ČILIŠTE U RIJECI

SVEUČ
FAKULTET ZA MENADŽŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
OPATIJA
1

POTROŠNJA, ŠTEDNJA I INVESTICIJE

POTROŠNJA I ŠTEDNJA

Potrošnja i štednja su ključne za razumijevanje

ekonomskog rasta i konjunkturnih ciklusa

Potrošnja utječe na nacionalni proizvod i dohodak

Zemlje koje više troše svog dohotka, manje investiraju i
ostvaruju relativno skromne stope rasta

Zemlje koje manje troše a više štede i investiraju
ostvaruju brzi rast dohotka i produktivnosti

Kada izdaci za potrošnju i investicije ubrzano rastu,
ukupna proizvodnja također raste

POTROŠNJA
- ŠTEDNJA
- INVESTICIJE
- R
AZVOJ.....

POTROŠNJA KUĆ ĆANSTAVA je trošenje na finalna
dobra i usluge. Štednja kućanstava je dio dohotka koji
nije utrošen na potrošnju

OSOBNA POTROŠNJA (C)

- trajna potrošna dobra
- potrošna dobra
- usluge
BDP i osobna potrošnja (RH i SAD)

RH ( mlrd kn) USA (mlrd USD)

God. BDP C C/BDP BDP C C/BDP

1997. 123.811 77.028 62,2 8.318 5.529 66,5

1998. 140.612 86.769 61,7 8.781 5.856 66,7

1999. 146.237 88.395 60,4 9.269 6.250 63,3
2000. 153.548 92.331 60,1 9.873 6.728 68,2

Udio ukupnog trošenja namijenjen prehrani
pada kada dohodak raste

Trošenje na odjeću, rekreaciju i automobile
raste brže kada dohodak raste

Trošenje na luksuzna dobra raste brže od
dohotka kada dohodak raste

Štednja raste vrlo brzo s rastom dohotka

ŠTEDNJA je dio dohotka koji nije potrošen.
Ona je jednaka dohotku umanjenom za
potrošnju

Od svih dobara najvažnije luksuzno dobro je
štednja

Bogati štede više nego siromašni, a siromašni
ne štede

DOHODAK JE PRIMARNA ODREDNICA
POTROŠNJE I ŠTEDNJE
ŠTEDNJA I POTROŠNJA DOMAĆINSTVA

Raspoloživi dohodak Potrošnja Neto štednja (+)ili

(u USD) smanjenje štednje (-)

A 24 000 24 110 -110

B 25 000 25 000 0
C 26 000 25 850 +150
D 27 000 26 600 +400
E 28 000 27 240 +760
F 29 000 27 830 +1 170
G 30 000 28 360 +1 640
FUNKCIJA POTROŠNJE

POVEZUJE POTROŠNJU I DOHODAK

MODEL JEDNOSTAVNE REPRODUKCIJE

Y=C

C = f(Y)

Povećanje dohotka za 100 jedinica rezultiralo je
povećanjem potrošnje za 100 jedinica.

Omjer prirasta potrošnje i porasta domaćeg proizvoda
– granična sklonost potrošnji = 1.

Povećanje ponude (proizvodnje) izaziva jednako
povećanje potrošnje.

To je proces jednostavne reprodukcije u kojemu se
uvijek reproducira ista proizvodnja i potrošnja..NEMA
RAZVOJA.
Krivulja ravnoteže

C
Y=C

∆C

∆Y
Y
 C
tg kuta= ∆c/ ∆y

∆C ∆C

Y=C
∆Y

Y
∆Y

Y=C+I

C=αα+β
β*Y

C=f(Y)

0<ββ<1

α = autonomna sklonost potrošnji; odsječ čak na
ordinati tj.dio potrošnje neovisan o dohotku Y

β = graniččna sklonost potrošnji; dio potrošnje
ovisan o dohotku Y

Primjer: C=50+0.8Y
Krivulja potrošnje

C
C C= 50+0,80Y
∆C/ ∆Y = granična
400 sklonost
300 potrošnji
200
∆C=80
100

Y
∆Y=100

Prosječna sklonost potrošnji = C/Y

Pokazuje koji se dio od dohotka prosječno
troši.

Granična sklonost potrošnji = ΔC/ ΔY

Pokazuje kako potrošnja REAGIRA na
promjenu dohotka.

To je dodatni iznos koji ljudi potroše kada
dobiju dodatni dolar (kunu) dohotka.
C

Y=C C/Y=50+0,8Y

C/Y < 1
C/Y>1
A C/Y=1

Y

U točki A prosječna sklonost potrošnji jednaka je
jedan.

Lijevo od točke A prosječna sklonost potrošnji je veća
od 1.

Desno do točke A prosječna sklonost potrošnji je
manja od 1.

S porastom dohotka prosječna sklonost potrošnji
postaje sve manja i teži graničnoj sklonosti potrošnji
kao svojoj graničnoj vrijednosti.

Što je veći dohodak to je manja razlika između
prosječne i granične sklonosti potrošnji.

ELASTIČNOST POTROŠNJE NA DOHODAK

= odnos granične i prosječne sklonosti
potrošnji

εc,Y= β/ (C/Y)

Pokazuje za koliko će se postotaka povećati

osobna potrošnja C, ako se domaći dohodak Y
poveća za 1%.
FUNKCIJA ŠTEDNJE

POVEZUJE ŠTEDNJU I DOHODAK

Y= C+S

S=Y-C

Prosječna sklonost štednji

Granična sklonost štednji

Elastičnost štednje na promjenu dohotka…pokazuje za koliko će
se povećati štednja S, ako se domaći dohodak Y poveća za 1%.
 ČNA SKLONOST ŠTEDNJI
GRANIČ

REAGIRANJE ŠTEDNJE NA PROMJENU

DOHOTKA

DIO DODATNOG DOHOTKA KOJI SE

KORISTI ZA DODATNU ŠTEDNJU
 POTROŠNJA I ŠTEDNJA

Vari- Raspoložživi dohodak Izdaci za potrošnju čna sklonost

Granič Neto čna sklonost
Granič
jante (poslie poreza) potrošnji štednja štednji

A 24000 24110 -110

B 25000 25000 890/1000= 0 110/1000=0,11

0,89

C 26000 25850 850/1000= +150 150/1000=0,15

0,85

D 27000 26600 750/1000= +400 250/1000=0,25

0,75

E 28000 27240 640/1000= +760 360/100=0,36

0,64

F 29000 27830 590/1000= +1170 410/100=0,41

0,59

G 30000 28360 530/1000= +1640 470/100=0,47

0,53
AUTONOMNA POTROŠNJA

Ne ovisi o domaćem proizvodu već o:
- očekivanjima u kretanju cijena
- imetku (bogatstvu potrošača)
- utjecaju propagande i dr.
 ČNA SKLONOST
PROSJEČ
POTROŠNJI
C/Y

To je odnos između potrošnje i dohotka i pokazuje koji se
dio dohotka prosječčno potroši.

čne sklonosti potrošnji zavisi od razine
Kretanje prosječ
dohotka.

S porastom dohotka Y prosječ čna sklonost potrošnji postaje
sve manja

Višak potrošnje iznad dohotka potrošač či financiraju
smanjenjem svojih prijašnjih ušteda ili zadužživanjem

Kad je dohodak već ći od ravnotež
žnog ostvaruje se
ŠTEDNJA
Primjer:

Zadana je funkcija potrošnje C=40+0.6Y

Nacrtajte funkciju potrošnje.

Koliko iznosi potrošnja za nacionalni proizvod od 1000
jedinica?

Koliko iznosi granična sklonost potrošnji i objasnite.

Izračunajte funkciju štednje i nacrtajte je.

Koliko iznosi štednja za nacionalni proizvod od 1000
jedinica?

Koliko iznosi granična sklonost štednji i objasnite.

Izračunajte elastičnost štednje na dohodak za
prethodni primjer dohotka od 1000 jedinica.
I model sumarno

MODEL Y = C…model jednostavne ekonomije bez
investicija i štednje

Graniččna sklonost potrošnji β = 1..sve što se proizvede

to se i potroši

Prosječ čna sklonost potrošnji C/Y=1

čnost potrošnje za dohodak = granič
Elastič čna sklonost
potrošnji / prosječčna sklonost potrošnji = 1/1 = 1

Investicije I nema

Štednja S nema
 II model sumarno

2. MODEL …makroekonomski model sa osobnom
potrošnjom i investicijama
Y=C+I

C=αα+ β*Y

Y=C+S

I=S

Graniččna sklonost potrošnji β

Prosječčna sklonost potrošnji Y/C

čnost potrošnje za dohodak = granič
Elastič čna sklonost
čna sklonost potrošnji
potrošnji / prosječ

Štednja S = Y-C
II model sumarno
Granič čna sklonost štednji (1- β)
čna sklonost štednji S/Y

Prosječ
čnost štednje na dohodak = granič čna

Elastič
čna sklonost

sklonost štednji / prosječ

štednji
MULTIPLIKATOR = 1/(1- β)…ovaj
čno

multiplikator pokazuje kako jedinič

poveć ćanje investicija utječ
če na poveć
ćanje
(ili smanjenje) domać ćeg proizvoda.
Model

Y=C+I
C=α+β*Y
Egzogene-zadane varijable su I, α i β

Endogena varijable su Y i C
INVESTICIJSKI
MULTIPLIKATOR
INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR

Autonomna promjena investicija (I) utjecat će na
promjenu domaćeg proizvoda (Y)

Svaka jedinica investicija multiplicirati će se 1/1
- β
puta u dohodak
a) β= ∆C/ ∆Y
b) - ∆C/ ∆Y)
1/(1
c) ∆C/ ∆Y + ∆S/ ∆Y = 1
d) ∆S/ ∆Y = 1- ∆C/ ∆Y

Investicijski multiplikator =1/(1- ∆C/ ∆Y) =1/ ∆S/ ∆Y

 čno poveć
Jedinič ćanje investicija poveć
ćat će
ći proizvod za iznos multiplikatora

domać

čno smanjenje investicija

Isto tako jedinič
smanjit će domać ći proizvod za iznos

multiplikatora

Investicijski multiplikator djeluje u oba

pravca

Ne samo da se autonomna promjena
investicija multiplicira u dohodak nego se
u dohodak multiplicira za veliččinu
investicijskog multiplikatora i svaka
promjena bilo koje komponente
autonomne potrošnje (izvoz, budž žetska
potrošnja ili autonomna osobna potrošnja)

To značči da se jedinič
čna promjena bilo koje
komponente autonomne potrošnje
činu
multiplicira u dohodak za velič
investicijskog multiplikatora 1/1- β.
 C=50+0,75Y
Razdoblje ∆I ∆Y ∆C
1 100 100 75
2 0 75 56,25
3 0 56,25 42,19
4 0 42,19 31,64
5 0 31,64 23,73
6 0 23,73 17,80
7 0 17,80 13,35
Σ346,61 Σ259,96

n=∞ 100 400 300

 C+I
500 C+I=150+0,75Y B

400 C=50+0,75Y
Y=C+I
300

200

100 A

100 200 300 400 500 Y

l
 C+I
C+I=150+0,75Y
500 J
H K
F I C=50+0,75Y
400 D G
Y=C+I
300 E
B
C
200
A ∆ I ∆Y ∆C ∆Y ∆C ∆Y
100

100 200 300 400 500 Y

l
RASPROSTIRANJE
MULTIPLIKATIVNIH EFEKATA
povećanje autonomnih investicija uvjetuje povećanje
dohotka upravo za iznos tih autonomnih investicija ∆ I

∆Y

Povećanje dohotka sa svoje strane inducira
povećanje osobne potrošnje
∆C ∆Y
Ovo povećanje potrošnje inducira povećanje
dohotka ∆C ∆Y

Svako daljnje povećanje dohotka i potrošnje sve je

manje i manje
Aplikacija multiplikatora na
ekonomsku politiku

Ako je ravnotežni proizvod manji od
potencijalnog proizvoda (Y<Ymax) u privredi je
prisutan recesijski jaz i potrebno je poveć ćati
neku od komponenta agregatne potražnje
(npr.autonomne investicije) za (Ymax-Y)/(1:(1-
β)), odnosno (Ymax-Y)/multiplikator.

Cilj je da se ravnotežni i potencijalni proizvod
izjednače.
Aplikacija multiplikatora na
ekonomsku politiku

Ako je ravnotežni proizvod veći od
potencijalnog proizvoda (Y>Ymax), u privredi
je prisutan inflacijski jaz i potrebno je
smanjiti neku od komponenta agregatne
potražnje (npr.autonomne investicije) za (Y-
Ymax)/(1:(1- β)), odnosno (Y-
Ymax)/multiplikator.

Cilj je da se ravnotežni i potencijalni proizvod
izjednače.
Paradoks štednje

Što je veća granična sklonost štednji to je manji
multiplikator.

Što je manji multiplikator to će isto povećanje

autonomne potrošnje u situaciji nepotpune
zaposlenosti rezultirati manjim povećanjem domaćeg
dohotka pa dakle i štednje i obrnuto.

Primjer: ako se poveća sklonost štednji, zbog

primjerice neizvjesnosti glede krize iz iste veličine
autonomnih investicija rezultirati će manji dohodak a
posljedično i štednja.
Primjer:

Zadan je model:

C=0.75Y+150

Y=C+I

Izrazite endogenu varijablu Y u ovisnosti o egzogenoj varijabli I.

Izrazite endogenu varijablu C u ovisnosti o egzogenoj varijabli I.

Koliko iznosi investicijski multiplikator i komentirajte!

Definirajte i objasnite funkciju štednje.

Koliko iznosi granična sklonost štednji i komentirajte!

Koliki bi domaći proizvod rezultirao iz autonomnih investicija od
100 jedinica?

Kolika bi osobna potrošnja rezultirala iz
autonomnih investicija od 100 jedinica?

Ukoliko je potencijalni domaći proizvod 1500
jedinica što je potrebno učiniti da se otkloni
BDP jaz – izračunajte i objasnite na primjeru.

Ukoliko je Ukoliko je potencijalni domaći
proizvod 800 jedinica što je potrebno učiniti da
se otkloni BDP jaz – izračunajte i objasnite na
primjeru.
 ČA
NACIONALNO PONAŠANJE POTROŠAČ

Ono što nije utrošeno, tj. ono što je

ušteđeno raspolož živo je naciji za
investicije

Investicije su pogonska snaga
dugoroččnog ekonomskog rasta
ODREDNICE POTROŠNJE

Glavni faktori koji djeluju na ponašanje
potrošača su:

Tekući raspoloživi dohodak

Permanentni dohodak /dugoročni trend rasta
dohotka/

Imetak i ostali utjecaji

/VEĆI IMETAK VODI VEĆOJ POTROŠNJI/

NACIONALNA FUNKCIJA POTROŠNJE

Razina raspoloživog dohotka je osnovna odrednica

razine nacionalne potrošnje

Jedan od najstabilnijih empirijskih pravilnosti u
makroekonomiji je da potrošači uvijek štede 7%
svojeg raspoloživog dohotka

Veza između ŠTEDNJE - INVESTICIJA -
EKONOMSKOG RASTA

Kada nacija mnogo štedi povećava se zaliha kapitala i

ona ostvaruje brzi rast potencijalne proizvodnje
STOPE NACIONALNE ŠTEDNJE (1960-1989)

JAPAN 20,7
ČKA

Z. NJEMAČ 14,0

FRANCUSKA 13,6

KANADA 9,9

V. BRITANIJA 7,4

SAD 7,2
Teorije funkcije potrošnje

Teorija apsolutnog dohotka

Teorija relativnog dohotka
Teorija permanentnog dohotka
Teorija životnog ciklusa


Zajedničko je svih teorijama da osobnu potrošnju
promatraju kao, ceteris paribus, funkciju raspoloživog
dohotka.

Odnosno kao zbroj svih osobnih primanja umanjen za
transferne rashode stanovništva (uglavnom direktne
poreze).

Osim tekućeg dohotka na potrošnju utječu i tokovi
dohotka u prijašnjim razdobljima akumulirani u imetku
(bogatstvu) bilo realnom (nekretnine, trajna potrošna
dobra) ili financijskom (gotovina, depoziti,
vrijednosnice).
Teorija apsolutnog dohotka

To je Keynesova teorija koja tvrdi da potrošač
određuje dio dohotka koji troši i da udio
potrošnje u dohotku opada s rastom dohotka.

On je definirao pojam prosječne i granične
sklonosti potrošnji.

U kratkom roku je prosječna sklonost potrošnji
veća od granične sklonosti.

S porastom dohotka opada udio osobne
potrošnje u dohotku, a povećava se udio
štednje.

Istraživanja Kuznetsa 1946.godine na temelju
vremenskih nizova 1869 - 1938.g. pokazala su da je u
dugom roku granična sklonost potrošnji jednaka
prosječnoj, pa je dugoročna funkcija potrošnje pravac
koji prolazi kroz ishodište.

U dugom roku C/Y ne opada nego je konstantna.

To je suprotno zaključku teorije apsolutnog dohotka.

Neslaganje ove teorije s empirijskim nalazima
objašnjava se različitim faktorima: migracijom
stanovništva sa sela u grad, promjena dobne strukture
stanovništva, akumulacija bogatstva u vremenu.
Teorija relativnog dohotka

Autor James Duesenberry, 1949.

On tvrdi da dio dohotka koji kućanstvo odvaja
za potrošnju ovisi o odnosu njegova dohotka i
dohotka njegovih susjeda, a ne o apsolutnoj
razini dohotka kućanstva.

To je efekt potrošnje koji potječe od imitiranja
susjeda zove se “demonstracijski efekt”.

Zato osobe s nižim dohotkom imaju veću
prosječnu sklonost potrošnji C/Y.

Ako dohodak jednog kućanstva ostane isti,
dok se dohoci ostalih obitelji povećaju, njegov
će se realni položaj pogoršati.
Da bi sačuvao svoj relativni životni standard
nepromijenjen obitelj će povećati udio

potrošnje u svom dohotku.

Dakle, u kratkom roku tekuća potrošnja ne
mora ovisiti o tekućem dohotku.

U privredi je poznati ratchet effect (zaporac
efekt) koji kombinira kratkoročno i dugoročno
ponašanje potrošnje.

Taj efekt štiti privredu da ne sklizne potpuno
natrag i da ne izgubi sav dohodak koji je
ostvarila tijekom prethodnog booma.

U razdoblju recesije kad dohodak opada
potrošnja opada sporijim tempom nego raste u
razdoblju booma kad dohodak raste.
Teorija permanentnog dohotka

Milton Friedman kao egzogenu varijablu uzima
permanentni dohodak ili očekivani umjesto tekućeg
dohotka.

Teorija je aktivna 1980 i 1990- tih godina 20.st.

PERMANENTNI DOHODAK je prosječni dohodak koji
potrošač smatra permanentnim.

To je prosječni dohodak koji potrošač očekuje da će
primiti u budućem razdoblju.

Dohodak kućanstva u nekoj godini po Friedmanu se
dijeli na permanentni i tranzitorni.

On i potrošnju dijeli na permanentnu i tranzitornu.

Ukupna je potrošnja u dugom roku funkcija
permanentnog dohotka.

Ciklička odstupanja od trenda čitave privredne
aktivnosti uvjetuju i ciklička odstupanja ostvarena od
permanentnog dohotka i potrošnje.

U godinama booma ostvareni je dohodak veći od
permanentnog.

U recesijskim je godinama obrnuto.
Teorija životnog ciklusa
Ando i Modigliani potrošnju koju potrošač
ostvari za svog života smatraju funkcijom

dohotka koji potrošač u svom životu ostvari.

I ova je teorija kao i Friedmanova okrenuta
prema budućnosti.
Potrošnja je funkcija očekivanog dohotka koji
potrošač očekuje da će ostvariti iz svih izvora:

rada i imetka (realnog ili financijskog) tijekom

svog života.

Ova se teorija temelji na mikroekonomskoj
teoriji ponašanja potrošača.

Potrošač nastoji maksimizirati svoju funkciju
blagostanja uz uvjet da sadašnja vrijednost
njegove potrošnje bude jednaka sadašnjoj
vrijednosti dohotka koji će on ostvariti u svom
životu.

U početku i na kraju života tipični potrošač više
troši nego zarađuje.

U sredini života on više zarađuje nego što troši
i akumulira za starost.

Potrošač najviše troši u svojoj aktivnoj dobi.

Što god je viši udio mladog i/ili starog
stanovništva u ukupnom, to je vjerojatnije da
će agregatna štednja biti manja i obratno.

Što je produktivnost rada sadašnjeg aktivnog
stanovništva veća nego prijašnjeg, to
nacionalna štednja raste.
 INVESTICIJE I INVESTIRANJE

INVESTIRATI- transformirati ekonomska dobra u oblik, koji omogućava
povećanje dohotka

INVESTICIJE-
- U NAJŠIREM SMISLU: sva ulaganja materijalnih i novčanih
sredstava u privrednim i neprivrednim djelatnostima ili pretvaranje tih
sredstava u vrijednosne papira i druge pravne naslove za dobivanje
dohotka.

- U ŠIREM SMISLU: dio domaćeg proizvoda odnosno nacionalnog

dohotka, koji se ulaže u fiksne i opticajne fondove

ŽEM SMISLU: ulaganja u stalnu i tekuću imovinu

- U UŽ

ŽEM SMISLU: samo ulaganja u stalnu imovinu

- U NAJUŽ
 POTROŠNJA I ŠTEDNJA

Funkcija potrošnje vezuje razinu potrošnje s razinom
raspoloživog dohotka

Funkcija štednje vezuje štednju s raspoloživim dohotkom
Ono što nije utrošeno tj. ono što je ušteđeno - raspoloživo
je naciji za investicije, a investicije čine pogonsku snagu

dugoročnog ekonomskog rasta

Potrošnja i štednja su ključne za razumijevanje
ekonomskog rasta i konjunkturnih ciklusa
IZVORI ZA INVESTICIJE
A) AKUMULACIJA
-osnovne karakteristike
-dobrovoljna i prisilna
-naturalna i financijska
-namjerna i nenamjerna
-radna akumulacija
-oblici akumulacije prema nosiocima
-osobna štednja i radna
akumulacija
- -akumulacija individualnih
proizvođača
-državna /javna/ akumulacija
-akumulacija poduzeća
-akumulacija iz inozemstva
B) AMORTIZACIJA
-za zamjenu postojeć ćih stvari i prava (osa)
-za nabavku novih stvari i prava (osa)
-za druge svrhe kao ;
ćanje dospjelih otplata po
-plać
investicijskim kreditima
ćanje udjela u troškovima investicije
-plać
čka ulaganja (osa i tos)
-za zajednič
C) DOPUNSKI IZVORI INVESTICIJA
-inozemna sredstva
(uvezena akumulacija)
- krediti
-inozemne pomoći,
donacije i sl.
DVOJAKA ULOGA INVESTICIJA

U kratkom roku utječu na proizvodnju i

zaposlenost preko agregatne potražnje

U dugom roku utječu na proizvodnju i

zaposlenost putem utjecaja na agregatnu
ponudu
 ĆA INVESTIRAJU
KADA PODUZEĆ

PODUZEĆA KUPUJU KAPITALNA DOBRA

ČEKUJU DA BI IZ TOG PODHVATA

KADA OČ
MOGLI ZARADITI PROFIT TJ. DA PRIHOD
BUDE VEĆI OD TROŠKOVA INVESTIRANJA
O ČEMU OVISE INVESTICIJSKE ODLUKE ?

POTRAŽNJI ZA PROIZVODNJOM KOJA

PROIZVODI NOVE INVESTICIJE

KAMATNJAKU I POREZIMA KOJI ODREĐUJU
TROŠKOVE INVESTIRANJA

OČEKIVANJIMA PODUZEĆA O STANJU PRIVREDE
 ODREDNICE INVESTICIJA

Promjene u investiranju imaju snažan utjecaj na
agregatnu potražnju

Agregatna potražnja utječe na proizvodnju i
zaposlenost

Investicije vode k akumulaciji kapitala

Time se povećava potencijalni proizvod i potiče
ekonomski rast u dugom roku
INVESTICIJE SU FUNKCIJA KAMATNJAKA

I = f (r)

dI/dr < 0

Realni kamatnjak se sagledava kao razlika
između nominalnog kamatnjaka i očekivane
stope inflacije.

Investicije su:

- opadajuća funkcija nominalnog kamatnjaka

- rastuća funkcija stope očekivane inflacije
KAMATNJAK I INVESTICIJE

PRINOS PO %
INVEST.-
KAMATNA 20
STOPA
(r) KRIVULJA POTRAŽNJE ZA
15 INVESTICIJAMA

10

10 20 30 40 50 mi.$
INVESTICIJSKO TROŠENJE (I)

AGREGATNE INVESTICIJE SU OPADAJUĆA
FUNKCIJA KAMATNJAKA.

TA SE KRIVULJA NAZIVA – KRIVULJA
GRANIČNE EFIKASNOSTI INVESTICIJA.

ONA JE JEDNAKA KRIVULJI GRANIČNE
EFIKASNOSTI KAPITALA KADA SU
TROŠKOVI NABAVKE KAPITALNIH
DOBARA KONSTANTNI.

Metode odabira projekata:

METODA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI

METODA GRANIČNE EFIKASNOSTI
INVESTICIJA
METODA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI

Oni projekti čija je sadašnja vrijednost budućih

dohodaka veća od njihovih troškova
ekonomski su opravdani.

SV = R0+R1/(1+r)+R2/(1+r)2+…+Rn/(1+r)n-T

Ri – dohodak od investicija u razdoblju
i=1,2,…n

T-troškovi investicijskog projekta

SV-sadašnja vrijednost razlike svih očekivanih
dohodaka i ukupnih troškova

Svi projekti čija je SV>0 ekonomski su
opravdani za realizaciju.

Ako je više projekata, kriterij je SV sa većom
vrijednosti.
INTERNA STOPA RENTABILNOSTI

INTERNA STOPA RENTABILNOSTI ILI

GRANIČNA EFIKASNOST INVESTICIJA = to
je kamatnjak uz koji bi sadašnja vrijednost
neto-dohotka ili dobiti od investicijskog
projekta bila jednaka nuli.
0 = R1/(1+j)+R2/(1+j)2+…+Rn/(1+j)n-T
Samo projekti čija je granična efikasnost

investicija veća od tržišnog katnjaka tj. j>r

ekonomski su opravdani za izbor.

Ukoliko se rezultati ove dvije metode razlikuju,
ekonomski je opravdanije rangirati projekte
prema kriteriju sadašnje vrijednosti.
INVESTICIJSKI PROCES

POSLJEDICA INVESTIRANJA (I) PRIKAZUJE SE
KAO PROCES IZMEĐU POČETKA I ZAVRŠETKA
INVESTICIJE

Počinje s prvim rashodom - izdacima za nabavku
vezanim za predmet investiranja

Slijede prihodi- posljednji prihod iz invest. projekta
može biti likvidacijska dobit
 ŽJA INVESTIRANJA
OBILJEŽ

KOMPONENTE USPJEHA (uspjeh je vezan uz
ostvarenje profita)

KOMPONENTE LIKVIDNOSTI (investicija mora
doprinijeti jačanju likvidnosti poduzeća)

KOMPONENTE RIZIKA
- rizik uspjeha
- rizik likvidnosti
CILJEVI INVESTICIJA

LIKVIDNOST

SIGURNOST

RENTABILNOST
LIKVIDNOST

Likvidnost omogućuje da je poduzeće platežno
sposobno.

APSOLUTNA LIKVIDNOST - je sposobnost da je
imovina u primjeni kao platežno sredstvo ili se u njega
može pretvoriti

RELATIVNA LIKVIDNOST -
- statička likvidnost se mjeri u određenom
trenutku
- dinamička likvidnost ne odnosi se na
jedan trenutak već to znači da likvidnost
mora biti dobra u svakom trenutku
jer inače prijeti razvoju poduzeća
SIGURNOST - /RIZIK/

Dobit se neće ostvariti u očekivanim okvirima
Dobit uopće neće biti ostvarena
Dogoditi će se gubitak

RENTABILNOST

POKAZATELJ ODNOSA DOBITI I
ULOŽENOG KAPITALA
- rentabilnost ukupnog kapitala
- rentabilnost vlastitog kapitala
- rentabilnost prometa