PRIJEDLOG

Klasa:
Urbroj:

Zagreb,

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Vladi Republike Hrvatske

(predlagatelji: 31 zastupnik u Hrvatskome saboru)

Veza: Pismo Hrvatskoga sabora, klase: 021-12/17-08/25, urbroja: 65-17-03, od 2.

studenoga 2017. godine

Na temelju članka 125. stavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne

novine, br. 81/13, 113/16 i 69/17), Vlada Republike Hrvatske o Prijedlogu za pokretanje
pitanja povjerenja Vladi Republike Hrvatske (predlagatelji: 31 zastupnik u Hrvatskome
saboru) daje sljedeće:

OČITOVANJE

Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) odbija sve navode iz

Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja Vladi iz sljedećih razloga:

1) Vlada je u svom Programu za mandatno razdoblje 2016. – 2020. kao temeljne

ciljeve postavila stabilnost, gospodarski razvoj, društvenu solidarnost te politiku vraćanja
povjerenja u institucije. Uz sve zadaće iz Programa, Vlada je bila suočena s krizom u sustavu
Agrokor. U suzbijanju niza posljedica koje je potencijalni krah sustava Agrokor mogao imati
na cjelokupni gospodarski sustav Hrvatske, Vlada je postupala koherentno, odgovorno i
zakonito te u skladu sa svojim ustavnim ovlastima.

Za potpuno razumijevanje krize u sustavu Agrokor, kao i posljedičnog

postupanja Vlade važno je osvrnuti se na situaciju tijekom ove godine i sve pokazatelje
eskalacije krize u toj kompaniji. Radi se o nekoliko uzastopnih snižavanja kreditnog rejtinga,
upozoravanju na računovodstvene nepravilnosti, padu cijene dionica Agrokorovih kompanija,
pokretanju prvih ovrha temeljem zadužnica, blokiranim računima Agrokorovih kompanija,
prekidu isporuke robe, pražnjenju polica najvećeg trgovačkog lanca i nelikvidnosti. Brzinu
eskalacije krize najjasnije opisuje sljedeći tijek događaja:
 2

- 2. siječnja 2017. agencija Moody's snižava rejting Agrokora s B2 na B3, a izglede

kompanije i dalje opisuje kao stabilne;
- 11. siječnja 2017. Moody’s poziva na oprez „jer Agrokor ima neke neidentificirane
ne-novčane stavke u novčanom tijeku“;
- 10. veljače 2017. Moody's upozorava da je Agrokorovo računovodstvo
netransparentno;
- 24. veljače 2017. Moody's mijenja izglede Agrokora u negativne;
- 26. veljače 2017. u Vladi je održan sastanak s vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem
na kojem vlasnik Agrokora prezentira dio problema koje ima u poslovanju i od Vlade
traži da mu omogući financijsku podršku u iznosu od 2,3 milijarde kuna;
- nakon sastanka, Vlada u više navrata javno govori da prati situaciju u Agrokoru zbog
njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo i naglašava odgovornost vlasnika i uprave
za sveukupno poslovanje kompanije;
- u ožujku banka VTB javno izražava sumnju u točnost Agrokorovih financijskih
izvješća;
- 28. ožujka 2017. Moody’s snižava rejting Agrokora sa B3 na Caa1;
- 30. ožujka 2017. Agrokor postiže dogovor o moratoriju sa šest najvećih vjerovnika -
banaka, no izostaje ubrizgavanja nove likvidnosti u sustav;
- 30. ožujka 2017. dobavljači pokreću prve ovrhe temeljem zadužnica i uskoro su
blokirani računi petnaestak Agrokorovih kompanija;
- 31. ožujka 2017. je Trgovačkom sudu u Zagrebu podnesen zahtjev za pokretanje
stečaja trgovačkog lanca Konzum;
- 31. ožujka 2017. Vlada donosi Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u
trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku i upućuje ga u
hitnu proceduru u Hrvatski sabor;
- početkom travnja dobavljači objavljuju potpunu obustavu isporuke robe Konzumu i
Agrokoru, osim kruha i mlijeka;
- 6. travnja 2017. Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od
sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku izglasan je u Hrvatskome saboru, a 7.
travnja stupa na snagu;
- 7. travnja 2017. Ivica Todorić kao predsjednik Uprave i ostali članovi Uprave
Agrokora d.d. Trgovačkom sudu u Zagrebu podnose zahtjev za pokretanje postupka
izvanredne uprave;
- ukupan iznos blokada u svim kompanijama Agrokora na dan 10. travnja iznosio je
3,03 milijarde kuna, a tijekom blokada je naplaćeno ukupno 321.988.729 kuna;
- 10. travnja 2017. Trgovački sud donosi rješenje o otvaranju postupka izvanredne
uprave u Agrokoru i izvanredni povjerenik preuzima upravljanje Agrokorom te
započinje proces hitne stabilizacije poslovanja sa svrhom sprečavanja prelijevanja
rizika u ukupno gospodarstvo Hrvatske;
- nakon što je Trgovački sud imenovao izvanrednog povjerenika i započela primjena
Zakona, kojom su uklonjene blokade, stanje na računu 19 ključnih kompanija
Agrokora iznosilo je 6,23 kune.
 3

Vlada je kao odgovorna nositeljica izvršne vlasti pozorno pratila situaciju u

sustavu Agrokor. Nakon što su javne objave rejting agencija potaknule interes javnosti za
probleme u sustavu Agrokor, Vlada je tijekom veljače i ožujka višekratno isticala da se radi o
privatnoj kompaniji za čije su vođenje odgovorni tadašnja uprava i vlasnik. Upravo iz tog
razloga, predstavnici Vlade su tijekom cijelog spomenutog razdoblja, u svim svojim
nastupima, upućivali da je zadaća uprave Agrokora pronaći rješenje u suradnji s kreditorima
koje će osigurati svježu likvidnost i rješavanje obveza prema dobavljačima. Međutim, prateći
eskalaciju krize u Agrokoru, Vlada je identificirala ogromne sistemske rizike koji mogu
zaprijetiti stabilnosti cjelokupnog gospodarstva u slučaju naglog urušavanja velikih sustava
kao što je Agrokor.

Blokada računa Agrokora i njegovih ključnih kompanija, koja je u samo deset

dana dosegla iznos veći od 3 milijarde kuna, nedvojbeno pokazuje da je cjelokupni sustav
Agrokor bio suočen s izvjesnošću nekontroliranog stečaja. Nekontrolirani stečaj sustava
Agrokor u okolnostima potpuno ispražnjenih računa, prekida proizvodnje i opskrbe i praznih
polica u maloprodaji, u trenutku kada pripreme za sezonu već moraju biti u punom jeku,
značio bi gotovo izvjestan nestanak 28.000 radnih mjesta u Agrokorovim kompanijama u
Hrvatskoj (što čini oko 2% zaposlenih u Hrvatskoj), odnosno ugrožavanje egzistencije
višestruko većeg broja osoba koje čine obitelji Agrokorovih radnika. Dodatno, daljnjih 28.000
radnih mjesta bi bilo ugroženo u Agrokorovim kompanijama izvan Hrvatske.

S obzirom na dominantan položaj Agrokora u trgovini na malo i općenito

distribuciji, stečaj Agrokora bi ugrozio ogroman broj hrvatskih kompanija u različitim
gospodarskim sektorima. Na primjer, u nešto više od 2.300 dobavljača Konzuma zaposleno je
oko 150.000 ljudi, a Agrokorove kompanije su jedini distributeri koji dobavljaju robu za
mnoge hrvatske otoke. U Agrokorovim kompanijama koje se bave poljoprivredom hrana za
stoku je bila na izmaku, što je prijetilo nekontroliranim pomorom stoke, a proizvodnja u
najznačajnijim prehrambeno-prerađivačkim kompanijama je bila obustavljena ili pred
obustavom zbog nedostatka sirovine i višemjesečnog neplaćanja dobavljača. Sve ovo ukazuje
da su problemi Agrokora zaprijetili prelijevanjem na cijelo gospodarstvo zbog čega bi stečaj
sustava Agrokora imao nesagledive posljedice na hrvatsku industriju, poljoprivredu, turizam,
proračun te na taj način nesagledive posljedice za stabilnost i rast cjelokupnog hrvatskog
gospodarstva.

U Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja Vladi, predlagatelji kao jedan od

načina konsolidacije sustava Agrokor navode primjenu Stečajnog zakona. To bi značilo
istovremeno otvaranje stečajnog postupka nad više od 70 trgovačkih društava i pravnih osoba
u sustavu Agrokor, ali i šire. Mogućnost istovremenog stečaja za ovako veliki broj društava
posljedica je činjenice da su pojedinačne kompanije bile jamci za ogromne dugove Agrokor
d.d. Istovremeni stečaj više od 70 kompanija sa sjedištima u različitim hrvatskim gradovima
znači da bi se ovi postupci vodili na 8 različitih trgovačkih sudova. Međutim, stečaj
Agrokorovih kompanija bi vrlo vjerojatno značio i stečaj brojnih dobavljača s potencijalom
ugrožavanja stabilnost dijela bankarskog i financijskog sustava i izazivanja ogromnih
troškova za proračun i porezne obveznike. Hrvatsku bi zapljusnuo val stečajeva i danas je
svima, osim predlagateljima, jasno da takav scenarij odgovorna Vlada koja brine o javnom
interesu i dobrobiti svih građana nije mogla dopustiti.
 4

Postojale su četiri opcije kako je Vlada mogla pristupiti rješavanju i

upravljanju sistemskim rizicima na čije je postojanje jasno ukazala eskalacija krize u
Agrokoru. Prvo, ne činiti ništa, prepustiti sve masovnim stečajevima s izvjesnim domino
efektom na cijelo hrvatsko gospodarstvo. Drugi scenarij bi bio nacionalizirati kompaniju, što
je opcija koju, u demokratskoj državi, članici Europske unije, utemeljenoj na vladavini prava,
Vlada uopće nije mogla uzeti u razmatranje. Treće, Vlada je u konkretnom slučaju mogla
udovoljiti zahtjevu Ivice Todorića, tadašnjeg predsjednika Uprave Agrokora i dati kompaniji
2,3 milijarde kuna. Ta sredstva bi dala određenu likvidnost kompaniji, čime bi se kratkoročno
pokušala premostiti kriza, ali to ne bi bilo zakonito niti održivo rješenje. Zato se Vlada
odlučila za četvrtu opciju.

Predložila je donošenje Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim

društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Na taj način je popunjena pravna
praznina zbog koje nije postojao učinkovit pravni okvir za upravljanje predstečajnim
postupkom sistemski značajnih tvrtki čiji financijski slom, uslijed njihove veličine i
posljedične povezanosti s cjelokupnim gospodarstvom, može ugroziti stabilnost cjelokupnog
hrvatskog gospodarstva. Predmetnim zakonom uređene su pretpostavke za otvaranje postupka
izvanredne uprave, sam postupak izvanredne uprave, nadležnost tijela, pravne posljedice
njegovog otvaranja i provedbe, postupak sklapanja nagodbe s vjerovnicima te druga pitanja u
vezi s tim. Odnosi između dužnika i vjerovnika na koje se odnosi ovaj Zakon regulirani su
uvođenjem mjere izvanredne uprave, uz istodobno razmjerno uvažavanje interesa drugih
sudionika. Predmetnim zakonom propisana je razina zaštite koja je nužna, prikladna i
razmjerna interesu Republike Hrvatske, a to je da se provede brz i učinkovit postupak
preventivnog restrukturiranja radi osiguranja održivosti i stabilnosti njihova poslovanja i
naplate vjerovnika. Na ovaj je način ostvaren legitimni cilj usmjeren osiguranju općeg
interesa zajednice uz istovremeno djelotvorno očuvanje vrijednosti za vjerovnike i osiguranje
mogućnosti njihove naplate.

Predmetnim zakonom stvoren je zakonski okvir za sprječavanje prelijevanja

sistemskog rizika na gospodarstvo i društvo u cjelini, a ostvarena je i zaštita poreznih
obveznika od troškova koji bi neizbježno nastali uslijed gubitka radnih mjesta ili ekonomske
neaktivnosti kompanija u poteškoćama.

Naime, u slučaju blokade ili stečaja kompanije, dio obveza za radnike

preuzima država kao i isplatu naknade za nezaposlene u slučaju njihovog raskida ugovora o
radu i evidentiranja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

U slučaju blokade, prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina (Narodne

novine, broj 70/17), osigurava se pravo radnika na nadoknadu od najviše tri minimalne plaće i
troškove bolovanja, kao i u slučaju stečaja kada se osigurava pravo radnika na nadoknadu od
najviše tri minimalne plaće i troškove proistekle iz kolektivnog ugovora. Sve te isplate vrši
Agencija za osiguranje radničkih tražbina. Dodatno, u slučaju prestanka radnog odnosa
osigurava se naknada za nezaposlene za razdoblje od šest mjeseci te se isplaćuje u visini od
60% prethodne plaće za prva tri mjeseca nezaposlenosti te 30% za druga tri.

Prema scenariju za koji se zalažu predlagatelji ovog zahtjeva, financijski efekti

stečaja i jednokratnog dolaska više od 28.000 radnika na Zavod za zapošljavanje mogli su
premašiti 1,2 milijarde kuna proračunskih sredstava u prvoj godini nakon stečaja. Pri tom se
radi jedino o učincima stečaja Agrokora, a svjesni smo da bi on uzrokovao i stečaj i propast
mnogih drugih kompanija i malih obiteljskih gospodarstava. S druge strane, stečaj sustava
 5

Agrokor i s njim povezani gubitak poslovne aktivnosti, rezultirao bi gubitkom poreznih

prihoda i doprinosa, čiji iznos na godišnjoj razini premašuje 2,5 milijarde kuna. Svojim
djelovanjem i odlukom da pristupi donošenju zakonskog rješenja, Vlada je spriječila
dramatičan pad prihoda i jednako dramatičan udar na rashode državnog proračuna, kao i
proračuna jedinica lokalne samouprave.

Vlada odbacuje sve navode predlagatelja da Zakon predstavlja državnu

intervenciju u privatno vlasništvo, te da se provodi nacionalizacija i politizacija kroz proces
restrukturiranja. Sukladno članku 11. Zakona, sud može pokrenuti postupak izvanredne
uprave na zahtjev članova uprave dužnika ili na zahtjev vjerovnika uz suglasnost dužnika.
Upravo s obzirom na činjenicu da se postupak izvanredne uprave može pokrenuti jedino na
zahtjev dužnika ili uz njegovu suglasnost, jasno je da ni na koji način ne može biti riječi o
državnoj intervenciji, nacionalizaciji ili politizaciji jer pokretanje postupka izvanredne uprave
ne može niti jednom trgovačkom društvu biti nametnuto.

Upravo suprotno, radi se o zakonskom rješenju kojim je, po prvi put u našem
zakonodavstvu, stvoren pravni okvir koji u društvima od sistemskog značaja, čiji nagli stečaj
može ugroziti stabilnost ukupnog gospodarstva, omogućava zaštitu poslovanja i zaposlenosti
tijekom ograničenog razdoblja u kojem se provodi poslovno restrukturiranje i priprema
nagodba među vjerovnicima radi razrješavanja nagomilanih dugova.

2) U Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja Vladi predlagatelji navode kako

razloge za svoj zahtjev vide u nedavanju uvjerljivih odgovora na jedanaest ključnih pitanja u
vezi donošenja i provedbe Zakona. U odnosu na postavljena pitanja, Vlada se očituje kako
slijedi:

1. Evidentna odgovornost Vlade Republike Hrvatske za postupke koje, nakon

stupanja na snagu Lex Agrokora, u njeno ime provodi izvanredni povjerenik
Ante Ramljak.

Vlada obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom, te je jedna od

ustavnih zadaća Vlade brinuti se o gospodarskom razvitku zemlje. U obavljanju izvršne vlasti
Vlada određuje, usmjerava i usklađuje provedbu politika i programa te u tu svrhu predlaže
zakone i druge akte Hrvatskome saboru.

U okviru svojih ustavnih i zakonskih ovlasti Vlada je predložila Hrvatskome

saboru donošenje Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od
sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj
6. travnja 2017. te je Zakon stupio na snagu 7. travnja 2017. godine.

Stupanjem na snagu Zakona osiguran je jednak pravni okvir za preventivno

restrukturiranje trgovačkih društava koja udovoljavaju kriterijima sistemskog značaja za
Republiku Hrvatsku, a koja se nađu u gospodarskim poteškoćama.

Pokretanje postupka izvanredne uprave može, temeljem članka 21. Zakona, od

suda zatražiti trgovačko društvo koje ispunjava uvjete društva od sistemskog značaja, u
trenutku kada postoji bilo koji od stečajnih razloga u smislu članka 5. Stečajnog zakona
(Narodne novine, broj 71/15) ili predstečajnog razloga – znači dužnik. Ako sudu prijedlog za
pokretanje postupka izvanredne uprave podnosi vjerovnik, to može učiniti jedino uz
suglasnost dužnika. Nedvosmisleno proizlazi da nema prisilnog nametanja izvanredne uprave,
 6

nema nacionalizacije ili izvlaštenja od države, kao što mnogi, slučajno ili namjerno, pogrešno
tumače primjenu Zakona.

Otvaranje postupka izvanredne uprave nad sustavom Agrokor zatražila je 7.

travnja 2017., tadašnja Uprava Agrokora predvođena predsjednikom Uprave Ivicom
Todorićem. Trgovački je sud u Zagrebu, u skladu s odredbama Zakona, 10. travnja 2017.
godine donio rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave u kompaniji Agrokor.

Istovremeno, Trgovački sud je na prijedlog Vlade imenovao Antu Ramljaka za

izvanrednog povjerenika. Zadatak je izvanrednog povjerenika imati koordinacijsku ulogu u
procesu restrukturiranja, na način koji će jamčiti profesionalno i pravedno postupanje prema
svim uključenim vjerovnicima uz nastavak poslovanja. U skladu s odredbama članka 11.
stavka 1. Zakona, kao izvanrednog povjerenika sud može imenovati svaku osobu koja
ispunjava uvjete za člana uprave, sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima.
Dodatno, članak 11. stavak 2. Zakona određuje da se u pogledu odgovornosti izvanrednog
povjerenika na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 92. i 93. Stečajnog zakona,
kojima je regulirana odgovornost stečajnog upravitelja i rokovi za pravnu zaštitu.

Uloga Vlade u postupku izvanredne uprave strogo je ograničena Zakonom bez

aktivne funkcije u unutarnjim pitanjima upravljanja i poslovanja trgovačkog društva, koje je i
dalje u cijelosti pravna osoba u privatnom vlasništvu.

Prema članku 14. Zakona isključivu nadležnost nadzirati rad izvanrednog

povjerenika ima sud.

Najvažniju i ključnu ulogu u provedbi postupka izvanredne uprave ima

vjerovničko vijeće čiji sastav odražava sve posebne skupine vjerovnika (članci 18., 19. i 29. –
31. Zakona). Sukladno članku 12. stavku 8. i članku 43. Zakona sve ključne odluke o
upravljanju i daljnjem restrukturiranju kompanije, izvanredni povjerenik donosi uz suglasnost
vjerovničkog vijeća. Na ovaj je način osigurano da vjerovnici imaju odlučujući i presudan
utjecaj na tijek izvanredne uprave.

Privremeno vjerovničko vijeće u Agrokoru imenovao je Trgovački sud dana

13. travnja 2017. te je do sada je održano ukupno osam sjednica Privremenog vjerovničkog
vijeća. Nakon što sud utvrdi konačan iznos priznatih tražbina, imenovat će stalno Vjerovničko
vijeće.

Zaključno, predlaganjem Zakona Vlada je reagirala učinkovito i pravovremeno

na način da je predložila zakonodavno rješenje usmjereno na očuvanje ukupne gospodarske,
socijalne i financijske stabilnosti Hrvatske uz ravnopravno postupanje prema vjerovnicima i
zaštitu njihovih interesa. Provedbu Zakona u Agrokoru zatražila je bivša uprava i njen
predsjednik Ivica Todorić. Izvanredna uprava u Agrokoru, pod vodstvom izvanrednog
povjerenika Ante Ramljaka, svojim aktivnostima i postupcima osigurala je stabiliziranje
stanja u Agrokoru kroz isplatu starih dugova prema dobavljačima, pokretanje proizvodnje u
proizvodnim kompanijama čiji je rad bio gotovo obustavljen, normalizaciju aktivnosti u
kompanijama koje se bave poljoprivrednom i stočarskom proizvodnjom, stabiliziranje
funkcioniranja maloprodaje koja je bila ključna za uspješnu turističku sezonu, kao i sigurnost
radnih mjesta i redovitu isplatu plaća. Na ovaj je način izvanredna uprava očuvala vrijednost u
Agrokoru, a time i vrijednost za vjerovnike kao osnovu postizanja nagodbe i naplate
potraživanja vjerovnika.
 7

2. Povijest nastanka odnosa koji su se razvijali od ožujka do lipnja između

izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka i tzv. „lešinarskih fondova“ te
drugih sudionika posljednjeg velikog zaduženja Agrokora.

Navedeno pitanje nije u nadležnosti Vlade, zbog čega je Vlada zatražila

očitovanje izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, a koji se očitovao kako slijedi:

„Nakon što je agencija Moody's početkom siječnja snizila kreditni rejting Agrokora i do
sredine veljače se još dva puta oglasila ukazujući na „neidentificirane stavke u novčanom
tijeku” (11. siječnja 2017.) i netransparentnost u računovodstvu (10. veljače 2017.)
predstavnici brojnih Agrokorovih investitora su tražili kontakte s raznim financijskim i
drugim stručnjacima u Hrvatskoj, kako bi bolje razumjeli okruženje u kojemu se nalazi
kompanija i stanje u Agrokoru. Ovu atmosferu intenzivne potražnje za informacijama dodatno
je pojačavala šutnja samog Agrokora s obzirom da kompanije nije komunicirala niti s općom
niti s investicijskom javnosti.

U takvoj atmosferi, Ante Ramljak, kao osoba s dugogodišnjim radnim iskustvom u hrvatskoj
financijskoj industriji, sastao se, tijekom ožujka, s predstavnicima Sberbanke, VTB-a,
Zagrebačke banke, Erste banke, Raiffeisen banke, Privredne banke isto kao i s vodećim
ljudima više tvrtki koje su partneri i dobavljači Agrokora. Dana 30. ožujka 2017. Ante
Ramljak je održao kraći sastanak i s mlađim analitičarom iz fonda Knighthead. Predstavnik
Knighthead-a se na sastanku legitimira kao „veliki imatelj“ obveznica Agrokora, te želi
prikupiti informacije općenito o Agrokorovom okruženju. To je ujedno bio prvi kontakt ikad
koji je Ante Ramljak imao s bilo kojom osobom iz fonda Knighthead.

Na dan kada je imenovan izvanrednim povjerenikom, 10. travnja 2017. u poslijepodnevnim

satima, Ante Ramljak je održao sastanak s predstavnicima banaka na kojem su sudjelovali
predstavnici Erste bank, Zagrebačke banke, Raiffeisen banke, Privredne banke, Sberbanke i
VTB banke. Te su banke, toga dana ujutro na sastanku u Vladi, najavile spremnost
kreditiranja Agrokora u iznosu do 150 milijuna eura. Na sastanku se raspravljalo o uvjetima
najavljenog financiranja.

U kontekstu sastanaka koje su tijekom toga dana predstavnici Vlade održali sa svim
najznačajnijim dionicima procesa izvanredne uprave (od suda imenovanim izvanrednim
povjerenikom, predstavnicima dobavljača, predstavnicima banaka) ppVRH Martina Dalić
održala je i sastanak s predstavnicima imatelja obveznica tvrtkom PJT Partners i fonda
Knighthead. Na ovom sastanku je sudjelovao i izvanredni povjerenik Ante Ramljak.
Predstavnici tvrtke PJT Partners su se predstavili kao predstavnici više vlasnika obveznica
(uključujući i na sastanku prisutan Knighthead) koji zajedno drže više od 40% obveznica
Agrokora. Fond Knighthead je na tom sastanku iznio spremnost imatelja obveznica da podrže
Agrokor kroz novo financiranje i pojasnio konkretan prijedlog za financiranje s „roll-up“
strukturom u iznosu od 300 – 400 milijuna eura koji su po njihovim riječima nekoliko dana
ranije već dostavili tada već bivšoj upravi kompanije. Na sastanku je Ante Ramljak kao
izvanredni povjerenik obavijestio predstavnike imatelja obveznica da su banke izrazile
spremnost financiranja Agrokora ranije tijekom tog dana i da je to smjer u kojem će djelovati
izvanredna uprava.
 8

U popratnom e-mailu nakon sastanka, koji je upućen izvanrednoj upravi tri sata nakon
završetka sastanka u Vladi, predstavnik PJT-a informira izvanrednu upravu o njihovom
naknadnom sastanku s VTB-om i Sberbankom. Uglavnom, od 10. travnja na dalje nižu se
doslovce svakodnevni sastanci i kontakti izvanredne uprave s potencijalnim investitorima u
restrukturiranje Agrokora. Konkretno, u prvom tjednu izvanredne uprave ona je u potpunosti
koncentrirana na pregovore s bankama o osiguravanju inicijalne likvidonosne injekcije radi
isplate plaća i saniranje najurgentnijih potreba plaćanja vezanih uz uskršnji vikend. S
obzirom da banke nisu osigurale kredit u planiranom iznosu od 150 milijuna eura već samo u
iznosu od 80 milijuna eura izvanredna uprava je vrlo brzo nakon zaključenja kredita od 80
milijuna eura započela kontakte radi osiguranja dodatnog financiranja. U tom procesu
razgovori su započeti s 34 institucije, među kojima je ravnopravno pristupljeno i domaćim
bankama, i klubu velikih banaka od ranije, kao i drugim potencijalno zainteresiranim
financijskim institucijama uključujući i PJT Partners kao predstavnike imatelja obveznica.
Zaključno, u svim kontaktima koje u svom radu ostvaruje izvanredni povjerenik, rukovodi se
načelima jednakog tretmana svih vjerovnika i očuvanja vrijednosti sustava Agrokor.
Dodatno, svaka odluka koja se tiče imovine Agrokora, a čija vrijednost prelazi 3,5 milijuna
kuna zahtijeva suglasnost vjerovničkog vijeća pri čemu privremeno vjerovničko vijeće odluke
donosi većinom glasova. Ovakvu suglasnost zahtijevaju i odluke koje se tiču novog zaduženja
što dodatno potvrđuje da nikakvog posebnog odnosa između izvanrednog provjerenog i bilo
kojeg vjerovnike nema niti može biti.”.

3. Je li se naknadnim amandmanom Kluba zastupnika HDZ-a na članak 39.

Zakona pogodovalo fondu Knighthead?

Kako bi se osigurala sredstva za svježu likvidnost kompanije, člankom 39.

Zakona predviđa se ovlast izvanrednog povjerenika da, uz suglasnost vjerovničkog vijeća,
preuzme novo zaduženje/kredit u ime i za račun dužnika radi smanjenja sistemskog rizika,
nastavka poslovanja, očuvanja imovine ili ako se radi o podmirenju tražbina iz operativnog
poslovanja. Takvom zaduženju jamči se status najstarije tražbine, što znači da ima prednost
prilikom namirenja pred ostalim tražbinama vjerovnika, osim tražbina radnika i bivših
radnika. Bitna osobina članka 39. je određenje da izvanredni povjerenik može preuzeti novo
zaduženje samo uz suglasnost vjerovničkog vijeća, čime se u cijelosti isključuje mogućnost
pogodovanja bilo kome jer odluku o novom zaduženju donose vjerovnici. Bez suglasnosti
vjerovničkog vijeća izvanredni povjerenik ne može preuzeti novo zaduženje. Sukladno članku
30. stavku 7. vjerovničko vijeće donosi odluke većinom glasova.

Amandmanom na članak 39. tijekom rasprave o Prijedlogu zakona nije se

radilo o nikakvom pogodovanju. Tim amandmanom isključivo se precizira status najstarije
tražbine u slučaju otvaranja stečajnog ili bilo kojeg drugog postupka nakon završetka
postupka izvanredne uprave nad dužnikom ili njegovim povezanim i ovisnim društvima
sukladno članku 13. stavku 4. Zakona, a nad kojim je bio otvoren postupak izvanredne uprave
i to na način da se propisuje da se vjerovnici takvih tražbina smatraju vjerovnicima stečajne
mase te će imati prednost namirenja.

4. Na koji je način strukturiran roll-up način financiranja, koji je nekima

omogućio u kratkom roku stjecanje zarade koja se mjeri u stotinama milijuna
kuna?

Novo financiranje, koje je temeljem odluke vjerovničkog vijeća od 8. lipnja

2017. izvanredni povjerenik preuzeo 8. lipnja 2017. godine, uvjetovano je refinanciranjem
 9

dijela starog duga za vjerovnike koji sudjeluju u novom financiranju (koje se refinanciranje
kolokvijalno naziva „roll-up“).

To znači da su vjerovnici, koji su Agrokoru bili spremni osigurati svježu

likvidnost, također ugovorili i refinanciranje dijela svog starog duga stvorenog prije
pokretanja postupka izvanredne uprave. Iznos refinanciranja ugovoren je 1:1 u odnosu na
osiguranu svježu likvidnost, a cijeli zajam ima status najstarije tražbine. Drugim riječima,
vjerovnici su Agrokoru osigurali kredit u iznosu od 960 milijuna eura koji ima status
najstarije tražbine od čega je 480 milijuna ostalo na raspolaganju Agrokoru kao svježa
likvidnost, a 480 milijuna je iskorišteno za refinanciranje dijela starog duga.

U okviru ovog aranžmana dogovorena je i mogućnost sudjelovanja dobavljača

u iznosu od 100 milijuna eura. Ovo znači da su vjerovnici u sklopu novog financiranja dio
svog starog duga – bilo obveznice ili kredite – otkupili svojim novcem i tako pretvorili u novi
kredit, a stvarni povrat refinanciranog duga isto kao i novca datog za svježu likvidnost će
dobiti tek kada Agrokor otplati cjelokupni kredit sa statusom najstarije tražbine. Dodatno, dio
starog duga koji je refinanciran, zamijenjen je novim dugom uz povoljniju kamatu s obzirom
da je kamata na novi kredit ugovorena kao EURIBOR + 4% koja se pripisuje glavnici (u
slučaju da se Agrokor odluči za takav način plaćanja kamata) ili EURIBOR plus 3,8% u
slučaju da se kamata isplaćuje u gotovini.

Novo financiranje koje uključuje i 1:1 refinanciranje dijela starog duga za

vjerovnike koji daju novu likvidnost samo po sebi nikome nije omogućilo stjecanje brze
zarade niti mu je to moguća svrha. Naime, novac za refinanciranje dijela starog duga su dali
vjerovnici koji taj stari dug potražuju što znači da nije došlo do konačne isplate niti jednog
dijela starog duga od strane Agrokora – dio starog duga je refinanciran, tj. dio starog duga je
zatvoren i zamijenjen dugom koji ima status najstarije tražbine, a konačno plaćanje starog
duga će se dogoditi u trenutku povrata ovog kredita od strane Agrokora. Ovaj je postupak
dogovoren među vjerovnicima privatne kompanije i odobren od njihove strane većinom
glasova vjerovničkog vijeća. Ovakav postupak u skladu je s člankom 40. Zakona što
potvrđuje i Rješenje Trgovačkog suda od dana 27. lipnja 2017. godine. Ovo Rješenje
Trgovačkog suda potvrdio je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Rješenjem donesenim
dana 1. kolovoza 2017. godine.

5. Jesu li svi u tom postupku jednako tretirani?

O ovom pitanju zatraženo je očitovanje izvanrednog povjerenika koji se

očitovao kako slijedi:

“U novom financiranju odnosno financijskom aranžmanu koji je, nakon dobivene

suglasnosti Privremenog vjerovničkog vijeća, izvanredni povjerenik ugovorio 8. lipnja
2017. mogli su sudjelovati svi prihvatljivi kreditori. Prihvatljivi kreditori su
identificirani temeljem kriterija koje su predložili nositelji kredita (Zagrebačka banka i
Knighthead), koji su se u svojoj ponudi obvezali osigurati cjelokupni iznos ponuđenog
financiranja čak i ako niti jedan drugi prihvatljivi kreditor neće biti voljan sudjelovati u
kreditu. Stoga je kao prihvatljivi kreditor za sudjelovanje u kreditu prihvaćan svaki
kreditor koji je:
 10

- imao potraživanje prema nekoj od tvrtki obuhvaćenih izvanrednom upravom;

- imao potraživanje u visini koja mu daje pravo na sudjelovanje u kreditu od minimalno
125.000 eura. Na primjeru imatelja obveznica to znači da je imatelj obveznica bio
prihvatljiv kreditor za sudjelovanje u kreditu ako je raspolagao obveznicama u
vrijednosti od najmanje 833.333 eura. Naime, za imatelje obveznica bila je
predviđena početna alokacija za sudjelovanje u kreditu od 150 milijuna eura što čini
15% ukupnog nominalnog duga za obveznice od jedne milijarde eura. Iz toga
proizlazi da je pojedini imatelj obveznica mogao sudjelovati u kreditu ako je
minimalna visina njegova potraživanja bila takva da 15% tog potraživanja čini
125.000 eura;
- imao osigurano potraživanje ili neosigurano potraživanje (npr. mjenicu prema
Jamnici i Ledu)

S obzirom na jasno utvrđene kriterije sudjelovanja, izvanredna uprava smatra da su

svi prihvatljivi kreditori tretirani na jednak način.”.

6. Je li netko imao povlaštenu informaciju i je li tu informaciju podijelio prije

donošenja Lex Agrokora?

Iz ovog pitanja nije razvidno na kakvu vrstu informacija se ovo pitanje odnosi s
obzirom da povlaštena informacija znači preciznu i javno nedostupnu informaciju koja bi,
kada bi se objavila, imala značajan učinak na cijene financijskih instrumenata. S obzirom na
to povlaštena informacija je po definiciji internog karaktera odnosno informacija koja je
poznata zaposlenicima ili menedžmentu neke kompanije. Povlaštene informacije, odnosno
zabrana trgovanja na temelju povlaštenih informacija i nezakonito objavljivanje povlaštenih
informacija koje se odnosi na financijske instrumente koji su uvršteni za trgovanje na
uređenom tržištu ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu
propisani su Zakonom o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13,
159/13, 18/15, 110/15 i 123/16) i Uredbom (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća
od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan
snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ,
2003/125/EZ i 2004/72/EZ.

U tom smislu Vlada nema saznanja o trgovanju na temelju povlaštenih

informacija ili nezakonitom objavljivanju povlaštenih informacija, a nema ni nadzorne ovlasti
nad financijskim tržištima, financijskim uslugama te pravnim i fizičkim osoba koje te usluge
pružaju.

7. Tko se sve pokušao ubaciti u kombinaciju oko pozicije najstarijeg dužnika

Agrokora?

Nije sasvim jasno što je predlagatelj imao na umu postavljajući pitanje o

‘ubacivanju u kombinaciju’ s obzirom da način uporabe odabranih riječi ne odgovara
leksičkoj normi standardnog hrvatskog jezika. Vlada je stoga razumjela da je predlagatelj u
biti želio postaviti pitanje o tijeku procesa koji je rezultirao novim zaduženjem Agrokora sa
statusom najstarije tražbine. Zatraženo je stoga očitovanje izvanrednog povjerenika o tijeku
procesa koji je rezultirao ugovaranjem novog zaduženja u lipnju 2017. godine. Izvanredni
povjerenik se očitovao kako slijedi:
 11

”Tijekom procesa realizacije novog financiranja sustava Agrokor izvanredna uprava je na

ravnopravnoj osnovi razgovarala s nizom financijskih institucija s ciljem iznalaženja
najpovoljnijeg izvora financiranja.

Poziv za razgovore o novom financiranju je upućen na 34 financijske institucije. Međutim,

samo 11 institucija je potpisalo Ugovor o povjerljivosti podataka (eng. Non-disclosure
agreement - NDA) i na taj način izrazio spremnost za detaljnije razgovore. Ovaj postupak je
rezultirao s dvije zaprimljene ponude:

1. Prijedlog Knightheada i Zagrebačke banke uz sljedeće uvjete:

- iznos 960 milijuna eura, od čega 480 milijuna eura za novu likvidnosti;
- refinanciranje starog duga u omjeru 1:1 u odnosu na novu likvidnost;
- kamatna stopa EURIBOR + 4% ako se kamata pripisuje glavnici, odnosno 3,8%
ukoliko se kamata isplaćuje u gotovini;
- naknada za aranžiranje: 0,5%;
- naknada na nepovučeni iznos kredita (ako postoji): 0,5% godišnje;
- naknada za agenta: 0,01%;
- zalog: neopterećene nekretnine i žigovi, jamstva operativnih kompanija;
- inicijalna raspodjela, u dijelu kredita koji se odnosi na novi likvidnost, planirana je
za prihvatljive vjerovnike/kreditore u sljedećim iznosima: 150 milijuna eura za
imatelje obveznica, 160 milijuna eura za domaće bankovne vjerovnike (Zagrebačka
banka, Erste, RBA dr.) i 170 milijuna eura za međunarodne bankovne vjerovnike
(Sberbank, VTB, Club banke);
- 50 milijuna eura za dobavljače uz sudjelovanje u robi s pravom refinanciranja
starog duga u istom iznosu;
- dospijeće 15 mjeseci od početka izvanredne uprave ili usvajanje nagodbe od strane
suda ili otvaranje stečaja s mogućnošću produljenja roka dospijeća za 24 mjeseca u
slučaju postizanja nagodbe.
U slučaju neispunjavanja predviđene alokacije od strane pojedine grupe
vjerovnika/potencijalnih kreditora Zagrebačka banka i Knighthead su se obvezali
preuzeti obvezu financiranja tih iznosa kako bi se osigurao ukupan ponuđeni iznos
kredita.
2. Prijedlog Marco Polo Group koji je predstavljao Emona Capital:
- iznos kredita 400 milijuna eura;
- kamata 5%-8% za mjesečne isplate u gotovini plus 6% - 8% kao pripis glavnici, što
znači 11% -16% ukupno kamate ;
- naknada za aranžiranje: 3%-4%;
- naknada prilikom otplate kredita: 5%-10%;
- zalog nad Jamnicom namijenjen isključivo ovoj grupi kreditora što bi zahtijevalo da
svi ostali vjerovnici odustanu od svojih potraživanja u odnosu na ovu kompaniju;
 12

- dospijeće do 5 godina, s pravom da vjerovnici pokrenu prisilnu prodaju

Jamnice/Leda nakon 2 godine;
-zahtjev za dodjelom jednog mjesta u vjerovničkom vijeću, pravo prvokupa
Jamnice/Leda.
Prijedlog Marco Polo Group je ocijenjen kao neprihvatljiv zbog neizvjesnosti oko
moguće provedbe u razumnom roku – ponuda je bila indikativna u prezentaciji od 7
stranica, bez ikakvih razrađenih detalja i podložna uvjetima za koje se nije moglo
znati može li ih Agrokor ispuniti. Također, ponuda je bila neprihvatljiva zbog vrlo
teško provedivog zahtjeva za jamstvima nad Jamnicom i drugim društvima -
otpuštanje jamstava od strane brojnih drugih kreditora, uključujući i imatelje
obveznica te moguće potrebne izmjene Zakona. Završno, ova ponuda je sadržavala
iznimno visoke cijene kapitala – ukupna kamata i naknada na ponuđenih 400 milijuna
eura ovog prijedloga su bile, prema procjeni ponuditelja, u rasponu 15%-20%.
Zaključno, u financijskom aranžmanu od 960 milijuna eura sudjelovale su 32
financijske institucije dok su aktivnosti ugovaranja robnog kredita za dobavljače još u
tijeku. S obzirom da je Sberbanka odbila sudjelovati u novom kreditu alokacija
namijenjena za međunarodne bankovne vjerovnike od 170 milijuna eura (plus 170
milijuna za refinanciranje starog duga) nije ispunjena. Slično, niti alokacija za
domaće bankovne i osigurane vjerovnike nije u cijelosti ispunjena. Kao rezultat, a
temeljem obveze koju su nositelji kredita preuzeli u ponudi Zagrebačka banka i
Knighthead su morali povećati uplaćene iznose u odnosu na iznose koji su im
pripadali temeljem inicijalne alokacije.”.

8. Tko utječe na netransparentno odvijanje procesa na način koji će utjecati na

dugoročne interese svih vjerovnika?

Vlada u potpunosti odbacuje navode o netransparentnom vođenju postupka

izvanredne uprave. Tvrdnja da se procesi u Agrokoru odvijaju netransparentno i na način koji
će utjecati na dugoročne interese svih vjerovnika nije potkrijepljena nikakvim dokazima niti
činjenicama, i u cijelosti odudara od stvarnosti postupka izvanredne uprave. Ostvarena razina
transparentnosti i dijaloga izvanredne uprave sa svim dionicima kompanije u odnosu na
vrijeme bivše uprave je neusporediva. Postupanje bivše uprave karakterizirala je šutnja i
zadržavanje informacija što je djelomično pomoglo razvoju krize ovako velikih razmjera.

Sve aktivnosti i mjere koje izvanredna uprava poduzima sadržane su u

mjesečnim izvješćima koje je temeljem članka 12. stavka 9. Zakona izvanredni povjerenik u
obvezi dostaviti sudu, Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGPO),
vjerovničkom vijeću i savjetodavnom tijelu. Ova su izvješća javno dostupna na internetskoj
stranici MINGPO (www.mingo.hr) isto kao i trgovačkog društva Agrokor d.d.
(www.agrokor.hr). U redovitim mjesečnim izvješćima izvanredna uprava izvješćuje sve
dionike, uključujući i sud, o financijskom i ekonomskom stanju Agrokora, te mjerama koje se
provode s ciljem restrukturiranja kompanije, i to u svim zemljama u kojima Agrokorove
kompanije posluju. Iz samog Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja Vladi proizlazi da
predlagatelji nisu u proteklih šest mjeseci proučili niti jedno od ovih izvješća ili da
zanemaruju sve relevantne podatke sadržane u redovitim mjesečnim izvješćima kao i druge
materijale koje izvanredna uprava redovito objavljuje i na internetskoj stranici Agrokora.
 13

9. Pod kojim je okolnostima unesena odredba ugovora koji se Vladi u bitnoj

mjeri otežava smjenjivanje izvanrednog povjerenika i izlaže Agrokor i Vladu
koja je najodgovornija za procese u njemu mogućim troškovima koji se mjere
milijardama kuna?

Ova tvrdnja, ponovo, nije potkrepljena niti jednim dokazom ili činjenicom, niti
dokazana relevantnim izvorom.

Prema članku 15. Zakona sud može opozvati izvanrednog povjerenika te

imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Ne postoji
privatnopravni ugovor kojim bi se derogirale ovlasti Vlade kada govorimo o mogućnosti
razrješenja imenovanog izvanrednog povjerenika, a koje proizlaze iz Zakona, koji je
hijerarhijski iznad ugovora o kreditiranju.

Samo razrješenje izvanrednog povjerenika ne dovodi do automatske naplate

kredita prema ugovoru na kojega se referira. Iz očitovanja izvanredne uprave proizlazi da je
ugovorna odredba koja se ovdje problematizira uobičajeni sastojak koji se javlja i u
usporedivim ugovorima o kreditiranju koje je Agrokor sklopio prije pokretanja postupka
izvanredne uprave.

10. Što je s planom restrukturiranja kako bi se očuvala radna mjesta u Agrokoru

i povezanoj industriji?

Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog

značaja za Republiku Hrvatsku stvoreni su preduvjeti za provođenje financijskog, operativnog
i poslovnog restrukturiranja Agrokora bez trošenja novca poreznih obveznika. Pred
Agrokorom i njegovim vjerovnicima je rad na nagodbi koja će odgovoriti na pitanje
razrješavanja ogromnih dugova kompanije. U proteklih šest mjeseci izvanredna uprava i
management Agrokora i pojedinačnih kompanija u suradnji s Alix Partners kao glavnim
savjetnicima za restrukturiranje intenzivno su radili na razvoju planova održivosti za
pojedinačne kompanije i poslovne grupe unutar Agrokora, koji su krajem listopada 2017.
predstavljeni javnosti. Informacija o planovima održivosti dostupna je na internetskoj stranici
Agrokora:
http://www.agrokor.hr/hr/vijesti/predstavljeni-planovi-odrzivosti-agrokorovih-kompanija-i-
poslovnih-segmenata/

Plan održivosti je rezultat znatnih napora uloženih u postizanje operativnog

poboljšanja tijekom provedbe postupka izvanredne uprave i pruža stabilnu platformu za
buduće poslovanje i nagodbu. Osnovni zaključci ovog opsežnog plana održivosti svode se na
znatno restrukturiranje, prije svega sektora maloprodaje te nastavak rasta i optimizacije
učinaka EBITDA u strateškim djelatnostima koje čine jezgru poslovanja. Ovakav plan
održivosti omogućit će unapređenje profitabilnosti i ostalih ključnih poslovnih pokazatelja u
svim poslovnim segmentima što će osigurati i očuvanje razine zaposlenosti i daljnji pozitivan
utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske.

Polazeći od predstavljenih planova održivosti Vlada daje punu podršku procesu

restrukturiranja koje provodi izvanredna uprava.
 14

11. Koliki su troškovi konzultantskih usluga koje su za potrebe pisanja i

provedbe Lex Agrokora obavljene po narudžbi izvanrednog povjerenika i
Vlade?

U okviru svojih ustavnih i zakonskih ovlasti Vlada je pripremila Prijedlog

zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za
Republiku Hrvatsku bez ikakvih troškova za konzultantske usluge.

U procesu provedbe izvanredne uprave, s obzirom na složenost odnosa kod

tako velikih sustava trgovačkih društava od sistemskog značaja, prema članku 12. stavku 11.
Zakona propisano je da će izvanredni povjerenik u roku od 30 dana od imenovanja odabrati
savjetnika za restrukturiranje, i po potrebi revizore, pravne savjetnike i druge savjetnike
specijalizirane za pojedina područja. Savjetnik za restrukturiranje treba biti pravna osoba s
međunarodnim iskustvom i referencama u sličnim poslovima i koja po potrebi može
angažirati dodatne savjetnike specijalizirane za pojedina područja. Prema Zakonu izvanredni
povjerenik je ovlašten podmirivati troškove savjetnika iz prihoda redovnog poslovanja
kompanije. Sukladno tome, Vlada je zatražila očitovanje izvanrednog povjerenika o
angažiranim savjetnicima i troškovima njihovih usluga. Izvanredni povjerenik se očitovao
kako slijedi:

”Krajem travnja 2017. angažirani su AlixPartners sa sjedištem u Londonu kao savjetnici za

restrukturiranje. Na poslovima restrukturiranja vezanim uz prikupljanje i obradu tražbina
angažirani su KPMG Croatia iz Zagreba. Oba ova savjetnika koriste u svom radu i usluge
domaćih podizvođača.

Houlihan Lokey sa sjedištem u Londonu angažiran je kao savjetnik za financijsko

restrukturiranje početkom travnja od strane bivše Uprave Agrokora. Izvanredni povjerenik je
nastavio suradnju s ovom tvrtkom, ali uz izmijenjene uvjete u smislu smanjivanja jedinične
cijene njihovih usluga u odnosu na ugovoreno s bivšom Upravom. U svibnju je na
savjetničkim poslovima za financijsko restrukturiranje također angažirana i tvrtka Ithuba
Capital iz Beča.

Međunarodna odvjetnička tvrtka Kirkland & Ellis International LLP sa sjedištem u Londonu
u ožujku 2017. je angažirana od strane bivše Uprave. Izvanredni povjerenik je nastavio
suradnju s ovom odvjetničkom kućom, ali uz izmijenjene uvjete u smislu smanjivanja jedinične
cijene njihovih usluga. Odvjetnička društva Bogdanović, Dolički i partneri te Gajski, Grlić i
Prka iz Zagreba angažirani su za zastupanje Agrokora u Hrvatskoj. Odvjetnička društva
Veselinović i Harisons sa sjedištem u Beogradu zastupaju Agrokor u Srbiji, odvjetničko
društvo Marić iz Sarajeva zastupa Agrokor u Bosni i Hercegovini, Rojs i partneri iz Ljubljane
u Sloveniji dok odvjetnici Lenz&Staehelin zastupaju Agrokor u Švicarskoj.

Ukupan trošak svih gore navedenih savjetničkih tvrtki i odvjetničkih društava za razdoblje 10.
travnja do 30. rujna 2017. iznosi 18,2 milijuna eura od čega 8,9 milijuna eura za savjetnike
za restrukturiranje, 3,3 milijuna eura za financijske savjetnike, 6,0 milijuna eura za
odvjetnike.

Iznos od 18,2 milijuna eura ne uključuje naknade isplaćene profesionalnim savjetnicima čiji
je angažman završio (npr. Alvarez&Marsal) u iznosu od 1,5 milijuna eura, kao niti troškove u
svezi dva realizirana financiranja koje je Agrokor proveo od travnja 2017. do danas.
 15

Također, u pregled savjetničkih troškova nisu uključeni troškovi revizije financijskih izvješća
za 2016. u iznosu od 1,6 milijuna eura. Agrokor je prethodno angažirao Baker Tilly za
reviziju rezultata 2016. za iznos od 4,7 milijuna eura, no taj je ugovor je u međuvremenu
raskinut.”.

***

Zaključno, Vlada odbacuje navode predlagatelja da svojim djelovanjem ili

nedjelovanjem, aktivno sudjeluje u netransparentnim postupcima vezanim uz upravljanje
kompanijom Agrokor i da takvim ponašanjem omogućuje enormne zarade pojedinim
fondovima i novim investitorima te da snosi odgovornost za situaciju u kojoj se Republika
Hrvatska našla zbog načina na koji se provodi restrukturiranje kompanije Agrokor, kao i da
snosi odgovornost za štetne posljedice koje bi mogle nastati. Restrukturiranje kompanije
Agrokor provodi se jer je otvaranje procesa izvanredne uprave zatražila bivša Uprava
kompanije Agrokor iz razloga što se cijeli sustav Agrokora suočio sa stečajem.

Vlada je u kratkom razdoblju razvoja i eskalacije krize u kompaniji Agrokor

reagirala pravodobno i odvažno u cilju zaštite stabilnosti hrvatskog gospodarstva i
financijskog sustava. U interesu Republike Hrvatske bilo je predložiti zakonsko rješenje
kojim se omogućava provođenje brzog i učinkovitog postupka preventivnog restrukturiranja
trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, što kompanija Agrokor
jest, radi osiguranja likvidnosti, održivosti i stabilnosti poslovanja, što je legitiman cilj
usmjeren ostvarenju općeg interesa društva i sprečavaju prelijevanja problema iz kompanije
Agrokor na cjelokupno gospodarstvo.

Donošenjem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od

sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku spriječena je lančana reakcija koja bi uz stečaj svih
kompanija sustava Agrokor ugrozila poslovanje cijelog niza poslovnih subjekata u Hrvatskoj,
kao i narušila trend gospodarskog rasta koji Hrvatska ostvaruje.

No, isto tako, primjena Zakona i provedba izvanredne uprave nije mogla biti
nametnuta od strane Vlade, već samo zatražena od tadašnje uprave kompanije Agrokor, a što
je Uprava kompanije Agrokor učinila i od Trgovačkog suda zatražila otvaranje postupka.

Rješenjem Trgovačkog suda o otvaranju postupka izvanredne uprave i

imenovanjem izvanrednog povjerenika u kompaniji Agrokor stvorene su pretpostavke za
učinkovito rješavanje nelikvidnosti, daljnje operativno poslovanje i restrukturiranje
kompanije.

U prethodnim odgovorima detaljno su opisani modeli novog financiranja koji

su omogućili deblokade računa, nastavak isporuke robe od strane dobavljača, isplate plaća i
očuvanje radnih mjesta.

Ovim putem u potpunosti se odbacuju insinuacije predlagatelja da u novom

financiranju kompanije sudjeluju tzv. „lešinarski fondovi“. Korištenje ovog naziva od strane
predlagatelja ispod je razine primjerene javnom diskursu, a pogotovo zastupnicima u
Hrvatskome saboru. Među sudionicima novog financiranja kompanije Agrokor nema
financijskih institucija koje bi se u bilo kojem smislu mogle opisati na pogrdan način na koji
je to učinjeno u Prijedlogu.
 16

Preuzimanje novih zaduženja u ukupnom iznosu od 1,06 milijardi eura

provedeno je transparentno i zakonito. Ono je osiguralo redovno poslovanje kompanije
Agrokor koje je temelj za njegovo restrukturiranje.

Do sada je izvanredna uprava temeljem odobrenja Privremenog vjerovničkog

vijeća izvršila plaćanja za više od 2.500 dobavljača: OPG-ova, obrtnika, mikro poduzetnika i
malih poduzetnika s prihodom do 5,2 milijuna kuna prihoda godišnje, kojima se dug
podmiruje u cijelosti. Ukupan iznos plaćanja dugovanja ovoj skupini dobavljača doseže iznos
od 20,5 milijuna eura.

Vezano uz isplatu starih dugovanja prema ostalim dobavljačima, predviđena je

isplata u dvije tranše. Prva tranša u iznosu od 27,5 milijuna eura bit će korištena za razmjerno
(„pro rata”) plaćanje svih dobavljača koji imaju stari dug i koji su pravovremeno prijavili
svoje tražbine izvanrednoj upravi. Druga tranša u iznosu od 92,5 milijuna eura bit će korištena
za proporcionalno plaćanje dobavljača koji imaju stari dug i koji su pravovremeno prijavili
svoje tražbine izvanrednoj upravi te koji su za buduće poslovanje potpisali sporazum s
kompanijom Agrokor za povratak na prethodno važeće komercijalne uvjete. Na ovaj je način
kroz odluke Privremenog vjerovničkog vijeća odobreno plaćanje starog duga za više od 4800
dobavljača kompanije Agrokor svih kategorija. Sveukupno, iznos ukupno plaćenog starog
duga svim dobavljačima penje se na više od 1 milijarde kuna.

Bez djelovanja Vlade odnosno da se postupilo kako podnositelji ovoga

Prijedloga predlažu, nijedan dobavljač još uvijek ne bi bio u mogućnosti naplatiti svoja
potraživanja. To bi im bilo omogućeno tek na kraju provedbe mnogobrojnih stečajnih
postupaka nad kompanijama u sustavu Agrokor i to u slučaju da se ostvare raspoloživa
sredstva za ovu vrstu naplate.

Revidirana financijska izvješća kompanije Agrokor objavljena početkom

listopada ove godine, za čiju je reviziju angažirana revizorska kuća PriceWaterhouseCoopers
(PwC) koja je u svibnju 2017. godine imenovana za zakonskog revizora kompanija u sustavu
Agrokor u Republici Hrvatskoj, pokazala su svu dubinu i težinu problema koji su postojali u
toj kompaniji, a koji očito godinama nisu bili jasno iskazivani. Rezultati revizije sadrže
značajne ispravke izvješća kompanije Agrokor iz ranijih razdoblja, između ostalog da je
gubitak kompanije Agrokor u 2016. iznosio 11 milijardi kuna.

Financijska izvješća kompanije Agrokor pokazuju, s jedne strane da postoje

velike računovodstvene nepravilnosti koje „mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite
radnje“, a s druge strane dodatno potvrđuju s kakvom je opasnošću bilo suočeno hrvatsko
gospodarstvo. Time se još jednom potvrđuje pravilna odluka Vlade da kroz zakonsko rješenje
osigura stabilnost cjelokupnog gospodarstva, čime su stvoreni i preduvjeti za nastavak
gospodarskog rasta.

Kao što je već istaknuto, izvanredna uprava u suradnji s AlixPartners kao

glavnim savjetnicima za restrukturiranje izradila je i predstavila planove održivosti za
pojedinačne kompanije i poslovne grupe unutar sustava Agrokor.

Planovi održivosti, kao i ovogodišnji operativni rezultati kompanija u sustavu

predstavljaju temelj za dugoročno stabilno poslovanje i opstojnost većine kompanija u sustavu
Agrokor, te su dobra osnova za pregovore s vjerovnicima o sklapanju nagodbe.
 17

Ograničeno vremensko trajanje izvanredne uprave je jasno definirano

Zakonom (maksimalno 15 mjeseci). Stoga je za očekivati da će se u sljedećih 9 mjeseci
poduzeti koraci za rješavanje problema, postići nagodba vjerovnika, očuvati radna mjesta kao
i stvoriti temelji za daljnji razvoj i napredak same kompanije. S obzirom na način kako su se
odvijale poslovne prakse u kompaniji Agrokor, koje su na kraju dovele do njegova sloma,
proces izvanredne uprave predstavlja ujedno i proces transformacije poslovanja gospodarskih
subjekata na hrvatskom tržištu i općenito stvarnu reformu tržišnih odnosa koja će rezultirati
efikasnijim funkcioniranjem tržišnog mehanizma u Hrvatskoj.

Iz svega navedenoga slijedi da su navodi u Prijedlogu za pokretanje pitanja

povjerenja Vladi Republike Hrvatske, kao i sam predmetni Prijedlog u cjelini neosnovani i
neutemeljeni. Stoga se predlaže da Hrvatski sabor odbije donijeti odluku o iskazivanju
nepovjerenja Vladi.

Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim očitovanjem biti nazočni na

sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Vlada je odredila mr. sc. Andreja
Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Martinu Dalić, potpredsjednicu
Vlade Republike Hrvatske i ministricu gospodarstva, poduzetništva i obrta, dr. sc. Tomislava
Ćorića, ministra zaštite okoliša i energetike, dr. sc. Gorana Marića, ministra državne imovine,
dr. sc. Marka Pavića, ministra rada i mirovinskoga sustava i Dražena Bošnjakovića, ministra
pravosuđa.

PREDSJEDNIK

mr. sc. Andrej Plenković