OSNOVE

RAČUNOVODSTVA

Mr. sc. Anastazija Vinković Kravaica,

viši predavač
 KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
 sastavni dio poslovnih isprava
 poslovne isprave - sve pisane
isprave o iniciranju, pripremi,
obavljanju i kontroli pojedinih
poslovnih zahvata koji se ostvaruju
zatečenom imovinom i vođenjem
poslovne politike poduzeća
 knjigovodstvene isprave -
one poslovne isprave pomoću kojih
računovodstvo poduzetnika
prikuplja podatke
Osnove računovodstva
pisani dokaz ili
memorirani elektronički
zapis o nastaloj poslovnoj
promjeni, a služi kao
podloga za unošenje
podataka u poslovne knjige
i nadzor nad obavljanjem
poslovnih zahvata
2
 niti jedan se podatak ne unosi bez uredne i
vjerodostojne isprave, neovisno o tome je li
podatak proizašao iz poslovnih ili
knjigovodstvenih transakcija

 zadaće knjigovodstvenih isprava:

 temelj za nadziranje ispravnosti nastaloga
poslovnoga događaja
 temelj za unos podataka u računovodstvene
(poslovne) knjige

 jedan od temelja revizije financijskih izvještaja

Osnove računovodstva 3
SASTAVLJANJE KNJIGOVODSTVENIH
ISPRAVA

 sastavlja se na mjestu i u vrijeme

nastanka poslovnoga događaja, osim
onih koje se sastavljaju u računovodstvu 

 izvorne knjigovodstvene isprave

sastavljaju se na onim mjestima u poduzeću gdje se
zbiva poslovni događaj (skladišta, blagajne, pogoni,
sektori, odjeli itd.)

 interne knjigovodstvene temeljnice

nastaju u uredu računovodstva (samo iznimno)

Osnove računovodstva 4
SASTAVLJANJE
KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA

 prema mjestu sastavljanja:

 Interne (unutrašnje) – kod poduzetnika (u
ustrojbenim dijelovima poduzeća ili u
računovodstvu)
 Eksterne (vanjske) – kod poslovnih partnera

Osnove računovodstva 5
BITNI DIJELOVI KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

 naziv i adresa tvrtke koja je izdala ispravu;

 naziv isprave (npr. izdatnica, uplatnica i sl.);
 račun kao isprava mora udovoljavati propisanom
sadržaju Zakona o porezu na dodanu vrijednost;
 datum, mjesto, broj izdane isprave i šifre;
 imena osoba koje sudjeluju u izvršenju poslovnoga
događaja;
 količina treba biti izražena na način koji odgovara
prirodi posla, a cijene u hrvatskoj valuti;
 potpisi osoba koje su ovlaštene za izdavanje i
potpisivanje konkretne isprave

Osnove računovodstva 6
 Knjigovodstveni događaj – onaj poslovni
događaj koji utječe na prihode, rashode, imovinu i
izvore financiranja; iskazuju se u poslovnim knjigama
prema unaprijed utvrđenim pravilima pod sljedećim
uvjetima:
– da je poslovni događaj nastao

– da o nastalom poslovnom događaju postoji

vjerodostojna isprava

– da se poslovni događaj može vrijednosno iskazati!

Osnove računovodstva 7
računovodstveni informacijski 7
 Knjigovodstvene transakcije –
postupci koji predstavljaju internu
računovodstvenu tehnologiju
(otvaranje i zaključivanje poslovnih
knjiga, prijenos salda konta, ispravci
konta)

Osnove računovodstva 8
računovodstveni informacijski 8
Primjer:
KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE –
Račun

 Račun- temeljni dokument u

sustavu PDV-a - poduzetnik je
obvezan za isporučena dobra i usluge
ispostaviti račun u najmanje dva
primjerka od kojih jedan isporučuje
kupcu, dok mu drugi služi kao isprava
za knjiženje!

Osnove računovodstva 9
 Porezni obveznik u sustavu poreza
na dobit („dobitaš”) koji PDV plaća
prema izdanim računima, izdaje
račune s oznakom R-1!

 Račun R-1 sadržava najmanje sljedeće podatke:

– mjesto izdavanja, broj i nadnevak računa;
– ime, adresu i matični (porezni) broj poduzetnika koji je obavio
isporuku;
– ime, adresu i porezni broj poduzetnika kome je isporuka obavljena –
kupac;
– količinu, cijenu, naziv isporučenih dobra te vrstu, količinu i cijenu
obavljenih usluga;
– datum isporuke dobara ili usluga;
– iznos cijene isporučenih dobara ili usluga razvrstane po poreznoj
stopi;
– iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi i
– zbrojni iznos naknade i poreza.

Osnove računovodstva 10
 Porezni obveznik u sustavu
poreza na dohodak („dohodaš”)
koji PDV plaća prema primljenim,
odnosno naplaćenim naknadama,
obvezan je izdavati račune koji
sadrže sve navedene podatke, ali s
oznakom R-2!

Osnove računovodstva 11
"ANTONIO TRADE" d.o.o. R-1
Rijeka, Trpimirova 246
Por. br.: 2112885 Rijeka, 05. 02. 2007.

Kupac: "Amfora" d.o.o.

Rijeka, Korzo 145
Por.br.: 3450531 RAČUN br. 00424/09

Nadnevak isporuke: 04. 02. 2007.

Rd. br. Naziv robe Jed.mjera Količina Cijena Iznos

1. Sjekač SD+250 kom 1,00 58,71 58,71

2. Sjekač kom 1,00 97,85 97,85

Ukupno bez PDV-a 156,56

Porezna osnovica (22%): 156,56

Porez na dodanu vrijednost-PDV 22% 31,31

SVEUKUPNO ZA PLATITI: 187,87

Valuta plaćanja: 07. 03. 2007.

Uplatu izvršiti na žiro-račun br.: 2402006-1100014045

Molimo da kod plaćanja navedete poziv na broj: 02-0042409

Fakturirao: Direktor:

Osnove računovodstva 12
PLASTIC - proizvodnja plastične galanterije R-2
Vl. Hrvoje Pravdić
Rijeka, Osječka 3 Rijeka, 05. 02. 2007.
MB: 2202951360002

Kupac: "ANTONIO TRADE" d.o.o.

Rijeka, Trpimirova 246
Por. br.: 2112885 RAČUN br. 542

Nadnevak isporuke: 04. 02. 2007.

Rd. br. Naziv robe Jed.mjera Količina Cijena Iznos

1. Križići 2 mm 1000/1 dugi kom 10,00 24 240

Ukupno bez PDV-a 240

Porezna osnovica (22%): 240

Porez na dodanu vrijednost-PDV 22% 48,00

SVEUKUPNO ZA PLATITI: 288,00

Valuta plaćanja: 20. 02. 2007.

Uplatu izvršiti na žiro-račun br.: 2402006-1100013256

Molimo da kod plaćanja navedete poziv na broj: 02-542

Žig i potpis:

Osnove računovodstva 13
 Poduzetnici koji isporuke
naplaćuju u gotovini obvezni su
izdavati gotovinske račune koji
moraju sadržavati najmanje sljedeće
podatke:
– broj i nadnevak izdavanja;
– ime, adresu i porezni broj poduzetnika koji je obavio
isporuku, te naznaku mjesta gdje je ista obavljena – broj
prodajnog mjesta, prodavaonice i sl.;
– količinu, cijenu, naziv isporučenih dobra te vrstu, količinu i
cijenu obavljenih usluga i
– zbrojni iznos naknade i poreza razvrstanih po poreznoj
stopi.

Osnove računovodstva 14
"TRGOVINA KVART d.o.o."
Rijeka, Korzo 23
Prodavaonica 2, Trpimirova 123
Por.br.: 1252346
Tel.: 051/ 335-1262 Rijeka, 07.02. 2007.

RAČUN br. 316-20074572

Rd. br. Naziv artikla Količina Cijena Iznos

1. Štapić sezam 1,00 3,40 3,40

2. Kava 1,00 9,50 9,50
3. Novine 1,00 6,00 6,00
UKUPNO kn 18,90
PDV
PDV 0%: 0,00 0,00
PDV 22%: 18,90 3,41
PLAĆENO GOTOVINOM
PDV uračunat u cijenu

Osnove računovodstva 15
 KONTIRANJE
• u obliku upisivanja (kontiranja) računa
iz kontnoga (računskoga) plana:
– na samoj knjigovodstvenoj ispravi ili
– na posebnom obrascu koji sadrži pismeni
zahtjev za knjiženje nastalih poslovnih
promjena na određena konta (račune)

• najvažniji dio je označavanje konta –

kontiranje iz kontnoga plana poduzeća na
koje treba knjižiti podatke iz knjigovodstvenih
isprava

Osnove računovodstva 16
RAČUNOVODSTVENE (POSLOVNE )
KNJIGE
 počela evidencije pomoću kojih se kronološki
i sustavno obuhvaćaju nastale poslovne
promjene utemeljene na vjerodostojnim
knjigovodstvenim ispravama, a koji se odnose
na promjene imovine, glavnice, dugova,
rashoda i prihoda

 imaju obilježje javne isprave i služe kao

dokazno sredstvo u sudskim postupcima - u njih
se ništa ne smije proknjižiti bez vjerodostojne
knjigovodstvene isprave

Osnove računovodstva 17
DNEVNIK
računovodstvena (poslovna knjiga) u
koju se poslovne promjene unose slijedom
tijeka vremenskoga nastanka – kronološki

 može ga se voditi kao jedinstvenu

računovodstvenu knjigu ili kao više
specijaliziranih knjiga za bilježenje promjena
(jedan opći dnevnik - sve poslovne promjene
poduzeća, i više analitičkih za određene vrste
poslovnih promjena - npr.: dnevnici knjigovodstva
dugotrajne imovine, materijalnog knjigovodstva, knjigovodstva
kupaca, knjigovodstva dobavljača, knjigovodstva gotovih
proizvoda, blagajnički dnevnik, itd.)

Osnove računovodstva 18
 analitički dnevnici olakšavaju usklađivanje
analitičkih evidencija sa sintetičkom evidencijom
(glavnom knjigom) jer promet dnevnika odgovarajuće
analitičke evidencije mora biti jednak prometu
odgovarajućega sintetičkog računa

 uobičajeno se upisuju sljedeći podaci::

– datum
– opis poslovne promjene
– poziv na temeljnicu
– dugovni i potražni iznos
– račun i eventualno tekući broj knjigovodstvene stavke

 dnevnik mora biti usuglašen s glavnom knjigom, što

znači da dnevnik i glavna knjiga najčešće imaju iste
stupce

 kontrolna uloga

Osnove računovodstva 19
 Evidentiranje poslovnih promjena u
dnevniku

Knjigovodstvena Iznos
Datum Opis Konto
isprava duguje potražuje

100 - Žiro-račun 7.320,00

Za primljenu doznaku
2. 11. 20XX. IZV - 295
kupca
120 - Potraživanja od kupaca 7.320,00

220 - Obveze prema

4.880,00
Za plaćenu obvezu dobavljačima
10. 11. 20XX. IZV - 301
dobavljaču
100 - Žiro-račun 4.880,00

120 - Potraživanja od kupaca 6.100,00

Za prodane proizvode 750 - Prihodi od prodaje
23. 11. 20XX. IR - 588 5.000,00
kupcu proizvoda

240 - Obveze za PDV 1.100,00

Osnove računovodstva 20
GLAVNA KNJIGA
sustavna knjigovodstvena evidencija u koju se
unose iste knjigovodstvene promjene koje su
zabilježene u dnevniku, razvrstane po određenim
segmentima grupiranim s gledišta:
- bilance: imovina, kapital, obveze
- računa dobiti i gubitka: rashodi, prihodi, FR

 sadrži konta (račune) i to onoliko

raščlanjenih konta koliko je potrebno da se
udovolji zahtjevima iz propisane sheme
bilance i računa dobiti i gubitka, kao i
vlasnika glavnice za računovodstvenim
informacijama

Osnove računovodstva 21
 početno stanje upisuje se na
temelju početne bilance

 glavna
knjiga je najvažnija
računovodstvena knjiga
dvojnoga knjigovodstva

Osnove računovodstva 22
 Evidentiranje poslovnih promjena u
glavnoj knjizi (kto 100 – žiro-račun)

Knjigovodstvena Iznos
Datum Opis Saldo
isprava duguje potražuje

1. 1. 20XX. Početni saldo 3.720,00

4. 1. 20XX. IZV - 1 Za primljenu doznaku kupca 9.000,00 12.720,00

6. 2. 20XX. IZV - 22 Za plaćenu obvezu dobavljaču 4.880,00 7.840,00

Za plaćeni predujam za nabavu

25. 2. 20XX. UR - 1 1.220,00 6.620,00
opreme

Osnove računovodstva 23
Zbroj dugovnih i potražnih strana
dnevnika mora biti jednak zbroju
svih iznosa zabilježenih na
dugovnim i potražnim stranama
računa glavne knjige - temelj za
formalnu kontrolu ispravnosti
provedenih knjiženja u glavnoj
knjizi

Osnove računovodstva 24
 raspored konta u glavnoj knjizi temelji se na
unaprijed pripremljenom kontnom planu na
koji se način omogućava jednostavno
snalaženje u poslovnim knjigama, odnosno
detaljniji uvid u strukturu imovine, kapitala,
obveza, prihoda, rashoda i rezultata
poslovanja

 razradu kontnog plana sačinjava svaki

poslovni subjekt prema svojim potrebama
pri čemu mora osigurati podatke za pozicije
svih obveznih financijskih izvještaja
propisanih Zakonom o računovodstvu

Osnove računovodstva 25
 POMOĆNE KNJIGE

 vodi ih se u svrhu dobivanja

podrobnijih podataka o imovini,
kapitalu, obvezama, rashodima,
prihodima i financijskom
rezultatu, potrebnih za donošenje
poslovnih odluka

Osnove računovodstva 26
POMOĆNE KNJIGE

 može ih se voditi kao:

– račune i pomoćne dnevnike
– samo račune
– samo dnevnike

 prema namjeni:
• analitička evidencija
• druge pomoćne knjige

Osnove računovodstva 27
 analitičke evidencije:
– pomoćne knjige u kojima su raščlanjeni
sintetički računi kako bi se do potrebnih
podataka brže došlo nego što je to moguće
na temelju evidencije u glavnoj knjizi

 druge pomoćne knjige:

– knjiga inventara
– knjiga ulaznih računa
– knjiga izlaznih računa
– knjiga blagajne
– knjiga izdanih mjenica
– knjiga dioničara
– ostale knjige

Osnove računovodstva 28
KONTNI (RAČUNSKI) PLAN
 sistematizirani popis naziva i
šifri konta koji omogućavaju
lako i jednostavno snalaženje u
poslovnim knjigama

 instrument putem kojega se

ostvaruje red u računovodstvu i
u poslovanju

Osnove računovodstva 29
KONTNI (RAČUNSKI) PLAN
• prvenstveno interni problem
obveznika vođenja računovodstva, ali
i država treba osigurati informacije o
imovinskom stanju, poslovanju i
rezultatu poslovanja svakog
poslovnog subjekta

• propisuje se računski okvir, a

računski plan slobodno razrađuje
poduzetnik prema svojim potrebama

Osnove računovodstva 30
 polazište za razvijanje računa -
definiranje računskih razreda ili klasa -
dalje se dijele na skupine računa (konta)
- na osnovne račune - na analitičke
račune (konta)
 pridruživanje brojeva kontima provodi se
prema određenom načelu pri čemu treba
voditi računa o:
 formalnom okviru – vezano uz izgled
kontnog plana
 materijalnom sadržaju

Osnove računovodstva 31
 FORMALNI OKVIR
sustavi raščlanjivanja:
– desetični (dekadski) – temelji se na
raščlanjivanju na bazi broja 10; šifriranje se
izvodi desetičnom razradom - označavanjem
brojevima od 0-9;

– abecedni
– kombinirani

Osnove računovodstva 32
 Desetična razrada i šifriranje
pozicija:

 definiranje računskog plana i

šifriranje stavki prema shemi:

 Razred 0 do 9
 Skupina računa 00 do 99
 Osnovni računi 000 do 999
 Analitički računi 0000 do 9999

Osnove računovodstva 33
 Način formiranja razreda, skupina računa,
osnovnih računa i analitičkih računa:

RAČUNSKI (KONTNI) RAZRED

Srodne Srodne
skupine skupine
računa računa
SKUPINA RAČUNA (KONTA)

Srodni Srodni
osnovni osnovni
računi OSNOVNI RAČUN (KONTO) računi

ANALITIČKI RAČUN ANALITIČKI RAČUN

(KONTO) (KONTO)

Osnove računovodstva 34
 MATERIJALNI OKVIR
 raspored pozicija u definiranom formalnom okviru
 odabrati načela koja će biti temelj razrade pozicija u
bilanci i računu dobitka i gubitka, a potom odrediti
kriterije razvrstavanja pozicija
 uvažava se osnovno razvrstavanje pozicija:
– imovina (aktiva)
– glavnica i obveze (pasiva)
– rashodi
– prihodi

– rezultat tekućega razdoblja

Osnove računovodstva 35
NAČELA RASPOREDA POZICIJA U
KONTNOM (RAČUNSKOM) PLANU

 temelj sustava odnosno slijeda unosa

osnovnih skupina pozicija
 suvremena praksa primjenjuje sljedeća
načela rasporeda pozicija:
 funkcijsko
 bilančno
 kombinirana načela

Osnove računovodstva 36
 Funkcijsko načelo
– redoslijed razreda na način da kretanje
knjigovodstvenih stavki prati proizvodni i
poslovni proces (u većini naših kontnih planova)
 Bilančno načelo
– slijed uvođenja pozicija u kontni plan sukladno
sadržaju u bilanci i računu dobitka/gubitka
– prvo se unose i nižim brojevima šifriraju pozicije
koje pripadaju aktivi, a zatim pasivi
– slijede pozicije pripadajuće rashodima,
prihodima i obračunskim kontima
 Kombinirano načelo
– kombinacije bilančnoga i funkcijskoga načela;
– stupanj prihvaćanja pojedinoga načela ovisi o
prilikama u konkretnom poduzeću (društvu)

Osnove računovodstva 37
Primjer rasporeda razreda prema funkcijskom načelu
razrađen u RRiF-ovom računskom (kontnom) planu:
RAZRED 0 - Potraživanja za upisani kapital i dugotrajna imovina
RAZRED 1 - Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja
te plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunani prihodi
RAZRED 2 - Kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja,
odgođena plaćanja i prihodi budućeg razdoblja

RAZRED 3 - Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara

RAZRED 4 - Troškovi prema vrstama, financijski i ostali rashodi
RAZRED 5 - Mjesta i nositelji troškova
RAZRED 6 - Proizvodnja, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovina
namijenjena prodaji

RAZRED 7 - Pokriće rashoda i prihodi razdoblja

RAZRED 8 - Financijski rezultat poslovanja i ostali sveobuhvatni dobitak
RAZRED 9 - Kapital i pričuve te izvanbilančni zapisi

Osnove računovodstva 38
 KONTA (RAČUNI)

 raščlanjeni dijelovi bilance te računa dobiti i

gubitka, koji služe za skraćeno bilježenje i
sustavno obuhvaćanje stanovitih ekonomskih
promjena u poslovnim procesima, a moguće
ih je vrijednosno izraziti

 knjigovodstveni računi koji se koriste za

prikazivanje stanja i promjena određene
stavke imovine, izvora imovine, troškova,
rashoda, prihoda i rezultata poslovanja

Osnove računovodstva 39
 Konto mora sadržavati:
– točan naziv pozicije (stavke)- imovine, obveza ili
procesa koji se na kontu evidentira
– broj konta sukladno prihvaćenoj klasifikaciji u
kontnom okviru
– datum nastanka poslovne promjene
– naznaku isprave temeljem koje se poslovna
promjena evidentira
– kratki opis poslovne promjene
– vrijednosni izraz poslovne promjene iskazan u
važećoj novčanoj jedinici nacionalne valute
– stupce “duguje” i “potražuje”
– stanje (saldo)

Osnove računovodstva 40
 Osnovni oblik knjigovodstvenoga konta

IZNOS
DATUM DOKUMENT OPIS
DUGUJE POTRAŽUJE SALDO

Osnove računovodstva 41
 T – konto
• shematski se najčešće prikazuje u obliku T konta -
omogućava pojednostavljeni način interpretiranja
sadržaja i svrhe, polazeći od načela dvojnog
knjigovodstva i osobitosti knjiženja na lijevoj strani,
koja nosi oznaku DUGUJE, odnosno na desnoj
strani, koja nosi oznaku POTRAŽUJE

DUGUJE Broj konta - Naziv konta POTRAŽUJE

iznos iznos

Osnove računovodstva 42
 Konta je moguće podijeliti na:

- konta po sadržaju i

- konta po obliku.

Osnove računovodstva 43
• KONTA PO SADRŽAJU kojega
obuhvaćaju moguće je klasificirati
ovisno o:
a) karakteru i funkciji salda koji
iskazuju
b) samostalnosti
c) složenosti poslovnih promjena
d) položaju u bilanci

Osnove računovodstva 44
a) Konta prema karakteru i funkciji
salda koji iskazuju

• konta stanja

• konta uspjeha

Osnove računovodstva 45
 • KONTA STANJA - statički definirane
ekonomske kategorije (imovina, kapital i
obveze):
konta aktive konta pasive
- sva imovina kojom
– sve poslovne promjene
poduzeće raspolaže, bez
na kapitalu i obvezama,
obzira u kojem obliku,
bez obzira na njihov
odnosno kojoj funkcionalnoj
pojavni oblik i
skupini pripada
funkcionalnu skupinu
- početni saldo iz bilance i
– početni saldo iz bilance
sva uvećanja imovine bilježe
i sva povećanja bilježe se
se na dugovnu stranu, dok
na potražnu stranu, sva
se smanjenja bilježe na
smanjenja na dugovnu
potražnu stranu
stranu

Osnove računovodstva 46
– dio konta stanja, koja po svom karakteru
pripadaju kontima aktive ili pasive, a
mogu mijenjati karakter salda svrstava
se u aktivno-pasivna (potraživanja),
odnosno pasivno-aktivna (obveze) konta

Osnove računovodstva 47
 KNJIŽENJA NA KONTIMA IMOVINE I
IZVORA IMOVINE:

AKTIVA PASIVA
(IMOVINA) (IZVORI IMOVINE)

početno stanje početno stanje

(-) (-)
(+) (+)
smanjenje smanjenje
povećanje povećanje

Osnove računovodstva 48
Knjigovodstveno prikazivanje
promjena imovine, dugova
(obveza) i vlasničkoga kapitala

 u sustavu dvojnoga knjigovodstva svako

povećanje aktive knjiži se na dugovnu
stranu konta, a povećanje pasive na
potražnu stranu konta
 ako aktiva ima dugovni saldo, jednakost
dugovne i potražne strane bit će moguća
jedino ako pasiva ima suprotni, potražni
saldo

Osnove računovodstva 49
 TEMELJNA BILANČNA JEDNADŽBA:
AKTIVA = PASIVA
IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL(GLAVNICA)

STRUKTURA BILANCE:

BILANCA
AKTIVA PASIVA
VLASTITI
IMOVINA KAPITAL
(GLAVNICA)
OBVEZE

Osnove računovodstva 50
 Pravila knjiženja promjena imovine,
dugova i vlasničkoga kapitala:

DUGOVI I
IMOVINA VLASNIČKI
KAPITAL
Povećanje se knjiži Povećanje se knjiži
na dugovnu stranu na potražnu stranu

Smanjenje se knjiži Smanjenje se knjiži

na potražnu stranu na dugovnu stranu

Osnove računovodstva 51
Primjer 1.
Poduzetnik je uložio na žiro - račun svog poduzeća 30.000,00 kn.

Analiza promjene:

Analiza promjene Pravilo knjiženja Knjiženje

Povećanje žiro - računa Duguje:
Imovina na žiro -računu
knjiži se na dugovnu Žiro - račun
je povećana
stranu 30.000,00 kn
Povećanje vlasničkog Potražuje:
Vlasnički kapital je
kapitala knjiži se na Vlasnički kapital
povećan
potražnu stranu 30.000,00 kn

Knjiženje:

IMOVINA VLASNIČKI KAPITAL I

OBVEZE
Žiro - račun Vlasnički kapital
1) 30.000,00 30.000,00 (1

Osnove računovodstva 52
Primjer 2.
Podignuto je 10.000,00 kn u gotovini sa žiro - računa u blagajnu za podmirenje
tekućih troškova.

Analiza promjene:

Analiza promjene Pravilo knjiženja Knjiženje

Povećanje blagajne Duguje:
Imovina u blagajni je
knjiži se na Blagajna
povećana
dugovnu stranu 10.000,00 kn
Smanjenje žiro - računa Potražuje:
Imovina na žiro -računu
knjiži se na Žiro - račun
je smanjena
potražnu stranu 10.000,00 kn

Knjiženje:

IMOVINA VLASNIČKI KAPITAL I OBVEZE

Blagajna
1) 10.000,00

Žiro - račun
S° xxxx 10.000,00 (1

Osnove računovodstva 53
 Primjer 3.
Vlasnik poduzeća povukao je dio uloženog kapitala iz poduzeća u iznosu od
50.000,00 kn.

Analiza promjene:

Analiza promjene Pravilo knjiženja Knjiženje

Smanjenje vlasničkog Duguje:
Vlasnički kapital je
kapitala knjiži se na Vlasnički kapital
smanjen
dugovnu stranu 50.000,00 kn
Smanjenje žiro - računa Potražuje:
Imovina na žiro - računu
knjiži se na potražnu Žiro - račun
je smanjena
stranu 50.000,00 kn

Knjiženje:
VLASNIČKI KAPITAL I
IMOVINA
OBVEZE

Žiro - račun Vlasnički kapital

S° xxxx 50.000,00 (1 1) 50.000,00 xxxx S°

Osnove računovodstva 54
 Primjer 4.
Dug prema dobavljaču u iznosu od 15.000,00 kn plaćen je iz kredita dobivenog
od banke.

Analiza promjene:
Analiza promjene Pravilo knjiženja Knjiženje

Smanjenje obveze prema Duguje: Obveze prema

Obveza prema
dobavljaču knjiži se na dobavljaču
dobavljaču je smanjena
dugovnu stranu 15.000,00 kn
Povećanje obveze prema Potražuje: Obveze po
Obveza prema banci je
banci knjiži se na kreditu prema banci
povećana
potražnu stranu 15.000,00 kn

Knjiženje:
VLASNIČKI KAPITAL I
IMOVINA
OBVEZE

Obveze prema dobavljačima

1) 15.000,00 xxxx S°

Obveze prema banci

15.000,00 (1

Osnove računovodstva 55
 Primjer 5.
Sa žiro - računa poduzeća podmiren je dug prema dobavljačima u iznosu od
12.000,00 kn.
Analiza promjene:
Analiza promjene Pravilo knjiženja Knjiženje
Smanjenje duga prema Duguje:
Dug prema dobavljaču je
dobavljaču knjiži se na Dobavljači
smanjen
dugovnu stranu 12.000,00 kn
Smanjenje imovine na Potražuje:
Imovina na žiro - računu
žiro - računu knjiži se na Žiro - račun
je smanjena
potražnu stranu 12.000,00 kn
Knjiženje:
VLASNIČKI KAPITAL I
IMOVINA
OBVEZE

Žiro - račun Dobavljači

S° xxxx 12.000,00 (1 1) 12.000,00 xxxx S°

Osnove računovodstva 56
• KONTA USPJEHA – obuhvaćaju
dinamički određene poslovne promjene

– promjene na ovim kontima tumače se

kroz utjecaj pojedine poslovne
promjene na smanjenje ili povećanje
konta kapitala
– salda ovih konta ulaze u račun dobitka
i gubitka i razlika između njih
predstavlja dobitak ili gubitak

Osnove računovodstva 57
konta rashoda -
povećavaju se knjiženjem
na dugovnoj strani
(rashodi dovode do
smanjenja kapitala)

konta prihoda -
povećavaju se knjiženjem
na potražnoj strani
(prihodi dovode do
povećanja kapitala)

Osnove računovodstva 58
KNJIŽENJA NA KONTIMA PRIHODA I RASHODA:

RASHODI PRIHODI

(+) (+)
povećanje povećanje

Osnove računovodstva 59
Odnos prihoda i rashoda te njihov
utjecaj na ostvareni rezultat
poslovanja - DOBIT
KONTA KONTA
D RASHODA P D PRIHODA P

S Zaključak (1 2) Zaključak S

REZULTAT
D POSLOVANJA P

1) Ukupni rashodi Ukupni prihodi (2

3) Razlika prihoda
i rashoda

VLASNIČKI
D P
KAPITAL
S
Dobit (3

Osnove računovodstva 60
 Odnos prihoda i rashoda te njihov
utjecaj na ostvareni rezultat poslovanja
- GUBITAK
KONTA KONTA
D RASHODA P D PRIHODA P

S Zaključak (1 2) Zaključak S

REZULTAT
D POSLOVANJA P

1) Ukupni rashodi Ukupni prihodi (2

Razlika prihoda i
rashoda (3

VLASNIČKI
D P
KAPITAL

3) Gubitak S

Osnove računovodstva 61
 KNJIŽENJA NA KONTIMA REZULTATA
POSLOVANJA:

GUBITAK DOBIT

(+) (+)
povećanje povećanje

Osnove računovodstva 62
b) Konta prema stupnju samostalnosti

 samostalna ili potpuna konta

 konta korekcije (konta ispravka

vrijednosti i konta odstupanja)

 ostali oblici vezanih konta –

polukonta (prijelazna konta, konta
vremenskih razgraničenja)

Osnove računovodstva 63
 SAMOSTALNA KONTA

– pružaju potpunu informaciju o pojedinoj stavci aktive,

pasive, rashoda ili prihoda
– ne ovise o drugim kontima
– saldo se ne mora povezivati s drugim kontima da bi se
dobila slika o određenoj ekonomskoj kategoriji (npr.
konta blagajne, čekova, mjenica, kredita, kapitala itd.)

D Konto blagajne P

So početni 50.000 Smanjenje 30.000

So zaključni 20.000

Osnove računovodstva 64
 KONTA KOREKCIJE
– nesamostalna konta čija je zadaća
ispraviti vrijednost obuhvaćenu nekim
drugim kontom
– potpuna informacija o određenom
stanju ili uspjehu može se dobiti samo
sagledavanjem osnovnog konta zajedno
s njegovim kontom korekcije

 dvije su skupine konta korekcije:

– konta ispravka vrijednosti
– konta odstupanja

Osnove računovodstva 65
Konta ispravka vrijednosti

– konto ispravka vrijednosti

materijalnih oblika stalne imovine,
spornih potraživanja, sitnog
inventara u uporabi i sl.
– imaju u pravilu potražni saldo
– omogućuju indirektno smanjenje
aktive, jer se aktiva smanjuje na
potražnoj strani

Osnove računovodstva 66
 Primjer konta ispravka vrijednosti:

D Konto opreme P D Konto ispravka vrijednosti P

So početni 100.000 Smanjenje vrijedn.

20.000 (1)

D Konto rashoda procesa P

Povećanje rashoda
(1) 20.000

Osnove računovodstva 67
 Konta odstupanja
– razlike između stvarnih i standardnih (planskih)
nabavnih cijena

– pozitivno odstupanje
 ako je stvarna nabavna vrijednost manja od
stadndardne
 ekonomičnost u nabavi

– negativno odstupanje
 ako je stvarna nabavna cijena veća od planske
 neekonomičnost u nabavi

Osnove računovodstva 68
 Primjer konta odstupanja
U primjeru su prikazane dvije varijante (A i B):

A) Odstupanje je negativno u vrijednosti 10.000 kn, što znači da je stvarna nabavna cijena
110.000 kn (zaliha materijala po standardnoj cijeni od 100.000 kn uvećana za dugovnu
stranu odstupanja od standardne cijena).
B) Odstupanje je pozitivno u vrijednosti 10.000 kn i ukazuje na ekonomičnost u nabavi.
Stvarna nabavna cijena iznosi 90.000 kn (zaliha materijala od 100.000 kn umanjena za
potražnu stranu odstupanja od standardne cijena).

D Konto materijala P
Povećanje po
standardnoj cijeni
100.000

D Konto odstupanja od standardnih cijena P

Varijanta A: Varijanta B:
Negativno odstupanje od Pozitivno odstupanje od
standardne cijene 10.000 standardne cijene 10.000

Osnove računovodstva 69
 VEZANA KONTA (tzv. polukonta)

 skupine konta koja se međusobno upotpunjuju i

mogu dati potpunu informaciju o nekoj ekonomskoj
kategoriji samo ako se promatraju kao cjelina
 tu se ubrajaju:
 konta vremenskih razgraničenja
 konta aktivnih vremenskih razgraničenja
(plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunani
prihodi – skupina 19) i
 pasivnih vremenskih razgraničenja (odgođeno
plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja –
skupina 29) te
 prijelazna konta

Osnove računovodstva 70
 Primjer prijelaznoga konta
žiro-računa

D Konto blagajne P D Prijelazni konto ž.r. P

So 5.000 10.000 (2) (2) 10.000 10.000 (3)

(1) 10.000

D Konto žiro-računa P D Konto potraživanja od kupaca P

(3) 10.000 10.000 (1)

Osnove računovodstva 71
 c. Konta prema složenosti poslovnih
promjena
 SINTETIČKA KONTA
– zbrojni podaci vezani za stanje i kretanje imovine, kapitala,
rashoda i prihoda
– može se sagledati opća situacija u poduzeću, ali nisu dovoljni
za upravljanje pojedinim područjima poslovanja ili pojedinim
radnim procesima - potrebna su raščlanjivanja
– sva sintetička konta kao sintetička evidencija čine glavnu
knjigu
– salda im se iskazuju u bilanci i računu dobitka i gubitka

 ANALITIČKA KONTA
– raščlanjeni dijelovi sintetičkih konta
– pojedinačna evidencija o pojedinim vrstama i oblicima stanja
ili uspjeha
– vode se i po količini i po vrijednosti što osigurava pružanje
što većeg broja podataka

Osnove računovodstva 72
 d. Konta prema položaju u bilanci
 KONTA BILANČNE EVIDENCIJE
– bilježe se poslovne promjene koje imaju izravan
utjecaj na stanje i uspjeh poslovanja
– predstavljaju bilančne pozicije

 KONTA IZVANBILANČNE EVIDENCIJE

– obuhvaćaju one poslovne događaje koji u trenutku
nastanka nemaju izravan utjecaj promjene na bilo kojoj
poziciji iskazanoj u bilanci
– unose se u poslovne knjige jer pružaju informacije
potrebne za kontrolu nekih poslovnih procesa,
ostvarivanja sigurnosti ulaganja u druga poduzeća, kao
i za ocjenjivanje poslovne sposobnosti
– predstavljaju izvanbilančne pozicije (aktivna 990-994,
pasivna 995-999)

Osnove računovodstva 73
 KONTA PO OBLIKU
a) konta po foliju

b) konta po pagini

c) stupnjeviti ili stepenasti (štafelarni) oblik konta

d) tabelarni (američki) oblik konta

e) kombinirani oblik konta - laičko prikazivanje poslovnih

promjena kao neformalni oblik konta

f) ostali oblici konta (osobito ona koja se javljaju u uvjetima

primjene računala)

Osnove računovodstva 74
 OTVARANJE KONTA

• postupak otvaranja konta predstavlja

raščlanjivanje bilance na sastavne elemente
 svaka pozicija aktive upisuje se kao početno
stanje na dugovnoj strani odgovarajućeg konta, a
svaka pozicija pasive na potražnoj strani konta

 za pozicije koje će se pojaviti tijekom poslovanja

(rashodi i prihodi) konta se otvaraju na temelju
isprave o nastanku prve takve poslovne promjene

Osnove računovodstva 75
• konta se otvaraju na početku poslovne godine (1. siječnja,
odnosno na dan osnivanja poduzeća) ili danom nastanka
prve poslovne promjene koja uzrokuje promjenu na nekoj
poziciji

• kao podloga za otvaranje konta služi početna bilanca (za

pozicije koje postoje u bilanci) odnosno knjigovodstvena
isprava koja govori o nastanku prve takve poslovne
promjene
– u današnje vrijeme elektroničke obrade podataka, otvaranje
i zatvaranje konta provodi se programskim naredbama što
za prednosti ima brzinu i točnost izvršenih naredbi

– nakon otvaranja konta slijedi bilježenje nastalih promjena

prema pravilima za evidenciju poslovnih događaja

Osnove računovodstva 76
 Primjer otvaranja konta:

BILANCA

AKTIVA PASIVA
Tvornička zgrada 300.000,00 Vlasnički kapital 280.000,00
Oprema 60.000,00 Statutarne pričuve 50.000,00
Zalihe sirovina i materijala 40.000,00 Obveze za dugoročne kredite 72.000,00
Potraživanja od kupaca 8.000,00 Obveze prema dobavljačima 20.000,00
Žiro-račun u banci 20.000,00 Obveze za izdane mjenice 6.000,00

UKUPNO AKTIVA 428.000,00 UKUPNO PASIVA 428.000,00

Osnove računovodstva 77
 Otvaranje konta na temelju podataka iz bilance:
0231 - Tvornička zgrada 031 - Oprema
PS° 300.000,00 PS° 60.000,00

1000 - Žiro-račun u banci 120 - Potraživanja od kupaca

PS° 20.000,00 PS° 8.000,00

211 - Obveze za izdane mjenice 220 - Obveze prema dobavljačima

6.000,00 PS° 20.000,00 PS°

252 - Obveze za dugoročne kredite 3100 - Zalihe sirovina i materijala

72.000,00 PS° PS° 40.000,00

900 - Vlasnički kapital 923 - Statutarne pričuve

280.000,00 PS° 50.000,00 PS°

Osnove računovodstva 78
 ZAKLJUČAK KONTA
 zaključak konta
 provodi se na kraju obračunskoga razdoblja
odnosno poslovne godine
 uobičajeno obračunsko razdoblje u našim
zakonskim propisima je kalendarska godina

 zaključni saldo na kraju godine je istodobno i

početni saldo na početku sljedeće godine

 cilj zaključka konta

 omogućiti sastavljanje obveznih financijskih
izvještaja
 prije njihova sastavljanja provodi se inventura kojom
se knjigovodstveno stanje svodi na stvarno stanje

Osnove računovodstva 79
 konta aktive i pasive zaključuju se na
sljedeći način:
– prvo se utvrđuje dugovni i potražni promet konta
– nakon toga se utvrđuje saldo izravnanja kao razlika
između dugovne i potražne strane

saldo izravnanja ili tzv. zaključni saldo

– upisuje se, iz formalnih razloga, na stranu s manjim
prometom (iako pripada strani većeg prometa)
– nakon toga upisuje se izjednačeni promet dugovne i
potražne strane i podvlači dvostrukom crtom kao znak
zaključka

Žiro-račun (1. 1. 20XX. - 31.12.20XX.) Žiro-račun (1. 1. 20XY.)

PS 10.000,00 30.000,00 PS 10.000,00
50.000,00 40.000,00
20.000,00 10.000,00 ZS
80.000,00 80.000,00

Osnove računovodstva 80
konta prihoda i rashoda
zaključuju se međusobnim sučeljavanjem
prilikom utvrđivanja rezultata

razlika prihoda i rashoda (dobit ili

gubitak) korigira vrijednost kapitala i unosi se u
bilancu poduzeća

konta prihoda i rashoda nemaju

početni saldo u budućem
razdoblju

Osnove računovodstva 81
 OSNOVNE TEHNIKE
UPISIVANJA POSLOVNIH
PROMJENA NA
KNJIGOVODSTVENIM KONTIMA

• temeljno pravilo dvojnoga knjigovodstva

jest da svaka poslovna promjena mora biti
proknjižena istodobno pomoću najmanje
dvije stavke te za posljedicu imaju reakciju
suprotne prirode

Osnove računovodstva 82
 Osnovni modeli knjiženja

• knjiženje stavke i protustavke u istom

iznosu
• knjiženje više protustavki za jednu
stavku
• knjiženje negativne stavke

Osnove računovodstva 83
Knjiženje stavke i protustavke u istom iznosu

• povećanje stavke imovine uz istodobno povećanje

obveza u iznosu 5.000,00 kn (npr. odobrena sredstva iz
kredita od banke)

imovina obveze

5.000,00 5.000,00

istodobno knjiženje stavke i protustavke u

istom iznosu

Osnove računovodstva 84
 Knjiženje više protustavki za
jednu stavku

Knjiži se npr. faktura dobavljača za potrošenu

električnu energiju djelomično na troškove
proizvodnje, a djelomično na troškove
administracije.

Faktura glasi na iznos od 20.000,00 kn plus

5.000,00 kn PDV.

Na troškove proizvodnje treba proknjižiti 80%, a

na troškove administracije 20%.

Osnove računovodstva 85
Knjiženje više protustavki za jednu stavku
Troškovi el. energije -
proizvodnja Obveze prema dobavljačima

16.000,00 25.000,00

Troškovi el. energije -

administracija

4.000,00

Pretporez

5.000,00

Osnove računovodstva 86
Knjiženje negativne stavke
• negativna stavka knjiži se pomoću tzv. storna
• storno knjiženja najčešće se koriste:
 za prijenos nekog iznosa s jednoga konta na drugi
 za ispravljanje pogrešaka
 za vraćanje stanja u knjigovodstvu na stanje koje je bilo
prije storniranja

Crveni storno
• koristio se kod ručnih knjiženja i to na način da se
negativan broj uokviri crvenom bojom u pravokutnik
• danas se kod računalne obrade podataka jednostavno
piše oznaka za negativan broj (-)

Osnove računovodstva 87
SALDA NA KONTIMA (RAČUNIMA)

Saldo (stanje) na kontu predstavlja razliku

između dugovne i potražne strane istoga konta

 ako je zbroj dugovne strane konta veći od zbroja

potražne strane, saldo toga konta je dugovni
 ako je zbroj potražne strane konta veći od zbroja
dugovne strane, saldo toga konta je potražni
 ako je zbroj dugovne i potražne strane nekoga
konta jednak, onda taj konto nema salda, odnosno
saldo je nula
 konta koja nemaju salda ne pojavljuju se u bilanci

Osnove računovodstva 88
Primjeri mogućih salda na kontima:

120 Potraživanja od kupaca 220 Obveze prema dobavljač.

6.000,00 10.000,00 2.000,00 10.000,00

500,00 7.000,00 5.500,00
8.000,00 4.500,00

14.500,00 10.000,00 9.000,00 20.000,00

So 4.500,00 11.000,00 So

310 Sirovine i materijal

20.000,00 10.000,00
3.000,00 8.000,00
5.000,00

23.000,00 23.000,00
So= 0

Osnove računovodstva 89