Professional Documents
Culture Documents
Dosije
Dosije
Dosije
DOSIJE
UVOD
PODACI O PORODICI
Ekonomske prilike:
Roditelji procjenjuju materijano stanje kao prosječno, i većina potreba se zadovoljava. Približni prihodi
iznose oko 900 eura mjesečno.
O finansijama brinu otac koji radi u državnoj firmi I majka koja radi u školi, glavni izdaci su školovanje
djece, dodatne aktivnosti na koje djeca odlaze, van škole.
Trenutno se školuje dvoje djece.
Stambene prilike:
Djevojčica živi u kući od 300 kvadrata, sa roditeljima i mlađom sestrom. Ima svoju sobu, a mlađa sestra
je još uvijek u sobi sa roditeljima. U svojoj sobi provodi dosta vremena, i tu pronalazi mir za učenje i
igru.
Kulturne navike
U kući postoji I mala biblioteka, članovi porodice, ali posebno majka voli da čita, najčešće su to
knjige na temu duhovnosti, religije, filosofije. Djevojčica takođe voli čitati knjige prilagođene
njenom uzrastu, u slobodno vrijeme. Vode je I na pozorišne predstave. Voli da gleda crtane filmove,
roditelji paze da su crtani filmovi bez scena nasilja. Od novina voli da čita Politikin zabavnik. Uslovi
života su jako dobri i omogućavaju zdravo, sigurno i bezbrižno djetinjstvo za sada.
Članovi porodice
Otac (M.B.) ima 40 godina, rođen je u Kotoru, osnovnu i srednju školu završio je u Kotoru, a studije
prava u Beogradu. Radi u Opštini Herceg Novi kao pravnik i zadvoljan je poslom. Nema
zdravstvenih problema. Umjereno konzumira alcohol I to jedino kad su u pitanju praznici i porodična
slavlja. Aktivan je u porodičnom životu, djecu vodi u školu, vraća ih. Obaveze oko djece dijeli sa
suprugom. Slobodno vrijeme provodi sa porodicom u kući, prirodi ili negdje drugo. Zadovoljan je
brakom, suprugom i djecom. Nije htio detaljnije opisati kako vidi svoju porodicu.
Aktivan je,privržen porodici I uzoran otac. Trudi se da obezbijedi kvalitetan život ćerkama I supruzi.
Majka (M.B.), ima 40.godina, rođena je u Kotoru ali je odrasla I živjela u Herceg-Novom.
Osnovnu i srednju školu završila u rodnom gradu, a filološki fakultet u Beogradu gdje je ujedno I
upoznala svog supruga. Radi u hercegnovskoj gimnaziji kao profesorica francuskog jezika. Majka je
imala 32 godine kada su dobili nju I 34 godine kada je dobili drugo dijete. Zdravstveno stanje u toku
trudnoće bilo je jako dobro po njenim riječima, odličan stav prema trudnoći, psihičko stanje i
ponašanje za vrijeme trudnoće odlično, nije bilo teškoća pri nošenju djeteta, nije imala psihičke i
fizičke traume u tom periodu.
Regularan tok porođaja, prirodnim putem, nije bilo posljedica po majku i dijete.
Normalno prihvatanje uloge majke i prihvatanje materinstva.
Majka je ostavila utisak brižne i požrtvovane osobe, koja je spremna da sve uradi za svoju djecu. Na
prvom mjestu joj je sreća svoje djece. Posvećena je porodice, brine o njima i teži da svaki slobodan
trenutak provedu zajedno.
Braća i sestre
Ima jedino sestru od 6 godina. Zdravstveno stanje joj je odlično. Ove godine krenula je u 1. razred
Osnovne škole. I jednom i drugom djetetu se poklanja dosta pažnje, nisu zapostavljenje.
Sestre se slažu odlično ali postoji malo ljubomore između njih, mlađa sestra je u centru pažnje s
obzirom da je posljednje dijete.
Drugi ukućani
U porodici ne živi niko više osim njih.
Odnosi u porodici
Dijete je dojeno, ukupno četiri mjeseca, majka nije više imala mlijeka, pa je zbog toga prekinuto.
Kasnije je hranjeno hranom za bebe koju su nabavljali u apoteci. Sisalo je cuclu, do godinu dana,
normalno su se odnosil roditeljii prema tome. Prohodalo je sa jedanaest I po mjeseci, i bilu je u
skaldu sa očekivanjima roditelja. Nije pokazivalo znake levorukosti, nije pokušavana preorjentacija.
Jezički razvoj
Prvi put je progovorilo kada je imalo godinu dana, i roditelji su bili zadovoljni vremenom
progovaranja. Nije imalo govorne poteškoće.
San i apetit
San djeteta je dobar, nije imalo nikakve smetnje. Dijete ima pravilnu ishranu, i roditelju teže da se
dijete što kvalitetnije hrani. Dijete je imalo normalan apetit.
Higijenske navike
Dijete je učeno da od malena nauči higijenske navike, jer je to osnova za kasniji pravilan razvoj. Nije
gubilo navike o čistoći.
Zdravstveno stanje
Dijete je često izvođeno na svjež vazduh, nije bolovalo osim što su prehlade bile zastupljene, viroze,
međutim to nije ostavilo trag na dijete. Nije doživjelo psihičku traumu, niti tjelesnu povredu u
djetinjstvu.
Bavljenje djetetom
Dijete nije bilo odvajano od roditelja osim u rijetkim situacijama kada bi bilo povjereno na čuvanje
baki jer su roditlji morali nešto sami da obave. Dijete je pohađalo vrtić, na početku je odbijalo da ide,
plakala je, bunila se ali su roditelji bili uporni, na kraju je odlazilo sa zadovoljstvom I jedva je čekala
da ide opet.
Najviše vremena sa djetetom je provodila majka, koja se posvetitala najviše čuvanju djeteta, dok je
pomagala i baka, njena majka. Djetetom se posebeno bavila majka, otac je povremeno pomagao u
razvoju djeteta, bili su zadovoljni ponašanjem djeteta. U nekim situacija nisu bili zadovoljni, jer su i
sami očekivali drugačiju reakciju kod djeteta. Djetetu su kupovane igračke, najviše se igralo sa
lutkicama, barbikama koje je uređivala. Dijete ima poseban prostor za knjige, slikovnice, i ima
naviku za čitanje knjiga. Nisu je vodili u pozorište kao sada ali su joj najčešće čitali priče pred
spavanje i uživala je u tome.
Socijalni razvoj
Dijete je lako sklapalo prijateljstva, i lako uklapalo u neko novo društvo.
Dijete je najčeše samo uspostavljalo kontakt, samo prihvata inicijativu.
Dijete je sa dvije godine krenulo u predškolsku ustanovu, pa je vremenom navikla da u njenom
okruženju bude dosta djece, nije bilo problema u uspostavljanju kontakta sa drugom djecom.
Igrala se najčešće sa dajevojčicama, dok je u prisustvu dječaka znala osjetiti blagu nelagodu
Interesovanja
Najviše je voljela da crta, i da boji slike u bojankama.
Najviše smisla imala je za crtanje, ali roditelji nisu ništa preduzimali u vezi sa tim.
Radne navike
Navikla je da samostalno obavlja zadatke prije polaska u školu, vodila je računa o svojim stvarima,
glavne dužnosti da napiše domaći zadatak, da bude ažurno u vezi škole.
Dijete je znalo neka slova prije polaska u školu, ali roditelji nisu mnogo potencirali na tome da
naučeno krene u školu, već da tamo nauči.
Polazak u školu
Dijete je pošlo sa šest I po godina u školu, i roditelju su imali mormalan stav prema tome.
Dijete je psihički bilo spremno za polazak u školu, a predznanje nije bilo na zavidnom nivou.
Emocionalno stabilna i socijalno zrela, suma predznanja je bila solidna.
Dijete je dobro doživjelo odlazak u školu, sa nestrpljenjem je črkalo da krene.
Podaci o predškolskom periodu mogu da nam ukažu da je dijete naviknuto na drugo okruženje, da je
bilo spremno na obaveze koje ga čekaju polaskom u školu. Sa djeteteom se radilo od malena, pa je
dijete bilo spremno, nije reagovalo burno na nove situacije koje su ga čekale kao npr.polazak u
školu.
ŠKOLOVANJE
Tok školovanja
Dijete je prolazilo odličnim u svakom razredu, i tok školovanja prolazio je na najbolji mogući način.
Socijalna sredina
Djevojčica ima dobar odnos sa drugarima van škole, njihov odnos prema njoj je jako dobar.
Roditelji podržavaju djevojčicu da ostvaruje nova drugarstva, njihov stav prema tome je jako
pozitivan, podstiču dijete da se druži, nema zabrana.
Roditelji pozitivno utiču u značajnoj mjeri u razvoju socijalnog života djetata.
Socijalni život djeteta je jako dobar van škole, kao i u školi. Ima dosta drugara sa kojima se druži.
PSIHOLOŠKI PODACI
Intelektualne sposobnosti
Podaci o opštim intelektualnim sposobnostima dobijeni su putem testova:
1. Revisk-a
2. Gudinaf-Haris-a
Gudinaf-Haris test
Ispitivanje ovim testom sprovedeno je 22. decembra .2017. godine, u Herceg Novom sa početkom u
15:00, i trajalo je oko 25 minuta. Ispitivanje je sprovedeno u porodičnoj kući, tj. u sobi djevojčice, u
kojoj su bili ispunjeni svi uslovi za neometano ispitivanje, bili su zadovoljeni. Djevojčica je bila jako
nestrpljiva da počne da crta, i čim smo ušli u sobu sjela je za radni sto, i počela da crta. Bila je
raspoložena, i počela je da crta. Prvo je nacrtala mušku figuru, pa tek onda žensku. Kako mi je rekla
da je manje bila posvećena crtanju ženske figure, nego muške što se vidjelo I po broju poena
prilikom obrade crteža. Ispitivanje je proteklo bez ometanje. U prostoriji su bili samo ispitivač i
ispitanik, ispitivanje nisu remetili ostali ukućani. Ispitivanje je obavljeno u popodnevnim časovima,
pa ispitanica nije bila umorna, samo je u jednom trenutku izgubila želju da što bolje nacrta ljudske
figure. Odnos koji je ostvaren bio je prijateljski, ispitanica je jako radovala ispitivanju, i sa
nestrpljenjem je čekala da počne crtanje. Kada je dobila instrukcije da treba da nacrta ljudsku figuru,
prihvatila je sa oduševljenjem, nije odbijala da sarađuje. Nacrtala je prvo mušku figuru, kada je
završila, dobila je zadatak da nacrta figuru suprotnog pola što je uspješno odradila.
Kvalitativna I kvantitativna analiza postignuća na Gudinaf-Haris testu
Ispitanica je postigla 45 poena na muškoj figuri, njen I IQ iznosi 130, dok je njen rezultat na ženskoj
figuri bio slabiji i iznosi ukupno 37 poena, što znači da je IQ 99. Prosječan IQ skor kao pokazatelj
uspjeha na ovom testu je 114, što nam govori da se ispitanica nalazi u kategoriji visokog prosjeka.
Ženska i muška figura su prikazane podjednako manje više, manje su u odnosu na površinu lista.
Crteži nisu bogati detaljima.
REVISK
Testiranje ovim testom je sprovedeno 22. decembra. 2017. u kući ispitanice, oko 15:30. Testiranje je
sprovedeno u dječjoj sobi za radnim stolom. Ispitivanje je trajalo oko sat I trideset minuta.
Ispitivanje nisu ometali drugi ukućani.Uslovi u kojima je vršeno ispitivanje su bili na
zadovoljavajućem nivou. Soba je bila dovoljno osvijetljena, u sobi se nalazila ispitanica sa
ispitivačem. Na osnovu rezultata na testu globalni količnik inteligencije je 97, što spada u kategoriju
prosječne inteligencije. Verbalni količnik inteligencije 98 što takođe spade u kategoriju prosječno
inteligentnih dok količnik manipulativne inteligencije iznosi 96 što ispitanicu svrstava u kategoriju
prosječne inteligencije takođe. Veće postignuće ostvarila je na verbalnoj nego na manipulativnoj
skali naročito na subtestu ponavljanja brojeva dok je dosta uočljiv podbačaj na subtestu aritmetike.
Na neverbalnoj skali uočen je podbačaj na subtestovima dopunjavanja slika, sklapanje figura I stripu
dok je na subtestovima šifra I slaganje kocki rezultat u okviru prosjeka. Podbačaj na ovom testu
sposobnosti mogao bi se povezati sa slabom koncentracijom zbog umora djeteta s obzirom da je taj
dan bila u školi I da je imala ispitivanja iz školskih predmeta I zaključivanje ocjena zbog završetka
prvog polugodišta.
Ličnost
Ajzenk
Poslednji test koji je uradila je Ajzenkov. Pomoću njega dobijamo visoke ili niske skovore na
neuroticizmu, ekstraverziji ili psihoticizmu. Djevojčica je postigla najveći rezultat na ekstraverziji što
znači da se dobro prilagođava sredini, nešto manji rezultat na neuroticizmu što znači da različito
reaguje na spoljnji događaj.
Crtež porodice
Na osnovu crteža može se zaključiti da je najbitnija osoba za dijete otac, pa onda majka. Na crtežu se
vidi da dijete nije crtalo po uzrastu, već po tome ko joj je bitan, imajući u vidu da je na sestru
ljubomorna, nju je nacrtala posljednju. Bliža figura nam govori da su porodični odnosi jako bliski i
da je povezanost u porodici velika. Najviše pažnje posvetila je crtanju majke jer je ona i najviše bitna
za nju, kada pogledamo crtež vidimo da je dijete stavljalo iste detalje sebi i majci. Sebi I majci je
nacrtala torbu kao dodatni detalj. Dijete je zrelo, nije izostavilo određene djelove tijela, dosta detalja
ukazuje na zrelost kod djevojčice. U dnevnoj sobi je crtala crtež porodice, nije bilo faktora koji bi
ometali djevojčicu da crta. Na crtežu nije nacrtala nikog više, osim članova porodice. Nije
precrtavala, naglašavala je linije odjevnih predmeta. Na crtežu vidimo dosta detalja: torbe, mašnice,
dugmad, ogrlice, i još dosta detalja. Djevojčica nema poteškoća u učenju jer crtež ima dosta detalja.
Koristila je tople boje, pa ukazuje na to da je dijete otvoreno. Crnu boju koriste i inteligentna djeca,
ona je obojala pantalone u crno kod mlađe sestee, ali to nije jedina boja koju je koristila.
Na osnovu crteža, moglo bi se zaključiti da je za nju najznačajnija ličnost otac, a najmanje značajna
sestra
Pažnja
Dijete lako usmjerava pažnju na jedan predmet, i ne otklanja se tako lako.
Sadržaji koji kod djeteta najviše bude pažnju je crtanje. Dijete najviše pažnje posvećuje matematici i
likovnom obrazovanju, voli kad je aktivna nastava, prilikom psihološkog ispitivanja bila je
usmjerena na testiranje, pažnju nisu odvlaičili drugi sadržaji.
Opažanje
Dijete ima jako kvalitetno opažanje, opaža čak I sitnice.
Kod djeteta se uočavaju male razlike u opažanju, postoje sadržaji koji su zanimljiviji pa se i pažnja
više usmjerava na to. Opažanje je slabije kada su u pitanju stvari I uopšte školski predmeti za koje ne
iskazuje interesovanja poput maternjeg jezika, ne voli da čita ono što je ne zanima, dijete je jako
pasivno, i slabije se uključuje u bilo kakvu konverzaciju na času, dok je pažnja najviše usmjerena na
matematiku I likovno. Sklona je tome da promijeni sadržaj, kada vidi da joj pažnju odvlače drugi
sadržaji, i usmjerava je na to što je interesuje.
Učenje i pamćenje
Dijete najčešće preferira aktivno učenje, globalno, za svaki predmet ima određeno vrijeme kada se
posvećuje učenju, teži da uči sa razumijevanjem. Kvalitet dugoročnog pamćenja je dobar.
Kvalitet logičkog pamćenje je takođe dobro. Bolje pamti sadržaje koje se uče sa namjerom nego one
koje uči bez namjere. Postoje razlike u kvalitetu pamćenja, bolje pamti likove i događaje, slabije
pamti melodije i imena.
Mašta
Nivo maštovitosti djeteta je na visokom nivou. Dijete naviše maštovitosti pokazuje u crtanju i u igri,
dok se slabije maštovitost vidi u pričanju i kod pismenih sastava.
Mišljenje
Brzo shvata nove sadržaje. Uspješna je u shvatanju cjelene, dok se ne zadržava samo na elemente
cjeline. Često pravi greške u razlikovanju bitnog od sporednog, često daje prednost sadržajima koji
su manje vrijednosti. Kod djeteta je razvijena sposobnost iskazivanja sopstvenog mišljenja, jer su ga
roditelji podsticali na to. Dešava se takođe da nekritički prihvati mišljenje drugih osoba.
Samokrtičnost je slbaa kod djeteta, postoji, ali u manjoj mjeri. Inicijativa je jako izražena, za svaku
situaciju koja nije jasna dijhete traži objašnjenje.
Osjećanja
Dijete je jako osjetljivo, osjećanja traju jako dugo, najčešće se javljaju zbog neuspjeha u školi,
razrešavaju se razgovorom između djeteta i roditelja. Dijete burno ispoljava osjećanja, najčešće
plače, u sitacijama kad su roditelji ljuti ili kada ne može da dobije šta želi.
Kod djeteta posebne oblasti koje izazivaju osjećanja su knjige.
Dijete je svjesno svojih osjećanja i svojih reakcija, često plače pa tako kanališe svoje emocije,
manipuliše slabo osjećanjima.
Motivacija
Naročita motivisanost se vidi kod djevojčice prilikom izrade domaćih zadataka. Velika motivisanost
se vidi u pojedinim predmetima, posebno matematici. Često voli
da sama uči i da radi individualno zadatke, ali prihvata i timski rad. Velika motivisanost za sport,
posebno za karate gdje osvaja rane medalje.
ZAKLJUČAK
Podaci dobijni na testovima na testovima, djevojčicu svrtavaju u kategoriju prosječne djece. Rezultati
u školi i na testu su dosta dobro poklapaju.
Djevojčica je jako brzopleta u davanju nekih odgovora, ali, kada sam joj objasnila da nije poenta što
brže dati odgovor već razmisliti, djevojčici je
trebalo malo više vremema za davalje odgovora. Želja, volja i trud kod djevojčice su jako bitni
faktori za dalji uspjeh u školi, sportu kao i brojnim dodatnim
aktivnostima koje pohađa. Ima podršku roditelja za sve što želi da ostvari, ne sputavaju je, već
predstavljaju jak oslonac i podršku.
Dosta je emotivna, i neke situacije proživljava jako stresno, što je remeti u obavljanju neki
svakodnevnih aktivnosti.