PREDAVANJE

FISKALNA POLITIKA

UTJECAJ JAVNE POTROŠNJE I

POREZA NA DOMAĆI PROIZVOD
 FISKALNA POLITIKA

• Promjene javnih prihoda i rashoda

radi postizanja zadovoljavajuće
stope rasta i stabilnosti cijena.
 ZADAĆE VLADE

• Rast domaćeg proizvoda ili DP-a per

capita
• Stabilnost cijena i domaćeg proizvoda
• Pravednija raspodjela dohotka
 UTJECAJ JAVNE POTROŠNJE NA
DOMAĆI PROIZVOD
• JAVNA (BUDŽETSKA ILI DRŽAVNA)
POTROŠNJA G = potrošnja roba i usluga
namijenjenih podmirenju zajedničnih i općih
potreba društva.
• Prošireni model agregatne potražnje u
zatvorenoj privredi glasi:
AD = Y = C + I + G
• Uvođenje G dovelo je do povećanja agregatne
potražnje i do povećanja ravnotežnog domaćeg
proizvoda.
Uvjet ravnoteže u zatvorenoj
privredi
AS=AD=C+I+G

C, I, G AD=AS
C+I+G
C+I
C

Y1 Y2 Y3 Ymax Y
• UVOĐENJEM NOVIH KOMPONENTI
AUTONOMNE POTROŠNJE
AGREGATNOJ POTRAŽNJI POVEĆAVA
SE RAVNOTEŽNI DOMAĆI PROIZVOD,
UZ UVJET Ymax > Y.

• BUDŽETSKA POTROŠNJA se financira:

– Porezima
– Budžetskim deficitom koji se pokriva
zaduživanjem kod nefinancijskog ili
financijskog sektora
 Financiranje budžetske potrošnje
• Porezi
• Budžetski deficit

• Uravnotežen budžet T = G+TR

• Budžetski suficit T > G+TR
• Budžetski deficit T < G+TR
• FUNKCIJA POREZA T = Ta + t × Y

• Ta = zbroj poreza neovisnih o veličini

domaćeg dohotka
• Prosječna porezna stopa T / Y
• Granična porezna stopa dT / dY = t
pokazuje koji se dio dodatne jedinice
dohotka oduzima u obliku poreza t (t je
manji od 1 – uvjet stimulativnosti poreza).
 Prosječna i granična porezna
stopa
T = Ta + tY/:Y

• T/Y = Ta/Y + t Prosječna porezna stopa

/pokazuje
•Y prosječno opterećenje domaćeg
proizvoda

• dT/dY = t Granična porezna stopa

/pokazuje koji se dio dodatne jedinice
dohotka oduzima u obliku poreza t.
 Funkcija poreza
Ta- porezi neovisni
o veličini domaćeg proizvoda

T = Ta+tY tY- porezi koji ovise o dom. proiz .

T

T=Ta+tY

∆T

∆Y
Ta

Y1 Y2 Y
• ELASTIČNOST POREZA NA DOHODAK
= pokazuje postotno povećanje poreza
koje rezultira iz povećanja dohotka za 1%
(to je odnos granične porezne stope i
prosječne porezne stope).
• Ako je elastičnost veća od 1 govorimo o
PROGRESIVNIM porezima, ako je manja
od 1 od DEGRESIVNIM,a ako je 1 o
PROPORCIONALNIM porezima.
 Elastičnost poreza

E T,Y = (dT/dY)/(T/Y)

Pokazuje postotno povećanje poreza

koje rezultira iz povećanja dohotka za
1%
• RASPOLOŽIVI DOHODAK
• Osobna potrošnja više nije samo funkcija
dohotka C; potrebna je korekcija za poreze T i
transfere TR
• Raspoloživi dohodak Yd = Y – T + TR
• C = f (Yd) = α + β × Yd
• C = f (Yd) = α + β × (Y – Ta+t×Y + TR)
• C = α + β ×(1-t)×Y- β ×Ta+ β ×TR
• Granična sklonost štednji = β ×(1-t)

• Slijedi da se uvođenjem poreza smanjila

granična sklonost potrošnji za t× β, odnosno
smanjilo djelovanje multiplikatora autonomne
potrošnje.
Funkcija štednje
• Y=C+I+G
• Y = C + S + T-TR
• Y=Y slijedi da je S+T-TR=I+G
• S+(T-TR-G) = I
• Eventualni višak u budžetu služi kao
dodatni izvor financiranja investicija, i
obratno, ako je G veći od T, onda bi I
trebale biti manje od S, što znači da se dio
štednje troši za financiranje investicija.
Ravnotežni domaći proizvod

• Uvođenje budžetske potrošnje G utječe

na povećanje domaćeg proizvoda, a
uvođenje poreza na smanjenje
domaćeg proizvoda.

• Povećanje budžetskih rashoda iznad

budžetskih prihoda utječe na povećanje
domaćeg proizvoda u situaciji
nepotpune zaposlenosti.
Multiplikator potrošnje u modelu Y=C+I+G

• Multiplikator glasi:
• dY/dA = 1 / (1-β×(1-t))
• t= porezna stopa
• Uvođenje poreza na dohodak, kojim se
financira budžetska potrošnja, smanjuje
multiplikator, a time i rast domaćeg
proizvoda.
• U uvjetima recesije kada se multiplikator
smanjuje on djeluje POZITIVNO, jer je smanjenje
domaćeg proizvoda sve manje. Zato taj porez
djeluje kao automatski stabilizator, smanjujući
mogući porast domaćeg proizvoda u fazi rasta i
njegovo opadanje u fazi recesije.
RJEŠAVANJE MODELA

• Polazni model:
• Y=C+I+G
• C=α+β×Yd
• Yd=Y-T+TR
• T=Ta+t×Y

• Endogene (nepoznate) varijable su: Y i C

• Egzogene (zadane) varijable su: I, TR, Ta i
G
PRIMJER

• Y=C+I+G
• Autonomna potrošnja iznosi 120
• Granična sklonost potrošnji iznosi 0,8
• Transferi iznose 10
• Porezna stopa iznosi 10%

• Izračunajte ravnotežni dohodak Y ako su

I=G=200.
• Izračunajte raspoloživi dohodak.
• Usporedite djelovanje multiplikatora sa i bez
poreza
• Koliko iznosi C?
FISKALNA POLITIKA

• To je državna politika usmjerena na

promjene državnih prihoda i rashoda, sa
svrhom ostvarivanja osnovnih
makroekonomskih ciljeva.
• Instrumenti fiskalne politike su:
budžetska potrošnja G, autonomni porezi
Ta, transferi TR i porezna stopa t.
• Sve te varijable se javljaju u reduciranom
modelu.
 ČETIRI INSTRUMENTALNE VARIJABLE
FISKALNE POLITIKE

• BUDŽETSKA POTROŠNJA (G)

• AUTONOMNI POREZI (Ta)
• TRANSFERI (TR)
• POREZNA STOPA (t)
 UVOĐENJE BUDŽETSKE POTROŠNJE I UVOĐENJE POREZA

C,I,G
C+I+G C’+i+G
C=50 + 0,75Y

C’=50 + 0,6 Y

AS=AD

S+T=-50+0,4Y
S=-50+0,25Y
I,S,T,G
I+G
I

Y
Y1 Y2 Y3 Y4
1.Promjena budžetske potrošnje G
dY/dG = 1 / (1-β×(1-t))

U situaciji nepotpune zaposlenosti jedinično povećanje

budžetske potrošnje dovelo bi do povećanja
domaćeg proizvoda za iznos gornjeg multiplikatora. I
obratno, u slučaju smanjenja.
• U situaciji nezaposlenosti treba povećati G, a u
situaciji inflacije smanjiti G-mjere fiskalne politike.
• Ako se G poveća, povećava se AD, a procesom
multiplikatora i proizvodnja i zaposlenost.
• Iznos povećanja u slučaju inflacije:
• ∆ Y = multiplikator × ∆ G

• Primjer: ako je Ymax=2500, što treba učiniti sa

državnom potrošnjom da se otkloni BDP jaz?
 PROMJENA BUDŽETSKE POTROŠNJE
AS=AD

C+I+G+∆G
C, I, G
C+I+G

C+I

300 C=50+0,6Y

200
100

100 400 600 750 Y

S+T=-50+0,4Y S=-50+0,25Y
I,S,T,G
300 I+G+∆G
200 I+G
I
100
Y
-100 100 400 600 750 1200
2. Promjena autonomnih poreza
dY/dTa = - β / (1-β×(1-t))

• Promjena Ta dovodi do promjene raspoloživog

dohotka, to do promjene osobne potrošnje i štednje i
sve to do promjene domaćeg proizvoda.
• Povećanje Ta utječe na smanjenje ravnotežnog
domaćeg proizvoda i obratno.
• U situaciji nezaposlenosti treba smanjiti Ta, a u
situaciji inflacije povećati Ta-mjere fiskalne politike.

• Iznos smanjenja u slučaju inflacije:

• ∆ Y = multiplikator × ∆ Ta

• Primjer: ako je Ymax=3500 jedinica, što treba učiniti

sa autonomnim porezima da se otkloni jaz?
 PROMJENA AUTONOMNIH POREZA
AS=AD

C, I, G C+I+G

C’+I+G

300 C=50+0,6Y C’=35+0,6Y

200
100

Y
100 400 600 750
S+T+∆Ta S+T
I,S,T,G
300
I+G
200
I
100
y2 Y1 Y
-100 100 400 600 750 1200
3. Promjena poreznih stopa

• Povećanje porezne stope t, utječe na

povećanje granične sklonosti štednji
odnosno smanjenje granične sklonosti
potrošnji, smanjenje AD i smanjenje
ravnotežnog domaćeg proizvoda.
• U situaciji nezaposlenosti treba smanjiti
poreznu stopu, a u situaciji inflacije
povećati poreznu stopu.
 PROMJENA POREZNIH STOPA
AS=AD
C+I+G
C, I, G
C’+I+G

300 C’

200
100

Y
100 400 600 750
S+T=-50+0,5Y
I,S,T,G S+T=-50+0,4Y
300
I+G
200
I
100
Y1 Y
-100 100 400 y2 600 750 1200
4. Promjena transfera
dY/dTR = β / (1-β×(1-t))

• Povećanje transfernih prihoda utječe na povećanje

raspoloživog dohotka i osobne potrošnje i obratno za
smanjenje.
• U situaciji nezaposlenosti treba povećati TR, a u
situaciji inflacije smanjiti TR.
• ∆Y = multiplikator × ∆TR

• JEDINIČNA PROMJENA BUDŽETSKE POTROŠNJE

UTJEČE JAČE NA PROMJENU DOMAĆEG
PROIZVODA OD JEDINIČNE PROMJENE
TRANSFERA.
• Primjer: Ako je potencijalni BDP 1000 jedinica što
treba učiniti sa transferima da se otkloni BDP jaz?
 PROMJENA TRANSFERA
AS=AD

C, I, G C’+I+G

C+I+G

C’
300 C

200
100

Y
100 400 600 750
S+T
I,S,T,G S+T-TR
300
I+G
200
100
y2 Y1 Y
-100 100 400 600 750 1200
Utjecaj poreza na domaći proizvod

• Smanjuje se osobna potrošnja

• Smanjuje se agregatna potrošnja
• Štednja +porezi (bruto štednja) smanjuju
domaći proizvod
DRŽAVNO OPOREZIVANJE
I
RASHODI
 DRŽAVNO OPOREZIVANJE

• TEORIJA- smatra da su porezi negativno

kolerirani s ekonomskim rastom
• Veći porezi donose niže stope rasta
gospodarstva
• Oporezivanje uvodi neefikasnost u
gospodarstvo
• Porezi stvaraju poticaje da ljudi promjene
svoje ponašanje
• Rade više-ne smanjuju svoju potrošnju
• Rade isto-smanjuju svoju potrošnju
POSLJEDICE POVEĆANJA POREZA

• AKO SE POVEĆAJU POREZI:

– Porezi utječu na veličinu ponude i potražnje

dobara i usluga
– Ravnoteža se na tržištu uspostavlja na nižoj razini
outputa i višoj razini cijena
– U sustav ulazi neefikasnost koja dovodi do nižeg
rasta
– Oporezivanje dovodi u lošiji položaj i potrošače i
proizvođače
– Cijena koju nakon poreza plaćaju potrošači je
viša, a koju ostvaruju proizvođači je niža od
cijene prije poreza
– Tržište se je suzilo jer se razmjenjuje manje
dobara
– Smanjenje blagostanja i potrošača i
proizvođača pretvara se u porezni prihod
države
– Smanjenje blagostanja kod potrošača i
proizvođača nadilazi prihod od poreza koji
ubire država.
 RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU
• RAVNOTEŽA NA
TRŽIŠTU BEZ AS
P
POREZA

P1 E

AD

Q1 Q
1. UVOĐENJE POREZA
SMANJUJE PONUDU AS`
2. IZAZIVA PORAST CIJENA AS
3. SMANJENJE NUĐENIH
PROIZVODA
E`
P2
P1 E

Q2 Q1
 AS
• POVEĆANJE POREZA P
ZNAČI SMANJENJE
POTRAŽNJE(POTROŠNJE)
• TO ZNAČI PAD
PROIZVODNJE I PAD
P1 E
CIJENA
P2
AD
AD`

Q2 Q1
Q
• POTROŠAČKI VIŠAK
(A+B+C)
To je površina između P
krivulje potražnje i cijene
u točki ravnoteže
/A+B+C/ AS`

– PROIZVOĐAČKI VIŠAK AS
(D+F+E) A
Pa
To je površina između B C
krivulje ponude i cijene u P1 E
D E AD
točki ravnoteže (D+F+E) Pb
F
– UKUPNI VIŠAK AD`
BLAGOSTANJA
(A+B+C+D+E+F)
Zbroj potrošačkog i
proizvođačkog viška
Q
• Kada država uvede porez /T/ cijena koju
plaćaju potrošači raste a cijena koju
dobivaju proizvođači pada
• Porez je doveo do promjene u
potrošačkom i proizvođačkom višku
• Potrošački višak sada više ne
predstavlja površinu A+B+C, već se
smanjio samo na površinu A
• Proizvođački višak više nije D+E+F, već
samo površina F.
• Država je ubrala porez (B+D) koji mjeri
blagostanje države.
• Ukupni višak blagostanja sada
iznosi (A+B+D+F) tj. on obuhvaća
potrošački višak (A), proizvođački
višak( F) i državni porez (B+D)
• Nakon uvođemnja poreza ukupno
blagostanje je manje za C+E.
To je mrtvi teret oporezivanja
 Mrtvi teret oporezivanja
• To je blagostanje (C+E) koje je zauvijek
izgubljeno. To je neefikasnost.
• Taj (C+E) mrtvi teret oporezivanja određen
je nagibom krivuulje AD i AS tj.
cjenovnom elastičnošću tih krivulja.
• Što su krivulje elastičnije to je
neefikasnost koju porezi unose na tržištu
veća.
 OPOREZIVANJE ŠTEDNJE I
INVESTICIJA
• Porez na dohodak utječe na štednju i
snižava neto prinos od štednje tj. snižava
kamatnu stopu na štednju.
• U takvim uvjetima se očekuje da će štednja
pasti.
• Porez na potrošnju utječe na štednju
pojedinca
• Zemlje s niskom stopom štednje- trebaju u
većoj mjeri oporezovati potrošnju
 Utjecaj poreza na bruto štednju
poduzeća
• Štednju poduzeća predstavlja:
- neraspoređeni profit
- amortizacijske rezerve
• Jače oporezivanje profita potiče njegovu
raspodjelu na dividende a niže
oporezivanje profita povećava štednju
poduzeća
 Utjecaj poreza na investicije
• Mjere kojima se potiče domaća štednja ne
znače nužno i porast domaćih investicija
• Povećana domaća štednja može otići iz
zemlje za boljim profitom
• Inokapital povećava investicije i bez
domaće štednje
 Oporezivanje rada
• Smanjuje zaposlenost
• snižava potencijalni output
• Gdje nije jak sindikat-prevaljuje se porez na
radnike i snižavaju se nadnice uz isti bruto
trošak rada
• Gdje je jak sindikat-poduzetnik ne može
prevaliti porez na radnike, već se cijena rada
povećava i smanjuje se potražnja za
radnicima i smanjuje se zaposlenost
 VRSTE POREZA
Neizravni porezi
– Porez na promet (PDV) ili porez na potrošnju
– Trošarine – oporezivanje luksuza
(automobili,jahte, naftni derivati, duhan, pivo,
bezalkohol i alkohol, kava i sl.

Izravni porezi
– Porez na dohodak
– Porez na dobit