OBLICI ŽUPNOG PASTORALA

TEMATSKE CJELINE KOJE SMO OBRADILI

strukture župne zajednice
djelovanje župe ad extra
pastoralno planiranje i programiranje u župnoj zajednici

NABROJI KLASIČNE I SUVREMENE STRUKTURE U ŽUPI

Župnik i upravitelj župe

Župni vikar ili kapelan
Župno pastoralno vijeće
Župno ekonomsko vijeće
Vjeroučitelj
Kateheta u župi
Animator pojedinih katehetskih skupina
Sakristan
Orguljaš, zborovođa
Župna domaćica

Oni su odgovorni za planiranje, programiranje i ostvarivanje pastoralnog života župne

zajednice

ŠTO JE PASTORALNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Životnost i pastoralna mobilnost jedne župne zajednice očitije se u njezinu pastoralnom
planiranju i programiranju. Ako župna zajednica želi odgovoriti na znakove vremena i na
samu crkvenu i društvenu situaciju u kojoj se nalazi, ne može to učiniti bez odgovarajućeg
plana i programa vlastitog djelovanja i ostvarivanja.
K. Rahner Naglašavao je kako u crkvi mora postojati globalno i aktivno pastoralno –
strategijsko planiranje. Pastoralno planiranje i programiranje na općoj, nacionalnoj i
biskupijskoj razini.

DOKUMENTI KOJI GOVORE O ŽUPNOJ ZAJEDNICI

-DOKUMENTI 2. VATIKANSKOG KONCILA
-Sacrosantum concilium 42 ( sveta liturgija)
- Christus Dominus 32 ( dušobrižnička dužnost)
- Apostolicam actuositatem (suradnja svećanika i laika)
-Optatam totius ( odgoj svećenika)
- zakonik kanonskog prava
- Katekizam katoličke crkve
5 RAZINA DJELOVANJA ŽUPNE ZAJEDNICE AD EXTRA:

1. NAVJESTITELJSKA RAZINA
Navještanje Božje Riječi osnovna funkcija Crkve pa tako i župne zajednice. Svi članovi
navještaju božju Riječ vlastitim životom. Svjedočanstvo pravog kršćanskog života igra veliku
ulogu. Ne smijemo zaboraviti snagu izgovorenih riječi. Propovijedanje treba biti navještaj
Crkve. Čovjeku koji je pritisnut problemima gospodarskim, socijalnim, političkim treba se
pružiti pomoć.
2. ODGOJNO-OBRAZOVNA RAZINA
Katolička Crkva dala je veliki doprinos u izgradnji odgojno-obrazovne dimenzije europskog
kontinenta. U tom kontekstu ne mogu se zanijekati kršćanski korijeni hrvatske i europske
kulturne baštine, koja ostvaruje svoje plodove na religiozno-duhovnom, etičkom, kulturnom,
umjetničkom, filozofskom, znanstvenom, političkom i drugim područjima.

3. SOCIJALNO-KARITATIVNA RAZINA
Socijalno-karitativno djelovanje župne zajednice jest vjera potvrđena konkretnim djelima
ljubavi. Mnogi teolozi, a i drugi ljudi smatraju da bi župna zajednica i Crkva u cjelini trebale
posebno biti prisutne u hrvatskom tranzicijskom društvu, upravo po ovoj župnoj i crkvenoj
dimenziji.

4. KULTURNO-DRUŠTVENA ZAJEDNICA
Uvažavajući povijest, i učeći od nje, može se reći da se župne zajednice bile nositeljice i
promicateljice kulturnih vrednota svoga kraja. Župna zajednica ima svoje mjesto u kulturi te
je upravo kultura jedan od mostova koji spaja crkvenu i društvenu razinu djelovanja same
župne zajednice.

5.POTICAJI DOBROVOLJNOG RADA PREMA KONRADU BAUMGARTNERU

Vremenski točno definirati dragovaljni rad
Definirati sadržaj rada
Dati široku ponudu mogućnosti dragovoljnog rada
Voditi brigu o dragovoljstvu i njihovoj trajnoj formaciji na svim crkvenim razinama
Razvijati eklezijalnost skupina dragivoljaca

7. ŠTO JE DRAGOVOLJSTVO, DRAGOVOLJAC, NEKOLIKO TOČAKA IZ EU

POVELJE O DRAGOVOLJSTVU
Kršćansko dragovoljstvo je dio ostvarenja dijakonije u župnoj zajednici
Dragovoljac je osoba besplatno obavlja neku službu. Dragovoljstvo je besplatno služiti.
Eropska povelja 1998. Dragovoljni rad određuje kao djelatnost koja je u interasu ljudi, nije
motivirana finacijskim interesom.

8. UČINCI PASTORALNOG PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA

- nadilaženje pastoralne učmalosti
- povijesno pamćenje zajednice
- strukturiranost rada te asistencije i praćenje
9.PREDNOST PASTORALNOG RADA PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA
-promišljenost
-sustavnost
-obavezatnost
-suodgovornost
-raspored snaga
-sigurnost
-zauzimanje termina

10. IZRADBA PASTORALNOG PLANA I PROGRAMA IMA SVOJE ETAPE

- pastoralno projektiranje
-davanje smjernica
-pastoralno planiranje
-pastoralno programiranje