Sveučilište u Rijeci

Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

TEMELJENJE I

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 1
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

TEMELJENJE I

TEME:

„ 1.Uvodno predavanje
„ 2.Plitko temeljenje
„ 3.Duboko temeljenje: piloti, diafragme
„ 4. Duboko temeljenje: bunari, kesoni, sanduci
„ 5.Potporne konstrukcije
„ 6.Zagatne konstrukcije
„ 7.Stabilnost padina: uzroci klizanja i metode proračuna
„ 8.Stabilnost padina: metode sanacije klizišta
„ 9.Konstrukcije od zemljanog materijala

LITERATURA:

„ Nonveiller, E.: Mehanika tla i temeljenje građevina, Školska knjiga,

Zagreb, 1979.
„ Nonveiller, E.: Kliženje i stabilizacija padina, Školska knjiga, Zagreb,
1987.
„ Percel, B.:Osnovno temeljenje I, Rudarsko - gološko - naftni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, 1982.
„ Bowles, J.E.: Foundation analysis and design, Mc. Graw Hill, III. Ed. Int.
Student ed., New York, 1986.

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 2
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

UVODNO PREDAVANJE

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 3
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

za osiguranje stabilnosti te mjere

UVODNO PREDAVANJE
Problemima mehanike tla i temeljenja
čovjek se započeo baviti s prvim
počecima gradnje. Sve stare
civilizacije i kulture ostavile su
značajne građevine kao spomenike
koje su zahtijevale rješavanje raznih
problema temeljenja. Problemi
temeljenja rješavali su se na osnovi
tradicije i osobnom iskustvu graditelja.
Porastom zahtjeva građevina rasli su i
problemi, tražili su i rješenja koja su
pomicale granice dotad empirijski
prihvatljivog i mogućeg.
umirenja već nastalih nestabilnosti.
„ Nasute građevine (nasute brane,
nasipi prometnica, obalni nasipi)
predstavljaju velike geotehničke
zahvate koji uz analize svih
prethodno opisanih problema
koriste i tlo kao građevni materijal.
Plitko temeljenje
„ Ukoliko se na dohvatnoj dubini
nalazi dobro nosivo i malo
deformabilno tlo građevine se
temelje plitko - plitko temeljenje.

Tlo je sastavni dio svake građevine, a

to je činjenica koju konstrukteri i
projektanti građevina i danas
zaboravljaju češće nego bi se to moglo
očekivati. Štete na građevinama
nastale zbog nedovoljno ispitanih
osobitosti terena predviđenog za
gradnju ili zbog jednostavne
pretpostavke da tlo može preuzeti
svako opterećenje još uvijek su česte. „ Plitke temelje dijelimo na krute i
elastične temeljne konstrukcije
„ Osim problema nosivosti pojedinih „ Plitki temelji mogu se izvoditi kao
vrsta temeljnih konstrukcija u temelji samci, temeljne trake i
predmetu temeljenja obrađuju se i temeljne ploče. Pri plitkom
problemi stabilnosti, odnosno temeljenju potrebno je odrediti:
geotehničke konstrukcije čiji je „ dozvoljeni pritisak na tlo
zadatak održati stabilnost pri „ vrijeme djelovanja pritisaka
geotehničkim zahvatima u kojima na tlo
se javlja potisak tla. „ deformacije tla
„ U geotehničke konstrukcije za „ vrijeme odvijanja
preuzimanje horizontalnih potisaka deformacija
tla pripadaju potporni zidovi, „ dimenzionirati temeljnu
zagatne stijene i dijafragme. konstrukciju
„ Problemi stabilnosti prirodnih i
umjetnih padina su problemi koji
anliziraju naponska stanja i
mehanizme pojava nestablinosti u
tlu i stijenskoj masi, kao i zahvate

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 4
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

Ukoliko se prekorači napon sloma tla

nastupa slom tla:

Slom tla nastaje kad su prekoračeni

naponi koje tlo može preuzeti. Napon
sloma ovisi o parametrima čvrstoće tla
(kut trenja, kohezija), dimenzijama
stope temelja, dubini temeljenja, razini
podzemne vode, veličini horizontalnih
sila

Dubinsko temeljenje: piloti i

dijafragme

„ Dubinske temelje dijelimo na:

„ Dubinsko temeljenje na
vitkim konstrukcijama (
piloti ili šipovi i
dijafragme)
„ Duboki masivni temelji
(bunari, kesoni i sanduci )

Dubinsko temeljenje upotrebljava se

kad je nosivo tlo ili tlo manje
deformabilnosti na većoj dubini

Pri projektiranju treba odrediti:

1. -koji tip dubinskog temeljenja
treba odabrati ( piloti, bunari,
„ Elastične temeljne konstrukcije kesoni )
„ temeljne trake 2. -maksimalno opterećenje pojedinih
„ temeljne ploče elemenata
3. -elemente naglavne konstrukcije
4. -slijeganje konstrukcije
5. -tehnologiju izvedbe.

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 5
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

Piloti ili šipovi

„ Vitki (D>>B) dubinski temelji koji

nose po bazi, po plaštu ili
kombinirano

„ Po mjestu izvedbe: predfabricirani,

izvedeni na licu mjesta
„ Po načinu izvedbe: pobijani
predfabricirani, pobijeni izvedeni u
tlu, bušeni

Q = Ab * qb + Ap *τ s
„ Po vrsti materijala: drveni,
armirano-betonski, prednapregnuti,
čelični
____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 6
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

Bušeni piloti ( Casagrande, Benotto)

Bušenje pilota:

Kontraktor postupak

Polaganje armature i betoniranje

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 7
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

komora u kojoj se izvode

Dubinsko temeljenje: bunari, kesoni radovi osigurava od
i sanduci prodora vode.

„ Duboki masivni temelji:

„ Bunari - temelji velikog
promjera, kopaju se na
otvorenom dnu, s kopanjem
se bunar spušta do kote
temeljenja. Po iskopu se
dno betonira i povećava
površina temelja.
„ Sanduci - temelji velikog
promjera, izvode se u
suhom, te kao plutajući
tegle do lokacije gdje se
potapaju i pune
materijalom.

Potporne konstrukcije

„ Zadatak potpornih konstrukcija je

preuzeti potisak tla i preko
temeljne konstrukcije prenijeti ga
na tlo
„ Potporne konstrukcije mogu po
načinu nošenja biti:
a. Gravitacijske, nose
vlastitom težinom
b. Raščlanjene, u nošenju
„ Kesoni - temelji velikog
sudjeluje i težina tla u
promjera, kopaju se na
zasipu
otvorenom dnu, s kopanjem
c. Sa zategama, zatege
se keson spušta do kote
osiguravaju i dodatne
temeljenja. Kesoni se
horizontalne sile
izvode ispod razine mora te
se povećanim pritiskom

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 8
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

„ Po vrsti materijala: kameni,

betonski, armirano-betonski,
gabionski, od montažnih elemenata

Stabilnost padina: uzroci klizanja i

metode proračuna

„ Problem stabilnosti prirodnih i

umjetnih kosina predstavlja jedan
Zagatne konstrukcije od glavnih problema u geotehnici.
„ Osiguranje stabilnosti kosina nije
„ Koriste se pri izvedbi građevnih moguće razmatrati bez
jama kao privremene ili trajne razmatranja (mogućih) pojava
konstrukcije. nestabilnosti.
„ Kao konstrukcije preuzimaju „ Prema Varnes-u (1978)pojave
potisak tla nestabilnosti su:-Odron; -Odvala; -
„ U statičkom pogledu kao Klizanje; -Pomaci blokova; -Tok
samostojeće ili sa zategom
(zategama) Najčešće pojave nestabilnosti su
„ Materijali: drvo, armirani beton, pojave klizanja u tlu i odrona u
čelik stijenskim masama.

„ Geološki uvjeti pojava

nestabilnosti:

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 9
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

1. Tektonski procesi
2. Gravitacijske i hidrodinamičke sile Klasifikacija klizišta

„ -Rotacijska klizišta
„ -Translacijska klizišta
„ -Složena klizišta
„ -Višestruka klizišta
„ Uzastopna klizišta uz ili niz
padinu
„ Višestruka retrogresivna
klizišta
„ -Kompleksna klizišta

Pojava nestabilnosti u stijenskoj masi

„ Antropološki uvjeti pojava
nestabilnosti: „ Planarni slomovi
1. Iskopi i nasipi „ Rotacijski slomovi
2. Opterećenja građevina „ Kombinirani slomovi
3. Promjena režima podzemnih voda „ Pojave nestabilnosti po slojevima i
4. Promjena namjene zemljišta blokovska klizanja

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 10
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

Description: Pomorska škola Bakar

Comments: Klizište uz gradevnu jamu
File N ame: Bakar2opca.slp
Last Saved Date: 01.08.2000
Last Saved Time: 07:43:59 1.019
Analysis Method: Spencer
Slip Surface Option: Fully Specified

40
36 Soil: 3

Visina (m n.m.)
Description: Deluvij
Soil Model: Mohr-Coulomb
32 Unit Weight: 18
Cohesion: 0 Soil: 2
28 Phi: 15 Description: Nabacaj
Soil Model: Mohr-Coulomb
24 Unit Weight: 19
Cohesion: 0
Soil: 1
Description: KLizna masa
Phi: 30
20 Soil Model: Mohr-Coulomb
Unit Weight: 16
Cohesion: 0
16 Phi: 15

12
Soil: 4
8 Soil: 5
Description: Stijenska masa - fliš
Description: Stijenska masa - rastrošeni fliš
Soil Model: Mohr-Coulomb
Soil Model: Mohr-Coulomb
4
0
-5 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 110 120 130 140 150 160 170

Analize stabilnosti padine Udaljenost (m)

„ Analize stabilnosti padine provode Metode sanacije klizišta

se radi utvrđivanja moguće pojave
sloma u prirodnoj ili umjetnoj „ Pri sanaciji aktivnih klizišta
padini ili radi utvrđivanja potrebno je koristiti metode kojim
parametara čvrstoće materijala u se:
kosinama u kojima je slom a. smanjuju posmična
nastupio ( povratne analize ) opterećenja na kliznoj plohi
„ Slom u padini nastupa kad se b. povećava čvrstoća
prekorači posmična čvrstoća materijala na kliznoj plohi
materijala na kliznoj plohi
(čvrstoća tla, stijenske mase ili „ Pri tom se koriste različite metode
diskontinuiteta ) sanacije zavisno o uzrocima
nastalih nestabilnosti.
Metode analize stabilnosti:
„ -Metode granične analize Konstrukcije od zemljanog materijala
„ -Metode analize granične
ravnoteže Tlo se kao građevni materijal koristi za
„ -Numeričke metode izgradnju nasipa prometnica, brana,
„ -Probabilističke metode obalnih građevina i slično. Najveće
„ -Empirijski pristup građevine su nasute brane i velike
„ -Fizički modeli površine dobivene nasipavanjem mora

Korištenje programskih paketa, npr. GEO-

Slope
Des cription: Kliziš te Grohovo
Com m e nts: Stalna r azina podze ne vode
File Nam e : Grohovoh11.s lp
Analysis M ethod: Bishop
Slip Sur face Option: Grid and Radius

400
390 Des cription: Vapnenac - m akr oblok ovi
380
1.6

370
1.3

360 De scription: Pok rivac- glina i odlom ci

350 Soil Mode l: M ohr-Coulom b
340 Unit We ight: 20
1.6

Cohe sion: 7.5

1.5

330
1.4

Phi: 25
1.3

320
1.2
Visina ( m n.m.)

310 De scription: Pok rivac -glina

300 Soil Mode l: M ohr-Coulom b 1.109
290 1.6
Unit We ight: 20
280 Cohe sion: 16
270 De scription: Podloga - fliš 1.7
Phi: 16 1.8
260 Soil Mode l: M ohr-Coulom b 1.9 1.2
1.3

250 Unit We ight: 21

1.3

240 Cohe sion: 25 1.4

230 Phi: 32
1.5
220
210
200
190
180

Prednost nasutih brana nad betonskim je

170
160
150
0 5 15 25 35 45 55 65 75 85 95 110 125 140 155 170 185 200 215 230 245 260 275 290 305 320 335 350 365 380 395 410 425 440 455 470 485 500 515 530 545

Udaljenost (m) da je cijena izvedbe i ugrađenog materijala

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 11
 Sveučilište u Rijeci
Građevinski fakultet
____________________________________________________________________________________________________________

znatno manja, a raste efikasnost na primjer novi aerodrom u Sidneyu za

mehanizacije. Zemljane brane bolje olimpijske igre, New Teritories u Hong
podnose deformacije od krutih betonskih. Kongu kao i umjetni otoci u Sjedinjenim
Pri projektiranju nasutih brana postavljaju Državama
se pitanja:

„ -oblik i dimenzije brane

„ -vrste tla koje se koriste za
izgradnju, pozajmište materijala
„ -tehnike zbijanja i do kojih kriterija
zbijenosti
„ -karakteristike materijala u pogledu
čvrstoće i deformabilnosti
„ -karakteristike u pogledu
vodopropusnosti
„ -karakteristike temeljnog tla
„ -ponašanje brana u eksploataciji.

Posljednjih godina velike nasute građevine

ostvaruju se osvajanjem novih površina
nasipavanjem mora. U povijesti su velika
nasipavanja izvršena u Nizozemskoj i
Belgiji. Riječka luka razvijala se
nasipavanjem od 1550. godine, a
nasipavanja i danas traju. Veliki projekti
nasipavanja odvijaju se i danas u svijetu,

____________________________________________________________________________________________________________
Ž.Arbanas: Temeljenje I 12