s knjigovodstvom o dodjeli bespovratnih u Rijeci, Kastvu, Viškovu,
i administracijom, a nikakvog olakšanja neće europskih sredstava za Čavlima i Jelenju. Projekt
biti. Mnogo ugostitelja otvara nove tvrtke i izla- sufinanciranje projekta će se sufinancirati sred-
zi iz sustava PDV-a, ali tako mogu raditi godi- Poboljšanje vodno-ko- stvima Europske unije
nu dana i onda ista priča ispočetka. Država ih munalne infrastrukture kroz Operativni program
tjera da pronalaze rupe u zakonu i rade nepo- na području aglome- Konkurentnost i kohezija
trebne komplikacije i sebi i cijelom državnom racije Rijeka, vrijednog za razdoblje 2014.-2020.
aparatu. Koliko će u registru za par godina biti više od 1,76 milijardi u visini do 1,26 milijardi
otvorenih i ugašenih j.d.o.o-va? Nitko ne gle- kuna. To je ujedno i je- kuna, dok će preostalih
da dugoročno, nego samo trenutačno, državni dan od najvećih proje- 505 milijuna kuna osigu-
aparat treba još novca i poduzetnici to moraju kata tog tipa na području rati Ministarstvo zaštite
isporučiti. Do kad ćemo moći, to je pitanje... Hrvatske. Realizacijom okoliša i energetike, Hr-
ovog projekta želi se do- vatske vode i KD Vodovod
 Planirate li širiti poslovanje? segnuti europski standard i kanalizacija. (I.G.)
- Ne planiram širenje ni nove investicije
do daljnjega, i to upravo zbog razloga o
kojima sam govorila. Ono što se širi je USVOJEN NOVI ZAKON O ŠUMAMA
asortiman proizvoda. Ove godine smo
počeli prodavati rukom rađene čoko-
lade koje osobno proizvodim i koje
Kvalitetnije
imaju zanimljive i duhovite omote
napravljene u suradnji s malom radio-
upravljanje šumama
Hrvatski sabor usvojio
je novi Zakon o šumama
koji bi na kvalitetniji na-
STALNO SE SUSREĆEMO S čin trebao urediti način
upravljanja i raspolaga-
NEDOSTATKOM RADNE SNAGE, nja šumama i šumskim
ČAK NE NI KVALIFICIRANE zemljištima. Novim se
zakonom 90 posto do-
RADNE SNAGE, NEGO LJUDI sadašnjih obveznika op-
ćekorisne funkcije šuma, šumskog gospodarskog
VOLJNIH UČITI, RADITI I njih oko 180.000, oslo- područja, što će omogu-
DOLAZITI NA POSAO bađa plaćanja te naknade. ćiti kvalitetnije praćenje
Riječ je o naknadi koju su stanja šuma i šumskog ze-
do sada plaćale sve prav- mljišta, kojeg ima oko 2,7
ne i fizičke osobe koje su milijuna hektara. Uvodi se
nicom dizajna. U ponudu smo uveli i prave obavljale gospodarsku i definicija šumoposjedni-
američke bagele, a to je specifično pecivo s djelatnost, a kojih je u Hr- ka te podjela privatnih šu-
rupom koje je postalo pravi hit. Radimo do- vatskoj oko 202.000. Uz moposjednika po veličini
maću granolu tj. zobene pahuljice kao vrlo to, gradovi će moći pre- posjeda, a mali i srednji
popularan zdravi doručak koji možete poje- namijeniti opožareno ze- se oslobađaju određenih
sti u našim cafeima. Prvi u Zagrebu nudimo mljište nakon 10 godina, troškova. Zakon predviđa
Bellini koktele s breskvom, mangom ili ja- dok je do sada rok za pre- i izdvajanje namjenskih
godom. Trudimo se ponuditi Zagrepčanima i namjenu bio pet godina. sredstava koja će služiti
turistima nešto novo, zanimljivo, a prije sve- Zakonom se uvodi elek- kao poseban fond za razvoj
ga kvalitetno i ukusno. tronička evidencija cijelog drvne industrije. (I.G.)

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

 AKTUALNO HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PREDSTAVILA NOVI PROJ

DIGITALNA KOMORA
VRIJEME PODUZETN
Poslovni ljudi žele doći do informacija u svakom trenutku, iz svoga ureda
i u svega par klikova, a upravo je to cilj Digitalne komore. Vrijednost
projekta je veći od 28 milijuna kuna, a financiran je sredstvima iz
Europskog fonda za regionalni razvoj, naglasio je Burilović

zakonodavnog i regulatornog okvira. Kako

najavljuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori,
gospodarstvenicima će izvore financiranja
učiniti dostupnijima i omogućiti im kvalitet-
niju promociju svojih proizvoda i usluga.
Gospodarstvenici željno iščekuju refor-
me, naročito one koje za cilj imaju pojedno-
stavljenja procedura i uklanjanje administra-
tivnih barijera, rekao je predsjednik HGK
Luka Burilović predstavljajući ove usluge.
“Poslovni ljudi ne žele gubiti svoje dragocje-
no vrijeme na šalterima. Žele doći do infor-
macija u svakom trenutku, iz svoga ureda i
u svega par klikova, a upravo je to cilj Digi-
talne komore. Vrijednost projekta je veći od
28 milijuna kuna, a financiran je sredstvima
iz Europskog fonda za regionalni razvoj”, na-
glasio je Burilović.

H
rvatska gospodarska komora
Gospodarstvenici predstavila je prošloga tjedna
željno iščekuju novi projekt - Digitalna komora.
Riječ je o informacijsko-komuni-
reforme, kacijskoj platformi za e-usluge namijenjenoj
naročito one članicama HGK, javnoj upravi i građanima.
koje za cilj imaju Kroz Digitalnu komoru provedeno je sedam
elektroničkih usluga pod nazivom e-članice,
pojednostavljenja
e-financiranje, e-javne ovlasti, e-gospodar-
procedura ske informacije, e-učenje, e-zakonodavstvo
i uklanjanje i e-sajmovi i promocija.
administrativnih Na taj način ubrzat će se komunikacija i
unaprijediti odnosi s članicama Komore, di-
barijera. gitalizirat će se izdavanje dokumenata za jav-
Luka Burilović, ne ovlasti i omogućiti još aktivnije sudjelova-
predsjednik HGK nje gospodarstvenika u kreiranju i promjeni
WEB PORTAL GOSPODARSKA MREŽA
JE POSLOVNI PORTAL S BESPLATNIM
PRISTUPOM ZA ČLANICE HGK I PRVA
USLUGA DIGITALNE KOMORE
SVE BITNE INFORMACIJE NA JEDNOM
MJESTU
U sklopu projekta Digitalna komora, pot-
predsjednik HGK za industriju i IT, ener-
getiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš
predstavio je prvu uslugu - web portal Gos-
podarska mreža. Riječ je o poslovnom por-
talu s besplatnim pristupom za članice HGK.
“Gospodarska mreža objedinjuje poduzetni-
cima sve bitne informacije kao što su ma-
kroekonomski pokazatelji na razini Hrvat-
ske i pojedinih županija, zasebni pokazatelji
za realne stope rasta i inflacije, broj aktivnih
poslovnih subjekata, broj zaposlenih i bruto
inozemni dug. Korisnicima će biti na raspo-
laganju i tražilica poslovnih subjekata koja
će uz osnovne podatke nuditi i aktualne fi-
nancijske pokazatelje te analize poslovanja.
Poslovni subjekti mogu se pretraživati po
nazivu, odgovornim osobama ili statistici
djelatnosti te se mogu uspoređivati s osta-
lim subjektima s istim NKD-om”, pojasnio je
Radoš.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

EKT SPAR HRVATSKA
Udio hrvatskih
ŠTEDI dobavljača 77 posto
Spar Hrvatska pokrenuo je veli-
ku kampanju Da! Domaće je! ko-
ICIMA
jom na svojim policama nastav-
lja prednost davati hrvatskim
dobavljačima. Udio hrvatskih
dobavljača u ukupnom prehram-
benom asortimanu već sada iznosi
77 posto. Trenutno Spar surađuje
s čak 400 malih, srednjih i veli-
kih hrvatskih dobavljača i taj broj
neprestano raste. Samo od travnja
ove godine broj domaćih dobav-
ljača povećao se za 5,8 posto, a
najveći rast ove godine zabilježen
je u kategorijama svježeg voća i
povrća te u kategoriji vina. “Spar
Hrvatska od prvog dana poslova-
nja surađuje s hrvatskim dobav-
ljačima. Kupcima želimo ponuditi
kvalitetne hrvatske proizvode bilo
da je riječ o malim proizvođačima
i OPG-ovima ili srednjim i veli-
kim tvrtkama. Nakon što smo im
omogućili plasiranje proizvoda
u našim trgovinama u cijeloj Hr-
vatskoj, ovom kampanjom želimo
im dati dodatnu vidljivost među
5. MEĐUNARODNI FESTIVAL PRŠUTA U DRNIŠU
Prijave do 6. kolovoza
Tradicionalni 5. međunarodni
INFORMACIJSKO- festival pršuta u Drnišu odr-
žat će se 18. i 19. kolovoza 2018.
KOMUNIKACIJSKA na središnjem gradskom trgu
Poljani. Kao i prethodnih godina,
PLATFORMA očekuje se velik broj posjetitelja i,
ZA E-USLUGE što je najvažnije, uglednih izlagača
i proizvođača te suhomesnate
NAMIJENJENA JE delicije, koji će svojim
pršutima sudjelova-
ČLANICAMA HGK, ti u natjecatelj-
JAVNOJ UPRAVI I skom dijelu.
Uz pršutare
GRAĐANIMA natjecat će se
i vinari pa se i u
toj kategoriji očeku-
Pristup informacijama na portalu Gospo- ju kvalitetni natjecatelji,
darska mreža prva dva bio je otvoren za sve, a najuspješnijima, temeljem
a moglo mu se pristupiti običnom identifika- strogih kriterija ocjenjivačkog
cijom. Nakon te testne faze potrebna je iden- suda, bit će uručene i nagrade. Na
tifikacija preko sustava e-Građani. Portalu se prošlogodišnjem drniškom festi-
može pristupiti na web stranici www.digital- valu pršuta sudjelovalo je 25 izla-
nakomora.hr. (K.S.) gača pršuta, a nagrade i medalje
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 17
našim kupcima. Hrvatski proizvo-
di vrhunske su kvalitete i cjenov-
no konkurentni te će Spar i dalje
podržavati hrvatske partnere”,
izjavio je predsjednik Uprave Spar
Hrvatska Helmut Fenzl. Jedan od
načina kojim Spar podržava do-
maće dobavljače je uključivanje
njihovih proizvoda u svoje robne
marke. Tako, na primjer, u sklo-
pu robne marke S-Budget, Spar
surađuje s pedesetak dobavljača
u Hrvatskoj. Kako bi povećao pre-
poznatljivost domaćih proizvoda,
nedavno su pokrenuli novu robnu
marku Vrtovi Hrvatske u koju se
za sada uključilo oko 30 domaćih
dobavljača. (I.G.)
dodijeljene su za nekoliko kate-
gorija - za drniški, dalmatinski,
istarski, dimljeni i nedimljeni pr-
šut. Organizatori pozivaju sve za-
interesirane proizvođače u kate-
goriji pršuta i vina da prijave svoje
proizvode do 6.
kolovoza i po-
šalju uzorke
za natjecanje.
Sve informacije
o načinima i pro-
cedurama prijave
nalaze se na www.
drniskiprsut.com, gdje
se mogu preuzeti i prijavni
obrasci. Popunjeni obrasci se do-
stavljaju na: info@drniskiprsuti.
com ili na fax 022 888 831, a uzor-
ci na: Grad Drniš, Trg Kralja Tomi-
slava 1, 22.320 Drniš s naznakom
“Uzorci - Festival pršuta - dosta-
va”.
 PV ANALIZA EKOLOŠKA PROIZVODNJA U 2017.

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

RASTE EKO
POLJOPRIVREDNA
PROIZVODNJA
U Hrvatskoj je udio ekološke poljoprivrede oko četiri posto, što je malo s
obzirom na zemlje Europske unije, no ako se zna da je prije osam godina
taj postotak bio samo 1,8 posto, onda je važno istaknuti kako, iako polako,
idemo u dobrom smjeru piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
E
kološka proizvodnja po svojoj defini-
ciji predstavlja sveobuhvatan sustav
upravljanja poljoprivrednim gospo-
darstvima i proizvodnjom hrane koji
ujedinjuje najbolju praksu u pogledu okoliša i
klime, biološke raznolikosti, očuvanja prirod-
nih resursa, primjene visokih standarda za
dobrobit životinja i visokih proizvodnih stan-
darda. Ekološku proizvodnju prakticiraju u
više od 120 zemalja u svijetu, a pod ekološkim
uzgojem više je od 43,7 milijuna hektara poljo-
privrednih površina i 19,7 milijuna hektara cer-
tificiranih šumskih i neobrađenih područja za
proizvodnju hrane. Najveće površine pod eko-
loškom proizvodnjom po kontinentima imaju
HRVATSKA JE LANI
IMALA 96.618 HEKTARA
POLJOPRIVREDNIH
POVRŠINA KOJE
SU KORIŠTENE
U EKOLOŠKOJ
POLJOPRIVREDI
Australija i Oceanija gdje je površina veća od
37 milijuna hektara, nakon toga je Europa sa
11,6 milijuna hektara, Latinska Amerika sa 6,8
milijuna hektara, Azija sa 3,6 milijuna hekta-
ra, Sjeverna Amerika sa 3,2 milijuna hektara
i na zadnjem mjestu je Afrika sa 3,1 milijunom
hektara. Od europskih zemalja najveću po-
vršinu pod ekološkom proizvodnjom imaju
Španjolska (1,7 milijuna hektara), zatim Italija
(1,3 milijuna hektara), Francuska (1,1 milijun Unatoč strogim
hektara) te Njemačka (oko milijun hektara). U uvjetima takvog
izvješću Instituta za organsku poljoprivredu
uzgoja te skupim
(FiBL) iz Švicarske te Međunarodne federacije
pokreta za organsku poljoprivredu (IFOAM) u sredstvima
svijetu je u 2016. godini kupnja ekološki uzgo- za zaštitu
jene hrane dosegla vrijednost od 90 milijardi i gnojidbu
dolara, a veličina globalnog ekološkog tržišta
se upeterostručila od 2000. godine.
dozvoljenima
Hrvatska je, prema podacima Državnog Zakonom o
zavoda za statistiku, u prošloj godini imala ekološkoj
96.618 hektara poljoprivrednih površina koje
poljoprivredi,
su korištene u ekološkoj poljoprivredi. Od
toga je 44.083 hektara bilo oranica i vrtova, odlučili smo
zatim 40.745 hektara travnjaka, dok je 11.790 se upravo
hektara bilo pod trajnim nasadima. Statistički
podaci tako pokazuju kako korištenje poljopri-
za ekološku
proizvodnju jer
vrednih površina u ekološkoj poljoprivredi ne
vjerujemo u
bilježi znatniju promjenu u usporedbi sa 2016.
godinom. Najveći porast površine, od 14 posto, potrebu zdravih
u usporedbi sa 2016., vidljiv je kod ekoloških
trajnih nasada, a riječ je o povećanju od 1432
proizvoda koji su
hektara. Porasle su i površine pod trajnim
dostupni svakom
travnjacima i to za 1656 hektara u odnosu na potrošaču.
godinu ranije. Broj ekoloških poljoprivrednih Alois Jug, OPG
proizvođača u 2017. porastao je za gotovo 14 Marica Jug
posto u usporedbi sa 2016. što je povećanje
od 477 novih ekoloških poljoprivrednih proi-
zvođača. Tako su u 2017. godini prema podaci-
ma DZS-a bila 4023 ekološka poljoprivredna
proizvođača te 357 ekoloških poljoprivrednih
prerađivača.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 19
PV ANALIZA

Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača i prerađivača u 2017. kao i kruške i marelice. Od 2008. godine nude i
2016. 2017. Indeks uslugu prerađivanja voća i povrća, i to prešanje,
2017./2016. pasteriziranje i punjenje. Zanimljivo je da se od
Poljoprivredni proizvođači 3546 4023 113,5 kilograma jabuka dobije sedam decilitara soka.
“Naša proizvodnja, osim proizvodnje eko-
Poljoprivredni prerađivači 312 357 114,4 loških jabuka i šljiva, zasnovana je i na preradi
ekološki uzgojenog voća u voćne sokove, dže-
Korištenje zemljišta u ekološkoj poljoprivredi po kategorijama u
2017.
2016. 2017. Indeks
2017./2016.
U 2017. GODINI KOD NAS
Korištena poljoprivredna površina 93.594 96.618 103,2 SU BILA 4023 EKOLOŠKA
Oranice i vrtovi 44.147 44.083 99,9 POLJOPRIVREDNA
Trajni travnjaci 39.089 40.745 104,2 PROIZVOĐAČA I
Trajni nasadi 10.358 11.790 114,3
357 EKOLOŠKIH
Broj grla ekološki uzgojene stoke po vrstama u 2017. POLJOPRIVREDNIH
2016. 2017. Indeks PRERAĐIVAČA
2017./2016.
Goveda 14.442 17.226 119,3
Svinje 1083 1468 135,5 move i kašice. Unatoč strogim uvjetima takvog
uzgoja te skupim sredstvima za zaštitu i gno-
Ovce 50.135 54.583 108,9
jidbu dozvoljenima Zakonom o ekološkoj po-
Koze 3.080 3381 109,8 ljoprivredi, odlučili smo se upravo za ekološku
Perad 3388 2174 64,2 proizvodnju jer vjerujemo u potrebu zdravih
proizvoda koji su dostupni svakom potrošaču.
Kopitari 1753 1929 110,0 Ne smije se zaboraviti da proizvodnja ekološ-
Kunići 5 5 100,0 ke hrane ne zagađuje okoliš i podzemne vode”,
rekao je Alois Jug koji dodaje kako je potrebno
Pčelinje zajednice 2065 1721 83,3
prije svega osvijestiti činjenicu da je hrana koju
Izvor: DZS unosimo svakodnevno u organizam preduvjet
za život i rad te da se upravo birajući zdravu
EKO PROIZVODNJA NA ZDRAVIM OSNOVAMA hranu odlučujemo za zdrav život.
Jedan od brojnih takvih proizvođača koji se U Hrvatskoj su lani od 11.736 hektara traj-
bave i preradom ekoloških proizvoda, i to nih nasada, gdje se prema DZS-u odvija eko-
upravo ekološki uzgojenog voća, je i Obiteljsko loška poljoprivredna proizvodnja za ljudsku
poljoprivredno gospodarstvo Marice Jug, smje- prehranu, za proizvodnju voća korištena 8962
štano u selu Niza nedaleko od Našica. Oni su hektara, agrumi su se po ekološkim princi-
u ekološku poljoprivrednu proizvodnju odlučili pima uzgajali na 14 hektara, grožđe na 1010
krenuti prije 18 godina, a Marica Jug zajedno hektara, a masline na 1750 hektara. Rasadnici
sa svojim sinom Aloisom uzgaja eko jabuke i po ekološkim poljoprivrednim principima za-
šljive na svojih gotovo osam hektara voćnjaka, uzimali su lani 37 hektara. Kad je pak riječ o

Važnost kontrole za sve

Prvi zakon o ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj je donesen 2001.
godine, no i dalje se događa da kupci budu namamljeni privlač-
nim nazivima kao što su “prirodno”, “zdravo” i “domaće”, što o
proizvodu ne govori ništa odnosno i dalje se ne zna je li riječ o eko
proizvodima. Kontrola eko proizvodnje, koju provode kontrolna
tijela a u Hrvatskoj ih je 10, obvezna je jednom godišnje za sve eko
proizvođače, prerađivače, trgovce te uvoznike. Kontrolna tijela su
također obvezna na godišnjoj razini uzeti pet posto uzoraka od
ukupnog broja subjekata na temelju analize rizika, obaviti 10 posto
dodatnih kontrola na temelju rizika i 10 posto nenajavljenih kon-
trola u okviru redovnih kontrola. Važno je istaknuti kako se i oni koji
provode kontrolu moraju kontrolirati, pa tako nadležna inspekcija
Ministarstva poljoprivrede jednom godišnje ima provesti nadzor
nad radom ovlaštenih kontrolnih tijela. Kontrolna tijela također
nadzire i Hrvatska akreditacijska agencija kao i Sektor za kontrolu
u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Znak ekološkog proizvoda EU-a obvezan je u označavanju ekološ-
kih proizvoda.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

 Danska 100 posto organska
Danska si je prije dvije godine postavila cilj
da će 2020. godine cijelu poljoprivrednu
proizvodnju pretvoriti u 100 posto or-
gansku i biodinamičku. Danci smatraju
kao će to postići davanjem poticaja za
prijelaz poljoprivrednika s tradicionalnog
zemljišta na organsko kao i financiranjem
poljoprivrednika koji se odluče na takav
pothvat. Danska nastoji stimulirati i po-
tražnju za organskim proizvodima, a je-
dan od načina kako to želi postići je da 60
posto hrane u javnim ustanovama bude
organskog podrijetla. Ta je zemlja bila
prva koja je uspostavila kontrolu ekološ-
kih standarda još 1987. godine, te je hra-
na iz Danske također poznata po visokoj
razini sigurnosti što ekološke proizvode
čini atraktivnima na stranim tržištima.
Njemačka i Švedska trenutno su najveća
izvozna tržišta za danske eko proizvođa-
če. U Njemačku se izveze 39 posto njiho-
vih eko proizvoda, u Švedsku 19 posto,
dok je Kina tržište koje uvozi 12 posto
danskih eko proizvoda.

proizvedenim količinama, proizvodnja voća uzgojenih svinja povećao za 385, u postocima

dosegnula je 6021 tonu, grožđa 4001 tonu, ma-
slina 975 tona te agruma 55 tona.
LANI BEZ PROIZVODNJE EKO ŠEĆERNE REPE
U Hrvatskoj se lani u ekološkoj poljoprivrednoj
proizvodnji proizvelo 17.417 tona pšenice i pira,
zatim 293 tone raži i suražica, 4497 tona ječ-
ma, na eko poljima proizvedeno je i 3184 tone
zobi i mješavine jarih žitarica, a kad je riječ o
proizvodnji kukuruza u zrnu i u klipu, njega
je lani po eko principima proizvedeno 17.295
tona, dok je ostalih žitarica, uključujući i pše-
noraž i sirak, proizvedeno 2607 tona. U 2017.
godini izostala je proizvodnja šećerne repe, što
je utjecalo na smanjenje površine i proizvodnje
korjenastih usjeva. U usporedbi sa 2016., lani
su korjenasti usjevi bili zasijani na 175 hekta-
ra, dok je njihova ukupna količina lani bila 800
tona, što je značajan pad u odnosu na 2016.
kada ih je proizvedeno 1300 tona. Proizvodnja
eko krumpira lani je povećana sa 200 na 401
tonu. Proizvodnja industrijskog bilja bilježi rast
od gotovo 52 posto u usporedbi sa 2016. Indu-
strijskog bilja lani je proizvedeno 27.816 tona,
što je povećanje od gotovo 9500 tona. Proi-
zvodnja eko uljarica lani je dosegnula 23.577
tona, dok je 4239 tona iznosila proizvodnja
aromatskog, ljekovitog i začinskog bilja. Eko-
loška proizvodnja svježeg povrća, uključujući
dinje i lubenice te jagode, bila je lani u Hrvat-
skoj, prema podacima Državnog zavoda za sta-
tistiku, 1427 tona, a od toga su se na proizvod-
nju eko jagoda odnosile 24 tone.
to je povećanje statistički od gotovo 35,5 posto
u usporedbi s prošlom godinom kad je njihov
broj bio 1468. Broj ekološki uzgojenih ovca ta-
kođer je povećan, i to za 8,9 posto, na 54.583 U SVIJETU
grla. Uzgojena eko perad smanjena je sa 3388
komada u 2016. godini na 2174 u prošloj godini. JE POD
Ekološki proizvedena konzumna jaja bilje-
že smanjenje od gotovo 17 posto u usporedbi s
EKOLOŠKIM
prošlom godinom. To je smanjenje od 40.890 UZGOJEM
komada u odnosu na prošlu godinu, naime u
2016. bilo je proizvedeno 246.890 konzumnih VIŠE OD 43,7
eko jaja da bi lani njihov broj pao na 206.000. MILIJUNA
Ekološki proizveden med bilježi smanjenje u
proizvodnji od 38 posto u usporedbi s godinom HEKTARA
ranije tako da ga je lani proizvedeno 18 tona,
eko meda lani je proizvedeno 29 tona, a godinu
POLJOPRI-
ranije ta je brojka bila 47 tona. VREDNIH
U Hrvatskoj je udio ekološke poljoprivrede
oko četiri posto, što je malo s obzirom na ze- POVRŠINA
mlje Europske unije, no ako se zna da je prije
osam godina taj postotak bio samo 1,8 posto,
onda je važno istaknuti kako, iako polako, ide-
mo u dobrom smjeru.

NAJVEĆI PORAST EKOLOŠKI UZGOJENIH

SVINJA, NAJVEĆI PAD KONZUMNIH JAJA
Kad pak govorimo o uzgoju stoke po ekološ-
kim principima, lani je uzgojeno 17.226 grla
goveda, što je povećanje u odnosu na godi-
nu ranije za 2784 grla. Iako se broj ekološki

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

 AKTUALNO KONFERENCIJA “TESLA U ZAGREBU 2018. - ODRŽIVIM GOSPOD
GOSPODARENJE O
TRIVIJALNA ZNANJA
Hrvatska ne može biti zadovoljna udjelom miješanog komunalnog otpada u ukup
tijekom zadnjih godina. To znači da je odvojeno sakupljanje na razini od 26 posto,
H
rvatska treba slijediti mnoge stan-
darde Europske unije, tako i one
okolišne. Stoga su pred njom veli-
ki zadaci kako bi što učinkovitije i
održivije gospodarila otpadom.
Na žalost, ocijenio je Zlatan Fröhlich, pred-
sjednik Hrvatske gospodarske komore-Ko-
more Zagreb, na prošlotjednoj konferenciji
Tesla u Zagrebu 2018. - Održivim gospodare-
njem otpadom do čistog okoliša, nismo uspjeli
u dobrome dijelu onoga što se događa na tome
području. “Ova konferencija može biti poticaj
da se neke stvari poprave, razmijene iskustva...
77%
Mi kao Komora podržavamo takve inicijative”,
naglasio je Fröhlich.
Tema održivog gospodarenja otpadom, ka-
otpada u Hrvatskoj se odlaže zao je Kristijan Tabak, teorijski matematičar
iz visoke škole Rochester Institute of Tech-
nology (RIT) Croatia, danas je aktualnija nego
21%
otpada se reciklira
ikada prije. “Gospodarenje otpadom je veliki
inženjerski, matematički i, općenito govoreći,
optimizacijski problem. On ne traži trivijalna
znanja nego, među ostalim, ona iz STEM po-
dručja”, smatra.
22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
GRAĐEVINARSTVO STVARA NAJVIŠE
OTPADA
Jasna Kufrin, voditeljica u Odjelu za otpad i
tokove materijala Hrvatske agencije za oko-
liš i prirodu (HAOP), istaknula je kako se u nas
godišnje stvori nešto više od pet milijuna tona
različitih vrsta otpada od kojeg najveći udio
stvara sektor građevinarstva. “U fokusu je po-
sebice komunalni otpad, dakle onaj iz kućan-
stava kojemu se pribrajaju reciklabilne frakcije
koje su odvojeno sakupljene iz uslužnog sek-
tora”, kazala je napominjući kako trendovi po-
kazuju da su se stabilizirale količine komunal-
nog otpada u Europi i Hrvatskoj, s time da je u
nas količina per capita prilično ispod prosjeka.
“Kada se, pak, promatra proizvodnja otpada po
stanovniku po jedinicama lokalne samoupra-
ve, tada se primjećuju velike razlike između
općina i gradova u kontinentalnom dijelu i onih
u obalnom dijelu Hrvatske. Razlog je i turizam,
znači otpad koji stvaraju turisti, uz druge čim-
benike koji utječu na tu sliku”, dodala je.
“Hrvatska ne može biti zadovoljna udjelom
miješanog komunalnog otpada u ukupnom
ARENJEM OTPADOM DO ČISTOG OKOLIŠA”
TPADOM NE TRAŽI
A
nom komunalnom otpadu koji iznosi 74 posto i koji se ne smanjuje mnogo
ističe Jasna Kufrin piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
komunalnom otpadu koji iznosi 74 posto i koji
se ne smanjuje mnogo tijekom zadnjih godina.
To znači da je odvojeno sakupljanje na razini
od 26 posto, a u Planu gospodarenja otpadom
U HRVATSKOJ JE
TRENUTAČNO AKTIVNO
126 ODLAGALIŠTA, A
KOMUNALNI OTPAD
ODLAŽE SE NA NJIH 120
za 2022. godinu postavljen je cilj od 60 posto.
Za biootpad cilj je 40 posto, a mi odvojeno
sakupljamo samo 11 posto”, istaknula je Jasna
Kufrin.
Kada se promatraju pojedine reciklabilne
frakcije koje se odvajaju iz komunalnog otpa-
da, u tom se odvajanju primjećuje rast. “Do-
datni poticaj koji će sigurno donijeti još bolje
rezultate je i javni poziv za nabavu spremnika
za određene frakcije koje se mogu reciklirati
iz komunalnog otpada koji je nedavno objavio
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovi-
tost”, napomenula je.
Udjeli otpada koji se upućuju na oporabu
i zbrinjavanje, dakle odlaganje ili spaljivanje
gdje se vrijedna svojstva ne iskoriste dio su po-
dataka koji daju ocjenu provedbe neke zemlje
u gospodarenju otpadom. “Podaci za Hrvatsku
pokazuju kako recikliramo 21 posto, kompo-
stiramo svega dva posto, energetska oporaba i
spaljivanje komunalnog otpada su zanemarivi,
dok 77 posto otpada odlažemo. Vidljivo je da
se Hrvatska još oslanja na one postupke koji
su najniže smješteni u hijerarhiji gospodarenja
samo % 2
otpada se kompostira
otpadom”, ocijenila je.
U Hrvatskoj je trenutačno aktivno 126 odla-
gališta, dok se komunalni otpad odlaže na njih
120. “Novi paket propisa, koji je nedavno donio
EK, postavlja jedan jako problematičan cilj, a
taj je da se od 2030. na odlagališta ne bi trebao
primati onaj otpad koji se ne može reciklirati ili
oporabiti”, upozorila je Jasna Kufrin.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 23
AKTUALNO

Najčešći otpad u
Jadranskom moru
Izvor: NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration), DeFishGear (Derelict
Fishing Gear Management System in the Adriatic) i SCDNR (South Carolina Department
of Natural Resources Region)

INDIVIDUALIZACIJA SUSTAVA NA KRKU

Ponikve eko otok Krk je komunalno društvo u
vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave na
tome otoku. Osnovano je radi provedbe jedin-
stvene i učinkovite usluge gospodarenja otpadom
na području Krka. Iako se otpad organizirano pri-
kuplja od 70-ih godina prošlog stoljeća, ozbiljniji
pristup dolazi tek 2000., kada se Krk suočava s ne-
dostatkom odlagališta, što je pak prijetnja turizmu
o kojem financijski ovisi većina stanovnika otoka.
Od polovine 2005. Ponikve započinju s provedbom
programa Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja
komunalnog otpada na Krku u sklopu kojeg se po-
stupno povećao postotak odvojeno prikupljenog
otpada te se stvaraju preduvjeti za naplatu usluge
gospodarenja otpadom prema stvarno proizvede-
nim količinama.
Iva Labaš, referent za ekologiju u tvrtki Poni-
kve eko otok Krk, kaže nam kako je otok specifična
sredina, a da bi se ona sačuvala, potrebno je snažni-

U NAS SE GODIŠNJE STVORI

NEŠTO VIŠE OD PET MILIJUNA
TONA RAZLIČITIH VRSTA
OTPADA

je okrenuti se i gospodarenju otpadom. “Smjernica

je da otok postane energetski potpuno neovisan i
ekološki održiv baš zato što živi od turizma”, nagla-
šava ona. “Zaključno s lipnjem, otok Krk odvaja 57,2
posto otpada, a prošle godine 54,6 posto. Ovaj po-
stotak od 2014. godine raste iz mjeseca u mjesec jer
smo počeli s individualizacijom sustava”, ističe ona
pojašnjavajući da se s individualnim prikupljanjem
otpada započelo 2014. godine kako se otočanima ne
bi povećali računi. Inače, konferencija je održana u
HGK-Komori Zagreb povodom obilježavanja 162.
obljetnice rođenja Nikole Tesle i 5. dana Nikole Te-
sle - dana znanosti, tehnologije i inovacija. U sklopu
tog događanja održana je panel-rasprava, predstav-
ljene su dostupne tehnologije koje pridonose zaštiti
okoliša i učinkovitom gospodarenju otpadom, a
okupljeni su kroz predavanja mogli nešto više čuti i
o primjerima dobre prakse iz ovoga sektora.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

 S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

TRI NOVA FISKALNA

PRAVILA
Prema zakonu o fiskalnoj odgovornosti uvodi se pravilo strukturnog
salda, pravilo rashoda i pravilo javnog duga te se nastavlja jačati
neovisnost povjerenstva za fiskalnu politiku piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V
lada je sa sa svoje prošlotjedne
sjednice u saborsku procedu-
ru uputila novi zakon o fiskalnoj
odgovornosti kojim se uvode tri
fiskalna pravila: pravilo strukturnog salda,
rashoda i javnog duga te se nastavlja jačati
neovisnost povjerenstva za fiskalnu politiku.
Pravilo strukturnog salda tako postaje sred-
njoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati
prema planu prilagodbe sukladno pravnim
odredbama Europske unije. Drugo je pravilo
rashoda, prema kojemu godišnji rast rashoda
općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu
potencijalnu stopu BDP-a koja se utvrđuje su-
kladno pravno obvezujućim aktima Europske
unije, iako se dozvoljavaju i izuzeća za pojedi-
ne kategorije rashoda. Treće je pravilo javnog
duga koji ne smije prijeći referentnu vrijednost
od 60 posto BDP-a.
“U slučaju da je on iznad, što je još uvijek njega i članove povjerenstva imenovat će Hr- JAVNI DUG NE
unatoč silaznoj putanji slučaj u Hrvatskoj, on vatski sabor na prijedlog Odbora za financije i
se mora smanjivati godišnje za najmanje jednu državni proračun. SMIJE PRIJEĆI
dvadesetinu razlike između trenutačne razi- Vlada je prihvatila i prijedlog zakona o pro-
ne i tih 60 posto”, rekao je ministar financija vedbi Uredbe Europske unije br. 2017/1131 o
REFERENTNU
Zdravko Marić. novčanim fondovima. Do sada novčani fon- VRIJEDNOST
dovi nisu bili uređeni posebnim zakonom kao
STALNO, NEOVISNO I SAMOSTALNO TIJELO posebna vrsta investicijskih fondova već kao OD 60 POSTO
Povjerenstvo za fiskalnu politiku se određu-
je kao stalno, neovisno i samostalno tijelo, a
investicijski fondovi koji imaju karakteristike
novčanih fondova.
P-a
BDP-a
predsjednik povjerenstva ubuduće će se birati
na javnom natječaju, dok bi njegovi članovi bili
predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hr- ANDREJ PLENKOVIĆ, PREMIJER
vatske narodne banke, Ekonomskog instituta
Zagreb, Instituta za javne financije te ekonom-
Nužno je naći rješenje za
skih i pravnih fakulteta. nacionalni nogometni stadion
“Uloga povjerenstva je i da Vladu, ako dođe
do određenih odstupanja bilo u primjeni fi- Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković čestitao
titao je hrvatskoj
hrvatskkojj nogo-
skalnih pravila, bilo odstupanja makroeko- metnoj reprezentaciji koja se pobjedom nad Engleskom plasirala u finale Svjetskog
nomskih projekcija u odnosu na projekcije nogometnog prvenstva u Rusiji, ističući kako je riječ o fascinantnom uspjehu bez
Europske komisije, upozori te traži očitovanje ikakvoga presedana, a koji je globalno gledajući najveća promocija Hrvatske. Pre-
ili čak i određena postupanja kako bi se te dis- mijer je kao nužnost istaknuo pronalazak dugoročnog rješenja za nacionalni nogo-
krepancije izmirile i iznivelirale”, rekao je mi- metni stadion. “Mislim da to hrvatska reprezentacija zaslužuje i da na taj način mo-
nistar financija. žemo poslati poruku nogometašima, posebno mladim generacijama, da se i dalje
Zakon predviđa i da predsjednik povjeren- bave sportom”, rekao je Plenković koji je najavio i obnovu dvorane “Ban Jelačić” u
stva ima pravo na plaću u visini plaće potpred- Banskim dvorima gdje se održavaju sjednice Vlade, a koja će trajati šest mjeseci.
sjednika Državnog izbornog povjerenstva, a

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

 AKTUALNO NOVO MJESEČNO IZVJEŠĆE AGROKORA

OPERATIVNA
DOBIT VEĆA OD
PLANA
Izvanredna uprava će se, uz organizaciju i kontrolu procesa pripreme
implementacije nagodbe, dodatno fokusirati na operativno poslovanje
kompanija, povećanje prihoda, profitabilnosti i efikasnosti s obzirom na
dobar trend poslovanja u prvih pet mjeseci piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

R
ezultati poslovanja 16 kompanija kuna prihoda i dobiti iz operativnog poslova-
iz tri poslovne grupe Agrokora po- nja od 59,3 milijuna kuna. Zvijezda je, ostva-
kazuju kako su u prvih pet mjeseci rila prihode od prodaje od 271 milijun kuna i
ove godine poslovale s operativnom
dobiti od 449,4 milijuna kuna, što je 10,5 po-
sto više od plana, pohvalila se prošloga tjed-
na izvanredna uprava Agrokora u najnovijem POČETAK RADA NOVE
mjesečnom izvješću. Tako je sektor malopro-
daja i veleprodaja u prvih pet mjeseci ostvario
GRUPE I ZRCALNIH
4,93 milijarde kuna prodajnih prihoda i ope- DRUŠTAVA PLANIRAN
rativnu dobit koja prvi put izlazi iz negativne
zone od 3,3 milijuna kuna. JE ZA POČETAK
Konzum je, najveća tvrtka u tom sektoru,
SLJEDEĆE GODINE
4,93 čini se stabilizirao svoje poslovanje te u cijelo-
sti realizira zadane planove i ciljeve, navodi se
u izvješću, gdje se posebno ističe iznad plana
mlrd kn ostvarena operativna dobit u prvih šest mje- EBITDA-u od 26,2 milijuna kuna. Agrokorov
prodajni prihodi sektora seci od 55 milijuna kuna, uz trend povratka sektor poljoprivrede ostvario je prihod od 813
maloprodaje i veleprodaje kupaca kojih je za 6,5 posto više u odnosu na milijuna kuna i EBITDA-u od 64,7 milijuna
usporedivu maloprodajnu mrežu 2017. godine. kuna. Najveći prihod u tome sektoru ostvarilo
“Veći broj kupaca, uz porast prosječne košari- je Belje, 469 milijuna kuna, uz EBITDA-u od 47
ce za 11,3 posto, rezultirao je većim prometom milijuna kuna.

2,93 od onoga u svibnju 2017. godine za 18,5 posto

na usporedivoj maloprodajnoj mreži”, stoji
u izvješću. Tisak je u prvih pet mjeseci imao
mlrd kn prihod od 717 milijuna kuna, ali i negativnu
EBITDA-u od 11,3 milijuna kuna, Velpro Cen-
prodajni prihodi poslovne tar je ostvario prihod od 379 milijuna kuna, uz
grupe Prehrana negativnu EBITDA-u u iznosu od 16,9 milijuna
kuna.
Poslovna grupa Prehrana ostvarila je 2,93
milijarde kuna prodajnih prihoda i operativ-
NAGODBA - OSTVAREN KLJUČNI CILJ
U izvješću se navodi kako je ključni događaj
izvještajnog razdoblja privođenje kraju naj-
važnije faze procesa izvanredne uprave u
Agrokoru vezane za postizanje nagodbe vje-
rovnika. Odnosno nakon 14 mjeseci postupka
i šest mjeseci intenzivnih pregovora vjerovni-
ka, 4. srpnja održano je ročište za glasovanje
o nagodbi vjerovnika u Agrokoru. Nagodba je

813
3 mil kn
prihod sektora poljoprivrede
ni rezultat od 381,3 milijuna kuna. Ostvareni
prihodi PIK Vrbovca su 666 milijuna kuna uz
EBITDA-u od 55,4 milijuna kuna, Jamnica je
izglasana sa 80,20 posto ukupnih tražbina.
“Postizanjem nagodbe koju je izglasala ve-
ćina vjerovnika ostvaren je ključni cilj izvan-
ostvarila 427 milijuna kuna prihoda i EBITDA- redne uprave u roku propisanom zakonom”,
u od 82,3 milijuna kuna, a Ledo 400 milijuna posebno se ističe u izvješću, gdje dalje stoji

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

kako nakon 6. srpnja, kada je Trgovački sud
u Zagrebu objavio rješenje o potvrdi nagodbe,
teku rokovi za podnošenje tužbi koji traju za-
ključno sa 23. srpnjem.
“Po pravomoćnosti rješenja Visokoga trgo-
vačkog suda, koje se očekuje tijekom listopada,
započet će se s implementacijom nagodbe čije
je planirano trajanje između tri i šest mjeseci”,
kaže se u izvješću gdje stoji kako je početak
rada nove grupe i zrcalnih društava planiran za
početak sljedeće godine.
“No postizanje toga cilja ovisi prije svega
o tome kada će nagodba postati pravomoćna,
što je u potpunosti u rukama Suda”, naglaša-
va izvanredna uprava u izvješću u kojem se
najavljuje kako će se ona u predstojećem raz-
doblju, uz organizaciju i kontrolu procesa pri-
preme implementacije nagodbe, dodatno fo-
kusirati na operativno poslovanje kompanija,
povećanje prihoda, profitabilnosti i efikasnosti
s obzirom na dobar trend poslovanja u prvih
pet mjeseci.
TROŠKOVI IZVANREDNE UPRAVE
Po podacima iz izvješća o troškovima izvan-
redne uprave i poslovanja Agrokora koji su
iskazani bez PDV-a, ukupan trošak savjetnika
u svibnju je iznosio 110,56 milijuna kuna, što je
povećanje u odnosu na travanj kada su troško-
vi iznosili 22,48 milijuna kuna.
Kako se objašnjava, na porast operativ-
nih troškova za svibanj najviše su utjecali
pravno-odvjetnički troškovi, koji su u svibnju
iznosili 75,1 milijun kuna, dok su primjerice u
travnju bili 8,2 milijuna kuna, te troškovi re-
strukturiranja koji su iznosili gotovo 19 miliju-
na kuna, a u travnju su bili 12,2 milijuna kuna.
U PRVIH PET MJESECI OVE GODINE 16
AGROKOROVIH TVRTKI JE POSLOVALO
S OPERATIVNOM DOBITI OD 449,4
MILIJUNA KUNA
“Troškovi savjetnika od svibnja nadalje uklju-
čuju nove konzultante koji su angažirani za
završnu fazu procesa. Novi konzultanti uklju-
čuju McKinsey za restrukturiranje, PJT&FTI za
financije i AKIN Gump kao pravne savjetnike”,
napominje se u izvješću.
Od ulaska izvanredne uprave u Agrokor,
odnosno 10. travnja 2017., do kraja svibnja ove
godine, ukupni su troškovi Agrokora, što uk-
ljučuje i naknade povjereniku te plaće i nagra-
de zaposlenima, potom troškove savjetnika,
revizorske i porezne usluge te režijske troško-
ve i slična plaćanja, iznosili 749,1 milijun kuna.
Od toga se najveći dio, odnosno 454,4 milijuna
kuna, odnosi na troškove savjetnika u tom raz-
doblju.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 27
 AKTUALNO MOGUĆI PROBLEMI S LIJEKOVIMA
NESTAŠICE LIJEKOVA
IPAK NEĆE BITI?
Zbog dugova bolnica prema veledrogerijama HUP-Koordinacija
veledrogerija upozorava da bi moglo doći do nestašice lijekova, dok
iz Ministarstva zdravstva poručuju da nestašice neće biti, a sigurnost
pacijenata neće biti dovedena u pitanje piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
više od
2 mlrd kn
dug bolnica prema
veledrogerijama na dan 31.
svibnja
za
500
0 mil kn
narastao dug bolnica u
proteklih 6 mjeseci
1,267
mlrd kn
lani uplatilo Ministarstvo
financija te je tako dug smanjen
28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
Z
bog dugova bolnica prema veledro-
gerijama koji su 31. svibnja prema-
šivali dvije milijarde kuna, Hrvatska
udruga poslodavaca-Koordinacija
veledrogerija upozorila je javnost da bi u slje-
dećim tjednima moglo doći do nestašice lije-
kova. Naime, 24 od 62 bolnice imaju rokove
plaćanja dulje od 365 dana, dok šest bolnica
plaća svoje račune u rokovima duljim od dvi-
je godine. U HUP-u upozoravaju da je ukupni
dug bolnica u proteklih šest mjeseci narastao
za 500 milijuna kuna u odnosu na isto proš-
logodišnje razdoblje. Kako ističu, prema do-
stupnim informacijama taj dramatičan rast ne
namjerava se zaustaviti u skorije vrijeme, a ne
postoji ni mogućnost da se podmiri u značaj-
nijem opsegu. To će u konačnici rezultirati jed-
nom milijardom kuna novog duga, dakle duga
nastalog samo u ovoj godini.
U HUP-Koordinaciji veledrogerija kažu
kako im takav razvoj situacije ostavlja sve ma-
nje mogućnosti za ekonomsku opravdanost
poslovanja te su sve jasnije naznake da bi se
već u sljedećim tjednima mogla dogoditi ne-
stašica lijekova. Ističu i kako su Hrvatske ve-
ledrogerije kao odgovoran sudionik hrvatskog
zdravstvenog sustava godinama pridonosile
tome da u pitanje ne dođe opskrba bolnica
lijekovima, no granice vlastitih mogućnosti
odavno su iscrpljene te kažu da je ovo posljed-
nje upozorenje i apel na rješavanje neizdržive
situacije.
“Bolnice u prosjeku stvaraju 80 milijuna
kuna duga mjesečno uz rokove plaćanja izvan
svih zakonskih propisa, a takav način poslo-
vanja ne može podržati nijedan ekonomski
model. Od veledrogerija se očekuje poštivanje
zakona, da imaju uredne isporuke proizvoda,
lijekova i medicinske opreme, uredno plaća-
ju svoje obveze i nabavu lijekova te isplaćuju
plaće i doprinose za 1600 zaposlenika”, rekao
je Josip Matusinović, predsjednik HUP-Ko-
ordinacije veledrogerija, te se zapitao iz kojih
bi se sredstava to trebalo financirati. Naglasio
je i kako je Koordinacija veledrogerija dobila
informaciju da resorna ministarstva nemaju
namjeru osigurati dodatna sredstva koja bi us-
porila ovako dramatičan rast dugovanja. Tako-
đer se pita tko će snositi odgovornost za kolaps
sustava.
RADI SE NA DUGOROČNOM RJEŠENJU
Nakon gotovo godinu dana intenzivnih razgo-
vora predstavnika HUP-a s resornim ministar-
stvima bez naznaka rješenja za taj problem, u
Koordinaciji veledrogerija smatraju da su iscr-
BOLNICE U PROSJEKU
STVARAJU 80
MILIJUNA KUNA DUGA
MJESEČNO UZ ROKOVE
PLAĆANJA IZVAN SVIH
ZAKONSKIH PROPISA,
TVRDI MATUSINOVIĆ
pljeni svi modeli razgovora te preostaje jedino
mogućnost intervencije Vlade ili će se dogoditi
crni scenarij - nestašica lijekova. “Obavijestili
smo hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i
nadamo se da do najgoreg scenarija ipak neće
doći jer o mogućnosti poslovanja veledrogerija
ovisi redovita isporuka lijekova bolnicama, ali
i posljedično dolaze u pitanje radna mjesta za
1600 zaposlenih”, zaključio je Matusinović.
O ovom golemom problemu priopćenjem
su se oglasili i iz Ministarstva zdravstva. U nje-
mu ističu kako je višegodišnje dugovanje bol-
nica za lijekove trajni problem koji se prenosio
iz godine u godinu, a ova ga je vlada naslijedila.

“U Ministarstvu zdravstva svjesni smo težine
ovog problema, te na njegovom rješavanju in-
tenzivno radimo u suradnji s veledrogerijama,
s čijim je predstavnicima dosad održano više
sastanaka. Također se ulažu zajednički napori
ministarstava zdravstva i financija, te je prošle
godine problem bio riješen smanjenjem uku-
pnog duga u zdravstvu, tako što je Ministarstvo
financija dodatno uplatilo 1,267 milijardi kuna
po osnovi zakonske obveze države. Naime,
sukladno odredbama članaka 72. i 82. Zako-
na o obveznom zdravstvenom osiguranju, Hr-
vatska je dužna podmiriti obveze za troškove
zdravstvene zaštite za pojedine kategorije osi-
guranika”, navodi se u propćenju Ministarstva
zdravstva. Dodaje se kako je to ministarstvo
u neprekidnom kontaktu s bolnicama i vele-
drogerijama, kao i s Ministarstvom financija te
zato neće doći ni do kakve nestašice lijekova,
a sigurnost pacijenata neće biti dovedena u pi-
tanje. “Također, u sklopu širih aktivnosti koje
poduzima na uspostavi financijski održivog
zdravstvenog sustava, Ministarstvo zdravstva
radi na dugoročnom rješavanju ove problema-
tike”, zaključuje se u priopćenju Ministarstva
zdravstva.
VISOKA RAZINA SUSTAVA ZA SIGURNOST LIJEKOVA
Borba protiv
krivotvorenih
lijekova
Spremni smo na provedbu pilot-projekta
implementacije nacionalnog sustava
za provjeru autentičnosti lijekova, ističe
Morana Dostal
Od početka rada u rujnu 2017.
Hrvatska organizacija za provje-
ru autentičnosti lijekova uspjela
je dostići ili prestići razinu uklju-
čenosti većine ostalih država u
Europskoj uniji u projekt seri-
jalizacije lijekova, od kojih neke
imaju svoje nacionalne orga-
nizacije, dulje od dvije godine.
Kako je svaki drugi lijek kupljen
putem interneta krivotvoren, a
količina krivotvorenih lijekova na
svjetskom tržištu raste iz godi-
ne u godinu, Europski parlament
i Europska komisija usvojili su
2011. Direktivu o krivotvorenim
lijekovima koja obvezuje sve su-
dionike lanca opskrbe lijekova
da od 9. veljače 2019. uvedu si-
gurnosna obilježja u vidu zaštite
od otvaranja vanjskog pakiranja
lijeka i jedinstvenog identifikatora
koja se stavljaju na svaku kutiji-
cu lijeka koji se izdaje na recept.
To u praksi znači da će svaki po-
jedini serijalizacijski broj kutije
lijekova koji se izdaju na recept,
pa tako i u Hrvatskoj, biti unesen
i dostupan u Europskom sustavu
za provjeru autentičnosti lijekova,
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 29
kao i u nacionalnoj bazi podataka,
te će u svakom trenutku biti mo-
guće provjeriti njegovo podrijetlo,
odnosno autentičnost lijeka. Tije-
kom lipnja Hrvatska se pridružila
IT sustavu te postala 12. zemlja
EU-a koja je dobila odobrenje za
rad.
“Nizom edukativnih radionica,
u koje su uključeni svi sudionici
ovog projekta od predstavnika
proizvođača lijekova, veledro-
gerija, bolničkih sustava, javnih
ljekarni te predstavnika Ministar-
stva zdravstva, budno se prati na-
predak implementacije projekta
i ubrzano priprema završna faza.
Nakon opsežnih priprema, spre-
mni smo na provedbu pilot-pro-
jekta implementacije nacionalnog
sustava za provjeru autentičnosti
lijekova”, istaknula je izvršna di-
rektorica HOPAL-a Morana Do-
stal, dodavši kako Hrvatska želi
biti predvodnica u borbi protiv
krivotvorenih lijekova. Cilj pro-
jekta je spriječiti ulazak takvih
lijekova u legalni opskrbni lanac,
stavljajući u fokus zaštitu i pove-
ćanje sigurnosti pacijenata. (I.G.)
 AKTUALNO RADIONICA “ZNANJEM DO UKLJUČENOSTI”

VELIKI IZAZOVI
ZA OSOBE S
INVALIDITETOM
Veliki je problem komunikacija o i prema osobama s invaliditetom i njihova
percepcija u javnosti, smatra Ivana Zima
piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I
ako je Hrvatska 2007. godine potpisala i
ratificirala Konvenciju Ujedinjenih naro-
da o pravima osoba s invaliditetom i kao
članica Europske unije, Ujedinjenih na-
roda i Vijeća Europe obvezala se na zaštitu i
promicanje ljudskih prava osoba s invalidite-
tom kako bi ih se moglo ravnopravno uključiti
u građanski, ekonomski, društveni, politički
i kulturni segment života, što je regulirano i
Ustavom Republike Hrvatske, praksa je daleko
od obećanja.
U EU oko 44 milijuna ljudi starih od 15 do
64 godine ima neki oblik invaliditeta koji im
onemogućava aktivno sudjelovanje na tržištu
rada ili pristup obrazovnom sustavu. Europ-
ska strategija za osobe s invaliditetom, koja je
glavni instrument za potporu provedbi UN-
ove konvencije o pravima osoba s invalidite-
više od tom, nastoji postići napredak u osam područja
250.000 definiranih Strategijom, a koja se odnose na
pristupačnost, sudjelovanje, ravnopravnost,
zapošljavanje, obrazovanje i cjeloživotno obra-
ljudi zovanje, socijalnu zaštitu i inkluziju, zdravstvo
te vanjsko djelovanje.
s nekim od oblika invaliditeta
na tržištu rada u Hrvatskoj RADIJE KAZNA NEGO OSOBA S
INVALIDITETOM
Prema izvješću EK o provedbi te strategije
vide se pozitivni pomaci, no kako stanovniš-
tvo EU-a postaje sve starije, povećava se i broj
stanovnika s invaliditetom. Stopa zaposlenosti
osoba s invaliditetom je niža, pa ih samo 48
posto radi, za razliku od 72,5 onih koji nemaju
invaliditet. U budućnosti postoji mogućnost da
će se ta razlika još povećati.
U Hrvatskoj je situacija još teža jer unatoč
nastojanju da se probudi svijest kod građana
i poslodavaca, još uvijek svjedočimo raznim
oblicima diskriminacije. Prema Zakonu o
profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju
osoba s invaliditetom, svaki poslodavac koji
zapošljava više od 20 radnika mora imati jed-
nu zaposlenu osobu s invaliditetom. Iako u
IMAMO GOTOVO 100
ZAPOSLENIKA S NEKIM
OBLIKOM INVALIDITETA
KOJI SE OSJEĆAJU
DIJELOM NAŠE RADNE
ZAJEDNICE, KAŽE
BRUNA KOSTELAC
KOŠIR
suprotnom plaćaju penale od oko 900 kuna
mjesečno, mnogi poslodavci radije plaćaju
kaznu nego da zaposle osobu s invaliditetom.
Iako poslodavci zapošljavanjem osoba s in-
validitetom dobar dio plaće takvog radnika
mogu pokriti različitim državnim poticajima
i subvencijama, malo ih se odlučuje na takav
potez.
O tome se govorilo i na radionici Znanjem
do uključenosti, nastaloj u suradnji s centrima
znanja za društveni razvoj, koju financira Na-
cionalna zaklada za razvoj civilnog društva i
okuplja organizacije osoba s invaliditetom.
Tema ove radionice je bila komunikacija, no
ne komunikacija sama po sebi, nego komuni-
kacija s nekom svrhom, ističe organizatorica
skupa Ivana Zima iz Udruge gluhoslijepih
osoba Dodir. “Ono što se pojavljuje kao veliki

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

problem je komunikacija o i prema osobama
s invaliditetom i njihova percepcija u javnosti.
I kulturni izričaj osoba s invaliditetom važan
je za djelovanje udruga i promociju posebnih
skupina osoba s invaliditetom. Jednako tako
velik je problem i komunikacija poslodavaca s
osobama s invaliditetom i njihovo zapošljava-
nje koje je ne samo jamstvo egzistencije, nego i
jamstvo uključenosti u zajednicu. S druge stra-
ne, komunikacija s donatorima kako bi se osi-
gurao novac za provedbu projekata, također je
veliki izazov”, kaže Ivana Zima.
Pronaći posao velik je problem i osobama
bez invaliditeta. No često se događa da kada
osoba s invaliditetom zadovolji kriterije natje-
čaja i dođe na razgovor za posao, dobije odbi-
jenicu upravo zbog svog invaliditeta.
NUŽNA BOLJA KOMUNIKACIJA
No i sami poslodavci mogu biti skučeni gle-
de mogućnosti za zapošljavanje, ističe Bruna
Kostelac Košir, direktorica Obrazovanja i
razvoja u Ini. “Kako smo naftna industrija,
gotovo 60 posto naših radnih mjesta su ona s
posebnim uvjetima rada ili blizinom opasnih
tvari, pa u startu nisu pogodna za zapošljavanje
osoba s invaliditetom. No ipak imamo gotovo
100 zaposlenika s nekim oblikom invaliditeta
koji se osjećaju dijelom naše radne zajednice.
Svima pa tako i osobama s invaliditetom stva-
ramo koliko god je moguće kvalitetne radne
uvjete. Za sve zaposlenike uveli smo i fleksi-
bilno radno vrijeme, kao i fleksibilno mjesto
rada koje olakšava posao onima s posebnim
potrebama ili roditeljima. Radimo sve da radno
mjesto učinimo što ugodnijim”, naglašava Bru-
na Kostelac Košir.
Poslodavci vole iskusne radnike i stjecanje
prvotnih iskustava posebice je teško mladim
osobama s invaliditetom.
“Jedan od načina kako možemo mi kao po-
slodavci učiniti sve da se osobama s invalidite-
tom omogući ulazak na tržište rada je - praksa.
Radimo na projektu Iskustvo zlata vrijedi kojim
smo do sada nekolicini mladih ljudi s invalidite-
tom uspjeli osigurati praksu na poslovima koji
odgovaraju njihovoj struci. No ni taj proces ne
ide jednostavno ni glatko. Uvijek krećemo s
time da ta praksa ne bude kuhanje kave i slično,
nego da mladi čovjek iskusi struku za koju se
školovao. Problem je u tome i kako naći osobu
koja bi bila zainteresirana i voljna za posao kako
bismo joj mogli pružiti sve što je potrebno da
bi taj posao obavljala. Kad se odlučimo za neke
aktivnosti, često nam nedostaje kontakt kako
bismo došli do kruga osoba s invaliditetom i
pronašli one koji su zainteresirani za praksu i
posao”, zaključuje Bruna Kostelac Košir.
Inače na tržištu rada u Hrvatskoj je više od
250.000 ljudi s nekim od oblika invaliditeta,
no na Zavodu za zapošljavanje njih je manje od
8000 i godišnje ih posao nađe relativno mali
broj. I školski sustav koji je neusklađen s trži-
štem rada je problematičan još više za djecu s
invaliditetom kojima nije problem samo fizič-
oko 8000
osoba s invaliditetom je na
ka dostupnost nego i programi koji im se nude. Zavodu za zapošljavanje
Podizanjem svijesti o mogućnostima osoba s
invaliditetom ali i boljom komunikacijom po-
slodavaca i udruga koje okupljaju osobe s in-
validitetom moguće je pronaći zajednički jezik
i stvoriti okružje na radnom mjestu kojima će
poslodavci dobiti izvrsne radnike, a osobe s in-
validitetom osiguranje svoje egzistencije vla-
stitim snagama.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 31
 AKTUALNO GLOBALNI INDEKS UČINKOVITOSTI EFFIE 2018
NAJUČINKOVITIJI
BREND JE PEPSI, A
OGLAŠIVAČ UNILEVER
Effie nagrade prepoznaju ono najvažnije u marketingu, a to je da su
vaše kampanje efikasne i da postižu rezultate. Naša je zadaća pomoći
brendovima u ostvarivanju relevantne uloge u životima potrošača,
ističe Dimovski piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
P
rema indeksu globalne učinkovito-
sti Effie, u ovoj godini najučinkovitiji
je brend Pepsi, oglašivač Unilever, a
agencija kolumbijski Sancho BBDO.
Lista za ovu godinu odražava kompilaciju pre-
INDEKS GLOBAL ko 3400 pobjednika i finalista natjecanja Effie.
EFFIE POSTAO Riječ je o jednoj od najprestižnih globalnih na-
grada u svijetu oglašavanja kojom se želi odati
JE ZLATNI priznanje snažnim idejama realiziranim kroz
STANDARD ZA kampanje koje su ostvarile značajan rezultat
kako za same klijente tako i za brendove. Effie
MJERENJE Index se dodjeljuje od 1968. godine, a uz Glo-
bal Effie i Euro Effie nagrade, nagrade se do-
MARKETINŠKE djeljuju i na nacionalnoj razini u 49 zemalja na
UČINKOVITOSTI svijetu. Od 2009. godine i Hrvatska se pridru-
žila tom globalnom projektu.
DILJEM
DOMINACIJA OGLAŠIVAČA IZ INDUSTRIJE
SVIJETA, REKAO ROBE ŠIROKE POTROŠNJE
JE ALFORD Ljestvicu najučinkovitijih globalnih oglašivača
2018. godine predvodi Unilever koji je zadržao
svoju prvu poziciju. Peti je to put od 2011. da ova
multinacionalna kompanija, čije proizvode, a
riječ je o 400 brendova, dnevno koristi više od
32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
dvije milijarde potrošača diljem svijeta, pred-
vodi listu najučinkovitijih oglašivača. Na drugoj
poziciji je PepsiCo, na trećem mjestu je Nestlé,
dok se Coca-Cola smjestila na četvrtoj poziciji.
Mars je prvi put ušao u top 5, uglavnom zbog
dobrih rezultata ostvarenih u Sjevernoj Ame-
rici i Aziji. Oglašivači iz industrije robe široke
potrošnje nastavljaju dominirati i među 10 naj-
boljih, pa su tako na šestom mjestu rangirani
Procter&Gamble, slijede internacionalni pivar-
ski igrači AB InBev i Heineken, na devetom mje-
stu je McDonald’s, a “klub 10 najjačih oglašivača”
zaključuje div iz svijeta mobilne telefonije Voda-
fone.
“Indeks Global Effie postao je zlatni standard
za mjerenje marketinške učinkovitosti diljem
svijeta. Usprkos brzim promjenama, Effie po-
bjednici i dalje ostvaruju izniman posao, daju
rezultate u svim oblicima i potiču rast poslova-
nja. Najbolje rangirani timovi predstavljaju naj-
bolje od ove industrije”, rekao je Traci Alford,
predsjednik i izvršni direktor tvrtke Effie
Worldwide.
NAJUČINKOVITIJI BREND PEPSI
Listu Effie najučinkovitijih brendova predvodi
Pepsi koji je prvi put od 2011. zasjeo na tu po-
ziciju, na drugom mjestu nalazi se McDonald’s,
dok se Coca-Cola nalazi na trećem mjestu. Pet
najučinkovitijih međunarodnih brendova za-
tvaraju mobilne komunikacije, tako da se na
četvrtoj poziciji nalazi Vodafone, a peto drži
mobilni španjolski operator Movistarom. Kada
se pogleda top 10 najučinkovitijih brendova,
može se izvući zaključak kako je riječ o vrlo
šarolikom društvu, naime, na šestoj poziciji
smjestio se tehnološki div IBM, slijedi ga Che-
vrolet, dok je na osmoj poziciji MasterCard,
a klub 10 najučinkovitijih zatvaraju globalni
lideri brze hrane, KFC na devetom i Burger
King na 10. mjestu, na kojem se još nalaze dva
kolumbijska brenda pića Poker i Sr. Toronjo.
Kao najučinkovitija samostalna agencija i ove
je godine prvu poziciju zadržala kolumbijska
agencija Sancho BBDO, na drugom mjestu su
FP/DXB iz Dubaija, a kao treća najučinkoviti-
ja agencija prepoznata je indijska MullenLowe
Lintas. Na četvrtoj poziciji je kolumbijski OMD,
a prvih pet zaključuje Ogilvy&Mather iz Mum-
baija. Budimpeštanska agencija za oglašavanje
ACG i ove je godine zadržala svoju titulu kao
najučinkovitija neovisna agencija i to već treću
godinu zaredom, slijedi je Madre Buenos Ai-
res, dok se na trećem mjestu nalazi ukrajinski
Kinograf, a na četvrtom Mint Mena iz Dubai-
ja. Top pet nezavisnih agencija zaokružuje još
jedna agencija iz Ukrajine, kijevska Banda. Li-
stu najefikasnijih kreativnih agencijskih mreža
predvodi McCann Worldgroup, na drugom je
mjestu BBDO Worldwide, dok je Ogilvy treći,
DDB je na četvrtoj poziciji, a OMD zaokružuje
prvih pet najučinkovitijih globalnih izgrača kad
su u pitanju marketinške agencije. Globalnom
uspjehu McCann Worldgroup mreže značajno
su pridonijele i agencije McCann Zagreb i Uni-
versal McCann Zagreb.
“Effie nagrade prepoznaju ono najvažnije u
marketingu, a to je da su vaše kampanje efika-
sne i da postižu rezultate. To je srž našeg posla,
timskog rada koji podrazumijeva kvalitetno
strateško planiranje, kreativni rad te ostvare-
ne poslovne rezultate klijenata. Naša je zadaća
pomoći brendovima u ostvarivanju relevantne
uloge u životima potrošača. Ponosan sam na to
što smo globalnom uspjehu McCann World-
groupa pridonijeli rezultatima koji su prepo-
znati i nagrađeni na lokalnim Effie natjecanji-
ma u Srbiji i Hrvatskoj”, naglasio je Vladimir
Dimovski, glavni i izvršni direktor McCann
Nagrada Effie Croatia
U Hrvatskoj se nagrada Effie Croatia dodjeljuje na
Danima komunikacija u Rovinju. Dobitnik Grand
Prixa 2018 i nositelj zlatne nagrade Croatia Effie
2018 su Zagrebačka pivovara, njihova primarna
agencija BBDO Zagreb, medijska agencija Uni-
versal McCann te agencije Degordian i Pragma
komunikacije za kampanju Žuja je zakon koja se
natjecala u kategoriji Dugoročna učinkovitost.
Adriatica. Riječ je o jednoj od najvećih svjet-
skih agencijskih mreža, osnovanoj davne 1902.
godine, koja posluje u više od 120 zemalja svi-
jeta.
IZAZOVI U OVOJ GODINI
Kad je pak riječ o izazovima oglašivačke indu-
strije u ovoj godini, agencija iProspect objavila ČAK 56 POSTO
je rezultate istraživanja Future Focus 2018: New MARKETINŠKIH
Machine Learning gdje se naglašavaju glavni
trendovi i konkretne radnje potrebne brendo- STRUČNJAKA
vima kako bi uspjeli u nadolazećoj digitalnoj
transformaciji. Stoga i ne čudi da je čak 56 po-
SMATRA KAKO
sto marketinških stručnjaka izjavilo kako im je IM JE NAJVEĆI
najveći izazov u 2018. procesiranje velikih ko-
ličina podataka. Isto tako 55 posto marketinš- IZAZOV U 2018.
kih stručnjaka smatra kako će im strojno uče-
nje pomoći u donošenju boljih odluka, dok njih
PROCESIRANJE
53 posto smatra kako će im olakšati stvaranje VELIKIH
personaliziranijeg sadržaja. Zanimljivo je da se
čak 48 posto ispitanih izjasnilo kako će u ovoj KOLIČINA
godini raditi na stvaranju strategije za digitalne
asistente i glasovno pretraživanje. Prema istraži-
PODATAKA
vanju analitičke tvrtke Gartner, do 2020. godine
više od 85 posto interakcije s potrošačima bit će
bez prisustva ljudskog faktora. Upravo sa svim
ovim izazovima trebaju računati u oglašivačkoj
industriji jer umjetna inteligencija može uštedje-
ti puno vremena i pomoći im da svoje napore
usmjere na razumijevanje potrošača koji su na
kraju oni koji određuju dinamiku poslovanja.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 33
 PRIČA S RAZLOGOM SVINAWEB, ZAGREB

SVI SU NA WEBU,
A GDJE SI TI?
Svinaweb metodologija je skup aktivnosti digitalnog marketinga baziran
na Pareto pravilu - kako sa 20 posto truda i resursa postići 80 posto
rezultata, pojašnjava Davor Debrecin piše Jozo Knez knez@privredni.hr

D
anas mnoga poduzeća, većinom
mala, još uvijek ne ubiru plodove
digitalnog marketinga. U vrijeme
kada je vrlo jednostavno biti vidljiv
na internetu i nuditi svoj proizvod ili uslugu
velikom broju potencijalnih korisnika a sve s
jako mala ulaganja, prava je šteta, da ne ka-
Svi polaznici
žemo grijeh, ne iskoristiti sve potencijale koje
samostalno nam pruža digitalni marketing i sve što ide uz
online gledaju njega. Vjerujemo da mnogi mali poduzetnici
temeljnu još nisu upoznati s čarima online svijeta, ali ako
iole žele biti uspješni u poslu, zadnje je vrijeme
edukaciju
da uskoče u vlak zvan digitalni marketing. Za
i odrađuju sve one koji su s tim, ali i s drugim pojmovima
zadatke. Nakon iz digitalnog svijeta još uvijek na Vi, postoji rje-
toga mogu doći šenje, a zove se Svinaweb digitalna akademija.
“Svinaweb je poduzeće koje su 2013. godine
na praktične
radionice koje
osnovali Hrvoje Gašparić, Bruno Filipović, Ne-
nad Debrecin i ja”, započinje Davor Debrecin
održavamo svoju priču. Vizija ove tvrtke i mladog tima koji
stoji iza nje bila je riješiti problem velikog broja
svaka dva tjedna
poduzeća koja mogu imati poslovne rezultate
(...) Također, sve od digitalnog marketinga, ali ga ne mogu pri-
radionice se mijeniti, jer jednostavno nemaju znanja ili se
prenose uživo ne mogu na troškovno učinkovit način spojiti
sa stručnjacima iz digitalnog svijeta.
preko YouTubea
“Prvi korak koji smo napravili je taj da smo
s čak tri kamere krenuli kao digitalna agencija koja je pružala
i nekoliko alata usluge ponajprije malim i srednjim tvrtkama,
za virtualnu po niskim cijenama ali bez gubitka na kvaliteti.
Na taj način smo mogli detektirati sve proble-
interakciju. me poduzeća, vidjeti kakve su cijene prihvat-
ljive malim i srednjim poduzetnicima te što
sve trebamo razviti za njih kako bi cijeli sustav
funkcionirao. To je za nas u početku bila velika
investicija jer je podrazumijevala poslovanje s
gubitkom u prvih nekoliko godina”, kaže De-
brecin. Iako su u početku više prenosili znanja
drugima a malo im se vraćalo, nisu odustali
već su ustrajali u svom naumu što im se na
kraju i vratilo. “U pet godina smo radili sa 700
Davor Debrecin tvrtki s jedne strane i s više od 50 mladih koje
smo zapošljavali s druge strane. Tako smo toč-
no vidjeli što neka osoba mora znati i kakve
osobine posjedovati da bi postala stručnjak
iz digitalnog marketinga i pružala uslugu tim
poduzećima”, pojašnjava. Na temelju ta dva,
nazovimo ih, eksperimenta Svinaweb tim je
razvio sve sastojke potrebne za razvoj cijele
platforme nekog poduzeća.
FOKUS NA AKADEMIJI
“Tim znanjima napravili smo svinaweb me-
todologiju i popratne alate kako bismo mogli
ponuditi svojim klijentima potpunu uslugu
KOD NAS JE SVE U
PRAKSI I CILJ NAM
JE DA POLAZNICI NA
KRAJU TOČNO ZNAJU
KAKO PRIMIJENITI SVE
METODE DIGITALNOG
MARKETINGA
i obrazovati zainteresirane kroz Akademi-
ju. Svinaweb metodologija nam govori kako
točno postići rezultate preko digitalnog mar-
ketinga s ograničenim resursima kojim ras-
polažu, zatim je tu svinaweb web alat kojim
je jednostavno napraviti učinkovitu web stra-
nicu usklađenu sa svinaweb metodologijom, a
tu je i svinaweb proces - točni koraci za pru-
žanje usluge digitalnog marketinga klijentima
po svinaweb metodologiji, svinaweb sustav -
softverska podrška svim uključenim strana-
ma i procesima te svinaweb edukacija gdje se
na najbrži način od početnika postane osoba
spremna za pružanje digitalnih usluga”, govo-
ri Debrecin. Trenutačno su najviše fokusirani
na Akademiju, razvoj edukativnog materijala
i softverske podrške za polaznike, kako bi u

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

što kraćem roku svi polaznici postali digitalni
stručnjaci.
Ali što zapravo znači i što je svinaweb me-
todologija? “Svinaweb metodologija je skup
aktivnosti digitalnog marketinga baziran na
Pareto pravilu - kako sa 20 posto truda i re-
sursa postići 80 posto rezultata. A najbolji dio
je da se bazira na modelu davanja velike vri-
jednosti kupcima od samog početka njihova
kupovnog ciklusa. Uz pomoć digitalnih teh-
nologija i svinaweb metodologije takav pristup
više nije skup, a omogućuje i najmanjoj tvrtki
razvijanje kvalitetnog odnosa s kupcima, što
rezultira u konačnici povećanim prihodima,
konkurentskom prednošću i većom primlje-
nom vrijednošću svakog kupca”, kaže Debre-
cin koji nam je pokušao objasniti po čemu se
njihova akademija razlikuje od ostalih semina-
ra ili sličnih akademija koje se nude na tržištu.
“Kod nas je sve u praksi i cilj nam je da pola-
znici na kraju točno znaju kako primijeniti sve
metode digitalnog marketinga. Kažem, fokus je
na praksi jer ako se sve samo naštreba, od toga
nema prevelike koristi. Kroz naš format Akade-
mije prolaze i poduzetnici i novi digitalci. Radi
se o kombinaciji online i offline edukacije. Svi
polaznici samostalno online gledaju temeljnu
edukaciju i odrađuju zadatke. Nakon toga mogu
doći na praktične radionice koje održavamo
svaka dva tjedna gdje svi skupa prolazimo za-
datke, dajemo savjete i ideje kako se poboljšati.
Također, sve radionice se prenose uživo preko
YouTubea s čak tri kamere i nekoliko alata za
virtualnu interakciju. To nam je omogućilo da
imamo polaznike iz svih krajeva Hrvatske, ali i
regije - za sada Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne
Gore i Makedonije. Konačno, svaki polaznik ima
i Skype konzultacije gdje s nama može u miru
proći sve svoje zadatke, nedoumice i pitanja. U
to sve uklopljeno je i 70 sati online videopreda-
vanja za osam poglavlja digitalnog marketinga
(Strategija digitalnog marketinga po svinaweb
metodologiji, izrada web sadržaja, izrada web
stranice, Google AdWords, Facebook i LinkedIn,
Email marketing, Google Analytics, SEO), prak-
tičan rad na poduzeću po izboru, šest mjeseci
pristupa online edukativnom centru, pristup
praktičnim radionicama uživo preko YouTube
streama i prostorima Hub385 u trajanju od šest
mjeseci te na kraju dobivanje certifikata iz di-
AKO SE SVE SAMO NAŠTREBA, OD TOGA
NEMA PREVELIKE KORISTI
gitalnog marketinga”, opisuje Davor Debrecin.
Osim edukacije, Akademija osigurava najboljim
polaznicima i posao u digitalnom svijetu, što je
svakako dobar impuls svima koji se odluče na-
učiti nešto novo ili proširiti svoje digitalno zna-
nje putem Svinaweb akademije.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 35
 PREDSTAVLJAMO IDEARIUM, Šibenik
OK KLUPA JE BAŠ OK
OK klupa je odmorište i ciljano je rađena za biciklističke staze, a zbog
svoje multifunkcionalnosti idealna je za takve tipove terena, kaže Franka
Baranović
V
ožnja biciklom može biti veli-
ko opuštanje ali i zamor. To znaju
mnogi koji svakodnevno pedalira-
ju, a kada dođe taj trenutak umora,
sve bi dali da mogu malo prileći, opustiti se i
odmoriti kako bi bili u stanju nastaviti sa svo-
jom omiljenom rekreacijom. Tu na scenu stu-
pa OK klupa iza koje stoje Franka Baranović
Jedan od i Antonio Šunjerga iz šibenskog dizajnerskog
sadašnjih studija Idearium. “OK klupa je odmorište i ci-
ljano je rađena za biciklističke staze, a zbog
recepata koji
svoje multifunkcionalnosti idealna je za takve
se kuhaju u tipove terena”, kaže Franka Baranović, krea-
Ideariumovoj tivna direktorica iz studija Idearium.
kuhinji je Ova klupa je sve samo ne obična. Prije
svega, intreresantna je zbog svoje multifunk-
kolekcija cionalnosti. Preciznije, ona može biti klupa,
ekskluzivnog ležaljka, stol za marendu, a ima dio i za odla-
namještaja ganje bicikala te ugraviranu igru Mlin - Trilja
inspiriranog za opuštanje i zabavu. “Uz sve to, naša klupa
ima sustav koji prikuplja kišnicu u rezervoar
prirodom. te tako zalijeva stablo sistemom kap po kap.
Franka Baranović Uz njih smo sadili borove i tako se bavili pošu-
mljavanjem”, kaže Franka Baranović. Točnije,
borovi rastu iz same klupice što je uistinu je-
dinstveni način razmišljanja i dizajna. “Mi smo
Idearium zamislili, a on to i jest, kao mjesto u
kojem se rađaju ideje. Naša tvrtka se interno
dijeli na atelje, studio i laboratorij za dizajn.
Kako smo diplomirani dizajneri s dugogodiš-
Želite li predstaviti njim iskustvom u proizvodnji namještaja, ure-
svoju tvrtku, uslugu đenju interijera, produkt dizajnu, grafici, am-
ili proizvod javite na e-mail: balaži, sudjelovanju na projektima muzejskih
redakcija@privredni.hr
postava, uređenju tvrđava i mnogočemu dru-
36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
gom, teško je izdvojiti jednu specifičnu granu
kojom se bavimo. Rekla bih da se bavimo svim
vrstama dizajna, i to je naš core”, ističe.
FUNKCIONALNOST, ESTETIKA I
EKONOMIČNOST
U njihovom ateljeu započinje kreativni dio, ra-
đaju se ideje, crtaju skice, radi se na koncep-
tu. U studiju se razrađuju ideje i konzultiraju
se s klijentima, dok se u laboratoriju razvijaju
probrane ideje koje se pretvaraju u prototipo-
ve. “Mnoge ideje razvijamo samostalno, tj. one
nisu za klijente već su to neki proizvodi koje
u budućnosti želimo plasirati prema inozem-
stvu”, dodaje Franka Baranović.
“Trenutačno je 10 naših OK klupa postav-
ljeno na području otoka Zlarina, Jadrtovca,
Donjeg Polja i Brodarice”, kaže. Jedna klupa je
postavljena i izvan biciklističkih staza, na trav-
njaku ispod katedrale Svetog Jakova. “Na toj
klupi smo napravili malu preinaku, rezvervoar
smo pretvorili u ‘pitar’ iz kojeg raste maslina, a
klupa je zalijeva”, dodaje.
U Ideariumu se stalno nešto “kuha” pa se
svakom zadataku koji je stavljen pred njih pri-
stupa s posebnom pažnjom. “Da bi se napravio
dobar dizajn, važno je kod oblikovanja imati na
umu tri stvari: funkcionalnost, estetiku i eko-
TRENUTAČNO JE 10 OK
KLUPA POSTAVLJENO
NA PODRUČJU OTOKA
ZLARINA, JADRTOVCA,
DONJEG POLJA I
BRODARICE
nomičnost. Treba pronaći savršenu ravnotežu,
a dizajn treba imati karakter koji će kod pro-
matrača ostaviti utisak ili potrebu za interak-
cijom”, ističe. Osim klupe, koju još usavršavaju
kako bi bila funkcionalnija, ekipa iz Ideariuma
radi i na novim proizvodima. “Jedan od sadaš-
njih recepata koji se kuhaju u Ideariumovoj
kuhinji je kolekcija ekskluzivnog namještaja
inspiriranog prirodom”, kaže Franka Barano-
vić, dodajući kako im je sljedeći korak plasira-
nje OK klupe izvan granica. (J.K.)

DOBAR PODUZETNIK MORA
BITI I DOBAR ČOVJEK
Loš odnos prema radnicima, bez obzira o kojoj djelatnosti govorimo, prije
ili kasnije dolazi na naplatu. A cijena takvog odnosa zna biti vrlo visoka i
često dovodi do zatvaranja tvrtke
D
ugo je već poznato izrazito
negativno mišljenje šire jav-
nosti o poduzetništvu i, kako
vrijeme prolazi, nažalost, ni-
šta se ne mijenja nabolje. Dapače, mi-
slim da je situacija iz dana u dan sve
lošija. Gotovo da je postala sramota biti
poduzetnik jer sama činjenica da ste
poduzetnik svrstava vas u jednu poseb-
nu kategoriju ljudi koja baš i nije pozi-
tivna.
Biti poduzetnik, posebno uspješni
koji ima dobre financijske rezultate, što
znači da može sebi pruštiti neke stva-
ri koje većina stanovništva ne može, ili
bar ne može bez kredita, znači da nisi
poštenim radom došao do tvrtke koja
uspješno posluje.
Uobičajeno je mišljenje da imate
bogate roditelje, utjecajne prijatelje ili
rodbinu, dobru poziciju u stranci, na-
slijeđene vrijedne nekretnine ili pune
bankovne račune. Ako nemaš ništa od
toga, onda si jednostavno smeće koje
iskorištava radnike, ne isplaćuje plaće,
štedi na sirovinama, ne plaća poreze...
Ne kažem da svi poduzetnici isprav-
no posluju, imaju dobar odnos prema
radnicima i da ih poštuju. Ali ipak ve-
ćina ljudi upravo tako radi jer rijetki su
oni koji mogu iskorištavati svoje djelat-
nike, ne plaćati plaće i poreze i kao ta-
kvi dugoročno opstati na tržištu.
Dovoljan je odlazak jednog ili ne-
koliko ključnih djelatnika da tvrtka ne
može nastaviti poslovanje. Ako pričamo
o ugostitelju koji zapošljava nekoliko
konobara koje često mijenja i koji su
nezadovoljni, koliko god dobar objekt
imao, brzo će se smanjti kvaliteta us-
luge što će dovesti do manjeg broja go-
stiju. Ili trgovac koji zapošljava veliki
broj prodavača. Ako su oni nezadovolj-
ni i nekvalitetni, vrlo brzo će smanjena
kvaliteta usluge dovesti do manjeg broja
NOVI
IMPULS
ANAMARIJA CICARELLI
vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split
DOVOLJAN JE ODLAZAK JEDNOG ILI
NEKOLIKO KLJUČNIH DJELATNIKA DA
TVRTKA NE MOŽE NASTAVITI POSLOVANJE
kupaca. Koliko često ćete odlaziti u pro-
davaonicu u kojoj morate čekati 45 mi-
nuta na blagajni?
Loš odnos prema radnicima, bez ob-
zira o kojoj djelatnosti govorimo, prije
ili kasnije dolazi na naplatu. A cijena ta-
kvog odnosa zna biti vrlo visoka i često
dovodi do zatvaranja tvrtke. Naravno,
ne direktno. Teško ćete čuti da je netko
radi lošeg ophođenja prema radnicima
zatvorio tvrtku. Ali čut ćete da je zatvo-
rio tvrtku jer se pogoršala kvaliteta us-
luge ili proizvoda. Pad kvalitete usluge,
proizvoda, poslovanja često je posljedi-
ca upravo lošeg odnosa prema djelatni-
cima, bez obzira radi li se o prodavaču,
konobaru, voditelju marketinga, izvrš-
nom direktoru...
Prije nekog vremena sam slušala ko-
mentar gospođe kojoj je umrla mama i
poslodavac joj je rekao da mora odmah
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 37
nakon sahrane, odnosno sutradan, doći
na posao. Naravno da ćemo svi osuditi
poslodavca koji je to napravio. Ali mno-
go komentara na ovu situaciju je bilo u
stilu: “Što se čudiš, on je poduzetnik, svi
su oni isti”.
U ovoj konkretnoj situaciji, ali i u
mnogim drugim situacijama, ponašanje
ovakvih poduzetnika nema veze s po-
duzetništvom. Ovdje se radi o čovjeku.
Ovo su situacije kada si čovjek ili to nisi.
Bi li taj poduzetnik bio drugačiji da radi
kao šef odjela u nekoj državnoj tvrtki?
Naravno da ne bi. Ne da ne bi da je šef
nekog odjela, ne bi ni da je obični rad-
nik u pogonu, sigurno ne bi zamijenio
kolegu kojem je umrla mama ako nema
drugog rješenja. Stoga ovakve situacije
poistovjećivati s činjenicom da je netko
poduzetnik, najblaže rečeno nije pošte-
no.
Nije pošteno prema svim onim po-
duzetnicima, posebno malim koji vode
tvrtke s nekoliko zaposlenih, koji vode
tvrtke zajedno sa svojim obiteljima, koji
vide u svojim djelatnicima snagu i bu-
dućnost svog poslovanja, koji redovito
isplaćuju plaće pa i onda kad nemaju
za svoju vlasititu, koji redovito plaćaju
sve ono što država od njih traži, koji su
se usudili napraviti korak više. Upravo
je najviše takvih poduzetnika: kozme-
tičarki, frizerki, automehaničara, malih
proizvođača, montera, vodoinstalatera,
knjigovođa, vlasnika turističkih agenci-
ja, malih hotela, rent-a-cara, grafičara,
dizajnera, arhitekata, odvjetnika…
 TURIZAM

PODUZETNICI U UGOSTITELJSTVU I TURIZMU

Učetverostručio se broj
poduzetnika
U
hrvatskom turističko-ugosti-
teljskom sektoru broj podu-
zetnika se od 2003. do 2017.
gotovo učetverostručio. Naime,
2003. bio je registriran 2771 poduzetnik
za razliku od prošle godine kada ih je bilo
10.339. Prije 15 godina ta su dva sekto-
ra zapošljavala 36.000 radnika, a 2017.
70.000, što je gotovo dvostruko više. Pre-
ma podacima Financijske agencije (Fina) i
prosječne neto plaće zaposlenih u ugosti-
teljstvu i turizmu u razdoblju od 14 godi-
na porasle su za 50,5 posto. Promatrajući
prihode u ta dva sektora u promatranom
razdoblju, vidljivo je kako su oni porasli sa
9,6 na 26 milijardi kuna, dok su se rasho-
di povećali sa 9,2 na 24,2 milijarde kuna.
Povećana je i ukupna dobit poduzetnika u
ugostiteljstvu i turizmu. Tako je 2003. nji-
hova ukupna dobit iznosila 971,5 milijuna
kuna, a 2017. čak 2,5 milijardi kuna. Prema
konsolidiranim financijskim rezultatima,
vidljivo je kako su 2003. ti poduzetnici
ostvarili dobit u visini od 351,7 milijuna
kuna, a prošle godine 1,5 milijardi kuna. Uz
dobit, u promatranom razdoblju porasli su
i prihodi poduzetnika u ugostiteljstvu i tu-
rizmu. Pritom je najveće ukupne prihode
među svim županijama ostvarila Istarska.
Prošle godine u toj je županiji bilo zabilje-
ženo 1055 poduzetnika koji su poslovali u
ugostiteljstvu i turizmu, a uprihodili su 6,3
milijarde kuna. Ipak, najviše poduzetnika
koji su poslovali u ta dva sektora bilo je
registrirano u Gradu Zagrebu - i to 2433
te u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 1660
poduzetnika. Promatrajući prema priho-
dima turističkih tvrtki, najveći prihod od
1,7 milijardi kuna prošle godine ostvarila
je porečka Valamar Riviera. Ta je tvrtka
ujedno zabilježila i najveću dobit od 232
milijuna kuna. (S.P.)

PREDSTAVNICI GRUZIJSKIH TURISTIČKIH AGENCIJA I MEDIJA U HRVATSKOJ

UNILINE DOVEO GRUZIJCE

U DUBROVNIK
U organizaciji pulskog Unilinea, jednog
od najznačajnijih hrvatskih turoperatora,
posebnim čarter letom u Dubrovnik je
prvi put došlo osamdesetak predstavni-
ka vodećih gruzijskih turoperatora, turi-
stičkih agencija i njihovih partnera kao i
tamošnjih predstavnika medija. Cilj tog
studijskog putovanja je upoznavanje s
hrvatskom i dubrovačkom turističkom
ponudom, povijesnim i kulturološkim
znamenitostima te smještajnim kapaci-
tetima. Kako je istaknula Sandra Gobin,
članica uprave Unilinea i direktorica
Sektora prodaje i produkcije, posjet go-
stiju iz Gruzije odvijao se u dva dijela. Prvi
je bio osmišljen za gruzijsku turističku
prodajnu mrežu, a drugi za predstavnike
gruzijskih medija i upravljačku strukturu
turoperatora te njihovih poslovnih par-
tnera. “Ovaj obilazak je rezultat sustavnih
Unlineovih napora na postupnom otva-
ranju gruzijskog turističkog tržišta u oba
smjera kao jednog od novih odredišta na
kojem širimo svoju prisutnost te približa-
vanju hrvatske turističke ponude gruzij-
skim turističkim agencijama i njihovim
partnerima, koji su na taj način u prilici
upoznati hrvatske turističke adute. Na
dobrom smo putu i za očekivati je uskoro
značajniji dolazak gruzijskih gostiju što,
među ostalim, hrvatskom turizmu otvara
nove mogućnosti za daljnji rast na novim
tržištima”, naglasila je Sandra Gobin. Ina-
če, gruzijsko veleposlanstvo za Hrvatsku
nalazi se u Budimpešti, a u službenim
statističkim podacima još uvijek nema
evidentiranog broja turista iz Gruzije koji
su se proteklih godina odmarali u našoj
zemlji. (S.P.)

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

KAKO PRODULJITI SEZONU?

ISKORISTITI CITY
BREAK PROGRAME
Kako bi Hrvatska postala cjelogodišnja turistička destinacija, treba
prepoznati koja su to ograničenja za ostvarivanje turizma tijekom cijele
godine piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H
rvatska je još poznata kao
turistička zemlja sezonalnog
karaktera, a uspoređujući se
s ostalim mediteranskim ze-
mljama, vidljivo je kako u našoj zemlji
sezona traje i kraće nego u tim državama.
Strategijom razvoja turizma kao i izrađe-
nim i realiziranim akcijskim planovima
Hrvatska, s obzirom na svoje ukupne re-
surse, može značajno produljiti turističku
sezonu. Kako bismo postali cjelogodišnja
turistička destinacija, treba prepozna-
ti koja su to ograničenja za ostvarivanje
turizma tijekom cijele godine te definirati

Čorak s Instituta za turizam. Prema nje- su slabo iskorištenje smještajnih kapaci-

SEZONALNOST
NIJE PROBLEM VEĆ
IZAZOV KOJI TREBA
RIJEŠITI, SMATRA
KREŠIĆ
preduvjete koje treba ostvariti kako bismo
se približili turističkim liderima u Europi i
svijetu. O svemu tome već godinama ra-
spravljaju hrvatski turistički znalci, a ovih
dana se ponovno aktualizirala ta tema.
Ravnatelj zagrebačkog Instituta za
turizam Damir Krešić kaže kako sezo-
nalnost nije problem već izazov koji tre-
ba riješiti. Po njemu, postoje razni uzro-
ci sezonalnosti, neki od njih su prirodni,
primjerice klimatske prilike, a neki druš-
tveni tj. kada ljudi imaju godišnje odmore,
djeca školske praznike te kada su vjer-
ski blagdani. Tema o sezonalnosti stara
je koliko je star ljetni odmorišni turizam
u Hrvatskoj, ali i u svijetu, smatra Sanda
zinim riječima, prošle je godine od lipnja
do rujna ostvareno 87,6 posto ukupnog
turističkog prometa u Hrvatskoj, dok je
samo u srpnju i kolovozu ostvareno 62,1
posto od cjelogodišnjeg prometa od tu-
rizma. Primjera radi, u hotelima i sličnim
objektima od lipnja do rujna 2017. zabi-
lježeno je 69,4 posto ukupnog turističkog
prometa, dok je u privatnom smještaju
ostvareno čak 93,3 posto od cjelogodiš-
njeg turističkog prometa.
SEZONALNOST SE SMANJILA PROŠLE
GODINE
“Uspoređujući Hrvatsku s ostalim medi-
teranskim zemljama vidljivo je kako je
u našoj zemlji sezonalnost najizraženija,
dok je u Španjolskoj ona najmanje izra-
žena. Ipak, prošle godine se malo spustio
stupanj sezonalnosti u odnosu na Italiju
i Španjolsku”, istaknula je Sanda Čorak.
Dodala je kako je sezonalnost u hotelima
u Hrvatskoj najveća u odnosu na sezo-
nalnost u tim državama. Od nas su lošiji
samo Grci. Naravno da takva sezonalnost
ima i negativne posljedice, a neke od njih
teta, pa je tako na godišnjoj razini iskori-
šteno samo 40 posto hotelskih kapaciteta.
Osim toga, ugrožena je i infrastruktura.
Govoreći o faktorima koji bi mogli
produljiti turističku sezonu, Sanda Čo-
rak je rekla kako su city break progra-
mi u pred i posezoni jedan od omiljenih
turističkih programa Europljana te da tu
moramo iskoristiti svoju šansu. Frano
Matušić, državni tajnik u Ministarstvu
turizma, kaže kako je potrebno još više
unaprijediti selektivne oblike turizma
poput cikloturizma, zdravstvenog i gastro
turizma kojima ćemo privući turiste na
dolazak u Hrvatsku u razdobljima izvan
glavne sezone. Siniša Horak s Institu-
ta za turizam smatra kako nema svako
turističko mjesto u Hrvatskoj mogućnost
razvoja cjelogodišnjeg turizma, pa i na to
treba obratiti pozornost. Međutim, svi se
slažu da treba stvoriti određene predu-
vjete za razvoj turističkog proizvoda koji
je dugotrajan proces. Naša zemlja ima i
odlične uvjete za razvitak sportskog tu-
rizma, ali za to je potrebno dodatno razvi-
ti infrastrukturu.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

 HRWWWATSKA ANALIZA RAZVOJA DIGITALIZACIJE

RAČUNALNO
PROGRAMIRANJE
SUSTIŽE TELEKOM
Došli smo do toga da je brzina napretka dobra, ali još uvijek
nedovoljno, kaže Drilo koji smatra da bi Hrvatska trebala
zacrtati ambiciozniji cilj od trenutačnog 22. mjesta u Europi
koje je zauzela prema DESI indeksu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H
rvatska je konačno počela bilježi- ubrzati napredak za još 45 posto. Hrvatska je
ti pozitivan pomak u digitalizaciji. sada skočila za oko tri boda, a trebali bismo
Naime, prema analizi razvoja digi- rasti pet bodova godišnje kako bismo u če-
talizacije Hrvatske te rezultatima tverogodišnjem razdoblju došli na, recimo, 15.
poslovanja hrvatskog ICT sektora u prethod- mjesto u Europi što bi trebao biti neki realni
noj godini, koje je predstavila Hrvatska udruga cilj”, objašnjava on.
poslodavaca-Udruga informatičke i komuni-
kacijske djelatnosti, ICT sektor u nas zapošlja-
va više od 36.000 ljudi i ostvaruje prihod veći
od 36 milijardi kuna.
TELEKOM JE I DALJE
Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udru- PRVA PODSKUPINA
ge, kaže kako Hrvatska u nekim segmentima
Boris Drilo bilježi napredak koji je veći od prosjeka Eu- UNUTAR ICT-a S
ropske unije. “Dakle, došli smo do toga da je
brzina napretka dobra, ali još uvijek nedovolj-
GOTOVO 13 MILIJARDI
no”, kaže on dodajući kako bi Hrvatska treba- KUNA PRIHODA
la zacrtati ambiciozniji cilj od trenutačnog 22.
mjesta u Europi koje je zauzela prema Indeksu
gospodarske i društvene digitalizacije (DESI),
a koji objavljuje Europska komisija. “Hrvatska Razlozi rasta digitalizacije leže u činjenici da
bi definitivno trebala biti negdje oko sredine je Hrvatska ostvarila napredak u dvije ključne
Hrvoje Josip Balen ljestvice i ako bismo to htjeli postići, trebamo komponente tog indeksa. “Kada se promatra

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

DESI indeks, njegove dvije najvažnije sastav-
nice su povezivost i ljudski kapital. Hrvatska
je u te dvije sastavnice ostvarila veći rast od
EU prosjeka. To je posebice značajno u onome
dijelu koji je vezan za ljudski kapital, a koji se
odnosi na broj digitalnih profesionalaca i ICT
stručnjaka”, naglašava.
REDUKCIJA CIJENA
RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA
Treća važna sastavnica DESI indeksa je i in-
tegracija digitalnih tehnologija. “Povezivost je
važna komponenta, dakle, širokopojasni in-
ternet, mobilne tehnologije... Država u tome
dijelu može pomoći kroz daljnju redukciju ci-
jena radiofrekvencijskog spektra koji je i dalje
najskuplji u regiji i u odnosu na druge države
kao što su Slovačka, Mađarska i Slovenija.
Zatim, može pomoći na način da se maknu
ostala neporezna davanja poput prava puta
koje ne postoji nigdje u Europi, a naknade za
to iznose 10 posto fiksnog telekomunikacij-
skog tržišta. K tomu, država može pomoći
tako da se smanji stopa poreza na dohodak.
Točnije, ona je u Hrvatskoj zaista najveća u
onom najvišem razredu u kojem se nala-
ze ICT profesionalci i ta stopa bi trebala biti
dvostruko niža ako se uspoređujemo s onim
državama u kojima se bilježi značajniji rast u
ICT-u”, napominje Drilo dodajući kako valja
više raditi i na integraciji digitalnih tehnologi-
ja i digitalne ekonomije. “To je jedino područje
gdje smo zabilježili usporavanje rasta i gdje
rastemo manje negoli EU”, kaže Drilo rekavši
kako je danas digitalizacija sveprisutna te da
valja snažnije razmišljati o tome da primjena
digitalnih i naprednih tehnologija postane dio
poslovnih strategija u tvrtkama. “Dakle, da
svaka tvrtka vrlo jasno odgovori kako može
primijeniti napredna tehnološka rješenja u
svojim sadašnjim proizvodnim i uslužnim
procesima”, kaže.
Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-
ICT Udruge, ocjenjuje kako je 2017. bila rekor-
dna u nekoliko područja. “U njoj je primjetno
narastao ICT sektor u prihodima, sa 33 milijar-
de na 36 milijardi kuna. Ovaj rast vodi prema
cilju da taj prihod u 2025. iznosi 55 milijardi
kuna”, ističe on i dodaje kako je u 2017. nara-
stao broj radnih mjesta za gotovo 3000. “Izvoz
i dalje stabilno raste i on je sada negdje oko 32
posto u nekim granama poput računalnog pro-
gramiranja. Općenito, u ICT-u izvoz se kreće
oko 20 posto”, objašnjava Balen.
Posebice veseli rast prihoda po zaposleni-
ku. “To otkriva kako uspijevamo ili više napla-
titi neke usluge ili raditi možda neke složenije
usluge koje se mogu bolje naplatiti na doma-
ćem i globalnom tržištu”, pojašnjava.
NAJVEĆI SKOK RAČUNALNOG
PROGRAMIRANJA
Telekom je i dalje prva podskupina unutar
ICT-a s gotovo 13 milijardi kuna prihoda. “No
snažno mu se približio sektor računalnog pro-
gramiranja s gotovo 10 milijardi kuna prihoda
i on je postigao najveći skok. Dakle, računal-
no programiranje bilježi najveće stope rasta
zapošljavanja, izvoza, dodane vrijednosti, i to
je jako pohvalno. Očekujemo da će taj sektor
kroz par godina u prihodima čak preskočiti i
više od
telekom. Jer, kada se promatra ukupan broj
radnih mjesta koja su stvorena u 2017. godini,
gotovo 2500 je u računalnom programiranju,
36
6 mlrd kn
godišnji prihod hrvatskog ICT
razvoju softvera i servisima”, napominje. sektora
Kako bi se nastavio rast sektora, nastavlja
Balen, treba stvoriti nove ljude i okruženje koje
će ih zadržati u Hrvatskoj. “Unatoč tome što je
u proteklom razdoblju bio veliki odljev ljudi,
PROŠLE JE GODINE PREMA PRIHODIMA
ICT SEKTOR PRESKOČIO FARMACEUTIKU,
ISTIČE BALEN
ipak se uspjelo stvoriti, podsjećam, 3000 rad-
nih mjesta. Razlog tomu je i činjenica da je ICT
atraktivan sektor koji pruža jako dobre prili-
ke pojedincima pa zbog toga, možda, više lju-
di ulazi u njega nego odlazi iz Hrvatske. To se
pokazuje isto tako na jednom parametru koji
kaže da je trošak plaća u tome segmentu pri-
lično visok. Kada ga se uspoređuje s ključnim
pokretačkim industrijama, taj trošak je odmah
ispod farmaceutike, dakle drugi po redu po za-
posleniku. Međutim, i dodana vrijednost koja
se stvara u ICT-u je druga po redu među svim
ključnim industrijskim sektorima”, kaže on
dodajući kako je prošle godine prema prihodi-
36.000
ma ICT sektor preskočio farmaceutiku. “Tako
da se slobodno može reći kako dobivamo je-
ljudi
zaposleno u tom
dan novi, značajni i snažni sektor koji mora
sektoru
ostaviti trag. Njegova posebnost jest u tome
što se on ‘tuče’ na globalnoj razini te iako su u
njemu iznadprosječne plaće i prilike, on i dalje
zahtijeva jako velike porezne i druge poticaje
kako bi se mogao nositi na globalnoj razini te
razvijati se”, ističe.
Osim smanjenja poreza na rad, ponajprije
zbog toga da ljudima ostane što više od njiho-
va bruto primanja, država bi ovaj sektor mogla
potaknuti na način da pojedina davanja posta-
nu neporezna. “Tako bi, također, ljudima ostalo
više novca”, ističe Balen dodajući kako je jedan
od izazova i dovođenje novih ljudi iz raznih
obrazovnih sektora na tržište rada.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 41
 AKTUALNO RUN CROATIA

GDPR ONION
OLAKŠAVA POSAO
Uz pomoć cloud based aplikacije GDPR Onion nakon registracije
korisnici mogu stvarati i upravljati privolama te ih usmjeravati prema
promotivnim kanalima piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U
Hrvatskoj se organizira oko 800 svrhu generiranog programskog koda”, pojaš-
utrka godišnje. No njihovi organi- njava Berislav Sokač, vlasnik i direktor Run
zatori raspolažu s vrlo skromnim Croatije.
budžetima, a istodobno ulažu gole-
mi trud da se građani potaknu na aktivniji na-
GDPR Onion
je rješenje
čin života. U organizaciji sportskih natjecanja
sudionici ostavljaju dosta svojih podataka koje
TREBA ORGANIZIRATI
za poslovne treba od 25. svibnja po Uredbi o GDPR-u kva- PRIVOLE, ZAHTJEVE
litetno kontrolirati, stoga su u zagrebačkoj Run
subjekte koji
Croatiji odlučili potražiti partnera koji će kvali- I OSTALE AKTIVNOSTI
žele prikupljati tetom i cijenom zadovoljiti te potrebe. PROIZAŠLE IZ UREDBE,
i obrađivati “Kako bismo omogućili da te aktivnosti
osobne podatke budu jednostavne za korisnika, naš partner ŠTO JE BIO GLAVNI
zagrebačka tvrtka DivisIT je napravila cloud
i pritom based aplikaciju GDPR Onion na kojoj nakon
MOTIV ZA IZRADU OVE
imati jasno registracije korisnici mogu stvarati i upravljati APLIKACIJE
predočene sve privolama te ih usmjeravati prema promotiv-
faze životnog nim kanalima. Upravljati zahtjevima korisnika
vezanim uz osobne podatke uz mogućnost ar- Run Croatia je, pojašnjava Sokač, s GDPR
vijeka podataka hiviranja datoteka koje sadrže osobne podatke Onionom omogućio da svi koji se u Hrvatskoj
te kvalitetno je jednostavno jer GDPR Onion ima preddefini- bave organizacijom sportsko-zabavnih doga-
popraćene sve rane sve zakonski predviđene aktivnosti koje đanja imaju vrhunsko GDPR rješenje za sim-
vlasnik osobnog podatka ima pravo tražiti. Sve boličan iznos u prvoj godini kako bi se organi-
aktivnosti nad
aktivnosti koje imaju rok trajanja ulaze u auto- zator mogao baviti svojim primarnim poslom
tim podacima. matizirani sustav obavješćivanja i sve te funk- te da mu se budžet ne optereti. “GDPR Onion je
Berislav Sokač, vlasnik i cionalnosti moguće je integrirati u korisnikove rješenje za poslovne subjekte koji žele priku-
direktor Run Croatije web stranice jednostavnim kopiranjem za tu pljati i obrađivati osobne podatke i pritom imati

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE

Sokovi od voća i povrća
Bistri sok jabuka je laganog i osvježavajućeg okusa. Gusti sok jabuka pak
obiluje očuvanim okusom jabuka. Gusti sok aronija i jabuka je idealan omjer
trpkosti i slatkoće namijenjen svim uzrastima. Gusti sok crni ribiz i jabuka je
osvježavajući sok specifičnog kiselo-slatkog okusa. Gusti sok višnje osvaja
bogatim i aromatičnim mirisom svježih višanja. Gusti sok aronija je sok trpkog,
oporog i bogat okusa specifičnog za aroniju. Gusti sok mrkva i jabuka je pak
zdrav i bogat vitaminima.
BRANA D.O.O.
Brana je osnovana kao vodoprivredno poduzeće 1953., no tvrtka razvija i druge grane
poslovanja kao što su građevina, poljoprivreda i prerada poljoprivrednih proizvoda,
energetika i turizam. Brana d.o.o. razvila se u uspješnu tvrtku s kredibilitetom pred
svojim zaposlenicima, poslovnim partnerima, lokalnom i financijskom zajednicom.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

 27 utrka - 27 novih turističkih priča
Run Croatia je regionalno prepoznat brend, a
kao profesionalni organizator evenata je jedna-
ko cijenjen među sudionicima i sponzorima. Run
Croatia kroz svoje evente donosi dodanu vrijed-
nost, a razmišlja i djeluje na destinacijskoj razini
365 dana u godini. “Mislimo na svoje korisnike i
donosimo dobrobit za našu rastuću trkačku za-
jednicu, sponzore, turističke zajednice i subjek-
te, lokalnu ekonomiju, privatni i javni zdravstveni sektor. U manje od dvije godi-
ne Run Croatia je prerastao iz ideje u nacionalni projekt koji promovira gradove i
prirodu Hrvatske kroz trčanje te pridonosi rastu lokalnih ekonomija na cjelogo-
dišnjoj bazi. Od 2016. godine organizirali smo 27 utrka koje nisu bile namijenjene
samo tomu da se stane na startnu liniju i otrči utrka. Zapravo, napravili smo 27
novih turističkih priča”, pojašnjava Sokač.

jasno predočene sve faze životnog vijeka poda-
taka te kvalitetno popraćene sve aktivnosti nad
tim podacima. Isticanjem GDPR Onion stickera
na svojim web stranicama korisnik pokazuje
da je usuglašen s Uredbom te da su osobni po-
daci koje prikuplja i obrađuje procesuirani na
siguran i adekvatan način”, naglašava Sokač.
SREDIŠNJE MJESTO ZA KORISNIKE
Nakon uvođenja Uredbe na mnogim internet
stranicama se pojavljuju razni dijalozi koje je
potrebno kliknuti i time dati privolu za kolači-
će ili statističke podatke. Razni portali zahtije-
vaju registraciju ili korisnik mora podesiti sam
svoje sigurnosne postavke, što sve upućuje na
to da implementacija Uredbe nije tako jedno-
stavna kako se to činilo na početku. Svaki po-
slovni subjekt koji želi prikupljati osobne po-
datke mora dobiti privolu od vlasnika osobnih
podataka koji potom ima pravo zatražiti uvid,
promjenu ili brisanje tih podataka. Ti podaci
također mogu imati rok nakon kojeg moraju
biti obrisani ili pripremljeni za prijenos u neki
drugi sustav. Prije ili kasnije treba organizirati
privole, zahtjeve i ostale aktivnosti proizašle iz
primjene Uredbe, što je i bio glavni motiv za
izradu aplikacije prilagođene GDPR-u. GDPR
Onion je aplikacija koja je nastala kako bi
omogućila svakom poslovnom subjektu da se
usuglasi s Uredbom i da bude središnje mjesto
na kojem korisnik vodi i uređuje aktivnosti ve-
zane uz osobne podatke koje koristi u poslova-
nju. “Samo mjesec dana prije dana stupanja na
snagu Uredbe o zaštiti osobnih podataka su-
djelovali smo na konferenciji u Opatiji na kojoj
je jedno od predavanja bilo posvećeno upravo
toj regulativi. Bilo je razvidno da vrlo mali broj
prisutnih na tom predavanju zna što ih čeka i
na koji način će GDPR utjecati na njihovo po-
slovanje. Samo mjesec dana nakon uvođenja
regulative svjedočimo mnogim promjenama u
našem digitalnom okruženju, a ozbiljnost situ-
acije nam potvrđuje i praksa američkih portala
koji imaju posebne verzije sadržaja za korisni-
ke iz EU-a, koji ne uključuje alate za praćenje i
statistiku”, zaključuje Sokač.

Orahovački lješnjak
Nasadi lijeske rastu u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, u predjelu između ZNATE LI DA
rijeke Drave na sjeveru i padina Papuka i Krndije na jugozapadu, uz rubove PROIZVOD KOJI
Parka prirode Papuk. Iz takvog kraja najveće ljepote i prirodne raznolikosti
dolazi orahovački lješnjak. Jezgra lješnjaka bogata je vitaminima C, B1 i E.
NOSI JEDAN
Orahovački lješnjak bogat je izvor proteina, nezasićenih masnih kiselina i pri- OD ZNAKOVA
rodnih antioksidansa. KVALITETE IMA
PP ORAHOVICA D.D.
Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d. utemeljeno je 1963. godine. U proizvodnim
63% VEĆE ŠANSE
jedinicama odvija se ratarska, stočarska, voćarska, vinogradarska te ribnjačarska DA ZAVRŠI U
proizvodnja. Danas PP Orahovica raspolaže s približno 10.760 hektara obradivih povr- POTROŠAČKOJ
šina, a zapošljava više od 300 radnika. Najznačajniji je proizvođač lješnjaka u Hrvat-
skoj i regiji, a u svom poslovnom sustavu ima najmoderniji pogon za doradu lješnjaka.
KOŠARICI?

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

 AKTUALNO LJETNI PROMETNI IZAZOVI U TURISTIČKIM GRADOVIMA

JEDNA MJERA NIŠTA

NE RJEŠAVA
Liberalizacija taksi usluga je dobra odluka koja je puno pridonijela
povećanju sigurnosti mladih, a njeni efekti vidjet će se u i idućim
godinama, smatra Mirjana Čagalj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U
prostorijama Hrvatske gos-
podarske komore-Županijske
komore Split u organizaciji
Slobodne Dalmacije održan
je okrugli stol Ljetni prometni izazovi u
turističkim gradovima.
Sudjelujući na tom okruglom stolu
ministar mora, prometa i infrastruk-
ture Oleg Butković ocijenio je kako
problema s prometom tijekom ljetnih
mjeseci ima u svim većim dalmatin-
skim gradovima, ali su oni najizraženiji
na splitskom području.
Butković je dodao kako će uskoro biti
otvoren most kopno-Čiovo te da se teh-
nički pregled upravo završava. “Nakon
što se dobije uporabna dozvola, otvorit
ćemo taj most za promet. Svjestan sam
da je bilo puno problema i prepreka ve-
zanih uz taj projekt, pa se ispričavam
svima koji su čekali”, istaknuo je Butko-
vić. osiguramo veće zadovoljstvo domaćeg
Butković je podsjetio kako su na
MINISTAR BUTKOVIĆ stanovništva u špici turističke sezone
sjednici Vlade održanoj u Splitu donese- JE KAZAO KAKO kada imamo pojačan dolazak turista.
ne najvažnije odluke vezane uz rješenje Međutim, turistički rast nam kao drža-
prometnih problema na splitskom po- ĆE USKORO BITI vi puno znači i koristi”, kazala je između
dručju i Splitsko-dalmatinskoj županiji. ostalog Mirjana Čagalj.
“Na nama je da ubrzamo sve te projek-
OTVOREN MOST Prema mišljenju prometnog struč-
te. Riječ je o spoju preko tunela Kozjak, KOPNO-ČIOVO njaka Željka Marušića probleme pro-
splitskoj obilaznici kako bi se bolje i brže metnih gužvi nije moguće riješiti samo
povezali s Omišem te izgradnja želje- NA KOJEM SE paketom mjera jer do poboljšanja ne
zničke pruge koja će povezivati zračnu
i trajektnu luku. Ova željeznička pruga
ZAVRŠAVA TEHNIČKI može doći donošenjem samo jedne
mjere. “Jedna mjera ne može donijeti
i splitska obilaznica koja je vrijedna oko PREGLED rješenje. Treba ukidati lijeve skretače,
2,5 milijardi kuna mogu dobiti sredstva uvesti kružne putanje, a veliki problem
iz EU fondova jer ih je teško graditi vla- je i promet u mirovanju i zagušenost
stitim novcem”, napomenuo je Butković Mirjana Čagalj smatra da je liberalizaci- parkirnih prostora. Poznato je da oko
koji je odgovarajući na novinarsko pita- ja taksi usluga dobra odluka te da će se 30 posto prometa čine vozila koja kru-
nje procijenio kako bi splitska obilazni- njeni efekti vidjeti u idućim godinama. že i traže parking. Prometne probleme
ca mogla biti gotova za pet godina. “Moguće je da je dosta onih koji nude Splita može dijelom riješiti povezivanje
usluge taksi prijevoza došlo u Split ove gradskom željeznicom i to rješenje treba
S RJEŠENJIMA SE KASNI 30 GODINA godine, ali iduće će doći samo oni koji potaknuti jer se radi o razmjerno malim
S obzirom na to da je došlo do libera- budu održivo poslovali. No ova libera- ulaganjima”, kazao je Marušić. Zamjenik
lizacije taksi usluga i kako se u dijelu lizacija je puno pridonijela povećanju splitskoga gradonačelnika Nino Vela
javnosti stvorila percepcija da je i to di- sigurnosti mladih jer je usluga prijevo- ocijenio je pak da trenutačna prometna
jelom razlog prometnih gužvi, potpred- za taksijima sada dostupna i mladim infrastruktura na splitskom području ne
sjednica HGK za graditeljstvo, promet ljudima, što je od velike važnosti i s as- zadovoljava te da se s rješenjima kasni
i veze i v.d. predsjednice HGK-ŽK Split pekta sigurnosti. Pred nama je izazov da 30 godina.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

 PREDSTAVLJAMO PZ PUTNIKOVIĆ, Pelješac

Mjesto gdje je vino stil života

Unatoč iseljavanju s Pelješca, naša se zadruga, na sreću, pomladila. To me
iznimno raduje jer dok je tako, na Pelješcu će biti budućnosti, ističe Rabušić

U
okruženju vinograda, u srcu pe-
lješkog poluotoka na cesti od Stona
prema Orebiću, nalazi se Poljopri-
vredna zadruga Putniković. Osno-
vana je daleke 1911. godine, a danas broji 144
zadrugara iz Putnikovića, Žuljane i Ponikava.
U prosjeku se u zadruzi, koja slovi za jednu od
najvećih i najuspješnijih na Pelješcu, godišnje
puni od 800.000 do milijun boca i to oko 80
posto crnih vina proizvedenih od sorte plavac
mali. U PZ-u Putniković trenutačno je 17 stalno
zaposlenih radnika i četiri sezonca.
“Od sorte plavac mali proizvedena su vina
poznatih i prepoznatljivih naziva Pelješac, Pla-
vac i Lirica te prkosni i ponosni pelješki plavac
koji je svih ovih godina zadržao prepoznatljivu
crvenu rubin boju i poznatu polifenolnu zre-
lost. Kvalitetom se izdvaja od većine plavaca.
U našoj zadruzi to se vino proizvodi pod na-
zivom Libertas”, rekao je Miro Bezek iz PZ-a
Putniković. Dodao je kako je to elegantno
vino, enološki rečeno - punoga tijela, zavodlji-
vih aroma prezrelog tamnog voća.
Iako tek 20 posto proizvodnje čine bijela
vina, maraština je nadaleko proslavila PZ Put-
1911. god
osnovana Poljoprivredna
niković, posebice vino Sveta Ana, ponos vina- zadruga Putniković

cija vinara koja je uvela suvremene tehnologi-

je. “Unatoč negativnim trendovima iseljavanja
OD SORTE PLAVAC MALI s poluotoka, naša se zadruga, na sreću, pomla- od
PROIZVEDENA SU VINA dila. To me iznimno raduje jer dok je tako, na

PELJEŠAC, PLAVAC I
LIRICA TE PELJEŠKI
PLAVAC LIBERTAS
rije. To cijenjeno vino posebno je traženo na
njemačkom tržištu, a gotovo da nema turista
koji je bio u Putnikovićima, a nije kupio nekoli-
ko takvih butelja za kućnu arhivu. Bezek kaže
kako njihov Rose Putniković posebice vole
žene. To lagano, nježno i voćno vino odlično
je za uživanje u ljetnim večerima, a može se
poslužiti i kao aperitiv. Vina vinarije PZ Put-
niković plasira na tržišta Njemačke, SAD-a i
Velike Britanije.
NOVA VINSKA PRIČA
Govoreći o proizvodnji vina na Pelješcu, Bezek
je istaknuo kako je danas stasala nova genera-
Pelješcu će biti budućnosti. Došli su nam mladi
enolozi koji barataju modernim marketinškim 800.000
do 1 mil. boca vina godišnje
alatima, aktivni su na društvenim mrežama
pa se tako lakše i brže pronosi glas o našem puni ta zadruga
vinogorju i vinima, koja se svojom kvalitetom
mogu mjeriti sa svjetskim vinima”, rekao je
Jozo Rabušić, direktor PZ-a Putniković.
U sklopu ovog PZ-a, prošle godine je djelo- od toga
mično otvoren Dom vinarske tradicije u kojem
se posjetiteljima nudi nova vinska priča koja
oživljava običaje Pelješca. Stari alati, način
80%
crnih vina proizvedenih od
obrađivanja zemlje, replike vinograda i suho-
plavca malog
zida - onako kako je nekada bilo.
Rabušić je naglasio kako PZ planira nove
investicije i proizvodnju novih vina. Neke od
tih aktivnosti su dovršenje Doma vinarske tra-
dicije i stavljanje u funkciju izložbenog prosto-
ra Prvog hrvatskog muzeja vina, zatim sadnja Želite li predstaviti
oglednog vinograda svih autohtonih sorti vi- svoju tvrtku, uslugu
nove loze te izgradnja poučne staze oko Doma ili proizvod javite na e-mail:
redakcija@privredni.hr
vinarske tradicije i Vinarije Putniković. (S.P.)

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

 INFRASTRUKTURNI PROBLEMI STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZ

Prostora za rast ima,

Bez znatnijeg uključivanja lokalnih vlasti u rješavanje komunalnih i
prometnih problema te problema radne snage na otocima, daljnji rast
broja turista mogao bi izazvati velike probleme u turističkom sustavu,
poručio je Klarić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
kapacitet za područje svakog od šest klastera u
Županiji.

BRZI RAST PROMETA I KLJUČNI PROBLEMI

Splitsko-dalmatinska županija u proteklih je
pet godina zabilježila najveći rast turističkog
prometa u zemlji po prosječnoj godišnjoj stopi
rasta noćenja od 11 posto, što je tri posto više od
svih drugih jadranskih regija. Zbog toga nasta-
je sve jači pritisak na obalne prostore, posebice
u sezoni pa je održivi rast i razvoj turizma sve
više u fokusu javnosti.
Zbog postojećih uskih grla, kako nam je re-
kao Siniša Horak, stručnjak iz Instituta za tu-
rizam, u javnosti se stvara dojam da se ne može
primiti više turista, iako nije baš tako.

I
nstitut za turizam izradio je Studiju prihvat-
nih kapaciteta turizma na području Split-
sko-dalmatinske županije predstavljenu
protekloga tjedna. U njoj se daju odgovori
na brojna pitanja održivosti i budućeg planira-
nja razvoja turizma te županije, vodeći pritom
KLJUČNI PROBLEMI KOJE TREBA
RIJEŠITI SVAKAKO SU KOMUNALNA I
PROMETNA INFRASTRUKTURA
računa o održivom razvoju i kvaliteti života
lokalne zajednice. Valja naglasiti da je Studija
prvi dokument jedne turističke regije u Hrvat-
skoj koji definira ukupni opteretni smještajni
Ključni problemi koje treba riješiti svaka-
ko su komunalna i prometna infrastruktura.
Primjerice, otpad se neprihvatljivo zbrinjava,
elektroenergetski sustav je na rubu izdržljivo-
sti, vodoopskrba i odvodnja su u veoma lošem
stanju, slaba propusna moć prometnica... Studi-
ja je pokazala da komunalna i prometna infra-
struktura nisu na odgovarajući način pratile ni
potrebe domaćeg stanovništva, dok je turistička
potražnja te probleme dodatno potencirala.
Osim definiranja opteretnog smještajnog
kapaciteta za područje svakog od šest klastera
u Županiji, dokumentom se definira nosivi ka-
pacitet Splitske rivijere i posebno Grada Splita,
Makarske rivijere, Dalmatinske zagore te otoka
Brača, Hvara i Visa.
“Temelj i preduvjet održivog razvoja turizma
su kvalitetni strateški dokumenti, a Splitsko-
dalmatinska županija je izradom ove studije

TONČI GLAVINA, DRŽAVNI TAJNIK U MINISTARSTVU TURIZMA

Destinacije će moći same određivati visinu boravišne prostojbe
Predstavljanju Studije nazočio je i državni tajnik u Ministarstvu tu-
rizma Tonči Glavina koji je, između ostalog, kazao kako se radi na
donošenju novog paketa zakona, od kojih se neki odnose na de-
finiranje ovlasti sustava turističkih zajednica. Glavina je istaknuo
kako se ide prema decentralizaciji odlučivanja tako da će destina-
cije moći same, u nekim zadanim okvirima, određivati visinu bora-
višne pristojbe. Dodao je da će destinacije taj novac moći iskoristi-
titi, osim za promociju, i za poboljšanje komunalne infrastrukture,
što u ovom trenutku nije moguće. Glavina smatra kako je susta-
van pristup svih razina ključ rješavanja izazova. “Splitsko-dalma-
tinska županija je puno puta dokazala da je predvodnik turističkog
razvoja Hrvatske”, zaključio je Glavina.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

MA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
smetnja uska grla
dokazala da prepoznaje smjer dugoročnog i
ispravnog upravljanja turizmom, vodeći pritom
računa o dobrobiti cjelokupne zajednice. Ovo bi
trebao biti poticaj i ostalim županijama jer Hr-
vatska uživa status jedne od najpopularnijih de-
stinacija te je izgledno daljnje jačanje turističkog
prometa zbog čega je nužno na vrijeme osigu-
rati kvalitetne uvjete boravka naših gostiju, ali i
stanovnika”, poručio je direktor Hrvatske turi-
stičke zajednice Kristjan Staničić.
Budući da bi već ove godine broj turista u
špici sezone trebao dosegnuti gornju granicu
održivosti na većini područja Splitsko-dalma-
tinske županije, dok je istodobno komunalna
i prometna infrastruktura na granici pucanja,
hitno treba započeti s rješavanjem uskih grla, a
neke započete projekte treba što prije dovršiti
“U Studiji se ističe kako je gornja granica
održivosti postojećeg sustava u Županiji oko
SPLITSKO-
DALMATINSKA
ŽUPANIJA U PROTEKLIH
JE PET GODINA
ZABILJEŽILA NAJVEĆI
RAST TURISTIČKOG
PROMETA U ZEMLJI
šest milijuna noćenja u komercijalnim smje-
štajnim kapacitetima u jednom mjesecu, što bi
se vrlo vjerojatno moglo doseći već ove godi-
ne. No s obzirom na to da je iskorištenost ko-
mercijalnog smještaja u Županiji oko 66 posto
u kolovozu, to istodobno znači i da postojeći
smještajni kapaciteti omogućuju takav rast.
Gornja granica održivog broja turista u jednom
mjesecu za Grad Split je 670.000, za Splitsku
rivijeru 1,95 milijuna, za Makarsku rivijeru
dva milijuna, za otok Brač 590.000, otok Hvar
560.000, otok Vis 93.000, dok je za Dalmatin-
sku zagoru taj broj 98.000 turista. Kada bi se
tih gotovo šest milijuna noćenja ravnomjerno
rasporedilo na dane u mjesecu, najveći održivi
broj turista u komercijalnim smještajnim kapa-
citetima u jednom danu u ovoj županiji bi bio
oko 200.000. Tom broju treba pridodati osobe
koje borave u kućama i stanovima za odmor te
osobe koje posjećuju destinacije na jedan dan”,
kazao je predstavljajući Studiju Zoran Klarić,
Fizički kapacitet plaža ograničavajući
čimbenik rasta broja turista
Fizički kapacitet plaža procjenjuje se ograničavajućim čimbenikom daljnjeg rasta
broja turista u gotovo svim destinacijama na Makarskoj rivijeri s izuzetkom Pod-
gore, te u destinacijama koje su pod velikim pritiskom vikendica, odnosno stano-
va za odmor i rekreaciju kao što su Trogir, Omiš, Okrug. Nedostatak radne snage
potencijalno je ograničenje daljnjeg rasta i razvoja turističke aktivnosti, posebice
na otocima, navodi se u Studiji Instituta za turizam.
znanstvenik s Instituta za turizam. Prema
njegovu mišljenju, nerješavanje ograničenja
moglo bi u dogledno vrijeme stvoriti velike
probleme koji bi se mogli odraziti na buduće
dolaske, kvalitetu turističkog proizvoda, a time
i na turističku potrošnju i prihode od turizma.
“Bez znatnijeg uključivanja lokalnih vlasti u
rješavanje komunalnih i prometnih problema
U Studiji se
te problema radne snage na otocima, daljnji
rast broja turista mogao bi izazvati velike pro- ističe kako je
bleme u turističkom sustavu što bi se moglo gornja granica
odraziti na gospodarstvo te zadovoljstvo gra-
đana”, poručio je Klarić.
održivosti
postojećeg
sustava u
ODRŽIVIM RAZVOJEM DO DUGOROČNE
KONKURENTNOSTI Županiji oko šest
Kad je riječ o zadovoljstvu građana, indeks iri-
tacije domaćeg stanovništva na Braču i Visu
dosegao je gornju granicu tolerancije, dok je u
Splitu na početnom stupnju netolerancije. Sta-
novnici Makarske rivijere su, pak, najtoleran-
tniji prema turistima, tolerantniji i od stanovni-
ka Dalmatinske zagore.
Uz pretpostavku rješavanja uskih grla u pro-
metu i komunalnoj infrastrukturi, potencijali za
daljnji rast i razvoj turizma u sezoni postoje u milijuna noćenja
svim klasterima. Prema riječima Joška Stelle,
direktora Turističke zajednice Splitsko-dal- u komercijalnim
matinske županije, u ovom trenutku poka- smještajnim
zatelji mogu rasti u srpnju i kolovozu za oko kapacitetima u
500.000 noćenja. “Samo održivim razvojem
jednom mjesecu,
turizma možemo osigurati dugoročnu konku-
rentnost i željenu poziciju u budućnosti”, smatra što bi se vrlo
Stella. vjerojatno
“Zadovoljni smo dosad ostvarenim rezultati- moglo doseći već
ma, ali želimo više i bolje. Da bismo to postigli,
moramo dugoročno planirati, te smo se odlučili
ove godine.
na izradu studije koja nam je pokazala u kojem Zoran Klarić, znanstvenik
smjeru treba dalje raditi kako bismo bili još s Instituta za turizam
uspješniji i kako bismo se razvijali u održivom
smjeru u korist naših građana”, ocijenio je žu-
pan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 47
 OČUVANJE PASMINA PROJEKT “VREDNOVANJE TRADICIJSKIH PROIZVO

Sve traženije delicije

iako 20 posto skuplje
Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje je projekt u cilju očuvanja
jedne od najstarijih pasmina svinja u Europi pokrenula prije dvije godine
piše Goran Gazdek gazdek@privredni.hr

I
straživanje tržišta napravljeno u sklopu
projekta Vrednovanje tradicijskih proizvo- IAKO JE RIJEČ O
da od turopoljske svinje koji je novcem NEŠTO SKUPLJIM
Europske unije pokrenula Europska ko-
misija, potvrdila je da šunka, salama, slanina, PROIZVODIMA OD
čvarci i mast od turopoljske svinje postaju sve
traženiji, unatoč tome što su ti proizvodi 20
SVINJETINE, TRŽIŠTE JE
posto skuplji od onih koji se rade od najčešće POKAZALO CJENOVNU
U okviru projekta uzgajanih pasmina svinja. Dobar je to vjetar u
leđa uzgajivačima, ali i Javnoj ustanovi Park SPREMNOST ZA NJIH,
pokrenuli prirode Lonjsko polje koja je projekt u cilju
smo pokusnu očuvanja jedne od najstarijih pasmina svinja
ISTIČE KOVAČIĆ
proizvodnju, u Europi pokrenula prije dvije godine. Mlade
napravili turopoljske svinje su poklonjene zainteresira-
nim poljoprivrednicima s područja Posavine,
istraživanje Turopolja i Parka prirode Lonjsko polje gdje
tržišta, se tradicionalno uzgajaju. Uz to, organiziran je
i niz edukativnih radionica o najboljim i naje-
fektnijim načinima uzgoja. “Radili smo na ra-
zvoju asortimana proizvoda i pripremali ih za
izlazak na tržište. Zahvaljujući projektu uspjeli
smo broj uzgajivača povećati sa 16 na 25. Na
početku bilo je stotinjak krmača koje su dobile
tristotinjak mladih što je odlično za daljnji ra-
zvoj uzgoja“, kaže Ivor Stanivuković, ravnatelj
Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.
marketinški Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne ustanove
plan, kreirali PRVI PISANI TRAG JOŠ IZ 1352. GODINE Park prirode Lonjsko polje.
Turopoljska svinja je kasnozrela pasmina
zaštitni znak srednje veličine i masnog tipa. Temeljna boja u prehrani, rastom potražnje hrane animalno-
i pakiranje kovrčave dlake srednje dužine je bijelo-sivka- ga podrijetla i intenziviranjem poljoprivredne
proizvoda, sta, s pet do devet crnih mrlja. Trup je dugačak, proizvodnje, broj naglo smanjivao. Do kraja 20.
leđa ravna, a težina odraslih svinja je 240 kilo- stoljeća turopoljska svinja gotovo je nestala, a
organizirali
grama kod krmača i 250 kod nerasta. Nastala očuvana je zahvaljujući entuzijazmu nekolici-
probnu prodaju je u predantičko doba križanjem šiške i krško- ne uzgajivača okupljenih u udrugu Plemenita
te napravili poljske svinje. općina turopoljska i u suradnji s tadašnjim
financijsku Prvi pisani trag o uzgoju u Turopolju datira Hrvatsko stočarsko selekcijskim centrom koji
iz 1352. godine, kad je hrvatsko-ugarski kralj su prvi počeli s revitalizacijom uzgoja: 2001.
analizu cijelog Ljudevit naložio istragu pljački svinja u Turo- godine bilo je 45 krmača i pet nerasta, a 2011.
lanca. poljskom lugu. U vrijeme najveće ekspanzije, godine 129 krmača i 30 nerasta.
dvadesetih godina prošlog stoljeća, uzgajalo se Pasmina se savršeno uklapa u ekosustav
Damir Kovačić, direktor
Agrarnog savjetovanja 85.000 grla, da bi se tridesetih godina, ukida- hrastovih i bukovih nizinskih šuma i poplavnih
njem zemljišnih zajednica i razdiobom obitelj- pašnjaka koristeći njihove proizvode. Tamo
skih zadruga na manje posjede, razvitkom in- može boraviti cijele godine hraneći se biljem
dustrije i znanosti, smanjenjem upotrebe masti s naplavnih livada i korijenjem, koje ruje u

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

DA OD TUROPOLJSKE SVINJE”
vlažnom i mekom tlu, pa je prihrana kukuru-
zom minimalna. Budući da živi u slobodnom
uzgoju, ona je prva životinja koja nakon popla-
va dolazi na ispašu. Uzgoj i proizvodnja delika-
tesa od turopoljske svinje održivi su, što dijelu
lokalnog stanovništva omogućuje zaposlenje i
dohodak.
EKOLOŠKI I TRADICIONALNI UZGOJ
“U okviru projekta pokrenuli smo pokusnu
proizvodnju, napravili istraživanje tržišta, mar-
ketinški plan, kreirali zaštitni znak i pakiranje
proizvoda, organizirali probnu prodaju te na-
pravili financijsku analizu cijelog lanca. Iako je
riječ o nešto skupljim proizvodima od svinje-
tine, tržište je pokazalo cjenovnu spremnost
za njih te prepoznavanje njihovih vrijednosti.
Ekološki i tradicionalni uzgoj danas predstavlja
važan segment na zahtjevnom tržištu koje sve
više traži zdravu hranu i ekološki uzgoj koji se
brine o dobrobiti životinja i štiti ih od izlaganja
nepotrebnom stresu”, ističe Damir Kovačić,
direktor Agrarnog savjetovanja.
Turopoljska svinja sporije dobiva na masi,
ima veći udio masti od trenutačno najviše
uzgajanih pasmina svinja. Te su pasmine, za
razliku od turopoljske, stvarane tako da daju
što više mesa, no rast svijesti građana o nu-
tricionističkoj vrijednosti svinjske masti ide na
ruku proizvodima od turopoljske svinje. “Uz
motiviranje poljoprivrednika na uzgoj turo-
poljske svinje, za očuvanje hrvatskih izvornih
pasmina važna je i dis-
perzija uzgoja kako bi
životinje bile što zašti-
ćenije u slučaju pojave e
ko
bolesti”, objašnjava Željko
Mahnet, načelnik Službe be za
razvoj svinjogojstva u Hrvat-
genciji.
skoj poljoprivrednoj agenciji.
Na završnom sastanku nku projekta uz-
gajivačima je predstavljen model stavljanja
proizvoda od turopoljske svinje na tržište, a
najavljeno je i pokretanje postupka registra-
cije zaštitnog znaka tih proizvoda. Dio je to
aktivnosti kojima Javna ustanova Park prirode
Lonjsko polje u suradnji s Agrarnim savjeto-
ZA OČUVANJE HRVATSKIH IZVORNIH
PASMINA VAŽNA JE I DISPERZIJA
UZGOJA, OBJAŠNJAVA MAHNET
vanjem, Hrvatskom poljoprivrednom agen-
cijom i Uzgojnom udrugom Plemenita općina
turopoljska želi dodatno pomoći uzgajivačima
u razvoju i stvaranju dugoročnog i ekonomski
opravdanog uzgoja turopoljske svinje. Kako bi
se u preradu mesa mogli upustiti i uzgajivači
koji za to trenutačno nemaju mogućnosti, u
Lonjskom polju se planira izgradnja zajednič-
kog pogona za preradu.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 49
 HRVATSKA&REGIJA AKVIZICIJE U SRBIJI

MK GRUPA PREUZELA
VICTORIA GRUPU
Kupnjom kompanije, čija je osnovna djelatnost trgovina i prerada uljarica,
Miodrag Kostić postaje sve vidljiviji igrač na domaćem i regionalnom
tržištu agrarnih proizvoda piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

U
biznisu bi teško mogla vrijediti ona
Tolstojeva o sretnim i nesretnim
obiteljima jer i uspješne i neuspješ-
ne tvrtke imaju mnogo zajedničkog,
pa se ne mogu tako lako svrstati u šablonu.
Različite su samo - nijanse. To vrijedi i za re-
giju u tranzicijskom i posttranzicijskom raz-
doblju u kojem se na regionalnu razinu izdiglo
samo nekoliko kompanija zahvaljujući vještim
potezima njihovih čelnika da svoje interese
strateški povežu s državnima. No kasnije nije
bilo strategija, ponajprije kod onih najvećih, ali
ZA PREUZIMANJE VICTORIA GRUPE
SVOJEDOBNO JE BIO ZAINTERESIRAN I
IVICA TODORIĆ
apetita nije manjkalo, pa je umjesto održivog
razvoja sve završilo u balonu koji je po zako-
nima fizike, a o financijskim da i ne govorimo,
morao puknuti. Kao što se dogodilo s Agroko-
rom Ivice Todorića i Delta holdingom Mirosla-
va Miškovića.
Sada se sličnim putem, ali na svoj način i,
čini se, mnogo opreznije, penje i srpski bizni-
smen Miodrag Kostić, vlasnik MK Grupe čije
je temeljno područje u najširem smislu agrar,
kao i kod tih dviju kompanija. Ali s nesupore-
divo manjim balastom kakav je za njih pred-
stavljala trgovina odnosno retail poslovi.
O AKVIZICIJI - PRIOPĆENJEM
Razvoj svoje kompanije, započet početkom
dvijetisućitih kupnjom četiriju šećerana za
dolar, Kostić je kasnije usmjerio prema ukra-
jinskom tržištu s kojega se, nakon ukrajinskog
sukoba, polako preusmjeravao na regiju u sek-
toru turizma i hotelijerstva te jačanje pozicije u
srpskom agraru i kupnjom zemlje u Vojvodini.
Zato je glavna ekonomska vijest u moru po-
litičkih i sportskih (finalna faza Svjetskog no-
gometnog prvenstva u Moskvi) prošloga tjedna
u Srbiji bila da je Kostić kupio najperspektivni-
ju srpsku kompaniju u agraru, Victoria Grupu.
Velikih riječi ni izjava nije bilo i sve se, bar kad
je riječ o MK Grupi, svelo na priopćenje. Ali bilo
je očito da se na tome dugo i ozbiljno radilo, a
da je ovo također samo finalna faza. MK Gru-
pa započela je s procesom akvizicije Victoria
Grupe preuzimanjem bankarskih kreditnih
obveza članica te grupe, a i očekuje da će taj
postupak biti okončan u najkraćem roku, pri-
općeno je protekloga tjedna iz tih dviju tvrtki.
Direktorr MK Grupe Du-
dičević izjavio
šan Radičević
je kako interes te
kompanijenije za
preuzimanje

Dobar posao za Kostića

Miodrag Kostić i MK Grupa su napravili do-
bar posao preuzimanjem Victoria Grupe
koja ima velike potencijale, smatraju anali-
tičari. No također upozoravaju da predstoji
nimalo lak zadatak da se posrnula kompa-
nija prvo vrati u normalno poslovanje jer
prethodna reorganizacija nije uspjela.
MK Grupa ima resurse za to jer u svom
vlasništvu ima banke, ali i tvrtke iz sličnih
industrija među svojih 35 povezanih podu-
zeća kao što su šećerane i mesna industrija
Carneks. To je osnova za unapređenje sa-
mih proizvodnih i izvoznih aktivnosti, kažu
ekonomisti.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

potraživanja od kreditora Victoria Grupe “pred-
stavlja poslovnu priliku za daljnji razvoj obje
kompanije i cijelog srpskog agrara”.
Naime, MK Grupa koja posluje u 70 općina
u Srbiji predstavlja jedan od najvećih i naju-
spješnijih poslovnih sustava u zemlji i regiji. Ta
kompanija u agraru posluje 35 godina, obrađu-
je 30.000 hektara u zemlji i ujedno je najve-
ći izvoznik žitarica u Srbiji, a ostvaruje prihod
veći od 600 milijuna eura, navodi se u priop-
ćenju. U njemu se dodaje da je od 2015. godine
MK Grupa proširila poslovanje na Sloveniju,
Hrvatsku i Crnu Goru, a nastoji se pozicionirati i
kao regionalni lider u područjima hotelijerstva,
turizma i bankarstva.
Victoria Grupa, čija je osnovna djelatnost tr-
govina i prerada uljarica, surađuje s više od 300
poljoprivrednih zadruga i 40.000 poljoprivred-
nika, a zapošljava više od 1300 ljudi u tvrtkama
članicama: Sojaproteinu, uljari Mladost u Šidu,
Victoriaoilu, Victoria Logisticu, Luci Bačka Pa-
lanka, Veterinarskom zavodu Subotica, SP La-
boratoriju i Riboteksu.
Ističe se da je Victoria Grupa od svojega
osnutka investirala 260 milijuna eura u ka-
pacitete i modernizaciju tvornica, zahvaljujući
čemu je danas među najvećim neto izvoznici-
ma Srbije - godišnje izveze robe u vrijednosti
178 milijuna eura, a proizvode od soje i sunco-
kreta izvozi u više od 60 zemalja diljem svijeta.
Od 2014. godine Victoria Grupa je u procesu
financijskog restrukturiranja i reprograma ot-
plate kredita, uz što paralelno provodi interne
mjera optimizacije poslovanja.
OD BRZOG RASTA DO PROBLEMA S
BANKAMA
“MK Grupa se odlučila za preuzimanje ban-
karskih potraživanja članica Victoria Grupe
imajući u vidu, s jedne strane, stratešku opre-
dijeljenost MK Grupe za daljnja ulaganja u po-
dručje poljoprivrede, a s druge potencijal te
kompanije da uz zdrav poslovni model i finan-
cijsku konsolidaciju ostvaruje dobre rezultate
na domaćem i inozemnom tržištu”, navodi se
u priopćenju.
Victoria Grupa imala je brz i snažan rast,
ali je prije nekoliko godina došla u probleme s
bankarima. Sušna 2012. donijela je mali urod
uljarica i žitarica zbog čega se kasnilo s vra-
ćanjem kredita. Ipak, uslijedio je reprogram
dugova i kompanija je nastavila s radom, ali je
paralelno tragala za partnerom.
Dosadašnji većinski vlasnik Victoria Grupe
Milija Babović je i ranije dobivao i razmatrao
opcije za strateška partnerstva, pa i za zajednič-
ko investiranje, spajanje ili pripajanje poslov-
nog sustava. Svojedobno je i koncern Agrokor
bio na korak od toga da ga kupi, ali je ubrzo i
sam Todorić upao u poznate probleme.
MK GRUPA ZAPOČELA JE S PROCESOM
AKVIZICIJE VICTORIA GRUPE
PREUZIMANJEM BANKARSKIH
KREDITNIH OBVEZA ČLANICA TE GRUPE
Babović će zadržati manji paket dionica
u svom vlasništvu, ali je cijena preuzimanja
ostala tajna. Transakcija je započeta plaćanjem
avansa 15. lipnja, a MK Grupa je do 15. srpnja
podmirila ostale obveze, uglavnom prema
bankama od kojih je i kupila većinski dio Vic-
toria Grupe.
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 51
 SVIJET FINANCIJA
ADDIKO BANK: 2. OBLJETNICA POSLOVANJA
Troznamenkasti rast novih kredita
iti
ed
kr
A
ddiko Bank je prošloga tjedna
proslavio dvije godine tijekom
kojih je uspješno razvijao
svoje poslovanje, a prigodnim
poklonima nagradio je i 299 klijenata
koji 11. srpnja također slave rođendan.
Protekle dvije godine za Addiko Bank
su bile iznimno uspješne i obilježene
230-postotnim rastom plasmana no-
vih gotovinskih kredita u poslovanju s
građanstvom te 240-postotnim rastom
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA
Slanje novca mobitelom
Hrvatska poštanska banka unapri-
jedila je uslugu eGotovina koja omo-
gućava podizanje novca mobitelom
bez kartice i prva u Hrvatskoj za ko-
risnike mobilnog bankarstva uvela
brzo slanje novca drugim osobama.
Za slanje novca dovoljno je prijaviti
se u aplikaciju mHPB, odabrati iznos,
kreirati jednokratni kod te ga poslati
primatelju na mobitel. Primatelj za-
prima kod putem SMS-a, unosi ga na
bilo koji od 344 bankomata u HPB-ovoj
mreži i podiže novac. Prije prvog zapri-
manja koda nužno je registrirati se pu-
tem mHPB aplikacije zbog identifikacije
primatelja. Dnevni limit za slanje nov-
ca iznosi 1000 kuna, a mjesečni 4000
kuna.
52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
novih kredita malom i srednjem podu-
zetništvu. Temeljem toga Banka je 2017.
godinu zaključila s najboljim poslovnim
rezultatom u zadnjih pet godina.
“Gledajući što smo sve postigli u ova-
ko kratkom roku zvuči mi nevjerojatno
da pod brendom Addiko poslujemo tek
dvije godine, tijekom kojih smo se do-
kazali kao jedna od najboljih banaka u
Hrvatskoj. Značajno smo poboljšali sve
ključne poslovne indikatore, financijske
Rok valjanosti koda je 24 sata. ”Stal-
nim uvođenjem inovacija, brzih i jedno-
stavnih usluga, HPB se razvija u smjeru
digitalne banke spremne na promjene i
potrebe svih generacija svojih klijenata.
Nova funkcionalnost eGotovine nami-
jenjena je svim korisnicima našeg mo-
bilnog bankarstva, a očekujemo da će
je najbrže prihvatiti mlađe generacije”,
istaknula je Svjetlana Petrović, direk-
torica Direkcije izravnog bankarstva
HPB-a.
Unapređenje usluge eGotovina novi
je korak u digitalnom bankarstvu HPB-
a kojim se klijentima želi svakodnev-
no financijsko poslovanje učiniti još
bržim i jednostavnijim uz dostupnost
24/7.
rezultate i kvalitetu imovine, postavi-
li smo temelje za kontinuirano održivi
rast, a uvođenjem modernih i jedin-
stvenih usluga koje izravno odgovara-
ju potrebama klijenata napravili smo
veliki iskorak i bankarstvo, na veliko
zadovoljstvo naših klijenata, zaposleni-
ka i vlasnika, uveli u novo doba. S po-
zitivnim poslovnim trendovima, rastom
i ambicioznim razvojnim planovima
nastavljamo i dalje”, istaknuo je Mario
Žižek, predsjednik Uprave Addiko
Banka.
Addiko Bank je prvi u Hrvatskoj uveo
mogućnost dobivanja kredita samo te-
meljem osobne iskaznice uz odobrenje
u roku od 30 minuta, otvorio je digitalnu
Express poslovnicu, prvu takve vrste
u Hrvatskoj, s Addiko Chat Bankingom
predstavio je jedinstveno plaćanje pu-
tem Vibera. Addiko Bank je prva banka
u Hrvatskoj kojoj je dodijeljen među-
narodni certifikat kvalitete ICERTIAS,
rebrendiranje Banke i Grupe osvojilo je
šest Transform Awards Europe nagrada,
a u međunarodnom izboru Addiko je
proglašena najboljom bankom u Hrvat-
skoj u poslovanju s građanstvom.
FINANCIJSKA AGENCIJA

Blokirani građani duguju

43,62 milijarde kuna
P
rema podacima Financijske
agencije zbog nepodmireno-
ga duga na dan 31. svibnja ove
godine bilo je blokirano 23.578
poslovnih subjekata, što je za 0,7 posto
manje u odnosu na ovogodišnji travanj.
Ukupna vrijednost nepodmirenoga, a
dospjeloga duga poslovnih subjekata
iznosila je 12,63 milijarde kuna, što je za
0,4 posto manje nego mjesec dana ranije.
U odnosu na stanje godinu dana rani-
je, riječ je o smanjenju broja blokiranih
poslovnih subjekata za 3825 (14 posto) i
smanjenju prijavljenog, a nepodmirenog
duga u iznosu od 3,34 milijarde kuna
(20,9 posto).
Kad je riječ o građanima, zbog ne-
podmirenoga duga zadnjega dana
svibnja u blokadi je bilo 326.379 gra-
đana. Oni su dugovali 43,62 milijarde
kuna, što je za 0,3 posto više nego u
odnosu na prethodni mjesec. Najveći
broj građana ima dug prema teleope-
raterima, njih nešto manje od 160.000.
Najveći dio duga u iznosu od 17,8 mi-
lijardi kuna odnosio se na dug građa-
na prema bankama kao vjerovnicima
(40,7 posto), a prema cijelom finan-
cijskom sektoru (bankama, štedio-
nicama, kreditnim unijama, leasing i
faktoring društvima, osiguravajućim
društvima, tvrtkama čija je djelatnost
kartično poslovanje), građani su dugo-
vali 20,6 milijardi kuna ili 47,2 posto
njihova ukupnoga duga. Dug građana
koji su blokirani za dug veći od milijun
kuna (udio u broju blokiranih građana
1,5 posto) iznosi ukupno 22,4 milijarde
kuna (udio u ukupnome dugu građana
51,2 posto).

ZAGREBAČKA BANKA

NIŽE KAMATE NA STAMBENE I

NENAMJENSKE KREDITE
Nakon smanjenja kamatnih stopa na
postojeće kredite s promjenjivom
kamatnom stopom, čije cijene prate
kretanja Nacionalne referentne stope,
Zagrebačka banka je početkom srpnja
snizila fiksne i promjenjive kamate za
novougovorene kredite.
Na novougovorene stambene kredite
kamata će se smanjiti za 20 do 50 baznih
poena kod kredita s fiksnom kamatnom
stopom, ovisno o valutnoj klauzuli i roku
otplate. Kod kredita s kombinacijom fik-
sne i promjenjive kamatne stope za kredit
uz valutnu klauzulu u eurima fiksna ka-
mata za prvih pet godina otplate je 3,20
posto, dok je promjenjiva kamata za pre-
ostalih 25 godina 3,51 posto (ukupno EKS
3,70 posto%).
Za kredite u kunama fiksna kamatna
stopa za prvih pet godina je 3,80 posto, a
promjenjiva 4,06 posto (ukupno EKS 4,30
posto). Još povoljnije kamate Zaba nudi oni-
ma koji se odluče za Zelene kredite. Zele-
ni stambeni krediti namijenjeni su kupnji
ili izgradnji niskoenergetskih stambenih
nekretnina te povećanju energetske učin-
kovitosti postojećih. Riječ je o kreditima s
kamatom od 3,05 posto za prvih pet godina
otplate kredita uz valutnu klauzulu u euri-
ma, dok je promjenjiva kamata za preosta-
lih 25 godina 3,18 posto (ukupno EKS 3,81
posto) te 3,50 posto za kredite u kunama,
a promjenjiva 3,90 posto (ukupno EKS 4,19
posto). Za klijente koji se odluče za Zeleni
kredit, Zaba poklanja besplatnu procjenu
vrijednosti nekretnine. Također, klijenti do-
bivaju i mogućnost ugovaranja gotovinskih
kredita po najpovoljnijim kamatnim stopa-
ma, u roku od šest mjeseci od ugovaranja
stambenog kredita. Osim stambenih, Zaba
je snizila i kamate za gotovinske, nena-
mjenske kredite u kunama. Uz postojeću
kamatnu stopu 5,80 posto za gotovinske
kredite u eurima, nova fiksna kamatna
stopa za kredite u kunama je 6,10 posto.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

 SVIJET FINANCIJA ANALIZA RBA
STANOVI
sve skuplji
Zamjetan rast cijena na godišnjoj razini
zabilježen je u Gradu Zagrebu (11,4 posto) i
Jadranu (8,1 posto), dok je u ostalim dijelovima
Hrvatske on bio nešto skromniji (4,2 posto)
6,6%
rast cijena novih stambenih
objekata na godišnjoj razini
8,9%
rast cijena postojećih objekata
na godišnjoj razini
54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
P
rema zadnjim podacima Državnog
zavoda za statistiku u prvom ovogo-
dišnjem tromjesečju nastavljene su
pozitivne stope rasta indeksa cijena
stambenih nekretnina. Naime, indeks cijena
stambenih objekata, koji mjeri kretanje tržišnih
cijena stambenih objekata koja su kupila ku-
ćanstva (uključujući i vrijednost zemljišta), u
prva tri mjeseca ove godine zabilježio je rast od
0,9 posto u odnosu na posljednje prošlogodiš-
nje tromjesečje, dok je na godišnjoj razini stopa
rasta ubrzala na 8,5 posto. Godišnja stopa rasta
ujedno je i najviša stopa rasta od kada su do-
stupni podaci (2008.). Rast cijena na godišnjoj
razini pri tome je podržan višim cijenama no-
vih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu,
na Jadranu i ostalim područjima.
U odnosu na tromjesečje ranije cijene no-
vih i postojećih stambenih objekata nastavile
su s pozitivnim stopama rasta iako sporijom
dinamikom. Tako su cijene novih stambenih
objekata u prvom kvartalu bile više za 0,3 po-
sto, dok su one postojećih stambenih objekata
zabilježile rast od jedan posto (u posljednjem
prošlogodišnjem tromjesečju rast je iznosio je-
dan odnosno 3,6 posto). Promatrano na godiš-
njoj razini, u odnosu na isto tromjesečje 2017.,
i novi i postojeći stambeni objekti ubrzali su sa
stopama rasta pa su tako cijene novih stambe-
nih objekata zabilježile rast od 6,6 posto (u po-
sljednjem kvartalu 2017. godine 4,1 posto), dok
su postojeći objekti zabilježili rast od 8,9 posto
(8,3 posto u posljednjem tromjesečju 2017.). Pri
tome postojeći stambeni objekti bilježe rast
deseto, a novi stambeni objekti četvrto tromje-
sečje za redom. Zamjetan rast na godišnjoj ra-
zini zabilježen je u Gradu Zagrebu (11,4 posto) te
Jadranu (8,1 posto) dok je u ostalim dijelovima
Hrvatske rast bio nešto skromniji (4,2 posto)
čemu je pridonijelo i smanjenje cijena u odno-
su na tromjesečje ranije (-2,6 posto).
SNAŽNIJI GODIŠNJI RAST OD PROSJEKA
EU-a
Hrvatska je u prosjeku zabilježila snažni-
ji godišnji rast cijena stambenih nekretnina u
prvom tromjesečju ove godine u odnosu na
prosjek EU-a (4,7 posto godišnje). Isto tako pro-
motrimo li zemlje u okruženju, jedino je u Italiji
zabilježen nastavak pada cijena stambenih ne-
kretnina šesto tromjesečje za redom (-0,4 po-
sto), dok sve ostale zemlje bilježe pozitivne sto-
pe rasta. Tako je primjerice u Češkoj zabilježen
rast od 7,7 posto, Mađarskoj 11,5, Sloveniji 13,4
te Slovačkoj 11,7 posto. Pri tome je zabilježen
rast cijena i novih i postojećih stambenih obje-
kata u svim tim zemljama osim u Italiji gdje su
cijene postojećih stambenih objekata zabilježi-
le godišnji pad od 0,8 posto i tako pridonijele
ukupnom padu dok su cijene novih stambenih
objekta u Italiji zabilježile rast od 1,3 posto.
Kod analize kretanja cijena stambenih ne-
kretnina važno je napomenuti da tržište ne-
kretnina ostaje visoko segmentirano. Unatoč
kumulativnim pokazateljima cijene na tržištu
i dalje su visokodiferencirane (na pojedinim
mikrolokacijama postoje značajne razlike).
Naime, nekretnine privlačne lokacije te visoke
kvalitete gradnje uobičajeno nisu pod značaj-
nijim utjecajem promjena na tržištu (u vrijeme
kada su cijene nekretnina u prosjeku bilježile,
takve nekretnine nisu bilježile bitnije pomake
 NOVI ZAKON O TRŽIŠTU KAPITALA
Veće ovlasti Hanfi
Novi Zakon o tržištu ka-
pitala donosi Hanfi zna-
čajnije ovlasti, posebno
u segmentu nadzora fi-
nancijskih izvještaja izda-
vatelja čiji su vrijednosni
papiri uvršteni na Zagre-
bačku burzu te pravo pro-
vjere jesu li oni sastavljeni
u skladu s relevantnim
okvirom za financijsko
izvještavanje. Hanfa će
biti ovlaštena poduzimati
mjere ukoliko utvrdi da
financijska izvješća nisu
sastavljena u skladu s re-
levantnim okvirom. “Vje-
rujemo da će novi zakon
pridonijeti vraćanju po-
vjerenja u hrvatsko tržište
kapitala. Sam postupak
provjere i poduzimanja
odgovarajućih mjera u
MODUL JEAN MONNET
cijena na niže razine, uglavnom su bilježile
Kamate će
stagnaciju ili blaži rast cijena). No godišnji rast
cijena stambenih nekretnina četvrto tromje-
sečje za redom može biti dobar indikator koji
sigurno rasti
upućuje na početke oporavka u ovom sektoru
(pozitivne stope rasta uglavnom bilježe i fizički
pokazatelji u građevinskom sektoru, broj iz-
danih odobrenja za građenje te indeks obujma
NA GODIŠNJOJ RAZINI STOPA
Hoće li ove godine doći
RASTA CIJENA UBRZALA JE NA do rasta kamata, pod
8,5 POSTO ŠTO JE I NAJVIŠA utjecajem inozemnih
kretanja budući da Eu-
STOPA RASTA OD KADA SU ropska središnja banka
već dulje vrijeme kamat-
DOSTUPNI PODACI (2008.) ne stope drži na povijesno
niskim razinama? Time
su se bavili i sudionici
građevinskih radova). S obzirom na očekivani okruglog stola u okviru
nastavak rasta gospodarstva uz pozitivne po- Jean Monnet modula koji
make na tržištu rada, i u ovoj godini možemo se izvodi na VERN’ovim
očekivati nastavak rasta cijena. Pri tome bi diplomskim studijima
zamjetniji rast cijena odnosno potražnje za ne- “Kamate će sigurno na-
kretninama mogao biti ograničen prisutnom rasti, no pitanje je samo
averzijom prema riziku koji nosi dugoročno kada i koliko. Naime,
zaduživanje (nesigurnost oko vraćanja preuze- ESB kasni za američ-
tih obveza), smatraju analitičari RBA. kom središnjom bankom
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 55
odnosu na financijske in-
formacije izdavatelja de-
taljnije je uređen smjerni-
cama ESMA-e, europskog
regulatora tržišta kapitala.
Nakon donošenja ovog
zakona Hanfa ima razdo-
blje do kraja godine za tzv.
izjavu o usklađenosti s tim
smjernicama, nakon čega
će sve to biti inkorpori-
rano u nadzornu prak-
su”, kazao je predsjednik
Upravnog vijeća Hanfe
Ante Žigman. (I.G.)
s povećanjem kamata i s
normalizacijom mone-
tarne politike i veličine
bilance, i tu leži opasnost.
Osim toga, nagli rast in-
flacije može potaknuti
puno brže dizanje kamat-
ne stope od očekivanja, a
takvo kretanje će sigurno
poskupjeti i državni dug.
Iako scenarij možda nije
najoptimističniji, na njega
se moraju pripremiti i dr-
žavne financije i središnja
banka”, istaknuo je finan-
cijski analitičar Neven Vi-
daković. Akademski vodi-
telj modula Jean Monnet
Dubravko Radošević je
kazao kako ESB ove godi-
ne planira zadržati ključ-
ne kamate na postojećim
niskim razinama, ali će
smanjivati obujam mo-
netarnih intervencija na
tržištima kapitala. “ (I.G.)
 VIJESTI
DOKAPITALIZACIJA
PETROKEMIJE
Glavna skupština Pe-
trokemije donijela je
odluku kojom će se
temeljni kapital Petro-
kemije povećati ulo-
zima u pravima i to sa
42,9 na 492,9 milijuna
kuna, odnosno za 450
milijuna kuna. To će se
provesti izdanjem no-
vih 45 milijuna dionica,
nominale 10 kuna, a te
će nove dionice upisati
i uplatiti država putem
Centra za restrukturi-
ranje i prodaju. Podloga
za to je Vladina odluka o
kupovini tražbina bana-
ka prema Petrokemiji u
iznosu od 450 milijuna
kuna.
MANJA POLJOPRIVREDNA
BRUTO PROIZVODNJA
1840
1380
Fizički obujam poljopri-
vredne bruto proizvod-
nje u Hrvatskoj lani je,
u odnosu na godinu
prije, pao za 8,5 posto,
što je posljedica pada
biljne proizvodnje, dok
je stočna proizvodnja
blago porasla, pokazu-
ju podaci DZS-a. Sma-
njenje poljoprivredne
proizvodnje rezultat
je, s jedne strane, pada
biljne proizvodnje koji
iznosi 15,2 posto, dok
je u isto vrijeme stočna
proizvodnja porasla za
0,9 posto. Kod biljnih
proizvoda zabilježen je
pad proizvodnje gotovo
svih proizvoda u skupi-
ni žitarica, kukuruza za
27,6 posto te pšenice za
28,8 posto.
56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
SVIJET FINANCIJA
TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB
Visoka likvidnost i dalje u sustavu
U skladu s očekivanjem, prošli je tjedan bio
mirno razdoblje na hrvatskom novčanom
tržištu. Nakon dinamike vezane uz emisiju
državnih obveznica, zbog koje je dio viško-
va likvidnosti neutraliziran, u ovome je raz-
doblju ponovno rasla likvidnost sustava radi
redovite mjesečne isplate mirovina. Stoga je
novčano tržište i dalje u sličnim okolnostima,
vrlo visoka ponuda novca koja podržava nisku
kamatnu stopu te skromna potražnja za krat-
koročnim pozajmicama. Nije neobično što na
redovitoj obratnoj repo aukciji središnje banke
ni prošlog ponedjeljka nije bilo prijave depozit-
nih institucija za povlačenjem dodatne likvid-
nosti. U ovome razdoblju nije održana aukcija
trezorskih zapisa Ministarstva financija. Kako
će, u skladu s kalendarom izdanja, iduća auk-
cija biti održana tek krajem kolovoza, sudio-
nici imaju dugu pauzu od gotovo dva mjeseca zbog koje neće imati priliku dio svojih viškova
usmjeriti u trezorske zapise Ministarstva fi-
Kretanje na nancija. Iako je pred nama vrhunac turističke
Tržištu novca Zagreb sezone, razdoblje u kojem se tradicionalno po-
javljuje snažnija potražnja za novcem, zahva-
u mil. kn Potražnja Ponuda Promet
ljujući preobilnoj ponudi novca, na novčanom
600
tržištu se ne osjeća nikakav utjecaj sezone.
450
Ni u drugim segmentima financijskoga tržišta
300 nema oscilacija ni porasta aktivnosti, stanovi-
150 ta stagnacija pokazatelja i skromne aktivnosti
glavna su obilježja kretanja. Poznato je da će
samo snažnija potražnja za novcem, potaknu-
920 ta rastom gospodarskih aktivnosti, promijeni-
460
ti trend na novčanom tržištu koji se već duže
vrijeme nije mijenjao. Bilo bi dobro da rast po-
0
9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. tražnje počne čim prije. [Jelena Drinković]
HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE
Kuna ojačala prema važnijim valutama
Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna nosu na švicarski franak hrvatska valuta je ta-
je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na kođer neznatno ojačala i to za 0,67 posto posto.
američki dolar blago oslabjela za 0,96 posto. U Tako je euro tjedan zaključio na 7,39 kuna, ame-
usporedbi s eurom u promatranom razdoblju rički dolar na 6,35 kuna, dok je švicarski franak
kuna je neznatno ojačala za 0,20 posto, u od- kraj prošlog tjedna dočekao na 6,32 kune.
7,415 6,38 6,450
valuta srednji tečaj za devize
AUD australski dolar 4,689635 EUR 7,410
USD 6,36
CHF 6,425
CAD kanadski dolar 4,817729
7,405 6,34 6,400
JPY japanski jen 5,648423
CHF švicarski franak 6,329561 7,400 6,32 6,375
GBP britanska funta 8,34413
7,395 6,30 6,350
USD američki dolar 6,352958
EUR euro 7,390396 7,390 6,28 6,325
Izvor: HNB primjena od 14. 7. 2018. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7.
 VIJESTI
MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA
VELPRO: SURADNJA SA
Dinamičan tjedan na tržištima kapitala SAVEZOM UDRUGA MALIH
TRGOVACA
Trgovanje na Wall Streetu prošloga tjedna bilo 7700 24950
Dow Jones
je veoma dinamično, a u fokusu ulagača bile su 7675 24900
dionice tehnološkog sektora. Te kompanije već 7650 24850
godinama snažno rastu, a ulagači se nadaju da
7625 24800
će to potaknuti i objava kvartalnih poslovnih
7600 24750
rezultata. Američke burze su i dalje pod pri- FTSE 100
tiskom zbog trgovinskih napetosti između 7575 24700

SAD-a i Kine, pogotovo nakon što je Washi- 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. Velpro je potpisao ugo-
ngton objavio da kani uvesti dodatne 10-po- 7825 5440 vor o suradnji za ovu
NASDAQ
stotne carine na 200 milijardi dolara vrijedan 7800 5420 godinu sa Savezom
kineski uvoz u iduća dva mjeseca. Peking je na 7775 5400
udruga malih trgova-
te najave poručio da će morati odgovoriti. Od ca Republike Hrvatske,
7750 5380
početka svibnja Kina i SAD održale su nekoli- u svrhu međusobnog
7725 5360
ko krugova pregovora u kojima SAD pokušava CAC40 pružanja trgovačkih,
smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 7700 5340 logističkih i promidž-
milijardi dolara, no zasad bez vidljivih rezul- 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. benih usluga kroz za-
tata. Zanimljivo je i to kako su na svjetskim 12650 22800 jedničko postavljanje
burzama cijene nafte prilično oscilirale, dok je DAX NIKKEI 225 i ostvarivanje ciljeva.
12600 22600
na valutnim tržištima dolar nastavio jačati. Po- Savez okuplja 262
12550 22400
sljednji podaci ukazuju na jačanje inflacijskih mala trgovca koji dijele
12500 22200
pritisaka u SAD-u, što je potaknulo špekulacije zajedničke interese na
da će američka središnja banka u ovoj godini 12450 22000 tržištu. Kroz svojih 17
ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa. 12400 21800 veleprodajnih centara
9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. te kvalitetom i širinom
asortimana i usluga,
Velpro je u mogućnosti
u potpunosti odgovoriti
MIROVINSKI FONDOVI vrijednost promjena 2017
svim zahtjevima i po-
fond datum (kn) (%) (%) trebama tržišta.
Blagi rast Mirexa OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF
kategorija A RAST PROIZVOĐAČKIH
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mi- CIJENA
MIREX A 12.07. 136,59780 0,1139 2,37
rovinskoga fonda Mirexa B krajem prošlog Proizvođačke cijene in-
AZ - A 12.07. 135,51500 0,0494 2,08
tjedna iznosila je 243,3474 boda. Njegova vri- dustrije u Hrvatskoj su
Erste Plavi - A 12.07. 135,60130 0,0932 1,22
jednost u odnosu na pretprošli petak bilježi u lipnju porasle za 3,5
PBZ CO - A 12.07. 140,33080 0,0752 2,70
rast od 0,42 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila posto na godišnjoj razi-
Raiffeisen OMF - A 12.07. 136,93050 0,2434 3,20
je 136,5978 bodova što također predstavlja rast ni. Podaci DZS-a poka-
kategorija B
od 0,42 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna zuje da su proizvođačke
iznosio je 127,4029 bodova, što predstavlja bla- MIREX B 12.07. 243,34740 0,1223 1,08
cijene industrijskih pro-
gi rast od 0,14 posto. AZ - B 12.07. 240,39560 0,1009 0,94
izvoda u lipnju na mje-
Erste Plavi - B 12.07. 256,50860 0,1073 0,67 sečnoj razini, u odnosu
MIREX - tjedni PBZ CO - B 12.07. 226,69360 0,1394 1,48 na svibanj, smanjene za
0,4% Raiffeisen OMF - B 12.07. 250,03190 0,1466 1,26 0,1 posto. Na mjeseč-
0,3% kategorija C noj su razini cijene na
MIREX C 12.07. 127,40290 0,0447 1,69 domaćem tržištu za in-
0,2%
AZ - C 12.07. 124,76650 0,0282 2,21 dustriju bile niže za 0,1
0,1%
Erste Plavi - C 12.07. 129,13630 0,0459 1,46 posto, a na inozemnom
0,0% PBZ CO - C 12.07. 125,48330 0,0509 1,22 tržištu za 0,2 posto. Is-
9.7. 10.7. 11.7. 12.7.
Raiffeisen OMF - C 12.07. 130,82990 0,0604 1,42 ključe li se cijene ener-
MIREX - mjesečni gije, proizvođačke su
DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF
1,0% cijene u industriji u lip-
Raiffeisen DMF 12.07. 239,45890 0,1695 2,40
0,8% nju u odnosu na svibanj
0,6% AZ Profit 12.07. 255,07670 0,1047 -0,30
niže za 0,3 posto, dok
0,4% Croatia osiguranje 12.07. 161,17570 0,0839 -0,25
su u odnosu na proš-
0,2% AZ Benefit 12.07. 256,24640 0,0601 -0,16
logodišnji lipanj više za
0,0% Erste Plavi Expert 12.07. 214,64680 0,0520 -0,11
-0,2%
0,1 posto.
12.6. 19.6. 27.6. 4.7. 12.7.
Erste Plavi Protect 12.07. 210,32720 0,0421 4,60

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

 VIJESTI SVIJET FINANCIJA
BURZA
DUKAT: VIŠE OTKUPNE
CIJENE MLIJEKA Nakon dva tjedna Crobexi zabilježili rast
Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u prote- sto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je
klom tjednu blago porasla u usporedbi s tjed- šest izdanja, dok je 11 izdanja trgovano u izno-
nom ranije. Ukupni dionički promet je uvećan su većem od 500.000 kuna.
za 7,53 posto ili za 1,9 milijuna kuna na 27,6 Ključni dionički indeksi su nakon dva tjedna
milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja tr- pada zabilježili rast. Crobex je sa 1.803,60 bo-
govano je u iznosu od 13,5 milijuna kuna, što dova u tjednu ranije uvećan za 0,23 posto na
čini 49 posto ukupnog tjednog dioničkog pro- 1.807,75 bodova. Crobex10 je porastao za 0,26
meta. posto na 1.040,25 bodova. Sektorski indeksi
Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja su trgovanje zaključili u rasponu od -1,82 po-
Zagrebački Dukat na- kretale su se u rasponu od -8,39 do +1,78 po- sto koliko je pao CROBEXtran do +3,93 posto
javio je rast otkupnih koliko je porastao CROBEXkons. Ob-
cijena svježeg sirovog veznički indeksi su tjedan zaključili
ZAGREBAČKA BURZA
mlijeka na svom ot- THE ZAGREB STOCK EXCHANGE rastom; CROBIS je uvećan za 0,14
kupnom području, u UKUPAN TJEDNI PROMET: 595.738.205,43 kn posto, a CROBIStr za 0,22 posto.
skladu s kretanjima ot- TJEDNI DIONIČKI PROMET: 27.589.766,91 kn Najlikvidniji je u proteklom tjednu
kupnih cijena mlijeka bio HT s prometom od 10,6 milijuna
index zadnja vrijednost tjedna promjena
na tržištima Europske kuna, od čega se osam milijuna kuna
CROBEX 1.807,7500 +0,23%
unije. Mlijeko predano odnosi na blok promet. HT je tjedan
CROBEX10 1.040,2500 +0,26%
u srpnju bit će plaćeno zaključio rastom cijene od 0,67 posto
CROBIS 111,7922 +0,14%
osam lipa više po litri na 149,50 kuna. FTB turizam je trgo-
CROBIStr 172,3081 +0,22%
u odnosu na prethodni van u iznosu od 3,4 milijuna kuna,
mjesec. Drugi val rasta od čega se na redovni promet odno-
otkupne cijene mlije- Top 10 tjedna zadnja promet si tek 153.000 kuna, dok je ostatak
po prometu promjena cijena
ka Dukat najavljuje za ostvaren u blok trgovini. Bilježi pad
HT d.d. +0,67% 149,50 10.552.927,50
rujan, kada će svojim FTB TURIZAM d.d. -2,55% 1.910,00 3.387.860,00
od 2,55 posto na cijenu od 1910 kuna.
kooperantima za litru ADRIS GRUPA d.d. -0,24% 416,00 2.917.707,00 Povlaštenim dionicama Adris Grupe
mlijeka plaćati dodat- Valamar Riviera d.d. -0,49% 40,30 2.165.156,90 je protrgovan iznos od 2,9 milijuna
nih osam lipa, odnosno AD PLASTIK d.d. +1,78% 200,00 1.468.294,00 kuna, a cijena im je umanjena za 0,24
16 lipa više u odnosu PODRAVKA d.d. -1,54% 319,00 1.077.473,00 posto na 416 kuna.
na mlijeko predano u Zagrebačka banka d.d. -0,32% 62,00 888.057,00 Među 10 najlikvidnijih izdanja rast
lipnju. ATLANTIC GRUPA d.d. -1,53% 965,00 873.300,00 cijene bilježe dva izdanja. Dobitnik
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. -2,96% 459,00 776.828,00 tjedna je AD Plastik s poskupljenjem
IZVOZ VEĆI 1,2 POSTO HUP - ZAGREB d.d. -8,39% 2.840,00 624.840,00 od 1,78 posto na 200 kuna te sa 1,5
Hrvatski robni izvoz u milijuna kuna prometa. Cijena je ra-
prvih pet mjeseci ove 10 dionica tjedna zadnja promet sla još i HT-u (+0,67 posto).
s najvećim rastom cijene promjena cijena
godine iznosio je 42,1 PETROKEMIJA d.d. +33,33% 8,00 3.121,60
Pad cijene dionice bilježi osam izda-
milijardu kuna te je bio APARTMANI MEDENA d.d. +32,21% 55,00 55,00 nja. Najviše je, za 8,39 posto na 2840
1,2 posto veći nego u Hoteli Haludovo Malinska d.d. +8,87% 2,70 981,00 kuna, cijena pala dionicama HUP-a
istom razdoblju proš- INSTITUT IGH d.d. +8,79% 179,50 6.462,00 Zagreb kojima je ostvaren promet
le godine, dok je uvoz ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. +6,67% 16,00 17.504,55 od 625.000 kuna. Dionice Atlantske
dosegnuo 70,6 milijardi VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. +6,15% 138,00 23.335,00 plovidbe pojeftinile su za 2,96 posto
kuna, što je 4,7 posto INGRA d.d. +5,30% 4,57 124.153,58 na 459 kuna, a trgovane su u iznosu
više na godišnjoj razini, Dalekovod d.d. +4,80% 13,10 30.284,25 od 777.000 kuna. Slijedi FTB turizam
pokazuju prvi poda- KONČAR d.d. +4,62% 680,00 36.040,00 (-2,55 posto), a zatim Podravka (-1,54
ci Državnog zavoda za HOTELI BRELA d.d. +3,57% 14,50 10.483,50 posto) sa zadnjom cijenom od 319
statistiku. Vanjskotrgo- kuna i prometom od 1,1 milijun kuna.
vinski deficit tako je u 10 dionica tjedna zadnja Atlantic Grupa bilježi minus od 1,53
promet
s najvećim padom cijene promjena cijena
prvih pet mjeseci izno- Badel 1862 d.d. -17,24% 12,00 1.476,00
posto odnosno cijenu od 965 kuna te
sio 28,4 milijarde kuna, HTP OREBIĆ d.d. -9,32% 73,00 36.500,00 873.000 kuna prometa.
odnosno bio je za 2,6 HUP - ZAGREB d.d. -8,39% 2.840,00 624.840,00 [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]
milijardi kuna viši nego TERMES GRUPA d.d. -6,98% 60,00 1.200,00
u istom razdoblju lani. Privredna banka Zagreb d.d -5,66% 750,00 2.250,00
Istodobno, pokrivenost SOLARIS d.d. -5,48% 690,00 8.970,00
uvoza izvozom pala je OT-OPTIMA TELEKOM d.d. -5,37% 1,94 38.839,72
s lanjskih 61,7 na 59,7 TEHNIKA d.d. -3,33% 116,00 12.412,00
posto. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. -2,96% 459,00 776.828,00
JADROPLOV d.d. -2,86% 27,20 7.752,00

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

 VIJESTI
INVESTICIJSKI FONDOVI
JANAF: 138,1 MILIJUN
Porasla čak 72 fonda KUNA U ZADRŽANU DOBIT
Dioničari Janafa trebali
Tjedan su uvećanjem vrijednosti zaključila 72 Dollar Bond i to za 0,50 posto. Rast vrijednosti bi na redovnoj glavnoj
fonda, a devet ih bilježi pad. Devet fondova je zabilježilo je 14 od 20 novčanih fondova, a naj- skupštini 29. kolovoza
tjedan zaključilo rastom većim od jedan posto, veći rast, za 0,05 posto, bilježi Locusta Cash. donijeti odluku o tome
a tri su pala više od jedan posto. Od 24 dio- Najbolje rezultate u 2018. godini odnosno naj- da se ostatak dobiti za
nička fonda rast ih bilježe 23. ZB trend bilje- veći prinos među dioničkim fondovima bilježi 2017. godinu od 138,1
ži uvećanje od 2,45 posto. Svih šest posebnih KD Victoria i to za 6,62 posto. Među posebnim milijun kuna rasporedi
fondova bilježi rast. Dobitnike predvodi ZB fondovima najviše je vrijednost uvećana ZB-u u zadržanu dobit. Uku-
Future 2030 s porastom od 1,13 posto. Među Future 2040 za 5,04, dok je najuspješniji mje- pni prihodi te tvrtke
16 mješovitih fondova porast bilježi njih 15. In- šoviti fond bio PBZ Global s prinosom od dva lani su iznosili 780,8
terCapital Balanced je uvećan za 0,91 posto. Od posto. Među obvezničkim fondovima najveći milijuna kuna i veći su
15 obvezničkih fondova rast ih bilježi 14. Naj- je rast u ovoj godini, od 1,56 posto, ostvario PBZ za 3,7 posto u odnosu
više je vrijednost uvećana fondu InterCapital Bond. [Iva Skorin] na 2016. godinu. Neto
dobit Janafa iznosila je
Otvoreni investicijski fondovi od 05.07.2018. do 12.07.2018. godine 290,7 milijuna kuna,
tjedna tjedna a prema odluci s kraja
vrijednost vrijednost
naziv(fond) valuta promjena naziv(fond) valuta promjena ožujka od toga je 14,5
udjela [%] udjela [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS You Invest Solid € 104,4460 0,39
milijuna kuna raspore-
KD Victoria kn 20,3862 0,75 PBZ Flexible 30 fond € 103,9077 0,36 đeno u zakonske pri-
InterCapital Global Equity € 12,9466 1,36 OTP Absolute € 96,9445 0,02 čuve.
ZB trend $ 202,5939 2,45 InterCapital Income Plus € 106,3662 0,35
KD Prvi izbor kn 15,5177 1,57 PBZ Inter. Multi Asset fond € 97,2912 0,26 BESPOVRATNA SREDSTVA
ZB euroaktiv € 143,4496 0,33 HPB Bond Plus € 100,1602 0,30 ZA MREŽNE STRANICE
Capital Breeder kn 100,1893 0,08 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS Ministarstvo gospodar-
KD Europa € 134,6076 0,18 ZB bond € 199,8677 0,07 stva, poduzetništva i
PBZ Equity fond € 11,8668 0,78 InterCapital Global Bond € 14,9971 0,22 obrta objavilo je Poziv
HPB Dionički kn 116,2893 0,52 PBZ Bond fond € 138,1242 0,01 na dostavu projektnih
Erste Adriatic Equity € 77,3283 0,58 InterCapital Bond € 224,5583 0,34 prijedloga WWW vau-
ZB aktiv kn 119,1512 1,25 HPB Obveznički € 168,5264 0,16
čeri za MSP-ove. Poziv
InterCapital SEE Equity € 112,7553 0,93 Alta Emerging Bond kn 77,4106 -0,14
Platinum Glob. Opportunity $ 16,8656 0,95 Erste Adriatic Bond € 123,7045 0,23
KD Nova Europa kn 5,8521 -0,81 Raiffeisen Classic € 108,5978 0,20
OTP indeksni kn 43,8006 0,72 PBZ Short term bond fond kn 104,5346 0,04
Platinum Blue Chip € 98,8494 0,65 PBZ Dollar Bond fond $ 106,0258 0,37
OTP Meridian 20 € 99,7727 0,20 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 103,2681 0,38
A1 kn 73,3800 0,30 Erste Local Short Term Bond kn 100,7023 0,01
Alta Special Opportunity kn 155,4523 1,02 Erste Adr. Short Term Bond € 101,5492 0,01
KD BRIC € 88,7447 0,97 OTP Short-term bond € 100,2275 0,12
KD Energija kn 9,4876 0,84 InterCapital Dollar Bond $ 99,2413 0,50
ZB BRIC+ € 111,8714 2,39 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
Allianz Equity € 166,7364 0,17 PBZ Novčani fond kn 143,4399 -0,00 je namijenjen mikro,
USA Blue Chip $ 20,5008 0,56 ZB plus kn 175,9734 0,00 malim i srednjim podu-
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS ZB europlus BE € 150,8915 0,00 zećima kojima će bes-
Raiffeisen Dynamic € 122,1906 0,44 ZB europlus BK € 150,8915 0,00 povratna sredstva biti
Raiffeisen Harmonic € 106,8220 0,32 PBZ Euro Novčani € 128,7338 -0,00 dodijeljena u obliku va-
ZB Future 2025 € 109,1280 0,86 Raiffeisen Cash kn 158,0259 -0,00
učera za sufinanciranje
ZB Future 2030 € 109,6954 1,13 Erste Money kn 152,1532 0,01
izrade i redizajn mrež-
ZB Future 2040 € 110,4597 1,08 PBZ Dollar fond $ 134,7836 0,03
nih stranica te naba-
ZB Future 2055 € 110,8867 1,05 HPB Novčani kn 144,0570 -0,00
vu mrežnih rješenja u
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS OTP novčani fond kn 133,4449 -0,00
ZB global € 167,6490 0,21 InterCapital Money kn 130,6789 0,00
području e-Commerce
PBZ Global fond € 16,0294 0,71 Locusta Cash kn 1386,3512 0,05 i m-Commerce. Bespo-
InterCapital Balanced € 14,5541 0,91 Allianz Cash kn 118,8031 0,00 vratna sredstva dodje-
KD Balanced kn 128,5116 0,38 Erste Euro-Money € 116,0717 0,00 ljivat će se putem trajno
HPB Global kn 108,7801 0,27 Auctor Cash kn 111,8142 0,01 otvorenog poziva od-
OTP uravnoteženi € 13,9617 -0,70 Raiffeisen euroCash € 106,1809 0,04 nosno do iskorištenja
Allianz Portfolio kn 165,7874 0,24 HPB Euronovčani € 106,3934 0,00 raspoloživih sredstava,
PBZ Conservative 10 fond € 118,3750 0,05 Alta Multicash kn 106,6614 0,01 u ukupnoj vrijednosti
You Invest Active € 104,0209 0,76 OTP euro novčani € 102,0751 -0,01 od 15 milijuna kuna.
You Invest Balanced € 104,5173 0,58 Zodaks Cash kn 1005,9824 0,02

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

 KNJIGOMETAR
Damir Jirasek
Saloon
Udruga Društva za
prijatelje Saloona
Sa drugog perona, četvrtog ko-
losijeka iz malog slavonskog
grada polaze vlakovi kojima
studenti kreću prema iskustvi-
ma i koje obećava Zagreb. Na-
kon 30 godina, djevojke koje su
80-ih godina prizivale duhove i
uzimale kontracepcijske pilule,
osvojile su katedre američkih
sveučilišta i pronašle odgovo-
re na sva životna pitanja osim
na jedno – tko smo i što nas je
oblikovalo? Odgovore će uza-
lud tražiti na kaučima skupo
plaćenih psihijatara... Dirljiv i
aktualan roman o Slavoniji u
proteklih pola stoljeća, o onome
što nas je odredilo, od čega smo
pobjegli i čemu se vraćamo.
Daniella Kordić
Narcis i ruža
Dvostruka duga
60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
Kultna zagrebačka diskoteka
Saloon dobila je impresivnu
fotomonografiju. Više od 48
godina njenog burnog života
sažeto je na 326 stranica sa
1510 ilustracija, te popisom od
oko 2700 imena najznačajni-
jih domaćih i stranih gostiju.
Literatura je to koju će svatko
rado pregledati, pročitati, te
prije svega pokušati pronaći
sebe, ili nekog svog pozna-
tog, na slici ili u riječi. Dakle,
razloga da se zaviri u mono-
grafiju ima puno, jer Saloon
je oduvijek bio intrigantan a
takav će biti i ubuduće.
Mirela Španjol Marković
Drugi peron,
četvrti kolosijek
Beletra
Knjiga je psihoanalitička potra-
ga za korijenom razumijevanja
narcisoidnog uma. Zaranjajući
u vlastite životne dubine, ruža
propituje porijeklo razaraju-
ćeg plamena patnje u koji ju
je uvukao narcis. Postupno ali
hrabro ona rastvara složene
sadržaje unutarnjih neravno-
teža, sljedeći bolnu potrebu da
na zgarištu svoje životne priče
traži krhotine s pomoću kojih
će sastaviti cjelovitu sliku svo-
ga života. Trenutačni unutarnji
konflikt pruža joj mogućnost
osobne svjetlosne istine iz koje
se budi mitska ptica mudrosti i
uvodi ružu u sveti hram njezi-
na postojanja.
Georgi Gospodinov
Fizika tuge
Fraktura
Pet je učenika moralo na pro-
dužnu nastavu, no jedan od
njih, Simon, neće izaći živ iz
učionice. Umro je od alergij-
ske reakcije, a u njegovoj torbi
nije bilo injekcije koju uvijek
ima sa sobom. Netom prije
nego što se to dogodilo, pro-
fesor je nakratko izašao pro-
vjeriti je li sve u redu s ljudi-
ma koji su imali automobilsku
nesreću. Policijski istražitelji
tvrde da njegova smrt nije ne-
sretan slučaj. Osobito stoga
što su otkrili da je Simon pla-
nirao objaviti sočne tajne baš
o tih četvero učenika, pa se
sumnja da su oni ubojice. Ili
su savršene žrtve?
Bobbie Peers
U službi orbulatora
Naklada Ljevak
Ožujak 1945., kraj rata. U bitki za
mali mađarski grad privreme-
no pobjeđuju Nijemci, a ranjeni
bugarski vojnik k svijesti dolazi
u podrumu mađarske udovice.
Unuk tog vojnika kreće na put
od gotovo cijelog stoljeća i tisuća
kilometara, od prašnjave sajam-
ske arene s kavezom u kojem
tavori dječak-Minotaur, preko
Juliette, koja cijeli život pred
kinom iščekuje Alaina Delona,
sve do podrumskog arhiva s bi-
lježnicama u kojima su zapisani
znaci starenja i smrti. Premda u
nazivu ima tugu, knjiga je no-
stalgična, puna duha, zahvaća u
najdublje čovjekove strahove i
budi naša kolektivna sjećanja.
Karen M. McManus
Lažljivac među
nama
Profil Knjiga
Kada Big Ben u Londonu pre-
stane otkucavati, William zna
da će se dogoditi nešto veliko.
I u pravu je: pojavljuje se tajan-
stveni lik koji se naziva Agent
orbulatora. Njegovo pojavlji-
vanje označava početak novih
avantura za Williama i njegovu
prijateljicu Isciju i suočavanja s
novim pogibeljima. Što želi taj
Agent orbulatora od Williama, i
što je to uopće orbulator? Mrač-
ne tajne i šifre koje je naizgled
nemoguće razbiti ispunjavaju
stranice ovoga trećega dijela tri-
logije o Williamu Wentonu, dje-
čaku s čudesnom sposobnošću
razbijanja šifri, u čijem se tijelu
nalazi inteligentni metal luridij.
 PST!

PONUDA / Tvrtka na prodaju

Tvrtku d.o.o. s urednim papirima, bez dugova-
SURADNJA / nja prodajem. Kontakt: 095/882 8121.
TRAŽENJE Tvrtka na prodaju
Tvrtku prodajem, staru godinu dana, s dobrim
bonitetom i uhodanim poslom, povoljno. Kon-
takt: 091/428 9393.
Frizerski salon
Frizerski salon, uhodan, ustupam dobrom
ambicioznom frizeru koji želi nastavi-
ti posao u istom lokalu. Kontakt: 098/636
128.
Suradnja
Umjetnik ručnih izrada traži pomoć u poslova-
nju. Kontakt: 098/179 6586.
Ulaganje
Partnera za zajedničko ulaganje u lovni tu-
rizam ili starački dom tražim, posjedujem
objekt i veće zemljište u blizini Gline. Kontakt:
098/783 040.
Posao
Autopraonica, zemljište za najam na dobroj
lokaciji nudim, ili poslovnu suradnju. Kontakt:
097/644 0312.
Suradnja u veterini
Doktorica veterine, nedavno diplomirala, traži
partnera/icu u struci za pokretanje ozbiljnog
posla i ulaganje. Kontakt: 097/644 0312.
Posao s arapskim zemljama
Partnera za kontakte u arapskim zemljama, za
rad društva sve ostalo po dogovoru.
Kontakt: 092/193 4685.
Adaptacije
Tražim poslovnog partnera za adaptaciju sta-
nova u kući, sve drugo po dogovoru. Kontakt:
095/767 8504.

HRVATSKA Perilice i sušilice rublja

IZBOR IZ Respiratori
Procijenjena vrijednost uku-
pne nabave je 1,1 milijun kuna.
NADMETANJA Rok dostave ponuda je 6. ko-
lovoza.

Tiskanje i kovertiranje računa

KBC Sestre milosrdnice nabav-
lja respiratore. Procijenjena vri-
jednost nabave je 1,5 milijuna
kuna. Rok dostave ponuda je
21. kolovoza.
Održavanje klima-uređaja
Hrvatska pošta treba usluge
održavanja klima-uređaja na
raznim lokacijama. Procijenje-
na vrijednost ukupne nabave
je 1,3 milijuna kuna. Rok dosta-
ve ponuda je 31. srpnja.
Dizala
Grad Zagreb treba uslugu po-
pravaka i održavanja dizala.
Hrvatska elektroprivreda tre-
ba uslugu tiskanja i kovertira-
nja računa. Procijenjena vri-
jednost nabave je 1,4 milijuna
kuna. Rok dostave ponuda 30.
srpnja.
Robotski kirurški sustav
Ministarstvo zdravstva na-
bavlja robotski kirurški sustav.
Procijenjena vrijednost je 12
milijuna kuna. Rok dostave po-
nuda je 13. kolovoza.
Bolnica Travnik putem dvaju
tendera nabavlja perilice i suši-
lice rublja. Rok dostave ponu-
da je 20. srpnja.
Unutarnja oprema
D.S.U. družba za svetovanje in
upravljanje, Osrednjesloven-
ska, nabavlja raznu unutarnju
opremu. Rok za dostavu po-
nuda je 3. kolovoza.
Minibusevi
Šume Republike Srpske Soko-
lac nabavljaju minibuseve. Rok
dostave ponuda je 20. kolovo-
za.

REGIJA Uredski materijal i

Računalna oprema toneri
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511 Ministrstvo za obrambo Repu- Uprava za imovinu Podgorica
fax.: 01/5501-555 blike Slovenije nabavlja raznu nabavlja razni uredski materi-
nadmetanja@briefing.hr računalnu opremu. Rok dosta- jal i tonere. Rok dostave po-
www.briefing-nadmetanja.hr
ve ponuda je 21. kolovoza. nuda je 25. kolovoza.

16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

 STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE
PRODAJU SE
KUĆE, ZEMLJIŠTA
TVORNIČKE
HALE, ALI I STARA
ŽELJEZNIČKA
STANICA
Oranica, zgrada i dvorište ukupne povr-
šine 2848,51 metar četvorni prodaje se
za 1.306.713 kuna u Jakovlju. Dražba će se
održati 18. srpnja u 10.50 sati na Općinskom
sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zapre-
šiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 15/I. Kao kupci
mogu sudjelovati samo osobe koje su najka-
snije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu
u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.
Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda broj
HR3723900011300029968, pozivom na broj
HR00 101-16515, a kupac je potvrdu o prethod-
noj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu
prije nego što sudac pristupu dražbi.
Prodaje se kuća i dvorište ukupne površine
658 metara četvornih za 1.407.400 kuna
u Rabu. Dražba će se održati 19. srpnja u 10
sati na Općinskom sudu u Rabu, soba br. 4. Ne-
kretnina se ne može prodati ispod dvije treći-
ne utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje
od 938.266,67 kuna. Kupac je obvezan položiti
kupovninu u roku od 15 dana nakon ročišta za
dražbu. Ako kupac ne položi kupovninu, Sud će
rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti
novu prodaju. Nekretnine će se dosuditi i kup-
cima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini
ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću
cijenu ne polože kupovninu u roku. Kao kupci
mogu sudjelovati samo osobe koje su prije roči-
šta za dražbu dale jamčevinu od 10 posto odno-
sno iznos od 140.074 kune, koji se uplaćuje na
žiro-račun Suda br. HR0323900011300002256
s pozivom na br.7-01-306318, najkasnije do po-
četka ročišta za dražbu, a kupac je potvrdu o
prethodnoj uplati obvezan predočiti Sudu prije
Preuzeto iz očevidnika nego što pristupi dražbi.
nekretnina i
pokretnina koje se prodaju
u ovršnom i stečajnom Pašnjak, kuća i dvorište ukupne površi-
postupku. Više informacija ne 1.629,26 metara četvornih prodaje se
na: www.hgk.hr
za 513.306 kuna u Šenkovcu. Dražba će se
62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.
održati 24. srpnja u 9 sati na Općinskom
sudu u Čakovcu, R.Boškovića br.18, soba 70.
Na prvom ročištu za dražbu nekretnine se
ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđe-
ne vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati
osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za
prodaju dale jamčevinu u visini od 10 posto
utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaću-
je na račun Općinskog suda u Čakovcu br:
HR8423900011300000701, poziv na br. 501-
18.
Prodaje se stara željeznička stanica s dvo-
rištem (nije slobodna od stvari i osoba) za
71.267,04 kune u Županji. Rok za predaju je
23. srpnja, javno otvaranje ponuda održat će
se 27. srpnja u 11.15 sati kod stečajnoga upra-
vitelja u Vinkovcima, S.S.Kranjčevića 31. Pro-
daja se obavlja prema načelu viđeno-kupljeno
te se isključuju svi eventualni naknadni prigo-
vori na pravne i materijalne nedostatke stvari.
Pregled imovine stečajnoga dužnika može se
obaviti dogovorno uz prethodni poziv na tele-
fon 098/690 729. Jamčevina iznosi 10 posto
od početne cijene odnosno 7.126,70 kuna.
Prodaju se poslovni prostor, skladišne hale,
otvoreno skladište, radionice, dvorište,
livade i pašnjaci ukupne površine 10.525
metara četvornih za 4.508.000 kuna u Ma-
tuljima. Rok za predaju ponude je 25. srpnja,
a ponude se podnose u zatvorenim omotnica-
ma na adresu: Corrado Illiasich 21/II., 51000
Rijeka, preporučenom pošiljkom, s nazna-
kom “Ponuda za kupnju imovine (nekretnine)
stečajna masa iza Javor d.o.o. u stečaju – NE
OTVARATI”. Prodaje se po načelu viđeno-ku-
pljeno. Nekretnine se mogu razgledati uz pret-
hodni dogovor sa stečajnim upraviteljem, na
broj telefona 091/5420 635. Jamčevina iznosi
pet posto od početne cijene.
Prodaje se objekt tvornice DTR ukupne po-
vršine 3.131 metar četvorni za 239.681.340
kuna u Zagrebu. Dražba će se održati 25.
srpnja u 9.15 sati na Općinskom građanskom
sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84,
soba broj 134/I. Nekretnina se ne može pro-
dati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti,
odnosno ne za cijenu nižu od 159.787.560
kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo oso-
be koje su najkasnije tri dana prije održavanja
ročišta za dražbu dali jamčevinu u iznosu od
23.968.134 kune. Jamčevina se uplaćuje na
žiro-račun Općinskog građanskog suda u Za-
grebu broj HR1723900011300003265, model:
HR05, poziv na broj 116-6274-16, a kupac je
potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obve-
zan predočiti Sudu prije nego što sudac pri-
stupi dražbi.
 TENDERI
tenderi.hgk.hr
Besplatan pristup svim informacijama o
međunarodnim javnonabavnim natječajima
Kroz postupke Računalni programi
Swissgrid AG; Aarau, Švicarska, traži program-
javne nabave
ske pakete i informacijske sustave. Natječaj je
ostvari se oko 20 otvoren do 20. kolovoza. Pristup dokumentaciji
posto ukupnog o nabavi je ograničen. Više informacija dostu-
pno je na: http://www.simap.ch/shabforms/
svjetskog BDP-a servlet/Search?NOTICE_NR=1026111. Ponude
pa su javni ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnije-
natječaji od ti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleiche-
mattstraße 31/Postfach, Aarau 5001 Switzer-
velikog interesa land. Markus Buchmann, markus.buchmann@
za sve ozbiljne swissgrid.ch.
poslovne subjekte.
Usluge izobrazbe
Na godišnjoj Federal Department of Foreign Affairs FDFA
razini samo Swiss Development Agency SDC Section Qu-
ality Assurance and Poverty Reduction; Bern,
međunarodne
Švicarska, traži usluge izobrazbe. Natječaj je
multilateralne otvoren do 15. kolovoza. Pristup dokumentaciji
organizacije o nabavi je ograničen. Više informacija dostu-
pno je na: http://www.simap.ch/shabforms/
potroše više servlet/Search?NOTICE_NR=1025987. Ponude
od bilijardu ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se poslati na
(tisuću milijardi) sljedeću adresu: PLEASE DO NOT OPEN Fede-
ral Department of Foreign Affairs FDFA Swiss
američkih dolara Development Agency SDC Section Quality
kroz postupke Assurance and Poverty Reduction, Freiburg-
javne nabave što strasse 130, Bern 3003; Switzerland, Lea Vala-
ulta, dezaqualitaetssicherung@eda.admin.ch.
hrvatske tvrtke
željne plasmana Instalaterski radovi
Bybanen Utbygging, Bergen, Norveška, traži
svojih roba i
nabavu instalaterskih radova na zgradama. Na-
usluga ne mogu tječaj je otvoren do 30. kolovoza. Dokumentaci-
zanemariti. ja o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u
potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na:
https://tendsign.no/doc.aspx?UniqueId=afmh
mvkmiz&GoTo=Docs Dodatne informacije do-
stupne su na Bybanen Utbygging, 992 051 825,
postboks 7900, Bergen 5020, Norway, Camilla
Moe, camilla.moe@inventura.no. Ponude ili za-
htjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elek-
tronički na: https://tendsign.no/doc.aspx?Uniq
ueId=afmhmvkmiz&GoTo=Tender.
Usluge sprečavanja požara
Statens vegvesen, Oslo, Norveška, traži uslu-
Više informacija na: ge sprečavanja požara. Natječaj je otvoren do
tenderi.hgk.hr
20. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dos-
16. srpnja 2018. | broj 4038 | PRIVREDNI VJESNIK | 63
tupna je besplatno i može joj se u potpunosti
pristupiti izravno i neograničeno na: http://
eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s.
asp?PID=214745&B=VEGVESEN. Dodatne in-
formacije dostupne su na: Statens vegvesen
971 032 081, Postboks 8142 Dep, Oslo 0033,
Norway, Hanne Seljesæter, hanne.seljesaeter@
vegvesen.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelova-
nje moraju se podnijeti elektronički na: http://
eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s.
asp?PID=214745&B=VEGVESEN.
Telekomunikacijske usluge
Agencija za zapošljavanje Makedonije traži na-
bavu telekomunikacijskih usluga. Natječaj je
otvoren do 6. kolovoza. Dokumentacija za nad-
metanje i dodatna dokumentacija dostupna je
kod: Ministry of Finance, Public Procurement
Bureau, ESPP “23 October” Palace Str. Dame
Gruev No. 12, 1000 Skopje, Makedonija,://e-na-
bavki.gov.mk. Ponude ili zahtjevi za sudjelova-
nje šalju se na: Ministry of Finance, Public Pro-
curement Bureau, ESPP, “23 October” Palace
Str. Dame Gruev No. 1000 Skopje, Makedonija.
Planiranje razvoja urbanog okoliša
C40 Cities Climate Leadership Group, New
York, Sjedinjene Američke Države, traži uslu-
gu planiranja razvoja urbanog okoliša. Natje-
čaj je otvoren do 10. kolovoza. Dokumentacija
o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u
potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na:
https://c40.box.com/v/c40-ojeu-procurement.
Dodatne informacije dostupne su na: C40 Ci-
ties Climate Leadership Group, Inc., 120 Park
Ave, Floor 23, New York 10017, USA, lkim@c40.
org. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje mora-
ju se podnijeti elektronički na: https://www.
mytenders.co.uk/Search/Search_Switch.
aspx?ID=212451.
PRIVREDNI VJESNIK

KONCEPT URBANOG TRENINGA

POLA URE
FISKULTURE
Čovjek se lako pogubi, pritisnut svojim obvezama i stresom,
e to dođe na
i zadnje što mu je na pameti je tjelovježba. No sve
naplatu, upozorava Gordana Majerić Tomić
piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

M
alo je stručnjaka u bilo kojem
poslu koji čine iskorak u svojoj
branši. No u specifičnom poslu
kakav je briga o tijelu FisKultura
Stara pomodna nudi nešto drugačije. Koncept urbanog trenin-
pravila više ga - koncept životnog projekta ne pripada ni
jednoj službenoj tehnici i nije ograničen propi-
ne igraju sanim pravilima nego koristi kretnje koje sva-
ulogu i fitness
programi koji
su prije nekoliko KONCEPT URBANOG
godina bili u TRENINGA KORISTI
trendu sada
se ne pokazuju
KRETNJE KOJE
najboljima. SVAKODNEVNO
Trebamo se KORISTIMO
vratiti sebi i
educirati se
kodnevno radimo na poslu, privatnom životu
o pravilnom ili tijekom slobodnih aktivnosti. Takvi pokreti
držanju tijela. svima onima koji se bave zdravljem i oblikova-
Gordana njem tijela omogućuju da ih prilagode svojim
Majerić ciljevima, kaže idejna začetnica ovog projekta
Tomić i vlasnica FisKulture Gordana Majerić Tomić.
“U samom nazivu imamo koncept urbanog
treninga koji je posvećen suvremenom čovje-
ku i gradskom životu gdje se nema vremena
ni pojesti skuhani obrok, pa smo svi na nekim
brzim rješenjima, takozvanim quick fixevima.
Tu se čovjek lako pogubi, pritisnut svojim ob-
vezama i stresom, i zadnje što mu je na pame-
ti je tjelovježba odnosno vraćanje prirodnom
pokretu. No sve to dođe na naplatu ako sjedite
po 16 sati dnevno za računalom i neminovno

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

je da tada kralježnica pati”, upozorava Gordana
Majerić Tomić.
To je problem koji nije specifičan samo za
poslovne ljude nego toga ima i kod djece koja
dobar dio dana provode u klupama, pa je dobro
potaknuti sve generacije na neke neuobičajne
načine rada koji će aktivirati tijelo.
“Ovdje se jako obraća poozornost na kva-
litetu. Pratimo što se zbiva u svijetu fitnessa i
znanosti te našoj struci. Stara pomodna pravila
više ne igraju ulogu i fitness programi koji su
prije nekoliko godina bili u trendu sada se ne
pokazuju najboljima. Trebamo se vratiti sebi i
educirati se o pravilnom držanju tijela”, dodaje
Gordana Majerić Tomić.
SVAKOM KLIJENTU POSEBAN TRETMAN
U FisKulturi i na grupnim i individualnim tre-
ninzima svaki klijent dobiva poseban tretman.
“Fokus nam jest na pojedincu, ali i u gru-
pama je fokus na pojedincu jer su grupe male
- maksimalno šestoro ljudi, pa instruktor ima
priliku vidjeti svakog vježbača i ispraviti ga”,
ističe začetnica ovog načina vježbanja.
U središtu pozornosti nisu samo motoričke
sposobnosti nego i trenutačni osjećaji vježba-
ča. Ako je stresan dan, primjerice pun sasta-
naka, onda se ne radi na podizanju forme nego
se preporučuju vježbe koje energiziraju tijelo.
Mnogi klijenti koriste upravo blizinu svog rad-
nog mjesta kako bi pauzu u rasporedu iskoristili
za vježbanje. Čini se da se budi svijest o potrebi
vježbanja i da je sve više onih koji vježbaju, no
ako se pomnije osvrnemo oko sebe, vidjet ćemo
da to baš i nije tako. Ako promotrimo ljude na
cesti ili u kafićima, vidjet ćemo da svijest o pra-
vilnom držanju i kretanju još nije visoka. U pau-
zama za ručak jede se brza hrana i ispijaju kave,
a u tih sat vremena pauze bilo bi idealno posve-
titi sebi nekoliko minuta, potaknuti svoje tijelo
i napraviti neku tjelovježbu, kažu u FisKulturi.
Oni koji brinu za svoje tijelo i sebe najčešće
su sami poslodavci, dok s druge strane briga o
tjelesnom stanju zaposlenika gotovo nikada nije
u fokusu tvrtki. “Bilo bi dobro da tvrtke svojim
djelatnicima omoguće bolju podršku u tome jer
i oni sami ovise o njihovom zdravlju i spremno-
sti na rad. Pauza za ručak mogla bi biti malo
duža, pa bi se uz ručak mogla organizirati ka-
kva šetnja ili skupno vježbanje. Tu ima prostora
za razvoj, pa bih potaknula poslodavce da tako
U SREDIŠTU POZORNOSTI NISU SAMO
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
STI NEGO I
TRENUTAČNI OSJEĆAJI
VJEŽBAČA
nešto omoguće svojim zaposlenicima. Znan-
stveno je dokazano da je tada efektivnost na
poslu puno veća”, ističe Gordana Majerić Tomić.
Jeste li za daljinski, televizor i kauč ili za Fi-
sKulturu? Odluka je na vama, no tijelo će vam
to zapamtiti.
16. srpnja 2018. | broj
roj 4038 | PRIVREDNI
PRIVR
VRE
VR
VRED
REDN
DNI
NII VJ
N V
VJESNIK
JE
ESN
ES
SN
SNIK
IK | 65
U SAMOBORU ODRŽANI DANI RUDARSKE GREBLICE

PRVI ZAŠTIĆENI GASTRO

PROIZVOD U ZAGREBAČKOJ
ŽUPANIJI
Tanki slani kolač nadjeven svježim
kravljim sirom u koji se dodaju orasi,
blitva, špinat ili žuta mrkva - rudarska
greblica priprema se još od 19. stolje-
ća, a upravo se njoj u čast svake godine
u Rudama pored Samobora održavaju
Dani rudarske greblice. Naziv kolača
potječe od drvenog pomagala koje se
koristilo u krušnim pećima, a sam ko-
lač su radili mještani Ruda kako bi svo-
jim sumještanima koji su bili zaposleni
u rudnicima bakra, željeza i gipsa dali
obrok nakon cjelodnevnog teškog rada.
Važnost rudarske greblice prepoznata je
i na državnoj razini pa je tako ona 2007.
proglašena hrvatskim kulturnim do-
brom. Zahvaljujući udruzi Rudarska gre-
blica kolač je stekao nacionalnu zaštitu
oznakom geografskog podrijetla kao prvi
zaštićeni gastronomski proizvod u Za-
grebačkoj županiji. U tijeku je i postupak
zaštite oznakom geografskog podrijetla
na razini Europske unije. Danas se rudar-
ska greblica proizvodi u pekarnici Nikl,
vlasnika Andreasa Nikla. Već 33 godine
KUD Oštrc organizira Dane rudarske
greblice, a tako je bilo i nedavno u Ru-
dama. Ta manifestacija, osim gastronom-
skog, ima i zabavni karakter pa se tako
u sklopu Dana rudarske greblice održao
12. međunarodni folklorni festival Alpe-
Adria na kojem su sudjelovali folkloraši
iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Mađarske.
(S.P.)

SDA CROATIA

Nova konceptualna trgovina

Tvrtka SDA Croatia otvorila je u
zagrebačkoj zračnoj luci Franjo
Tuđman novu konceptualnu trgovi-
nu The Fashion Place, u čije je uređe-
nje uložila oko dva milijuna kuna. Na
180 kvadratnih metara nudi eksklu-
zivno na hrvatskom tržištu francu-
ski brend Longchamp, zatim odjeću
hrvatskih modnih dizajnera, modne
dodatke i nakit omiljenih svjetskih
brendova.
U 2017. godini prihodi od prodaje SDA
Croatia porasli su za 13 posto u uspored-
bi s prethodnom godinom. Tvrtka bilježi
kontinuirani rast prodaje od ulaska na hr-
vatsko tržište krajem 2014. godine, a rast
prodaje u prošloj godini podržan je rastom
broja putnika, ali i većim prodajnim pro-
storom u novoj zračnoj luci i atraktivni-
jom ponudom. Među kupcima, uz Hrvate,
prednjače Rusi, Korejci i Britanci. Uzima-
jući u obzir daljnji rast broja putnika kao
i daljnja ulaganja SDA Croatia u širenje i
uređenje prodajnih prostora te kontinu-
irano jačanje ponude, očekuje se da će
prodaja i poslovni rezultati nastaviti rasti
i ove godine. S ciljem osiguravanja jed-
nostavne kupnje i pružanja prvorazredne
usluge, svim je putnicima na raspolaganju
i posebna usluga Shop&Collect, koja im
omogućuje da kupljene proizvode preuz-
mu nakon povratka s putovanja u Zagreb
ili da im se ti proizvodi dostave na kuć-
nu adresu ako stižu kasnijim letom. Nova
trgovina uređena je u skladu s najsuvre-
menijim svjetskim trendovima uređenja
takvih putničkih trgovina, a odlikuje je
zaigran, otkačen i energičan koncept koji
kupcima pruža jedinstveno iskustvo ku-
povanja. Pri uređenju prodajnoga prostora
u kojem je izložena ponuda hrvatskih di-
zajnera korišten je suvremeni industrijski
dizajn te izrađen poseban strop sa stilizi-
ranim crvenim kvadratima koji simbolizi-
raju polja na hrvatskom grbu. (I.G.)

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4038 | 16. srpnja 2018.

Sve gospodarske
informacije na
jednom mjestu

x 48 x4 x4 x2 x1 x1 x1
(tjednik) (3-mjesečnik) (3-mjesečnik) (polugodišnjak) (godišnjak) (godišnjak) (godišnjak)

više od 60 brojeva
stiže na Vašu adresu
SAMO!
750 kn + PDV
Kako se pretplatiti... Više od poslovne informacije

...telefonski u našu redakciju ...ili pošaljite upit na email ... ili mobitelom
1 na broj 01 / 560 00 00
2 pretplata@privredni.hr
3 odskenirajte QR kôd
PRIVREDNI VJESNIK
Tjedni gospodarski
TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV ŠIBENIK

Naa kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.