MEHANIKA Predavanja

17.3.
2011
Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

II. (ljetni) semestar - akademska 2010./2011. godina
SILE DJELUJU NA KRUTU

PLOČU U RAZNIM TOČKAMA
A. SUSTAVI SILA U RAVNINI Predmet: MEHANIKA I

1. STATIČKI MOMENT SILE

Moment nastaje okretanjem sile oko točke ili osi.
Ako sila P prolazi kroz točku O na slici dolje, ne može izazvati
nikakvo
ik k okretanje.
k t j
Razmak r sile P od točke O nazivamo krakom sile.
Točka O je momentni pol ili kraće pol.
SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I
1
17.3.2011

Statičkim momentom M sile P P, ili kraće momentom sile P

P,
s obzirom na točku O, nazivamo produkt veličine sile i njezina
kraka r, mjerenog u pravcu normale spuštene na silu P iz
točke O:
M=P⋅r [Nm]

2. VEKTORSKI IZRAZ STATIČKOG MOMENTA

Moment sile s obzirom na točku
Ako iz pola O povucemo vektor polozaja r, kojeg kraj pada

→ →
u pocetak vektora sile P, onda je moment vektora P s obzirom

na tocku O : → → →
M = r × P
P
2
17.3.2011

→ → →
M P
O
= M = r ⋅ P ⋅ sin α
→
Ako iz O povucemo normalu h na pravac vektora P onda je :

→ →
h = r ⋅ sin α
→ → →
M P
O
= P ⋅ h ili M = P ⋅h
P

Veličina momenta sile s obzirom na točku jednaka je

dvostrukoj površini trokuta kojeg je osnovica vektor sile,
a visina krak sile.
3
17.3.2011

Ako se sila pomiče po svojoj liniji djelovanja, moment sile

s obzirom na pol O ostaje isti, jer se površina trokuta ne
mijenja (F = F1)
D o k a z:
⎯⎯→ → ⎯⎯→
M = r × P'
1 1
→ → ⎯⎯→
r = r + AA
1
1
⎯⎯→ ⎯⎯→
Kako je P = P' slijedi :

⎯⎯→ → ⎯⎯→
M = r × P = r + AA × P =
1 1
→ ⎯⎯→
(
⎯⎯→
→ ⎯⎯→
→
1 ) →
= r × P + AA × P 1
⎯⎯→ →
Zbog kolinearnosti : AA × P = 0 1
⎯⎯→ → ⎯⎯→ ⎯⎯→
M = r × P = M
1

Moment sile s obzirom na os
⎯⎯→
Moment sile P s obzirom na os z naziva se produkt velicine

⎯⎯→
projekcije sile P' i kraka h :

M = ± P' ⋅ h
Z
4
17.3.2011

M = ± 2 ⋅ PΔOA ' B'

Z
U posebnom slučaju bit će MZ = 0:

a) ako je P’ = 0, to jest ako je sila P paralelna s osi z,
b) ako je h = 0, to jest pravac djelovanja sile P siječe os z.

3. VARIGNONOV TEOREM
⎯⎯→ ⎯⎯→
Neka su zadane dvije sile P i P , pa treba odrediti staticki

1 2
moment rezultante zadanih sila s obzirom na točku O.
R ⋅ sin α = P ⋅ sin α + P ⋅ sin α

1 1 2 2
r
sin α =
a
r
sin α = 1
a
1
r
sin α = 2
a
2
R ⋅r = P ⋅r + P ⋅r 1 1 2 2
5
17.3.2011

R ⋅ r = ∑P ⋅ r i i
i =1
MOMENTNO PRAVILO ili VARGNONOV TEOREM

Statički moment rezultante s obzirom na točku O jednak je
sumi momenata njezinih komponenata obzirom na istu točku.

4. ANALITIČKI IZRAZ STATIČKOG MOMENTA SILE
M = P ⋅r = X ⋅ y − Y ⋅ x
P
O ∑M = y ⋅ ∑ X − x ⋅ ∑ Y
P
6
17.3.2011

M = P⋅r = X ⋅ y − Y ⋅ x
P
∑M = y ⋅ ∑ X − x ⋅ ∑ Y
P
Iz ove dvije jednadžbe vidimo da moment rezultante može biti jednak

nuli u tri slučaja:
1) Ako je po apsolutnoj vrijednosti:
X⋅y=Y⋅x
odnosno y ⋅ ΣX = x ⋅ ΣY
Rezultanta prolazi kroz koordinatni početak.
2)) Ako je
j X=0 i Y=0
odnosno ΣX = 0 i ΣY = 0
Rezultanta R jednaka je nuli.
3) Ako je x=0 i y=0
Rezultanta prolazi kroz koordinatni početak.

5. ANALITIČKO ODREĐIVANJE
REZULTANTE PARALELNIH SILA
Ako su zadane dvije paralelne sile P1 i P2 s razmakom l:
onda je veličina njihove rezultante R:

R = P1 + P2
7
17.3.2011

Položaj rezultante određujemo pomoću momentnog pravila.

Radi bolje preglednosti uzimamo komparativnu točku na jednoj
od zadanih sila, pa imamo:
za tocku O : R ⋅ x = P ⋅ l
1 1 2
za tocku O : R ⋅ x = P ⋅ l
2 2 1

P P
x = l ⋅ = l ⋅
2 2
R P +P
1
1 2
P P
x = l ⋅ 1
= l ⋅ 1
R P +P
2
1 2
8
17.3.2011

P ⋅x = P ⋅x
1 1 2 2
ili M = MP1
O
P2
Rezultanta dviju paralelnih sila mora imati takav položaj da

su statički momenti jedne i druge sile, s obzirom na ma koju
točku na njezinoj liniji djelovanja, jednaki po veličini, ali
suprotna smjera.

Iz prethodnih jednadžbi dobivamo proporciju:

x1 : x2 = P2 : P1
temeljem koje možemo grafičkim putem naći položaj rezultante
dviju paralelnih sila.
9
17.3.2011

Ako je zadano više paralelnih sila, onda je veličina rezultante:

R = P1 + P2 + . . . = Σ Pi
((suma u algebarskom
g smislu).
)

Položaj rezultante nalazimo pomoću momentnog pravila:

R · a = P1 · a1 + P2 · a2 + . . . = Σ Pi · ai
odakle je: ∑P ⋅ a
a= i i
∑P i
10
17.3.2011

Rezultanta dviju antiparalelnih sila:

R = P1 - P2
a = a 2 - a1
P
a= 2
⋅a
(P − P )
1 2

6. SPREG SILA I NJEGOVE KARAKTERSITIKE

SPREG ili PAR SILA
Spregom ili parom sila nazivamo dvije jednake, ali suprotno
usmjerene sile, što leže na paralelnim linijama djelovanja.
Simbolicka oznaka :
(P ,− P )
⎯⎯→ ⎯⎯→
ili (P,P)
⎯⎯→ ⎯⎯→ ⎯⎯→
R = P + P = 0
1 2
11
17.3.2011

M = P ⋅ a − P ⋅ a = P ⋅ (a − a ) = P ⋅ a
O 2 1 2 1
M = P⋅a
A
M = P⋅a
B
Spreg sila nastoji izazvati

rotaciju krute ploče E
Djelovanje sprega sila

izražava se momentom
sprega sila:
M = = P⋅a

Moment sprega sila može se predočit vektorski:

Vektor M momenta sprega sila stoji okomito na ravninu sprega
sila, po veličini je jednak umnošku intenziteta jedne sile i kraka
sprega sila
sila, a njegov smjer zavisi od smisla rotacije sprega sila
sila.
12
17.3.2011

Kod sprega sila razlikujemo:

a) intenzitet sila,
b) krak sprega sila,
c) smisao rotacije i
d) ravninu sprega sila.

7. VEKTORSKI IZRAZ MOMENTA SPREGA SILA

⎯⎯→ ⎯⎯→
AB × P = P ⋅ AB ⋅ sin α = P ⋅ a
⎯⎯→ ⎯⎯→ ⎯⎯→
M = AB × P
13
17.3.2011

8. TRANSFORMACIJE SPREGA SILA
1) Djelovanje sprega sila na ravnu krutu ploču neće se

promijeniti ako sile sprega pomičemo u pravcu njihova
djelovanja.
To se svojstvo temelji na pravilu o pomicanju hvatišta sile na
krutom tijelu u pravcu njezina djelovanja.
2) Spreg sila možemo po volji pomicati u pravcu njegova

kraka, to jest okomito na pravac djelovanja njegovih sila.

⎯⎯→ ⎯⎯→
Ako zadanom spregu sila P i − P , koje djeluju u tockama

A i A ravne krute ploce, dodamo u tockama B i B po dvije
1 2 1 2
⎯⎯→ ⎯⎯→
nove sile, jednake velicine kao P i − P i istog razmaka a,

s tan je
j krute
k ploce
l nece se promijenit
ij i i.
14
17.3.2011

⎯⎯→ ⎯⎯→
Jednake parale ln e sile istog smjera − P i − P' mogu zamijeniti

⎯⎯→ ⎯⎯→
njihovom rezul tan tom − R = −2 P .

⎯⎯→ ⎯⎯→
Isto tako mozemo sastaviti sile P i P' ' u njihovu rezul tan tu
⎯⎯→ ⎯⎯→
R = + 2P.

⎯⎯→ ⎯⎯→
Re zul tan te R i − R se ponistavaj u, a na ploci ostaju samo

⎯⎯→ ⎯⎯→
jos sile P' i − P' ', koje cine spreg sila koji je ekvivalen tan
zadanom spregu sila.
15
17.3.2011

3) Spreg sila može se po volji pomicati u ravnini sprega sila

pod uvjetom da pojedine sile međusobno ne mijenjaju
svoj položaj.

4) Spreg sila možemo nadomjestiti drugim spregom sila,

pod uvjetom da su im momenti jednaki i da imaju isti
smisao okretanja.
MR = MP + MQ, a pošto je MQ = 0, pa slijedi: R · b = P · a

16
17.3.2011

5) Spreg sila možemo pomaknuti iz jedne ravnine u drugu

paralelnu ravninu krutog tijela bez promjene njegovog
mehaničkog djelovanja.

Tri sprega sila s jednakim momentom M = P · a koji djeluju

u paralelnim ravninama.
17
17.3.2011

9. PARALELNI POMAK SILE
Ovaj postupak u statici se naziva svođenjem ili redukcijom

sile na zadanu točku.

10. SASTAVLJANJE SILE I SPREGA SILA
P⋅a = P ⋅a 1 1
P ⋅a
a= 1 1
18
17.3.2011

Sastavljanjem sile i sprega dobivamo SILU, koja je po pravcu,

smjeru i veličini jednaka zadanoj sili, ali je paralelno pomaknuta
za razmak koji nalazimo kad moment zadanog sprega sila
podijelimo veličinom zadane sile.

11. SASTAVLJANJE SPREGOVA SILA U RAVNINI
19
17.3.2011


20
17.3.2011


OSNOVNI POJMOVI
IZ GRAFOSTATIKE
A. SUSTAVI SILA U RAVNINI Predmet: MEHANIKA I
21
17.3.2011

1. ODREĐIVANJE REZULTANTE
POMOĆU METODE PLANA SILA
⌦ Dio statike u kome se izlažu grafičke metode rješavanja
statičkih zadataka naziva se grafostatikom.
grafostatikom
⌦ Slučaj dviju sila
OSNOVNI POJMOVI IZ GRAFOSTATIKE Predmet: MEHANIKA I

⌦ Slučaj više sila
Položaj rezultante R u planu položaja zavisi od rasporeda zadanih

sila u planu položaja.
22
17.3.2011

Poligon sila je zatvoren, a promatrani sustav ipak nije u ravnoteži.

U planu položaja ostale su još dvije sile R1-4 i P5 koje su
Međusobno paralelne, jednakog intenziteta i suprotnog smjera, tj.
sačinjavaju spreg sila koji nastoji da izazove rotaciju krute ploče.

Ako zadane sile predstavljaju uravnoteženi sustav sila, poligon sila

je zatvoren, a posljednja parcijalna rezultanta (u ovom slučaju R1-4)
stoji u ravnoteži s posljednjom silom (sila P5), tj. te dvije sile imaju
jednake intenzitete, isti pravac djelovanja i suprotan smjer.
23
17.3.2011

⌦ Pri grafičkom određivanju rezultante komplanarnog sustava

metodom sila razlikujemo tri slučaja:
1) Poligon sila je otvoren, tj. sustav sila može se nadomjestiti
njihovom rezultantom R.
2) Poligon sila je zatvoren, ali se zadani sustav svodi na
spreg sila, čiji je moment M.
3) Poligon sila je zatvoren, pri čemu u planu položaja ne postoji
nikakav spreg sila, što znači da je promatrani sustav sila u
tom slučaju u ravnoteži.

2. METODA VERIŽNOG POLIGONA

⌦ Slučaj kad se pravci djelovanja sila P1 i P2 ne sijeku na
listu crteža:
24
17.3.2011

Metoda verižnog poligona

3. SASTAVLJANJE VIŠE SILA RAZNOG PRAVCA
25
17.3.2011

Izlomljena linija I-II-III-IV naziva se verižnim poligonom.

Naziv dolazi odatle što njezin oblik odgovara obliku koje bi zauzele
verige (lanac) ili uže, obješeno u točkama A i B, kad na njih djeluju
zadane sile i kad nastupi stanje ravnoteže.

4. SVOJSTVA POLIGONA SILA I VERIŽNOG POLIGONA

⌦ Jedna sila u poligonu sila čini s dvjema polnim zrakama
trokut sila. U verižnom p
poligonu
g ista ta sila p
prolazi kroz sjecište
j
paralela s odgovarajućim polnim zrakama.
⌦ Rezultanta zadanih sila čini trokut sila s krajnjim polnim zrakama
i prolazi kroz njihovo sjecište u verižnom poligonu.
⌦ Polna zraka u poligonu sila, paralelna s nekim štapom u štapnom
poligonu, određuje veličinu sile koja ga zateže ili pritiskuje.
⌦ Poligon sila je otvoren ako se krajnja točka posljednje sile ne
poklapa s početnom točkom prve sile sile. U tom slučaju sustav
sila u ravnini ima uvijek jednu rezultantu.
U protivnom slučaju imamo zatvoren poligon (R = 0).
⌦ Kod zatvorenog poligona krajnje polne zrake mogu biti paralelne
(rezultira spregom sila), ili se poklapaju (rezultira ravnotežom).
26
17.3.2011

5. GRAFIČKO ODREĐIVANJE STATIČKOG

MOMENTA REZULTANTE
MRA = R ⋅ r

Iz slike se vidi da su oba šrafirana trokuta slična, pa imamo:

R H
= ili R ⋅r = H⋅ y
y r
27
17.3.2011

⌦ ZAKLJUČAK
Suma momenata sila raznog pravca u ravnini, s obzirom na
neku točku A ravnine, jednaka je produktu iz polne udaljenosti
H u poligonu sila i duljine y, koju dobivamo kad produljene
krajnje stranice verižnog poligona presiječemo paralelom sa R
kroz točku A.

6. GRAFIČKO SASTAVLJANJE PARALELNIH SILA

⌦ DVIJE PARALELNE SILE
28
17.3.2011

⌦ VIŠE PARALELNIH SILA ISTOG SMJERA

⌦ VIŠE PARALELNIH SILA RAZLIČITOG SMJERA
29
17.3.2011

⌦ GRAFIČKO RASTAVLJANJE PARALELNIH SILA

⌦ GRAFIČKO RASTAVLJANJE PARALELNIH SILA
30
17.3.2011

7. VERIŽNI POLIGON SPREGA SILA
⌦ Rezultanta dviju antiparalelnih sila leži uvijek izvan tih sila

i to NA STRANI VEĆE SILE (primjer lijevo).

⌦ Dvije jednake i antiparalelne sile (spreg sila) NE MOŽEMO

ZAMIJENITI JEDNOM SILOM (R = 0).
31
17.3.2011

⌦ Rezultanta dviju antiparalelnih sila leži uvijek izvan tih sila

i to NA STRANI VEĆE SILE (primjer desno).

8. GRAFIČKI UVJETI RAVNOTEŽE

⌦ Poligon sila otvoren. Sile možemo sastaviti u jednu rezultantu!
32
17.3.2011

⌦ Poligon sila zatvoren, a verižni poligon otvoren.

Zadane se sile svode na spreg sila.

⌦ I poligon sila i verižni poligon zatvoreni. Sile stoje u ravnoteži!
33
17.3.2011

9. RASTAVLJANJE SILE U TRI KOMPONENTE

⌦ Grafička metoda CULMANN
Neka je zadana sila P i linije djelovanja 1-1, 2-2, 3-3 triju
komponenata P1, P2 i P3 u koje treba rastaviti silu P.
P

⌦ Primjer - Greda učvršćena pomoću tri štapa I, II i III.
34
17.3.2011

⌦ Grafo-analitička metoda RITTER

Zadatak se rješava po
Ritteru primjenom
momentnog pravila:
MPA = MPA + MPA + MPA

1 2 3
P⋅a
P2 =
p
P ⋅b
P3 =
q
P⋅c
P1 =
r
35
17.3.2011

Ako za neku silu dobijemo predznak minus (-), to znači da za nju treba
uzeti suprotan smjer od onog u početku provizorno naznačenog.
Glavna primjena ove metode je pri proračunu sila u štapovima
rešetkastih nosača.

⌦ Pomoću verižnog poligona
36

MEHANIKA Predavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MEHANIKA Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

17.3.

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

SILE DJELUJU NA KRUTU

A. SUSTAVI SILA U RAVNINI Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

1. STATIČKI MOMENT SILE

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Statičkim momentom M sile P P, ili kraće momentom sile P

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

2. VEKTORSKI IZRAZ STATIČKOG MOMENTA

Ako iz pola O povucemo vektor polozaja r, kojeg kraj pada

u pocetak vektora sile P, onda je moment vektora P s obzirom

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Ako iz O povucemo normalu h na pravac vektora P onda je :

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Veličina momenta sile s obzirom na točku jednaka je

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Ako se sila pomiče po svojoj liniji djelovanja, moment sile

Kako je P = P' slijedi :

⎯⎯→ → ⎯⎯→ ⎯⎯→

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Moment sile s obzirom na os

Moment sile P s obzirom na os z naziva se produkt velicine

projekcije sile P' i kraka h :

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

M = ± 2 ⋅ PΔOA ' B'

U posebnom slučaju bit će MZ = 0:

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Neka su zadane dvije sile P i P , pa treba odrediti staticki

moment rezultante zadanih sila s obzirom na točku O.

R ⋅ sin α = P ⋅ sin α + P ⋅ sin α

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

MOMENTNO PRAVILO ili VARGNONOV TEOREM

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

4. ANALITIČKI IZRAZ STATIČKOG MOMENTA SILE

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Iz ove dvije jednadžbe vidimo da moment rezultante može biti jednak

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

onda je veličina njihove rezultante R:

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Položaj rezultante određujemo pomoću momentnog pravila.

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Rezultanta dviju paralelnih sila mora imati takav položaj da

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija

Iz prethodnih jednadžbi dobivamo proporciju:

SILE DJELUJU NA KRUTU PLOČU U RAZNIM TOČKAMA Predmet: MEHANIKA I

Preddiplomski studij Građevinarstva - I. godina studija