Metodologija

Metodologija stručnog i istraživačkog
rada #1
Uvod u stručni i istraživački rad.
Stručna, istraživačka i znanstvena djelatnost.
Pojam i vrste znanstvenog djela.
Pojam i vrste stručnog djela.
© dr. sc. Roman Domović

Tehničko veleučilište u Zagrebu
rdomovic@tvz.hr
Uvod u stručni i istraživački rad
Znanost
Skup sistematiziranih i argumentiranih znanja, odnosno skup
spoznajnih činjenica, pojmova, načela, podataka, informacija,
teorija, zakona i zakonitosti u određenom povijesnom razdoblju
o objektivnoj stvarnosti (tj. prirodi i društvu) do kojega se
došlo primjenom objektivnih znanstvenih metoda, a kojima je
temeljna svrha i cilj spoznaja zakona i zakonitosti o prošlosti,
sadašnjosti i budućnosti prirodnih i društvenih pojava i
maksimizacija učinkovitosti ljudske prakse.
(slajdovi su napisani prema R. Zelenika: Metodologija i tehnologija

znanstvenog i stručnog rada; Ekonomski fakultet u Rijeci, 1998.)
2
2001: A Space Odyssey - The Dawn of Man

https://www.youtube.com/watch?v=ypEaGQb6dJk
3
4
U kasnom srednjem vijeku znanost je nakon perioda
stagnacije dobila zamah, osnivaju se i znanstvene ustanove.
Arapski svijet prednjači u astronomiji, filozofiji i medicini
U Europi se počinju osnivati sveučilišta
Sveučilište u Bologni (1088. ) – prvo sveučilište kakvog danas
poznajemo.
U renesansi znanost dobiva svoje obrise usvaršavanjem
znanstvenih metoda.
Leonardo da Vinci (1452- . 1519.).
Nikola Kopernik (1473. – 1543.).
U doba Novog vijeka znanost postaje ono što je danas.
Galilei, Newton, Bošković, Joule, M. i P. Curie, Rutherford,
Maxwell, Faraday,Tesla, Darwin, Einstein...
5
Stručna, istraživačka i znanstvena
djelatnost
Zadatci znanosti su:
opisati
objasniti
predvidjeti
otkriti
dokazati
Znanstveno istraživanje
Sustavno traganje za činjenicama, metodama, proučavanjima itd. radi
stjecanja i otkrivanja novih znanja, teorija, zakona i zakonitosti.
Specifična intelektualna djelatnost kojoj je temeljna svrha otkrivanje i
dokazivanje znanstvenih istina pomoću znanstvenih metoda.
Znanstveno istraživanje može biti:
Fundamentalno - povećava opći fond znanstvenih činjenica i znanja, ali nemaju ili ne
moraju imati praktičnu primjenu svojih rezultata.
Aplikativno - teorijski ili eksperimentalni rad koji se poduzima radi stjecanja novih
znanja, ali koji je, prije svega, usmjeren na rješavanje nekog prakticnog zadatka,
odnosno ostvarivanje odredenog prakticnog cilja.
6
djelatnost
Znanost karakterizira znanstvena metodologija
Osnovne značajke znanstvene metodologije
Objektivnost
Nepristran, stvaran, neutralan i pravedan odnos prema određenoj pojavi, predmetu
ili objektu, koji postoji neovisno o subjektima, njegovim opažanjima i mišljenjima.
Pouzdanost
Svaki stav i svaki sud moraju biti dovoljno obrazloženi, argumentima potkrijepljeni,
dokazani odgovarajućim logičkim postupcima.
Preciznost
Sustavnost
Svi elementi: stvari, pojave, pojmovi i odnosi u prirodi i društvu koje
istraživač tretira trebaju biti međusobno i funkcionalno povezani u jedan
sustav.
Općenitost
Otkrivanja, istraživanja i izučavanja općih osobina pojava, odnosa, zajedničkih i
bitnih obilježja određenih pojava i odnosa.
7
djelatnost
Stručno ili razvojno istraživanje, odnosno eksperimentalni
razvoj:
Sustavan je rad, zasnovan na znanjima stečenim temeljnim i
primijenjenim istraživanjima, odnosno praktičnom iskustvu, koji je,
prije svega, usmjeren na uvođenje novih ili znatno poboljšanje
postojećih postupaka, proizvoda i usluga, odnosno na poboljšanje
postojeće ili uvodđenje nove organizacije.
Izraziti praktični cilj, njihovo je osnovno obilježje stroga namjena te
izravno i brzo postignuta korist u uskom području.
Kao što nema oštre granice izmedu fundamentalnih i

primijenjenih istraživanja, tako ona ne postoji ni između
primijenjenih i razvojnih istraživanja, jer se ona
međusobno nadopunjuju, isprepliću i uvjetuju, odnosno
jedna se vrsta istraživanja transformira u drugu i obrnuto.
8
Pojam i vrste znanstvenog djela
Znanstvena djela
Monografija
Znanstveno djelo u kojem se autor pozabavio jednim užim područjem,
predmetom, problemom neke znanosti, ili nečijom biografijom.
9
Doktorska disertacija
Izvorno, originalno znanstveno djelo.
Istraživanje predmeta doktorske disertacije
mora se temeljiti osim na fundamentalnim i
primijenjenim istraživanjima i na primjeni brojnih
znanstvenih metoda.
Disertacijom se moraju otkriti nove znanstvene
činjenice, pojave, zakonitosti i teorije.
Često se objavljuju kao znanstvene monografije.
10
Znanstveni članak
Napisan i objavljen opis originalnih
rezultata istraživanja.
Znanstveno djelo koje sadrži znanstvene
spoznaje ili rezultate znanstvenih istraživanja
čiji karakter zahtijeva objavljivanje.
Izvorni znanstveni članak
Originalno znanstveno djelo u kojem
su izneseni novi rezultati fundamentalnih
ili primijenjenih istraživanja.
Prethodno priopćenje ili znanstvena bilješka
Znanstveni članak koji obvezno sadrži jednu
ili više znanstvenih informacija, ali bez dovoljno
pojedinosti koje bi omogućile čitatelju
provjeru iznesenih znanstvenih spoznaja,
rezultata istraživanja i znanstvenih informacija na
način kako je to opisano za „izvorni znanstveni
članak”.
11
Pregledni članak
Sadrži cjelovit prikaz (izvještaj) o određenom pitanju ili problemu
istraživanja o kojemu je već objavljena znanstvena informacija, rezultat
znanstvenog istraživanja, odnosno znanstvenih spoznaja, samo su u
njemu one na nov način prikupljene, analizirane, sintetizirane i na
znanstveni način prezentirane.
Ne mora sadržavati originalne (nove) rezultate istraživanja.
Izlaganje sa znanstvenih skupova

Ako ima sva obilježja znanstvenog članka (izvornog, prethodnog
priopćenja ili preglednog članka) i ako su kao takvi kategorizirani
pismenim recenzijama ili javnom kritikom (recenzijom) na
znanstvenom skupu, ubrajaju se u znanstvene članke.
U suprotnom slučaju radi se o stručnom članku.
12
Znanstvena studija (projekt)
Kolektivno znanstveno djelo koje naručitelj (investitor) povjerava na izradu
specijaliziranim znanstvenoistraživackim organizacijama (znanstvenim institutima ili
znanstvenim zavodima ili visokim učilištima (fakultetima).
Trebaju se temeljiti na znanstvenim istraživanjima (fundamentalnim i primijenjenim),
kojima se moraju postici novi, originalni istraživacki rezultati.
Najcešće investitor (naručitelj) zahtijeva optimalnost u primjenljivosti rezultata u praksi.
Patent
Uglavnom nema status znanstvene dokumentacije.
Općenito - izraz „patent” podrazumijeva inovacije, odnosno novi proizvod, novu i
originalnu ideju u tehničkotehnološkom smislu, koja daje inovatoru (autoru) ekskluzivna
prava eksploatacije na odredeno vrijeme.
Važan izvor znanstvenih, tehničkih i tehnoloških informacija.
Omogućuju pregled nekog izuma ili otkrića, iznose ocjenu sadašnjeg stanja i daju
smjernice u razvoju tehničkih i tehnoloških spoznaja.
13
Pojam i vrste znanstvenostručnog djela
Znanstvenostručna djela
Djela koja sadrže približno podjednaku količinu elemenata znanstvenih i
stručnih djela.
Udžbenik
Osnovno nastavno sredstvo u organizacijama odgoja i obrazovanja u
kojem se izlaže gradivo utvrdeno nastavnim planom i programom
odgojno-obrazovnog rada.
Enciklopedija
Djelo koje u abecednom poretku daje sažet, sistematski pregled svih
grana ljudskog znanja, kulturnih, znanstveno-tehnickih i društveno-
političkih stečevina
Leksikon
Posebna vrsta rječnika koji sadrži zbir pojmova, naziva, rijeci i predmeta,
pojava i činjenica koje su u abecednom redoslijedu obrađene tako da
čitatelju posluže kao informativni i poučni priručnik za sva pitanja kulture,
umjetnosti, civilizacije, prošlosti i sadašnjosti.
14
Pojam i vrste znanstvenostručnog djela
Praktikum
Djelo u kojem se iznose pojedine metode, instrumentariji i tehnike s procesima za
izvođenje eksperimenata i određivanje parametara koji su u njima predviđeni.
Rječnik
Zbornik radova
knjiga u kojoj je objavljeno više djela raznih autora.
Bibliografija
Sređeni popis literature svih vrsta te rad na njima.
Priručnik
Djelo koje pruža znanstvene i druge informacije o određenoj oblasti.
Ljetopis
Posebna skupina prirucnika koji se u pravilu izdaju svake godine.
Časopis
Periodična informacija koja se redovito objavljuje, a izlazi tjedno, mjesečno,
dvomjesečno, tromjesečno, kvartalno ili polugodišnje u identičnom obliku.
Književna djela
Izraz stvaraočeva životnog shvaćanja i iskustva te odraz društvene svijesti.
15
Pojam i vrste stručnog djela
Stručna djela
Stručni članak
djelo u kojem se iznose korisne
informacije i spoznaje do kojih se u
pravilu došlo razvojnim istraživanjem,
a ne fundamentalnim i primijenjenim
istraživanjima.
Stručni prikaz
Stručno i kritičko predstavljanje određenog
djela znanstvenoj i stručnoj javnosti i to
najcešće u odgovarajućim časopisima.
Stručni elaborat
Kratko stručno djelo, gotovo uvijek istovjetnog
oblika i strukture koje se izrađuje na već ustaljen
način.
Stručna ekspertiza
Manje ili veće stručno djelo u kojemu priznati i
ovlašteni ekspert, odnosno sudski vještak ili tim
eksperata iznose stručno mišljenje o nekom
predmetu ili o rješavanju određenog praktičnog
problema.
16
Pojam i vrste stručnog djela
Stručni izvještaj
Meditacija
Djelo vrlo skromne znanstvene, odnosno stručne vrijednosti u kojem autor ostaje
na razini razmišljanja, bez znanstvenog tretiranja tih stvari i pojava.
Recenzija
Posebna vrsta kvalitetnog stručnog djela kojom recenzent treba prosuditi, ocijeniti
i vrednovati rezultate tuđeg djela: udžbenika, priručnika, praktikuma, studije, članka,
književnog ili drugog pisanog djela.
Vodič
kvalitetna stručna djela, grafički, tehnički i umjetnički primjereno opremljena koji
sadrže brojne vrlo zanimljive i korisne informacije o privrednim i drugim
organizacijama, institucijama, ustanovama, ili sveucilištima, visokim ucilištima,
koledžima, istaknutim i uglednim ljudima itd.
Referentne publikacije
Stručna djela koja se objavljuju redovito i/ili povremeno, a sadrže zanimljive i
korisne podatke, informacije, definicije ili pak imena i adrese osoba i institucija.
17
Djela na diplomskom studiju
Stručna djela na diplomskom studiju
Seminarski rad
Samostalna stručna obrada određene
teme koju izabere sam student, ili koju
sugerira predmetni nastavnik.
Izradom seminarskog rada student
se šire i dublje upoznaje s određenom
tematikom nastavnog programa i stjeće
prva iskustva u pisanju stručnih i
znanstvenih djela.
Diplomski rad
Samostalno, kvalitetno stručno,
pismeno djelo studenta u kojem
pod voditeljstvom mentora obrađuje
odredenu aktualnu stručnu temu.
18
rada #2
Metodologija stručnog istraživačkog rada.
Pojam i klasifikacija stručnih i znanstvenih metoda.
Tehnologija stručnog i znanstvenog istraživanja.
Odabir teme istraživanja.
Planiranje i organizacija istraživačkog rada.

rdomovic@tvz.hr
Metodologija stručnog istraživačkog rada /
Pojam i klasifikacija stručnih i znanstvenih metoda
Metoda (grcki »methodos«, = put, način istraživanje) općenito znači:
Planski postupak ispitivanja i istraživanja neke pojave, odnosno način rada za ostvarivanje
nekog cilja na nekom području.
Znanstvena metoda je:

skup različitih postupaka kojima se znanost koristi u znanstvenoistraživačkom radu da bi
istražila i izložila rezultate znanstvenog istraživanja u određenom znanstvenom području ili
znanstvenoj disciplini.
svaki način znanstvenog istraživanja koje osigurava sigurno, sređeno, sustavno i točno
znanje.
Tri osnovne značajke znanstvene metodologije koja je primjenjiva i u stručnom

radu:
Tvrdnje treba iznositi jasno, precizno, jezično, stilski i terminološki ispravno.
Spoznaje u jednom moraju biti obrazložene i povezane s drugim spoznajama.
Sve rezultate istraživanja trebalo bi provjeriti u praksi.
(slajdovi su napisani prema R. Zelenika: Metodologija i tehnologija znanstvenog i stručnog

rada; Ekonomski fakultet u Rijeci, 1998.)
Osnovne značajke znanstvene metodologije

Objektivnost
Nepristran, stvaran, neutralan i pravedan odnos prema određenoj pojavi,
predmetu ili objektu, koji postoji neovisno o subjektima, njegovim
opažanjima i mišljenjima.
Pouzdanost
Svaki stav i svaki sud moraju biti dovoljno obrazloženi, argumentima
potkrijepljeni, dokazani odgovarajućim logičkim postupcima.
Preciznost
Sustavnost
Svi elementi: stvari, pojave, pojmovi i odnosi u prirodi i društvu koje
istraživač tretira trebaju biti međusobno i funkcionalno povezani u
jedan sustav.
Općenitost
Otkrivanja, istraživanja i izučavanja općih osobina pojava, odnosa,
zajedničkih i bitnih obilježja određenih pojava i odnosa.
3
Induktivna i deduktivna metoda
Induktivna metoda
Sistematska i dosljedna primjena induktivnog načina zaključivanja u kojem se na temelju
pojedinačnih ili posebnih činjenica dolazi do zaključka o općem sudu, od zapažanja
konkretnih pojedinačnih slučajeva i fakata dolazi se do općih zaključaka, od većeg broja
pojedinačnih pojava vrše se uopćavanja.
 vrijednost induktivnog zaključka raste s povečanjem broja istraženih činjenica i sIučajeva,
 činjenice reprezentativne za određenu pojavu imaju veće značenje od slučajnih i nevažnih
činjenica,
 vrijednost se induktivnog zaključka povećava ako je njegovo značenje provjereno i verificirano
 vrijednost se induktivnog zaključka povećava ako se temelji na općim načelima znanstvene
metodologije.
 Primjer: listovi matovilca su jestivi, zrna lana su jestiva, korijen peršina je jestiv, ocat i suncokretovo ulje su
jestivi, motorno ulje nije jestivo. Salata od matovilca, lana, korijena peršina, octa i suncokretovog ulja je
jestiva. Salata od matovilca, lana, korijena peršina, octa i motornog ulja nije jestiva.
Najvažniji elementi induktivne metode su postupci:
analize
sinteze
apstrakcije
generalizacije
specijalizacije.
Deduktivna metoda
Sustavna i dosljedna primjena deduktivnog načina zaključivanja u
kojem se iz općih stavova izvode posebni, pojedinačni, iz općih
postavki dolazi se do konkretnih pojedinačnih zaključaka, iz jedne ili
više tvrdnji izvodi se neka nova tvrdnja koja proizlazi iz prethodnih
tvrdnji.
Primjer:
Ako se utvrdi da svi mobilni operateri u Hrvatskoj podržavaju LTE,
onda to znači da i „Cromobitel” podržava LTE.
Metoda analize i sinteze
Metoda analize
Postupak znanstvenog istraživanja i objašnjenja stvarnosti putem
rašclanjivanja složenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i
zaključaka) na njihove jednostavnije sastavne dijelove i elemente i
izučavanje svakog dijela (i elementa) za sebe i u odnosu na druge
dijelove, odnosno cjeline.
Metoda sinteze
Postupak znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti putem
spajanja, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u složene i
složenijih u još složenije, povezujući izdvojene elemente, pojave,
procese i odnose u jedinstvenu cjelinu u kojoj su njezini dijelovi
uzajamno povezani.
Metoda apstrakcije i konkretizacije
Metoda apstrakcije
Apstrakcijom kao misaonim postupkom namjerno se odvajaju
nebitni a istiću bitni elementi i osobine određenog predmeta ili
pojave istraživanja.
Primjena ove metode zahtijeva od istraživača sposobnost
razlikovanja bitnih od nebitnih elemenata određene stvari ili
pojave.
Metoda konkretizacije
Misaoni postupak suprotan apstrakciji koji može biti dvojak:
 Shvaćanje jedinstva apstraktno-općeg u posebnom i
individualnom.
 Shvaćanje jedinstva apstraktno-posebnog s općim u svakom
predmetu ili pojavi.
Metoda generalizacije i specijalizacije
Metoda generalizacije
Misaoni postupak uopćavanja kojim se od jednog posebnog pojma dolazi do općenitijeg koji je po
gradaciji viši od ostalih pojedinačnih, s time da je vjerojatnost dobivenog pojma postojana.
Potreban oprez jer se često stvaraju preopćeniti zaključci i neodgovorno se primjenjuju pojedinačni
slučajevi na sve slučajeve.
 Dobar primjer: zavojnica - transformator – struja - elektrotehnika.
 Loš primjer (članak Bosna šaptom pade. Globus br. 27 od 14.6.1991. Str. 3-6)
 „Šentija, kao leksikograf, i Bilandžić, kao povijesnik, predobro znaju da bi sporazum o podjeli Herceg-Bosne
omogućio Srbiji da prvi put u povijesti – metafizički rečeno – pređe Drinu. Odgovornost za tako važnu
odluku – bez obzira na njenu eventualnu političku razboritost – leksikograf i povijesnik nisu mogli na sebe
preuzeti.”
 „Drukčija je stvar s politologom-pragmatikom Zvonkom Lerotićem. On predobro zna da je u kaotičnoj
postkomunističkoj politici znatno važnije biti „gore“ i (barem trenutno) u pravu, nego li biti dosljedan i etičan. Zato je
on, na ulogu „zadnjeg Tuđmanova pregovarača“ sa srbijanskom vlašću, lako pristao.”
Logička pogreška Dicto simpliciter prema kojoj se članu nekoga skupa daje karakteristika koja je stereotip ili
generalno pravilo za sve članove skupa kojem on pripada. Problem u tome je što izjava o nekom članu može biti
istinita, ali to ne mora biti istinito za svakoga člana istoga skupa, odnosno stereotip ili generalno pravilo o svim
članovima nekoga skupa ne mora biti istinito.
Metoda specijalizacije
Misaoni postupak kojim se od općeg pojma dolazi do novog pojma, užeg po opsegu a bogatijeg po
sadržaju.
Primjer: elektrotehnika – obrazovanje - obrazovanje elektrotehničara – obrazovanje
elektroenergetičara
Metoda dokazivanja i opovrgavanja
Metoda dokazivanja
Misaono-sadržajni postupak kojim se utvrđuje istinitost
pojedinih spoznaja, stavova ili teorija.
U nju su inkorporirane gotovo sve ostale metode.
Kod dokazivanja poznata je teza, a to je zapravo izvedbeni sud, i
traže se argumenti za tu tezu odnosno pretpostavke koje
trebaju opravdati tezu.
Pri dokazivanju se pretpostavlja da je data teza točna tj. istinita.
Na temelju takve pretpostavke analiziraju se okolnosti, istražuju
se razlozi i argumenti za tu tezu i pomoću njih se dokazuje da
je teza istinita.
Dokazivati se može:
 Teorijski
http://wordcamp-israel.info/ryt/s/string-theory-equation.html
 Eksperimentalno
https://capebountyresearch.com/scientific-infrastructure/
Metoda opovrgavanja
Suprotan postupak u odnosu na postupak dokazivanja.
Postupak kojim se umjesto dokazivanja teze, ona odbacuje i pobija,
dokazuje se pogrešnost teze.
 Izravno ili direktno opovrgavanje sastoji se u pobijanju teze ili argumentacije.
 Primjer:
Teza: Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je najsuvremenije u srednjoj Europi.
Opovrgavanje: Hrvatska ima 12 remontiranih aviona MiG-21 starih 40 godina od
čega su samo 4 ispravna.
 Neizravno ili indirektno opovrgavanje sastoji se u dokazu netočnosti teze
neizravnim putem – dokazuje se istinitost antiteze.
 Primjer:
Teza: Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je najsuvremenije u Europi.
Antiteza: Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je među najzastarjelijima u srednjoj Europi.
1. Hrvatski Migovi stari su 40 godina.
2. Leti samo 4 od 12 aviona.
Češka i Mađarska imaju 12 novih Gripena i svi rade, Poljska ima 48 F-16, Slovačka ima 12
Migova 29, Austrija ima 15 Eurofightera.
pojam i klasifikacija stručnih i znanstvenih metoda
Metoda deskripcije
Postupak jednostavnog opisivanja ili ocrtavanja činjenica, procesa i
predmeta u prirodi i društvu te njihovih empirijskih potvrđivanja
odnosa i veza, ali bez znanstvenog tumačenja i objašnjavanja.
Metoda kompilacije
Postupak preuzimanja tuđh rezultata znanstvenoistraživačkog (ili
stručnog) rada, odnosno tudih opažanja, stavova, zaključaka i spoznaja.
Temelji na oponašanju drugih, pri čemu se često preuzimaju dijelovi
tuđih radova.
Kompilacija je nesamostalno, iz više djela sastavljeno literarno djelo te
ponekad prelazi u plagijat.
Plagijator snosi odgovarajuće sankcije!!!
Komparativna metoda
Postupak uspoređivanja istih ili srodnih činjenica, pojava procesa i odnosa,
odnosno utvrdivanja njihove sličnosti u ponašanju i intenzitetu i razlika
među njima.
Usporedba između dvije stvari, dvije pojave, dva događaja, kreće se tako da
se prvo utvrde njihove zajedničke značajke, a zatim sve one po kojima se
razlikuju.
Usporedbom se treba istaći ono što je zajedničko ili ono što je različito.
Statistička metoda
Istraživanje masovnih pojava s pomoću brojčanog izražavanja.
Matematička metoda
Znanstveni sustavni postupak koji se sastoji u primjeni matematičke logike,
matematičkih formula, simbola, operacija i uopće matematičkog načina
zaključivanja u znanstvenoistraživackom ili stručnom radu.
Metoda modeliranja
Sistematski istraživački postupak pomoću kojega se izgrađuje neki stvarni ili idealni
znakovni sustav (model) sposoban:
1) da zamijeni predmet koji se istražuje,
2) da zamijeni predmet koji daje određenu informaciju o njemu (modelu)
3) sustav na kojemu je, zahvaljujući navedenim svojstvima, moguće eksperimentalno
istraživati proračune ili logičku analizu, da bi se na taj nacin dobiveni podaci proširili na
pojavu koja se istražuje, kako bi se o njoj stekla pouzdana spoznaja.
Osnovni je cilj metode modeliranja da se što točnije i što potpunije spoznaju stvari,
pojave i postupci, odnosno njihove strukture, funkcije i ponašanja.
Uvjeti:
1) model mora biti sličan predmetu - originalu u materijalu ili strukturi, ili u ponašanju, u
rezultatu funkcioniranja,
2) model mora predstavljati određeni teorijsko-spoznajni ili praktično-realni odraz,
odnosno original
3) model mora na temelju prethodna dva uvjeta pružiti određenu informaciju o
predmetu originalu.
Primjer lošeg modeliranja: napraviti model vlaka u mjerilu 1/72 , pratiti sile na
kotače u zavoju na modelu pruge u istom mjerilu i onda dobivene brojčane
rezultate uvećati 72 puta te prezentirati kao zaključak o sigurnosti vlaka u zavoju.
Eksperimentalna metoda
Postupak promatranja pojave koja se ispituje pod točno određenim uvjetima koji
dopuštaju da se prati tijek pojave i da se ona svaki puta uz ponavljanje tih uvjeta
ponovno izazove.
Često se koristi u tehničkim znanostima
Empirijska metoda
Postupak koji se zasniva samo na iskustvu radi otkrivanja objašnjavanja nekih
pojava, sudova i zaključaka.
Studija slučaja (eng. case study)
Postupak kojim se izučava neki pojedinačni slučaj iz određenog znanstvenog
područja, npr. tehničke osobine trafo stanice, promet tereta u određenoj luci, ili
bilo koji pojedinačni, ograničeni problem, pri čemu se izučava neko posebno
zanimljivo i karakteristično obilježje, osobina određenog slučaja.
Metoda anketiranja
Postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i prikupljaju podaci,
informacije, stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja.
Metoda se intervjuiranja
Metoda promatranja
Prikupljanje informacija o činjenicama, pojavama i procesima te
upoznavanje odnosa i veza među njima.
https://capebountyresearch.com/scientific-infrastructure/
Metoda brojanja
Brojenje je metodski postupak kojim se utvrđuje broj elemenata ili članova nekog
skupa ili klase.
Metoda mjerenja
Galileo Galilei: „Broji ono što se može brojiti, mjeri ono što se može mjeriti, a što
nije mjerljivo, učini mjerljivim.”
Lord Kelvin: „Ako se ono o čemu govorite može izmjeriti, onda nešto o tome i
znate. Medutim ako to ne možete izmjeriti niti izraziti u brojkama, onda je vaše
znanje mršavo i nezadovoljavajuće. To može biti tek početak znanja, ali vi po načinu
mišljenja niste još doprli do znanstvene faze, ma o čemu da se radi.”
Delfi metoda
Organizirano i sustavno prikupljanje predviđanja tima eksperata.
Sustavna primjena znanstvenog mišljenja u postupku donošenja važnih odluka o
budućnosti različitih pojava i različitih fenomena.
Temeljna je logika Delfi metode da ona sustavnim korištenjem priznatih i
afirmiranih eksperata omogućuje simuliranje budućnosti, odnosno ona omogućuje,
na osnovi mišljenja uglednih eksperata, specijalista iz različitih znanstvenih područja
i znanstvenih disciplina, prilično pouzdanu projekciju budućnosti, a koja služi kao
osnova za donošenje perspektivnih odluka.
Tehnologija stručnog i znanstvenog
istraživanja.
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:The_Scientific_Method_(simple).png
istraživanja.
http://www.bigpicturebiology.com/big-picture-biology-3rd-edition/lab-1-termites/
istraživanja.
Tehnologija znanstvenog istraživanja je interdisciplinarna i
multidisciplinarna znanost koja izučava i primjenjuje
zakonitosti metodoloških postupaka i intelektualnih
aktivnosti.
Tematske jedinice tj. koraci u pristupu i realizaciji
istraživanja:
Uočavanje znanstvenog (ili stručnog) problema i njegova
formulacija.
Znanstveni je problem neka činjenica ili pojava koja je za istraživača
iznenađenje, neshvatljiva, nemoguća, nepoznata, koja proturječi
postojećim teorijama i raspoloživom znanju, pretpostavkama ili
očekivanjima i koja potiće na razmišljanje tražeći odgovor, objašnjenje
ili rješenje.
istraživanja.
Postavljanje hipoteze
„Hipoteza predstavlja ono što se predviđa.”
„Hipoteza je neki teorijski stav ili zaključak, koji ima određeni stupanj
vjerojatnosti.”
Postavljanje hipoteze javlja se kao teorijsko-misaoni postupak koji
slijedi izravno nakon utvrđivanja određenih činjenica, radi objašnjenja
ili proširenja tih činjenica ili proširenja ili produbljenja spoznaja o tim
činjenicama.
Osnovne pretpostavke za valjanu hipotezu jesu: relevantnost,
provjerljivost, kompatibilnost., plodnost i jednostavnost.
istraživanja / Odabir teme istraživanja
Izbor i analiza teme (naslova)
Znanstveno i stručno istraživanje zapravo počinje izborom teme ili naslova djela.
Tema (naslov) znanstvenog i stručnog djela mora izražavati njegov osnovni sadržaj. Zato naslov mora biti:
 Kratak, jasan, privlačan i informativan, tako da što jasnije odrazi sadržaj i karakter djela.
 Poželjno je da sadrži ključne riječi o tretiranom problemu.
 Treba izbjegavati dugačke, pretenciozne, nespretne i otrcane teme (naslove).
 Primjeri dobrih kratkih naslova:
Vojna kriptografija
Pametne kartice
Proxy poslužitelji
Zaštita bežičnih mreža
 Primjeri dobrih srednje dugih naslova:
Kriptirano okruženje prijenosnika
Web stranica za iznajmljivanje apartmana
Uporaba pametnih kartica u infrastrukturi javnoga ključa
 Primjeri dobrih dugih naslova:
Projektna izrada web stranice prikazana na primjeru portala za novosti iz web dizajna
Sklop za upravljanje uređaja povezanih pomoću univerzalne serijske sabirnice
Instalacija, konfiguracija i primjena certifikacijskih servisa Active Directory na platformi Windows Server 2008
Primjena web tehnologija u izradi sustava za obradu podataka volontera udruge „Status: M“
Izrada web aplikacije za praćenje izostanaka djelatnika pomoću Odoo radnog okvira
 Primjeri loših naslova (za to je zapravo kriv mentor, u ovim slučajevima ja)
Izrada boot CD-a na bazi Windows shella s implementacijom antivirusnih softwarea za čišćenje sustava od virusa
 precizno određeno u odnosu na sadržaj, ali nezgrapni naslov zbog više stranih izraza.
Boot-loaderi modernih operacijskih sustava  nezgrapna varijanta stranog izraza, „moderni operacijski sustavi” nije bilo
potpuno u skladu sa sadržajem i preopširno je u odnosu na sadržaj.
Pri izboru teme znanstvenog ili stručnog djela potrebno je pridržavati se određenih
načela, a posebno su važna ova načela:
1) Tema ne smije biti suviše apstraktna, općenita, odnosno takva da rezultati istraživanja i
obrade teme nisu primjenljivi u praksi ili da ne pridonose proširenju znanstvene spoznaje.
2) Ne treba birati temu koja je često obrađivana, čiji su rezultati već primjenjivani u praksi i
kada se pretpostavlja da se obradom teme neće doći do 'novih zaključaka, stavova,
spoznaja, prijedloga, rješenja. Rad na takvoj temi bio bi nekoristan, nesvrsishodan, a djelo bi
imalo kompilatorski karakter.
Odmak od ovog pravila u slučaju diplomskih radova: diplomski radovi uglavnom su stručni radovi
putem kojih studenti dokazuju da su sposobni na stručan način obraditi neku temu. Stoga je
dozvoljeno odabrati već obrađenu temu. Pritom je treba obraditi samostalno, vlastitim pristupom,
proučavajući, istražujući, eksperimentirajući, mjereći itd. Ako se prenose tuđi citati, njih ne
smije biti puno i obavezno moraju biti označeni navodnicima uz navedeni izvor u
fusnoti ili zagradi. Ako se radi parafraziranje, također je potrebno navesti izvor u fusnoti
ili zagradi, ali nije potrebno stavljati navodnike. (u tom slučaju može se dodati
napomena, npr. „prema XY...).
Nijedan diplomski rad ne smije biti ni djelomični niti potpuni plagijat!!!
3) Tema mora biti pogodna za znanstvenu i stručnu obradu, odnosno mora se temeljiti na
osobnom poznavanju tematike, vlastitom istraživanju i praksi. Da bi se što cjelovitije
obradila tema, treba koristiti sve aktualne, strane i domaće bibliografske izvore, odnosno
spoznaje i znanstvene informacije kao dokazni materijal.
4) Pri izboru teme treba imati na umu i planirano i raspoloživo vrijeme koje je potrebno za
kvalitetnu obradu teme.
5) Izabrana tema mora biti u skladu s raspoloživim financijskim
sredstvima koja su potrebna za znanstveno istraživanje,
literaturu, znanstvenu obradu i prezentaciju dobivenih rezultata.
6) Izabrana tema ne bi trebala biti preuska ili preširoka jer se u
obradi takvih tema javljaju brojne poteškoće.
7) Pri završnom izboru teme treba koristiti savjete istaknutih
znanstvenika (mentora).
8) Izabrana tema treba biti vrlo aktualna, u skladu s
najsuvremenijim tehničkotehnološkim dostignućima,
spoznajama i sredstvima i u vezi sa suvremenom teorijom i
praksom određenog znanstvenog područja ili znanstvene
discipline.
Analiza teme (naslova)
Treba odrediti probleme i pitanja koja zahtijevaju težišna istraživanja,
obradu, odgovore i bitne rezultate, ali istodobno i ostalu tematiku koju je
potrebno obraditi kako bi djelo bilo sveobuhvatno, temeljito, cjelovito,
sadržajno i kvalitetno strukturirano.
Prema temi (naslovu) mora se točno obraditi:
 1) Problem odnosno predmet istraživanja,
 2) Svrhu i ciljeve koje treba ostvariti istraživanjem, odnosno smisao ili pravac u
kojemu treba odgovoriti na pitanja koja proizlaze iz same teme (težište teme).
Izrada orijentacijskog plana znanstvenog ili stručnog
istraživanja
Sastoji se od utvrđivanja radnih teza, podteza, odnosno osnovnih
dijelova (poglavlja) i njihovih teza (poddijelova) znanstvenog ili
stručnog djela.
Takav plan zapravo predstavlja okvirni program za prikupljanje građe,
odnosno podataka, informacija i drugih relevantnih izvora.
Sastavljanje radne bibliografije
Svrstavanje bibliografskih jedinica u skupine, npr:
1) knjige
2) znanstveni i stručni članci, studije...
3) stručna izvješća i referati, „white papers”...
4) novinski članci
5) ostali izvori
Prikupljanje, proučavanje i sređivanje literarne građe i informacija
Primarni izvori informacija.
 Originalna djela, publikacije iz prve ruke, koja su rezultat temeljnih, primijenjenih ili
razvojnih istraživanja, a namijenjena su, u pravilu, širokoj javnosti.
 To mogu biti sva znanstvena, ali i određena znanstvenostručna i stručna djela.
 U skupinu primarnih izvora informacija mogu se ubrojiti: knjige, časopisi, doktorske
disertacije, magistarski znanstveni radovi, znanstveni članci, znanstvene studije, patenti,
monografije, priopćenja sa znanstvenih skupova, izvještaji, separati, zapisnici, interne
publikacije, standardi (npr. ISO).
Sekundarni izvori informacija
 Djela odnosno publikacije iz druge ruke o objavljenim znanstvenim
informacijama iz skupine primarnih publikacija.
 U skupinu sekundarnih izvora informacija mogu se svrstati određena
znanstvenostručna i stručna djela, kao npr.: udžbenici, enciklopedije,
leksikoni, priručnici, rječnici, zbornici radova, bibliografije, ljetopisi, pregledi
(revije), vodići, memoaristika...
Proučavanje priupljene građe
Svu prikupljenu literarnu građu treba savjesno i sustavno proučiti.
Selekcija, analiza i sinteza relevantnih činjenica
rada #3 i #4
Pisanje i tehnička obrada stručnog rada.
Korištenje literature i citiranje; dijelovi rada i istraživačka dokumentacija.

rdomovic@tvz.hr
Pisanje i tehnička obrada stručnog rada
Struktura ili kompozicija (prema Zelenika, 1998.)
Organizacija, raspored i uzajamna povezanost svih elemenata
znanstvenog ili stručnog djela.
Ti su elementi raspoređeni po uzročnoj i vremenskoj vezi.
Struktura ili kompozicija djela, odnosno raspored elemenata u nekom
djelu, ovisi o sadržaju i cilju teme, problemu ili predmetu istraživanja,
znanju istraživača, opsegu i kvaliteti prikupljene, proučene i sređene
literarne građe i odnosa prema pisanom djelu.
Ukoliko je povezanost između elemenata, koji čine strukturu djela,
logičnija i čvršća, utoliko će istraživač sigurnije ostvariti temeljni cilj
znanstvenog ili stručnog istraživanja i kvalitetnije izraditi svoje djelo.
Zbog toga se kompoziciji ili strukturi svakog djela posvećuje
primjerena pozornost. Bez kvalitetne strukture nema ni kvalitetnog
djela, jer ona predstavlja „živčani sustav" svakog pisanog sastava.
2
Uobičajena struktura diplomskih radova na TVZ-u:
korice,
naslovna stranica,
original diplomskog zadatka,
zahvala ili prazna stranica,
sažetak i ključne riječi (na hrvatskom i engleskom jeziku),
sadržaj,
popis kratica,
popis slika,
popis tablica,
popis grafikona,
uvod,
izlaganje tematike - dijelova rada i njihovo obilježavanje,
zaključak,
literatura,
prilozi,
jedna prazna stranica prije stražnje korice.
3
Korice i prva unutarnja stranica
Korice Prva unutrašnja stranica

4
Originalni
diplomski zadatak
Original se odnosi na potpis.
Izdaje ga mentor na
vrijeme zato da ga
student može ubaciti
u diplomski rad prije
odlaska na tvrdi uvez.
Mentor ga šalje studentu
putem maila u pdf
obliku ili mu predaje
isprintani primjerak osobno.
Dokument prije predaja rada
u referadu mora biti
potpisan od mentora i
studenta.
5
Sažetak ( eng. abstract i summary)
Jezgrovit i sažeti prikaz cijeloga rada.
Nema obilježja i namjenu zaključka.
U sažetku se iznosi pregled, odnosno
vrlo kratak sadržaj cjelokupno izložene
tematike (svrhu rada, ciljeve, metodologiju,
sažeti prikaz glavnog dijela rada, rezultate).
Dvostruka namjena:
1) Da posluži javnosti kao informacija o nekom djelu, a
piše se i na nekom od svjetskih jezika (uglavnom
engleskom) da bi se što više uspostavila
znanstvena ili stručna veza među narodima i
informirala svjetska znanstvena, stručna i
ostala javnost.
2) Da omogući čitateljima da brzo spoznaju bitna
obilježja nekog djela i na taj način ustanove
je li za njih djelo zanimlijivo i treba li ga
pročitati.
Ključne riječi (eng. keywords)
Pojmovi koji su najbliži tematskom određenju rada.
Obično tri do šest ključnih riječi (pojmova).
Poželjno preuzimati riječi iz naslova.
6
Sadržaj (prema Zelenika, 1998.)
Sa strane autora:
Redoslijed izlaganja tematike koji sadrži sve
dijelove i poddijelove rada. Na temelju njega
autor može unaprijed planirati koliko će
pozornosti i prostora posvetiti kojem
dijelu svoga rada. Bez sistematiziranog
kvalitetnog sadržaja nema ni kvalitetnog djela.
Sa strane čitatelja:
Osnovni putokaz pomoću kojega može
vrlo brzo pronaći one podatke, informacije,
činjenice i spoznaje koje su mu potrebne.
Numeričko-tekstualni pregled dijelova
određenog rada pomoću kojega se lako
pronalaze stranice na kojima su ti dijelovi
napisani.
Najčešće nalazi na početku rada, odmah iza
sažetka, a prije uvoda, što je mnogo ispravnije
nego kada se nalazi na kraju djela, jer je on
putokaz u tematici svakog djela.
7
Popis oznaka i kratica
Piše se prema abecednom redu
kratica (akronima; pokrata).
Raspis kratica na stranom
jeziku piše se u kurzivu (italic),
a kratice se pišu normalno bez
kurziva.
Raspis kratica na hrvatskom jeziku
piše se normalno bez kurziva.
Prije raspisa kratice može se
dodati oznaka jezika, ali nije
nužno (vidi primjer).
Zbog preglednosti, između
kratice i njezina raspisa
poželjno je staviti jedan do dva
tab razmaka (vidi primjer).
8
Popis slika, tablica i grafikona
(ilustracije)
Piše se po redoslijedu
pojavljivanja ilustracija u radu.
Iza riječi „Slika”, „Tablica”
ili „Grafikon” poželjno je
staviti točku ili dvotočku
(npr. Slika 1. Xxx... ili Slika 2: Xx...).
Iza toga piše se opis slike, isti
onaj koji se stavlja u opis u
tekstu (caption).
Na kraju se stavlja broj
stranice na kojoj je slika.
Radi preglednosti poželjno je
staviti točke od opisa slike
do broja stranice.
9
Uvod
Uvod predstavlja prvi dio rada.
Elementi uvoda obično su: opis tematike koja se obrađuje, postavljanje problema ili
iznošenje objekta proučavanja, metode, opis poglavlja.
10
Izlaganje tematike - dijelova djela i njihovo obilježavanje (prema Zelenika, 1998.)
Središnji, najopsežniji, najinventivniji i najvažniji dio svakog pisanog djela.

Obično se strukturira u tri dijela:
 Povijesno-teorijski, retrospektivni ili eksplikativni dio.
 U njemu se vrlo koncizno treba iznijeti povijest proučavanog problema, njegovu dosadašnju
teorijsku obradu i naznačiti važnost, aktualnost i korisnost istraživanog problema.
 Analitičko-eksperimentalni dio.
 U njemu bi analitičko-sintetički trebalo iznijeti najbitnije znanstvene ili stručne činjenice,
spoznaje, stavove, podatke, informacije, teorije i zakone (tuđe i vlastite) kojima se dokazuje
ispravnost i istinitost postavljenih hipoteza, problema ili materije koja se opisuje ili proučava.
 Ako se u okviru diplomskog rada radi i praktični dio rada, ovdje se u potpoglavlju opisuju
tehnike i tehnologije koje se pritom koriste (npr. programski jezici, baze podataka, materijali,
vrste nečega itd.
 U novom potpogljavlju može se opisati metodologija prema kojoj se istražuje, proučava ili
opisuje predmet diplomskog rada.
 Diskusija
 U njoj se predstavljaju rezultati istraživanja ili proučavanja, predlažu konkretna rješenja,
aktivnosti, mjere, primjena u praksi, poboljšanja i unapređenja itd.
11
Poglavlja
Svaki rad mora imati poglavlja i potpoglavlja koja su numerirana brojevima u decimalnom
(dekadskom) sustavu.
Iza svakog broja piše se točka, na primjer:
1. Uvod,
2. TLS protokol,
 2.1. Razvoj TLS protokola
 2.2. Funkcionalnosti TLS protokola
 2.2.1. Šifriranje podataka
 2.2.2. Autentikacija korisnika
3. Napadi na TLS protokol
Ako u strukturi rada postoji podjela na hijerarhijski više i niže cjeline, recimo u poglavlju 2
postoje dva ili više potpoglavlja (potcjeline), onda se to označava s npr. 2.1., 2.2,...2.n.
Ako nema podjele na barem dva dijela, onda u npr. poglavlju 2 ne može biti samo
potpoglavlje 2.1. zato što se jedna cjelina matematički raščlanjuje na barem dvije potcjeline.
Kod podjele jednog poglavlja na potpoglavlja, uvijek moraju postojati barem dva
potpoglavlja (npr. u poglavlju 2 moraju postojati barem 2.1. i 2.2. tj. ne smije postojati samo
2.1.)
Potpoglavlja mogu imati svoja potpoglavlja (npr. potpoglavlje 2.1. može imati potpoglavlja
2.1.1., 2.1.2. itd.).
Uobičajeno je ići do četiri decimalne jedinice, npr. 2.1.1.1.
12
Ilustracije
Sve slike moraju imati naslov (eng. caption) ispod sebe (u lijevom kutu
ili sredini slike) i naveden izvor:
u obliku poveznice ako je riječ o izvoru s interneta
 (npr. Slika 1. Pojednostavljeni prikaz TDM PBX-a. Izvor: http://www...)
u obliku bibliografskog podatka (autor, naziv i godina izdanja) ako je riječ o
knjizi, časopisu i sl.
13
Svi grafikoni i tablice moraju imati naslov (eng. caption) iznad sebe s početkom
u lijevom kutu, a ispod mora biti izvor podataka za grafikon ili tablicu osim
ako podatci nisu
autorsko djelo autora rada.
U tekstu je poželjno referirati se

na tablicu ili grafikon, na neki od predloženih načina:
Kao što se može vidjeti u tablici 1, postoje četiri formata pametnih kartica.
Postoje tri polarizacijske baze što se vidi u tablici 1.
Postoje tri polarizacijske baze (tablica 1), koje se koriste...
14
Pisanje naslova rada
Poželjno je da u naslovu nema stranih izraza.
Ako to nije moguće izbjeći, primjerice ako se opisuje neka
tehnologija, protokol itd. što nema prijevod na hrvatski, onda je
dozvoljeno.
Instalacija, konfiguracija i primjena Active Directory certifikacijskih servisa
na Windows Server 2008 platformi
Napadi na Transport Layer Security protokol
U naslovu mora biti puni naziv tehnologije a ne akronim, s tim da ako
postoji strana riječ onda ona mora biti napisana u kurzivu (italic).
Napadi na Transport Layer Security protokol – ispravno!
Napadi na TLS – neispravno!
Akronim se može nalaziti u zagradi iza punog naziva.
Napadi na Transport Layer Security (TLS) protokol
15
Pisanje stranih izraza
Strane izraze treba prevesti na hrvatski gdje god je moguće
standardni serverski hardware  standardno poslužiteljsko sklopovlje
Iza hrvatskog izraza može se u zagradi napisati strani izraz uz
napomenu o kojem se jeziku radi
razvojni programer (eng. developer)
Svi strani izrazi moraju biti napisani u kurzivu (italic), osim
osobnih imena ljudi, tvrki i poznatih brendova.
„U sferi pogađanja lozinki i/ili dekriptiranju često se koristi pojam
brute-force napadi.”  nepravilno - brute-force mora biti u kurzivu.
„Funkcije create i write primaju vrijednosti u obliku rječnika gdje su
ključevi imena polja, a vrijednosti prave vrijednosti za zapis.” 
pravilno – strani izrazi create i write su u kurzivu.
16
Pisanje akronima
Ako se želi upotrijebiti akronim, onda se on pri prvom pojavljivanju u tekstu mora raspisati
i navesti uz raspis, a dalje se može koristiti samo akronim:
„...koji je kombiniran s 24 bitnim inicijalizacijskim vektorom (IV) pomoću kojeg se tvori RC4 ključ.”
Akronim se može nalaziti u zagradi iza punog naziva:
„Preferirani format za definiranje podataka u Odoo je u obliku Extensible Markup Language (XML)
datoteka.”
Ne moraju se raspisivati akronimi koji su dobro poznati u stručnom svijetu u kojem se piše
rad:
ISP  internet service provider
Akronimi se sklanjaju (dekliniraju) i to na način da se padežni nastavak ili sufiks dodaje
osnovnom liku akronima
U pisanju to znači da se između akronima i sufiksa stavlja crtica
 TVZ-a, TVZ-ovski, EU-om, NATO-ov, SMS-u, NASA-in, INA-e
Postoje iznimke od ovog pravila  pogledati ovdje: http://pravopis.hr/pravilo/pokrate/50/
Crtica se ne stavlja kod deklinacije stranih riječi ili imena
Windowsa – ispravno!
Windows-a – neispravno!
17
Pisanje brojeva
Brojevi do deset pišu se slovima, osim ako u istoj rečenici ili
dijelu teksta nisu i brojevi veći od deset - onda se svi pišu
brojkama.
Brojevi iznad deset pišu se brojkama.
Svi brojevi u tablicama i grafikonima pišu se brojkama.
18
Formule
U MS Wordu formule je uobičajeno pisati pod opcijom
Equation (Insert – Equation – Insert New Equation
19
Formule se pišu ili od lijevog ruba stranice ili u sredini.
Obično imaju razmak od teksta koji im prethodi i koji im slijedi.
20
Ako formulu (samostalno ili u okviru neke definicije) treba naglasiti, ona se može
uokviriti.
Formule moraju biti uredno i precizno napisane, pogotovo ako se pišu u više
redaka.
Ispred i iza znakova matematičkih operacija i odnosa nalaze se bjeline.
21
Veličine u formuli mogu se raspisati u rečenici, ali zbog
preglednosti poželjno je da se rapisuju jedna ispod druge.
22
Fizikalne veličine i mjerne jedinice
Pišu se odvojene bjelinom od numeričke vrijednosti
= 22,4 ℃
= 16
= 10 Ω
Fizikalne i druge veličine pišu se kosim slovima.
Brojke, konstante i mjerne jedinice pišu se uspravno, kao i eksponenti i
indeksi.
Postotak se od broja odvaja bjelinom
84 %
Ispred i iza razlomačke crte ne nalaze se bjeline
3/4
Znak za omjer piše se između brojeva, odvaja se od njih
bjelinama, a čita se prema
Maketa u mjerilu 1 : 144
Topografska karta 1 : 50 000
Rezultat je bio 3 : 2.
23
Programski kodovi
Poželjno ih je uokviriti.
Mogu se pisati ili copy/paste metodom prenositi direktno u rad i tada trebaju biti
u fontu Courrier.
Poželjno je da ispod koda postoji naslov (eng. caption) kao kod slika, da se vidi
što je to, a ako to ne postoji onda u tekstu treba objasniti o čemu se radi.
24
Mogu se prenositi iz neke aplikacije za programiranje kao snimka ekrana (eng.
screenshot).
25
Znanstveni i stručni stil pisanja (prema Zelenika, 1998.)
Upotrebljava se u znanstvenoistraživačkom radu i on se razlikuje od
drugih vrsta stilova.
U njemu se najjače očituju logična obilježja onoga što se izlaže, kao i
uporaba znanstvenih naziva kojima se precizno izražavaju odredeni
pojmovi.
U prvom su planu elementi intelektualnog jezika.
U znanstvenom stilu nema intimnosti, individualnosti, osjećajnosti,
nema cinizma i ironije.
Stil je u pravilu bez obrata, strog, suh i namijenjen specijalistima.
U znanstvenom se djelu ne istiće individualan autorov stil, kao što je
to slučaj s literarnim djelom, jer znanstvenik piše dobro i lijepo ako
piše logično, jasno i točno.
Zbog toga se znanstveno djelo mora temeljiti na jasnoći, kratkoći i
preciznosti.
26
Mnogi autori žele istaknuti da su oni nešto napisali, ali da izbjegnu
„ja” i optužbe da su narcisoidni te da se prikažu skromnima i u rad
uključe čitatelje, pišu „mi” (mi smatramo, prema našim rezultatima).
Ako postoji samo jedan autor rada odnosno istraživanja, mjerenja itd. onda to
nema smisla.
S druge strane, pretjerano korištenje „ja” iritira i izaziva odbojnost prema autoru.
Da bi se sve to izbjeglo, rad je poželjno pisati neutralno u trećem
licu jednine:
„Instalacija prepoznaje kreirane particije i nakon odabire prve particije
instalacija pita...". – poželjno!
„Instalacija prepoznaje particije koje sam kreirao i nakon što sam
odabrao prvu particiju...". – nepoželjno!
ili množine:
„HTML je baza web aplikacije pomoću koje se u istu postavljaju razni
elementi.” – poželjno!
„HTML je baza web aplikacije pomoću koje u istu postavljamo razne
elemente.” – nepoželjno!
27
Oblikovanje paragrafa (prema Zelenika, 1998.)
Prema preferencijama autora, može se koristiti europski ili
američki sustav.
Europski sustav
prvi redak paragrafa uvuče se udesno od pet do deset slovnih mjesta,
a ostali se retci pišu normalno u bloku.
28
Američki sustav
Paragrafi se pišu u tzv. blok-pismu, odnosno bez uvlačenja prvog
njihovog retka.
29
Font
Za pisanje znanstvenih i stručnih djela obično se koriste
fontovi:
Times New Roman
Arial
Veličina fonta:
naslovi poglavlja – uobičajeno je 14 - 16
naslovi potpoglavlja – uobičajeno je 12 -14,
tekst – uobičajeno je 12,
naslovi slika, grafikona i tablica – uobičajeno je 9 - 10,
fusnote – uobičajeno je 10.
30
Preporučeno stilsko oblikovanje rada u znanstvenim i
stručnim časopisima
Znanstveni i stručni časopisi često zahtijevaju da je rad stilski
oblikovan prema pravilniku Publication Manual of the American
Psychological Association (APA).
APA Style Guide, 6th ed.
 http://www.apastyle.org/manual/index.aspx
 http://www.ecu.edu/cs-
dhs/laupuslibrary/upload/apa_style_guide_6th_ed_oct09.pdf
31
Navođenje literature
U tekstu kada se citira ili parafrazira.
Citiranje
 „Doslovan navod riječi, rečenice ili ulomka preuzet iz jednoga djela i uvršten u
drugo” (Hrvatska enciklopedija).
 Doslovno prepisivanje od riječi do riječi.
Parafraziranje
 Ponavljanje nekog teksta s pomoću opisivanja ili pak objasnidbenih
dodataka, kadšto i prevođenjem (Hrvatska enciklopedija).
 Opisno iskazivanje - prepričavanje svojim riječima nekog djela na način da se u
novome jezičnom obliku zadrži osnovna misao originala. (Wikipedija)
 Parafraza podrazumijeva skraćivanje i proširenje teksta te tumačenje i
objašnjenje težih mjesta, čime se postiže bolje razumijevanje. (Wikipedija)
Na kraju rada kao korišteni izvori.
Kada se preuzimaju tuđe misli, onda se originalnom autoru za njih

moraju pripisati zasluge!
32
Navođenje literature u tekstu
Citiranje – doslovno prepisivanje od riječi do riječi.
 Citat od početka do kraja ide u navodnike, a bibliogafski podatak o izvoru
može se pisati u fusnotu ili zagrade na kraju citata.
33
Ako se više puta u nizu citira isti izvor, ne mora ga se u cijelosti
raspisati u svakoj fusnoti nego je dovoljno napisati „Isto” i broj
stranice, a ako je stranica ista onda ne treba ponavljati broj.
Ako se niz prekida i onda se isti taj izvor ponovno koristi kasnije u
radu, mora ga se ponovno raspisati u cijelosti.
34
Parafraziranje - prepričavanje svojim riječima na način da se zadrži
osnovna misao originala.
 Parafrazirani dio obično se ne stavlja u navodnike, ali se svejedno označava:
 u fusnoti ili
 zagradi nakon njega (navode se bibliografski podatci izvora, a uobičajeno je
navesti prezimena autora i godinu izdanja djela):
35
Navođenje izvora na kraju rada
Kao naslov tog poglavlja piše se Literatura ili Reference
Prema Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta
u Zagrebu
http://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/9-nastava/705-citiranje
Prema APA Style Guide, 6th ed.
 http://www.apastyle.org/manual/index.aspx
 http://www.ecu.edu/cs-
dhs/laupuslibrary/upload/apa_style_guide_6th_ed_oct09.pdf
36
inf.ffzg
37
APA Style Guide, 6th ed.
38
Kada se navodi izvor s interneta, na kraju bibliografske jedinice treba
upisati datum pristupa izvoru i internetsku adresu izvora
 Na hrvatskom:
 Pristup,
 Datum pristupa, itd.
 Na engleskom: Access date
39
http://kmrdpartners.com/2016/04/08/risks-ahead-property-damage-due-to-extreme-weather/
40

Metodologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Metodologija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Metodologija stručnog i istraživačkog

© dr. sc. Roman Domović

(slajdovi su napisani prema R. Zelenika: Metodologija i tehnologija

2001: A Space Odyssey - The Dawn of Man

Kao što nema oštre granice izmedu fundamentalnih i

Izlaganje sa znanstvenih skupova

© dr. sc. Roman Domović

Znanstvena metoda je:

Tri osnovne značajke znanstvene metodologije koja je primjenjiva i u stručnom

(slajdovi su napisani prema R. Zelenika: Metodologija i tehnologija znanstvenog i stručnog

Osnovne značajke znanstvene metodologije

© dr. sc. Roman Domović

Korice Prva unutrašnja stranica

Središnji, najopsežniji, najinventivniji i najvažniji dio svakog pisanog djela.

U tekstu je poželjno referirati se

Kada se preuzimaju tuđe misli, onda se originalnom autoru za njih

You might also like