Metafizika (Josip Štadler)

„Metafizika je onaj dio filozofije koji razmatra biće kao takvo, te njegova svojstva, principe i
prve uzroke.“ (Lino V.) Metafizika ne raspravlja o ovoj ili onoj stvari, nego o bivstvu (bit,
ousia, essentia), uzroku i svrhi stvari uopće. Dakle, to je znanost koja tumači bivstvo, uzrok i
svrhu svega što je stvarno. Odatle slijedi da je metafizika temeljna znanost (scientia
funadamentalis) među drigima, jer se bavi onim što je podloga pojavama, koje istražuju druge
znanosti. Ona se dakle bavi stvarnošću uopće i to u njenom cijelom opsegu. Stoga je ona
najopćenitija znanost. Ona je temeljna filozofska znanost i stoga se i naziva prva ili primarna
filozofija (philosophia prima)

Metafizika se dijeli na: opću metafiziku i posebnu/specijalnu metafiziku. Metafizika se ne

temelji na izmišljenim pojmovima, nego pretpostavlja sve što je stvarno: svijet oko nas i u
nama. A sve što je stvarno može se svesti na troje: na svijet koji nas okružuje, na čovjeka i
Boga. Onaj dio metafizike koji raspravlja o svijetu zove se kozmologija; onaj koji govori o
duši zove se psihologija, a onaj koji govori o Bogu zove se teologija. Budući da ove tri
discipline razmatraju određeno biće zasebno, one sačinjavaju predmet specijalne metafizike.
Međutim, ona znanost koja govori o biću uopće, zove se opća metafizika ili ontologija.

Ontologija se često definira sličnim terminima kao i metafizike, pri čemu se naglašava kako je
njen predmet uži od predmeta metafizike, utoliko što ona ne razmatra probleme specijalne
metafizike (tj. prema određenju Christiana Wolffa, probleme racionalne teologije, psihologije i
kozmologije), već se kao opća metafizika usredotočuje na pitanje naravi bitka, postajanja,
opstojnosti i realnosti, te na pitanje koja bića opstoje i kako se mogu klasificirati. (Lino V.)