Nježan'pojmovnik'kao'pomoć'za'ispit'iz'ontologije'i/ili'povijesti'5ilozo5ije;'Decadent'Sympozium

KANT'
KRITIKA)ČISTOG)UMA)
!
NASLOV)
' I'„Kritik'der'reinen'Vernunft“'
' ' >'Kritik:'kritike,'od'gl.'krino'–'razlučivati,'suditi,'prosuđivati;'misli'na'lučenje'onog'
spoznatljivog' od' onog' nespoznatljivog,' to' u' Kanta' to' završava' kao' razlika' znanstvene' i'
neznanstvene'meta5izike'(i'ontologike).''
' ' >'Znači'i'a)'kritiku'uma'i'b)'kritiku'nad'umom'i'c)'samokritiku'uma;'um'sudac'i'
onaj'kojem'se'sudi,'ovo'„der“'čini'um'subjektom'i'objektom.'
' ' >'Drugim'rječima,'ispituje'se'sam'uvjet'znanosti'i'5ilozo5ije.'
!KANTOV)PROJEKT:)
' I'Dovođenje'uma'do'spoznaje'samog'sebe.'Orijentirajuće'pitanje:'Što&i&koliko&razum&i&um&
mogu&spoznati&slobodni&od&svakog&iskustva?&
& 6&Kritički'nastrojen'prema'tradiciji!'
) I'Nastoji'novim'pristupom'(tj.'novim'otkrićem)'objediniti'suprotstavljene'epistemološke'i'
ontološke' pozicije' vezane' za' granice' osjetila' i' razuma,' a' koje' se' naizgled' pojavljuju'
neuskladivima's'obzirom'na'znanstvenoI5ilozo5ijsko'utvrđivanje'istine.'Postigne'li'to,'omogućeno'
mu' je' zasnivanje' meta5izike' sa' slobodom' volje' kao' temeljem' (kasnije' izražen' kao' kategorički'
imperativ).'Pritom'razmatra'(teorijski'objedinjuje):'
' ' 1))Sukob)empirizma)i)racionalizma:)
>) EMPIRIZAM) (još:) empiricizam)' postavlja' da' je' svaka' istina'
spoznatljiva'isključivo'iskustvom'(ili'barem'prvenstveno'iskustvom),'a'ne'
po'razumu'u'kojem'su'zadane.'
>) RACIONALIZAM' postavlja' da' su' jedine' istine' spoznatljive' iz' uma' po'
umu'samom,'to'jest'da'su'one'stjecive'neovisno'od'(empirijskog)'iskustva.'
' ' 2))Sukob)realizma)i)subjektivizma:))
>'REALIZAM)postavlja'da'um'može'spoznavati'objekt'u'sebi'samome,'to'
jest' u' njegovom' vlastitom' realitetu,' neovisno' od' spoznavanja' kao'
procesualnog'oblikovanja'znanja.''
>) SUBJEKTIVIZAM) postavlja' da' um' ne' spoznaje' stvari' po/o' sebi,' nego'
onako'kako'se'subjektu'stvar'nadaje,'odnosno'kako'subjekt'obrađuje.'
) ) 3))Sukob)transcendentizma)(transcendentnog))i)imanentizma)(imanencije):)
>)TRANSCENDENTIZAM'postavlja'u'osnov'ideju'transcendencije,'to'jest'
da'spoznaja'nadilazi'iskustvo.'
>) IMANENTIZAM' postavlja' u' osnov' ideju' imanencije' ('ostajanje' u' sebi','
neizdvajanje',' ovdje' mišljeno' kao' ostajanje' u' iskustvu):' to' jest' da' je'
spoznaja'ograničena'na'područje'iskustva/osjetilnosti.'
) ) =)4))Sukob)dogmatizma)i)skepticizma:)
>' Empirizam,' realizam' i' transcendentizam' korespondiraju'
DOGMATIZMU,'koji'nekritički'postavlja'da'je'moguće'doći'do'apsolutne,'potpune'
spoznaje' te' u' tome' dogmatizam,' po' Kantu,' pretjeruje.' Racionalizam,'
subjektivizam' i' imanentizam' korespondiraju' SKEPTICIZMU,' koji' postavlja' da'
nije'moguće'doći'do'potpunih'istina,'već'je'svaka'spoznaja'(ili'istina)'relativna'i'
interpretativna,'te'u'tome'skepticizam,'po'Kantu,'pretjeruje.'
I'Kant'razrješenje'(sintezu)'nalazi'u'TRANSCENDENTALNOM)IDEALIZMU,'a'koji'spaja:'
1)' Transcendentalizam:) pozicija' tvrdi' da' su' sve' strukture' spoznaje'
prisutne' neovisno' o' iskustvu' (tj.' a' priori)' putem' našeg' unutarnjeg,' spontanog'
umskog' kapaciteta' (tkzv.' umskih' moći).' Mentalni' sadržaji' započinju' osjetilnim'
podacima,'ali'osjetilni'podaci'ne'uvjetuju'kognitivne'moći.'
2))Idealizam:'pozicija'tvrdi'da'su'objekti/predmeti/stvari'spoznaje'ništa'
više' od' pojava' –' fenomen' (ovisni' o' umu,' izravno' spoznatljivi)' –' i' nikada' nisu'
stvar' (p)o' sebi' –' noumen) (neovisno' o' umu' ' i' osjetilu,' zbiljske' suštine'
konstituirane'intrinzičnim'nerelacijskim'svojstvima).''
>)Smisao)transcendentalnog)idealizma'jest'da'suštinske'forme/
strukture' svakog' postojećeg' ili' mogućeg' objekta/predmeta/stvari' nužno'

22
 Nježan'pojmovnik'kao'pomoć'za'ispit'iz'ontologije'i/ili'povijesti'5ilozo5ije;'Decadent'Sympozium

moraju'biti'podređene'apriornim'umskim'moćima'koje'ih'suIkonstruiraju,'
ali'koje'ih'aposteriorno'ni'na'koji'način'ne'isključuju'iz'stvarnosti.'Drugim'
riječima,'naše'iskustvo'zasnovano'je'na'jednom'subjektivnoIobjektivnom'
konstituiranju,' a' ne' radi' se' o' ' nerazmotrivim' aktivnostima.'
Transcendentalni' idealizam' time' a5irmira' jedne' elemente' dogmatizma' i'
skepticizma,' kao' što' druge' eliminira.' Najvažnija) sveza' nalazi' se' u'
a5irmiranju'podjednako'fenomena'–'pojave,'i'noumena'–'stvari'o'sebi'–'u'
logičkoj' arhitektonici' apriornoIaposteriorno,' pa' tako' dokazuje) znanje)
koje)je)sintetičko,)a)apriorno.'
!ČETIRI)FUNDAMENTALNA)PITANJA:)
I'Kantov'istraživački'projekt'impliciran'je'skupom'pitanja'na'početku'KČU:'
1.)Što)mogu)znati?'–'odgovara'Kritika%čistog%uma,%duševna'moć'razabiranja'
2.)Što)trebam)činiti?'–'odgovara'Kritika%praktičnog%uma,%duševna'moć'žuđenja)
3.)Čemu)se)smijem)nadati?)–'odgovara'Kritika%moći%suđenja,%duševna'moć'čuvstovanja)
' ' >'Zajedno,'tri'djela'daju'okvir'za'odgovor'na'IV.)pitanje:'"Što)je)čovjek?"'
!KRITICIZAM:)
I' Kantova' oznaka' za' vlastito' spoznajnoIteorijsko' učenje' o' dosezima' i' granicama' uma' s'
obzirom'na'spoznajne'preduvjete'koje'ima.'Cilj'otkriti'uvjete'meta5izike'te'objasniti'kako'je'nešto'
poput' znanosti' uopće' moguće.' Povezano' je' s' cjeloživotnim' Kantovim' projektom' jer' nakon'
razrješavanja'triju'kritika'prelazi'na'zasnivanje'meta5izike,'stoga'se'radi'o'metaI5ilozo5iji.'
' ' >) Tradicionalna) ontologija) uvijek' polazi' od' biti,' bitka' i' bića' kao'
zadanosti' neovisne' od' izvanjskih' faktora,' dok' Kant' pokazuje' da' tome' ne' može' biti' tako' zbog'
spoznajnih' uvjeta' umskih' bića' i' njihove' uloge' u' suIpostavljanju' objekta' poput' bića.'
Tradicionalna'meta5izikaIontologija'tako'mora'biti'ugašena'i'potom'revidirana.'
I'Pojam'KRITIKE/KRITIČKOG'znači'METODU)SINTETIZACIJE'i'KRITIČKE)REFLEKSIJE'
o' znanstvenoI5ilozo5ijskoj' problematici' na' način' razumijevanja' i' spajanja' različitih' perspektiva'
koje' su' u' određenim' logičkim' napetostima' ili' nerazrješivo' suprotnim' pozicijama,' a' od' kojih'
svaka'nosi'određenu'mjeru'istinosnosti'i'zbog'toga'može'biti'„poravnana“'sa'svojom'opozicijom'
jednom'kada'su'propusti'valjano'razumljeni.'
I' Kritika) ima' propedeutički' karakter.' Sam' Kant' smatrao' je' svoju' kritiku' –'
propedeutikom,'jer'ona'je'doista'izvođenje'iz'stanja'nezrelosti'te'uvođenje'u'zbiljski'problem.'
T) Posebno) naglašeno' uzimanje' ograničenosti) samog) razuma' u' obzir,' omogućuje'
izbjegavanje'betonske,'dogmatske'pozicije,'potrebno'istražiti'uvjete'i'dosege'konačnosti'uma.'
!
HUME)I)KANT:)
' I' Nije' čitao' Humea,' nego' preko' prevedenog' Beattiea,' koji' izravno' citira' Humea,' izvlači'
ideje' i' argumente' te' na' temelju' toga' ustvrđuje' da' ga' je' Hume' „probudio' iz' dogmatskog'
drijemeža“.' Hume' je' bio' taj' koji' je' doveo' u' pitanje' kauzalitet' uzroka' i' posljedice,' primjerice' na'
sljedeći' način:' kugla' A,' kugla' A' udara' kuglu' B,' kugla' B' se' pomiče.' Sve' to' vidimo,' ali' ne' vidimo'
doista' sam' čin' pokretanje' kugle' već' povlačimo' zaključak' na' temelju' efekta.' Ovakav' tip'
skepticizma'potaknuo'Kanta'na'analizu,'a'naročito's'obzirom'na'fainomenon'i'noumenon.'
!KRITIKA)METAFIZIKE:)
' I'Kant'jednoznačno'osporava'mogućnost'spoznavanja'onoga'što'izmiče'iskustvu'(„stvari'
o' sebi“,' Ding% an% sich),' nadomještajući' time' meta5iziku' gnoseologijom,' što' oblikuje' Kantov'
kriticizam.' Pojmovi' prirode' se' tako' očituju' ne' kao' prirodni' pojmovi' već' kao' pojmovi' subjekta'
koji'se'odnose'na'prirodu.'No,'priroda'je'–'bar'u'svojoj'pojavnosti'–'dostupna'ljudskom'iskustvu.'
Za'razliku'od'toga,'predmeti'kojima'se'bavi'klasična'meta5izika'(kao'što'su:'Bog,'duša'ili'cjelina'
svijeta)' nisu' dani' u' svojoj' pojavnosti,' te' je' stoga' meta5izika' u' njezinu' tradicionalnom' obliku'
posve'nemoguća'(osim'kao'spekulativna'konstrukcija).''
I'Odatle'ipak'ne'slijedi'da'meta5izička'pitanja'(o'Božjoj'opstojnosti,'slobodi'volje,'itd.)'ne'
opterećuju'ljudski'um,'jedino'što'ih'meta5izika'ne'može'tematizirati'na'primjeren'način'(valjana'
će'rješenja'Kant'stoga'potražiti'u'jednoj'drugoj'dimenziji,'na'razini'praktičkog'uma).'
!PREDMETNOST)PREDMETNOSTI:)

23
 Nježan'pojmovnik'kao'pomoć'za'ispit'iz'ontologije'i/ili'povijesti'5ilozo5ije;'Decadent'Sympozium

' I' Utemeljenje' Kantova' ukidanja' pretpostavki' na' kojima' se' zasniva' klasična' meta5izika'
zasniva' se' u' ključnom' pojmu' njegova' iskoraka,' a' to' je' pojam' PREDMETNOSTI' PREDMETA%
(Gegenständlichkeit%des%Gegenstandes).'Posredstvom'tog'pojma'pita'za'mogućnost'predmeta,'a'ne'
samo'za'mogućnost'njegove'spoznaje,'dakle'već'i'za'mogućnost'da'taj'predmet'uopće'bude,'da'
mu'se'pripiše'bitak'(u'klasičnom'logičkom'silogizmu'to'je'pripisivanje'bitka'izraženo'kopulom'je%
ili'jest).''
I'Ostao'je'formalno'na'gnoseologijskoj'razini'tematiziranja'predmetnosti'predmeta.'
!KOPERNIKANSKI)OBRAT:)
I'Preneseno'značenje'po'Koperniku'koji'je'uveo'i'dokazao'heliocentrični'sustav.''
I' Kant) okreće) odnos) subjekta) i) objekta.) Objekt' do' tada' imao' ulogu' „nepomična'
središta“' oko' kojeg' subjekt' kruži' da' ga' spozna;' subjekt' više' nije' onaj' koji' pasivno' kruži' oko'
predmeta' objekta' u' svrhu' spoznavanja' istog,' već' se' stvari' okreću' oko' svijesti,' a' onda' ih' ona'
procesuira'prema'svojim'mogućnostima.'Formalne'karakteristike'empirijskog'svijeta'–'prostor,'
vrijeme,'kategorije'razuma'–'postoje'zato'jer'ih'um'subjekta'transcendentalno'postavlja.'Subjekt)
konstruira)objekt.)
T) Sam' Kant' naziva' ovu' situaciju' kopernikanskim' obratom,' a' smatra' da' je' ono' započeto'
faktički's'Galileom,'kada'je'Galileo'počeo'uvoditi'eksperimente'i'tako'prirodu'podčinio'umu.'
>>) Napomena:) kopernikanski' obrat' je' u' suštini' pomaknuo' Zemlju/Čovjeka/
Subjekt'iz'spoznajnog'središta'u'periferiju,'gdje'je'smješten'Svemir/Objekt'koji'se'
oko' njega' kreće.' Kant' je' u' suštini' pomaknuo' Objekt' iz' spoznajnog' središta' u'
periferiju' Subjekta,' koji' je' postavljen' kao' novo' središte' oko' kojeg' sada' objekt'
„kruži.“' To' znači' da' je' Kant' zapravo' proveo' antiIkopernikanski' obrat,' ali' naziv'
kopernikanskog' obrata' ostaje' prisutan,' u' prenesenom' značenju' predstavljajući'
epohalnost'Kantova'podviga.'
!(ONO))ČISTO:)
) I'Kantov'termin'za'ono'na'što'iskustvo'nije'utjecalo'ili'ne'može'utjecati.'
!A)PRIORI:)
I'Ono'neovisno'o'iskustvu.'
I' Ili' u' istraživanju:' apriorna' metoda.' Ono' što' se' stječe' transcendentalno' i' logički' da' bi'
uspostavljalo'transcendentalne'i'logičke)istine'(dakle'imanentne)'I'spoznaja'do'koje'dolazimo'
izvođenjem'iz'čistih)pojmova)razuma)i)ideja)uma,'nezavisno'od'svakog'iskustva;'dakle:'nužna'i'
općevažeća'spoznaja'koja'omogućava'svako'iskustvo'i'iskustveno'znanje.''
I' Još' se' zna' reći:' APRIORNO) ZNANJE.' Apriornim' znanjem' reguliramo' uvjete' mogućeg'
iskustva,'to'jest'reguliramo'ono'na%koji'ćemo'način'zahvaćati,'obrađivati'i'konstituirati'objekte.'
!A)POSTERIORI:)
' I'Ono'ovisno'o'iskustvu.'
' I'Ili'u'istraživanju:'aposteriorna'metoda.'Ono'(znanje'i'spoznaja)'koje'se'stječe'iskustvom.'
Uspostavlja'empirijske'i'hipotetičke'istine,'dakle'kontingentne.'

TRANSCENDENTNO:)
!
I' Ono' koje' nadilazi) granice' iskustva,' spoznaje' i' svijesti,' koje' se' ne' može' spoznati'
zorovima'opažaja'i'mišljenja.'Nespoznatljivo.'Ne'odnosi'se'na'kakve'uvjete'ili'mehanizme,'već'na'
zbiljske'samosvojne'objekte'čovjeku'(tj.'subjektu)'nedokučive.'Npr.'bog'ili'Leibnizove'monade.'
!TRANSCENDENTALNO:)
I'Ono'koje'je)neovisno'od'iskustvu,'to'jest'ne'zasniva'se'na'njemu,'već'prije'svega'uopće'
omogućuje' iskustveno,' tj.' svaku' spoznaju.' Još:' ono' apriorno.' Transcendentalno' je' ujedno' ono'
imanentno'umu.'
I'Iz'pojma'transcendentalnog'Kant'razvija'„transcendentalnu'metodu'poučavanja“'koja'je'
načelno'drugi'naziv'za'kriticizam,'odnosno'ciljana'razradba'uvjeta'transcendentalne'spoznaje.'
!TRANSCENDENTALNI)PREDMET:)
' I'Ono'što'se'nalazi'u'„prostoru“'neovisnom'od'iskustva,'ali'predmet'uvijek'valja'gledati'
kao'ono'što'je'u'procesu'činidbe'subjekta,'što'nije'dovršeno'i'dano,'npr.'predmet'pojma'znači'da'

24
 Nježan'pojmovnik'kao'pomoć'za'ispit'iz'ontologije'i/ili'povijesti'5ilozo5ije;'Decadent'Sympozium

se' ono' još' pojmi,' još' se' oblikuje,' razmatra,' analizira.' Transcendentalan' predmet' tako' je'
podveden' pod' procese' transcendentalnosti,' kakvi' god' bili.' To' bi,' u' Kanta,' značilo:' podređen'
umskom'sudu,'koliko'može'ili'ne'može'to'neki'predmet'biti.''
!TRANSCENDENTALNA)FILOZOFIJA)KRITIKE)ČISTOG)UMA:)
!) I' Pristup' koji' se' bavi' strukturama' iznalaženja' znanja' i' opravdanja' znanja' o'
fundamentima'svijeta,'ili'još:'pristup'koji'se'bavi'istraživanjima'uvjeta'spoznaje.'
! OSNOVNA)SHEMA:)
!UM'(TRANSCENDENTALNA'FILOZOFIJA):'
) [A])TRANSCENDENTALNA)TEORIJA)O)ELEMENTIMA:)
' ' 1.'OSJETILNOST/ČULNOST/ČUVSTVO'(TRANSCENDENTALNA'ESTETIKA)'
' ' ' >'ZRENJE'(empirijski'zor'+'čisti'zor,'osnovni'element:'ZOR)'
' ' ' ' 1.1.'EMPIRIJSKI'ZOR'
' ' ' ' 1.2.'ČISTI'ZOR'
' ' ' ' ' 1.2.1.'PROSTOR'
' ' ' ' ' 1.2.2.'VRIJEME'
' ' '
' ' 2.'SPOZNAJA'(TRANSCENDENTALNA'LOGIKA)'
' ' ' >'MIŠLJENJE'(empirijski'pojam'+'čisti'pojam,'osnovni'element:'POJAM)'
' ' ' ' 2.1.'EMPIRIJSKI'POJAM)
) ) ) ) 2.2)IDEJA'
' ' ' ' 2.3.'ČISTI'POJAM'
' ' ' ' ' 2.3.1.'KATEGORIJE)RAZUMA)
) ) ) ) ) 2.3.2)PREDIKABILIJE)
!) [B])TRANSCENDENTALNA)TEORIJA)O)METODI:)
' ' 3.'TRANSCENDENTALNA'ANALITIKA'
' ' 4.'TRANSCENDENTALNA'DIJALEKTIKA'
!) [A])TRANSCENDENTALNA)TEORIJA)O)ELEMENTIMA:)
!I'Pristup'je'u'osnovi'zasnovan'na'povezanosti'dvije'velike'cjeline:'
!1)) OSJETILNOSTI' (Sinnlichkeit)' –' još:' ČULNOST,' a' za' neke' i:' ČUVSTVO.' Omogućuje'
danost'predmeta,'to'jest'ZORNOST.'Osjetilnost'je'primalačka'moć)uma.'Ona'uočava'raznolikost.)
) )
1.1)) TRANSCENDENTALNA) ESTETIKA:' znanost' o' apriornim' oblicima' čulnosti/
osjetilnosti/čuvstva.''
T' Ovdje' je' element' spoznaje' ZOR) (još:' opažaj).' Zor) je) apriorna) forma)
osjetilnosti)pomoću)koje)se)spoznaja)odnosi)na)predmet,)tj.'pomoću'čega'su'
nam' predmeti' dani' spoznaji.' On' ne' sadrži' ništa' supstancijalno,' nego' pokazuje'
odnose'stvari.'
1.1.1)) EMPIRIJSKI) ZOR:) aposterioran,) zadobiva' se' iskustvom' i'
pretpostavlja'zbiljsku'nazočnost'stvari.'
1.1.2)) ČISTI) ZOR:' aprioran,' neovisan' o' iskustvu' i' ponaša' se' kao' forma'
pod'kojom'se'spoznaja'pojavljuje,'tj.'ima'formu'promatranja'uopće.'
1.1.2.1)' ČISTI) ZOR) –) PROSTOR:' Vanjsko' osjetilo' koje' nam' daje'
predmete' kao' nešto' u' prostoru.' Nije' svojstvo,' nego' medij' doživljavanja'
vanjskih'stvari'(predmeta)'–'perceptivno)zahvaćanje)objekata.'
1.1.2.1)) ČISTI) ZOR) –) VRIJEME:) Unutarnje' osjetilo' koje' nam'
predočava' dušu' kao' nešto' u' čemu' je' sve' u' odnosima' vremena.' Nije'
svojstvo,' nego' medij' doživljavanja' nutarnjih' čimbenika' –' aperceptivno)
zahvaćanje)objekata.''
>) NAPOMENA:' Kant' smatra' da' prostor' i' vrijeme' ne)
postoje'kao'činjenica,'da'to'nisu)zbiljske)tvorevine,'nego'

25
 Nježan'pojmovnik'kao'pomoć'za'ispit'iz'ontologije'i/ili'povijesti'5ilozo5ije;'Decadent'Sympozium

isključivo' spoznajna' pomagala' kojima' se' omogućeno' bilo'

kakvo' percipiranje' uopće.' Naravno,' danas' znamo' da' tu'
griješi,'ali'to'njegovu'spoznajnu'teoriju'ne'lišava'valjanosti'
u'potpunosti!'
!
2))RAZUMU)(Verstand))–'Omogućuje'mišljenje'predmeta,'to'jest'oblikovanje'POJMOVA.'
Razum'je'proizvođačka'moć)uma.'Razum'oblikuje'sadržaj'dan'osjetilnošću'u'pojmove.''
! 1.2)) TRANSCENDENTALNA) LOGIKA:) znanost' o' principima' čistog' mišljenja.'
Oponira' formalnoj' logici,' koja' razdvaja' formu' od' sadržaja' mišljenja.' Transcendentalna'
logika' upravo' analizira' odnos' forme' i' sadržaja,' to' jest' –' razmatra' o' predmetnosti'
predmeta'da'bi'dokazala'objektivitet'spoznaje'i'ponudila'smisao'spoznajnog'čina.'
T'Ovdje'je'element'spoznaje'POJAM.'Pojam'je'apriorna'forma'misaonosti'
pomoću'koje'se'određuje'neka'stvar.'Pojam'se'ponaša'kao'pravilo'za'percipiranje'
odnosa'između'različitih'zorova.''
1.2.1)' EMPIRIJSKI) POJAM:' aposterioran,' zadobiva' se' iskustvom' i'
pretpostavlja'zbiljsku'danost'stvari.'
1.2.2)) IDEJE:' apriorno,' regulativni' principi' uma' koji' se' osvrću' na'
noumen.' Nastaju' pri' pojavi' empirijskog' svijeta,' ali' upućuju' na' nešto' „iznad“'
empirijskog' svijeta.' Nerazrješivi' ljudskom' umu' (vidi' um' i' antinomije).' Kao'
regulativni,'upućuju'na'to'kako'primjenjivati'znanje,'ali'ne'igraju'ulogu.'
1.2.3)' ČISTI) POJAM:' aprioran,' neovisan' o' iskustvu' i' ponaša' se' kao'
misaona'forma'nekog'predmeta'uopće.'
1.2.3.1)) KATEGORIJE) RAZUMA:) 12' kategorija' u' četiri' skupine' –'
kvantitet,' kvalitet,' modalitet,' relacija;' koji' predstavljaju' osnovne' čiste'
pojmove' pomoću' kojih' je' moguće' nešto' dobiveno' zrenjem' razumjeti.' To'
su'apriorni'oblici'mišljenja'ljudskog'razuma.'
!**)KATEGORIJE)RAZUMA)**)
I'Razum'sintetizira'sve'ono'što'mi'primamo'zorovima'i'to'pomoću'12'kategorija.'Tih'12'
kategorija' blisko' je' vezano' za' 12' oblika' sudova,' odnosno:' sudovi' su' mogući' upravo' zbog'
kategorija'razuma,'to'jest'zbog'četiri'ključna'principa:'
A)'PRINCIP)KVANTITETE:)
1))Jedinstvo)) ) ) ) (pojedinačan'sud'–'npr.'S'je'P.))
2))Mnoštvo) ) ) ) (poseban'sud'–'npr.'Neki'S'su'P.))
3))Općenitost)) ) ) (opći'sud'–'npr.'Svi'S'su'P.))
B)'PRINCIP)KVALITETE:)
4))Realitet) ) ) ) (potvrdan'sud'–'npr.'S'je'P.))
5))Negacija) ) ) ) (niječan'sud'–'npr.'S'nije'P.))
6))Limitacija) ) ) ) (beskonačan'sud'–'npr.'S'je'neIP.))
C))PRINCIP)RELACIJE:)
) 7))Supstancija)i)akcidencija) ) (kategorički'(bezuvjetan)'sud'–'npr.'S'je'P.))
) 8))Kauzalitet)i)dependencija) (hipotetički'(uvjetan)'sud'–'npr.'Ako'S,'onda'P.))
) 9))Naizmjeničnost)i)zajedništvo) (disjunktivan'(isključan)'sud'–'npr.'S'je'ili'P'ili'Q.'))
D))PRINCIP)MODALITETA:)
) 10))Mogućnost)ili)nemogućnost) (problematičan'sud'–'npr.'S'je'možda'P.)))
) 11))Opstojnost)ili)neopstojnost)) (asetoričan'sud'–'npr.'S'je'P.))
) 12))Nužnost)ili)slučajnost) ) (apodiktičan'sud'–'npr.'S'je'nužno'P.))
! I'Svako'predmetno'mišljenje'je'suđenje.'
I' U' formama' sudova' očituju' se' osnovne' forme' našega' mišljenja.' Ako' forme' sudova'
upotrijebimo' za' tvorbu' sudova,' radit' će' se' o' logičkim' formama' sudova.' Ako' ih' pak' rabimo' u'
tvorbi'pojmova,'bit'će'riječ'o'temeljnim'formama'pojmova.'
I'Kategorije'kvantitete'i'kvalitete'(skupina'matematike)'odnose'se'na'predmete'zora.'
I'Kategorije'relacije'i'modaliteta'(skupina'dinamike)'na'postojanje'tih'predmeta.'
I'Treća'kategorija'u'grupi'dobiva'se'povezivanjem'prve'i'druge'kategorije'u'grupi.''
!

26
 Nježan'pojmovnik'kao'pomoć'za'ispit'iz'ontologije'i/ili'povijesti'5ilozo5ije;'Decadent'Sympozium

1.2.3.2))PREDIKABILIJE:'čisti'pojmovi'koji'nastaju'povezivanjem'
osnovnih'čistih'pojmova.'Oni'su'izvedeni'kao'da'su'empirijski,'ali'zapravo'
su' čisti' i' još' uvijek' ne' iskustveni.' Npr.' pojam' sile.' Pojam' sile' nastaje'
povezivanjem'prostora,'vremena'i'kauzaliteta.'
!
"Zorovi&su&bez&pojmova&slijepi,&a&pojmovi&bez&zorova&prazni."&
! =)EMPIRIJSKI)i)ČISTI)ZOR)zajedno'čine)ZRENJE!)
) >'Zrenje'je'predodžba'pojave.'
=)EMPIRIJSKI)i)ČISTI)POJAM)zajedno'čine)MIŠLJENJE!)'
>' Mišljenje' je' AKT) SPONTANITETA) DUŠE,' tj.' upravo' mišljenje' daje' autonomiju'
čovjeku'i'proizvedbenu'moć'uma,'sposobnost'pojmljenja'i'suđenja.'
=) ZRENJE) (koje' daje' raznolikost)' i' MIŠLJENJE' (koje' sintetizira' u' pojmove)' putem)
UOBRAZILJE) (moći' sintetiziranja' raznolikosti,' „pogon“' tvorbe' zrenja' i' mišljenja,' primjena'
SHEMATIZMA'tj.'pravila'apliciranja'zora'i'pojma)'zajedno'čine)UMNU)SPOZNAJU!)
!
[B])TRANSCENDENTALNA)TEORIJA)O)METODI:)
' ) 2.1))Transcendentalna)analitika:)
I' U' knjizi' različiti' procesi' dokazivanja' istinosti' tvrdnji.' Najvažnij' faktor'
jest' pokazivanje' da' je' cjelokupni' svijet' pojava,' tj.' sav' iskustveni' svijet,' čovjekovo' djelo.'
Čovjek'je'zakonodavac'prirode.'Dokle'seže'njegova'vladavina,'dotle'dopire'i'znanost.'
) ) 2.2))Transcendentalna)dijalektika:)
I' Niz' Kantovih' primjera' koji' pokazuju' pogrešnu' upotrebu'
transcendentalnih' pojmova,' tj.' kako' kritiku' čistog' uma' ne' valja' koristiti,' odnosno'
posljedice'koje'proizlaze'iz'primjene'izvan'mogućeg'spoznajnog'dosega.'Primjer'toga'je'
operiranje' pod' tvrdnjom' da' svaki' čovjek' ima' besmrtnu' dušu.' Pogrešna' argumentacija'
koja'proizlazi'naziva'Kant'PARALOGIZMOM.''
I' U' transcendentalnoj' dijalektici' Kant' također' prikazuje' četiri' ključne'
antinomije'koje'demonstriraju'gnoseološki'agnosticizam.'
!UM)(Vernunft!):)
T' Cjelokupna) viša) spoznajna) sposobnost,) tj.) jedinstvo) razumskih) pravila.) Vrhovno)
usmjerenje)misaone)djelatnosti,)odnosno)razina)gdje)nastaju)ideje.'
T) Sva' naša' spoznaja' polazi' od' čuvstva' (osjetilnost,' čulo),' zatim' se' pojmi' u' razumu' i'
uobraziljom'završava'u'umu,'iznad'čega'u'nama'ništa'više'ne'postoji.'Ovdje'se'izvršava'konačna'
sinteza'u'obliku'zaključka.'To'je'ujedno'TRANSCEDENTALNO)JEDINSTVO)APERCEPCIJE,)naime'
u'Ja'se'konstituira'čista'intelektualnost'bez'zora.'
I'Um'je'sposobnost'koja'daje'principe'spoznaje'a'priori.'
I' Um' otkriva' da' postoje' ideje' –' duše,' boga,' svijeta,' stvar' o' sebi' općenito' –) regulativni)
principi)uma)–'te'se'pri'pokušaju'artikulacije'cjelokupnosti'zapliće'u'ANTINOMIJE)koje'ne'može'
razriješiti.'Na'pitanje'noumena'mogući'su'potvrdni'i'niječni'odgovori'jednake'valjanosti.'
!ANTINOMIJE:)
' I'Proturječnost'zakona'sa'samim'sobom.'
I' Um' zapada' u' antinomije' kad' pokušava' riješiti' tradicionalne) metaQizičke) probleme)
spekulativno,)ignorirajući)zor,)a)to)su:)BOG,)CJELINA)SVIJETA,)BESMRTNOST,)DUŠA.)
I'Kant'je'nabrojao'4'vrste'antinomija,'gdje'su'teza'i'antiteza'međusobno'suprotstavljene.'
Izvedene'su'prema'kategorijama'kvantiteta,'kvaliteta,'relacije'i'modaliteta.'Dijeli'ih'na:'
!1.)Antinomija)konačnosti/beskonačnosti)prostora)i)vremena))
>)Teza:'svijet'ima'početak'u'vremenu,'a'također'je'i'prostorno'ograničen.'
>)Antiteza:'svijet'nema'početak'(vremenski)'ni'granice'(prostorno),'nego'je'vremenski'i'
prostorno'neograničen.''
**)Primjer)dokaza:)
>)Dokaz)teze)–'kad'bi'svijet'bio'bez'vremenskog'početka,'tad'bi'do'sadašnjeg'trenutka'
protekla% vječnost.' Ali' bit' vječnosti' je' upravo' u' tome' da' se' ne' prekida,' a' ovdje' (u' sadašnjem'
trenutku)'se'prekinula.'Dakle,'nužno'je'da'svijet'ima'početak'te'da'nije'beskonačan.'Nadalje,'kada'
bi' svijet' bio' prostorno' bezgraničan,' on' ne' bi' bio' obuhvativ' kao' cjelina' (jer' cjelina' nužno' traži'

27
 Nježan'pojmovnik'kao'pomoć'za'ispit'iz'ontologije'i/ili'povijesti'5ilozo5ije;'Decadent'Sympozium

granice).' Stoga,' bezgranični% svijet% ne% može% istovremeno% biti% dan% (obuhvaćen)% kao% cjelina,% nego%
samo%ograničeni%svijet.'
>)2.)Dokaz)antiteze)–'kad'bi'svijet'imao'početak,'njemu'bi'prethodilo'vrijeme'u'kojem'
nema' ničega,' a' što' je' prazno' vrijeme.' No,' u' takvom' praznom' vremenu' ništa% ne% može% nastati.'
Dakle,'svijet'ne'može'imati'početak.'Nadalje,'ako'je'svijet'pak'prostorno'ograničen,'onda'se'on'
mora' nalaziti' u' ''praznom' prostoru' koji' nije' ograničen''.' No' svijet' je' cjelina' izvan' koje' nema'
ničega,'dakle'svijet%ne%može%biti%ograničen.'
!2.)Antinomija)atomizma:)
>) Teza:' Svaka' složena' supstancija' na' svijetu' sastoji' se' od' jednostavnih' dijelova.' Ne'
postoji'ništa'osim'toga'ili'onoga'što'je'od'toga'složeno.'
>) Antiteza:' Ni' jedna' stvar' na' svijetu' se' ne' sastoji' od' jednostavnih' dijelova' i' ne' postoji'
uopće'ništa'jednostavno'na'svijetu.'

3.)Antinomija)slobode:)
!
>)Teza:'Kauzalitet%zakona%prirode'nije'jedini'kauzalitet'iz'kojeg'se'izvode'sve'pojave'na'
svijetu;'nužno'je'prihvatiti'još'i'kauzalitet%slobode%da'bi'se'objasnilo'sve'pojave'svijeta.'
>)Antiteza:'Nema'slobode.'Sve'se'na'svijetu'događa'prema'zakonima'prirode'
!4.)Antinomija)Boga:)
>)Teza:)U'svijetu'ili'izvan'njega'postoji'njegov'uzrok'koji'je'nužno'biće)
>)Antiteza:)Ni'u'svijetu'ni'izvan'njega'ne'egzistira'biće'koje'je'nužno'kao'njegov'uzrok)
!ANALIZA:))
' I' Postupak' razdvajanja' zora' na' njegove' (suprotne)' dijelove' da' bi' se' dovelo' do' jasnijeg'
razumijevanja'zora'podvedenog'analizi.''
I'Tvori'ANALITIČKI)SUD'koji'pojašnjava'zor'i'počiva'na'načelu'proturječja).'
!SINTEZA:)
' I'Postupak'stapanja'suprotstavljenih'zorova'u'novi'zor'koji'uzdiže'objektivnu'spoznaju.''
' I'Tvori'SINTETIČKI)SUD'koji'proširuje'naše'znanje.'
!FENOMEN:)
' I'fainomenon,'još:'fenomenon,'senzibilija.'Pojava,'ono'pojavno,'ono'što'postaje'objektom'
iskustva'i'spoznaje'putem'osjetilnosti,'dakle'empirijski.''
I'Ovdje'„pojava“'ne'znači'nešto'što'se'priviđa,'dolazi'izvana,'nekakva'vanjština,'nego'znači'
„ono'što'se'pojavljuje“'–'stvar'naprosto'I'na'način'na'koji'jest,'ali'za'čovjeka'uvijek'onoliko'koliko'
je'on'može'pojmiti.'
I' Pojava' ima' materijalni,' osjetilni,' iskustveni' aposteriorni' sadržaj' i' apriornu,' iskustvu'
prethodeću'formu.'
!NOUMEN)i/ili)STVAR)(P)O)SEBI:)
' I'Ding%an%sich;'noumenon,'noumena'(plural),'još:'stvar'kao'takva.'
I'Ono'mišljeno,'ono'umljeno,'još:'inteligibilija.'
I' Ono' zbiljsko' što' postoji' neovisno' o' subjektu' koji' spoznaje.' Osjetilno' nespoznatljiva'
stvar'jer'nije'određena'osjetilnim'datum,'a'mi'ne'možemo'spoznati'ništa'što'nije'osjetilima'dano'
kroz'vrijeme'i'prostor'te'izraženo'u'kategorijama'uma.'Ako'i'spoznajem'fenomen,'ne'spoznajem'
„njegov“' noumen' i' noumen' po' kojem' je' –' zbiljsku' stvar' i' dinamiku' od' koje' je' sačinjen,' to' jest'
cjelokupnu' prirodu,' cjelovitost' onog' objekta' koji' subjekt' pokušava' spoznati,' stoga' svaku' stvar'
uvijek' vidim' tek' kao' „stvar' za' mene/nas“.' Zauzeće' takve' tvrdnje' implicira' gnoseološki)
agnosticizam,)a'njegova'posljedica'je'eliminacija)tradicionalne)metaQizike'do'Kanta.'
I'Nije'iza'pojava'ili'u'svom'vlastitom'realitetu,'nego'je'nešto'što'mora'biti'da'bi'se'neko'
pojavno' pojavilo.' jer' noumen' možemo' samo' slutiti' umom.' Drugim' riječima,' noumen' je'
transcendentan.'
I'Na'određeni'način,'još'se'može'reći'da'je'noumenon'onaj'korelat'između'dvije'pojave.'
!

28
 Nježan'pojmovnik'kao'pomoć'za'ispit'iz'ontologije'i/ili'povijesti'5ilozo5ije;'Decadent'Sympozium

I'Stvar'o'sebi'može'biti'zamijenjena'za'pojavu'(i'pojava'može'sugerirati'stvar'o'sebi),'ali'isto'tako'
pojava'može'biti'zamijenjena'za'pričin'koji'nastaje'kada'se'kategorije'pogrešno'upotrebljavaju.'
Pričin'je'pojava'pojave.''
I'Kiša,'npr.,'je'pojava.'Duga'je'pričin.'Kiša'bi'se'mogla'nazvati'pričinom'pri'sagledavanju'
atoma.' Nadalje,' kiša' nikada' nije' neka' „kiša' po' sebi“,' nego' s' obzirom' na' noumen' uvijek' ta' ista'
jednotna'stvar'po'sebi.'
!ISKUSTVO:)
' T)Sveza)osjetilnosti)i)razuma.)Sistem)pojava.)
T)Nastaje'u'zajedničkom'djelovanju'zrenja'i'mišljenja'koji'tvore'SUD'o'nečemu.'Iskustvo'
se' ovdje' odnosi' na' izravno' stjecanje' empirijskog/osjetilnog' znanja' (nekada' i' znači' samo'
empirijsko/osjetilno'znanje))
I' Posebna' varijanta' –' MOGUĆE) ISKUSTVO' –' se' odnosi' na' zor' koji' se' našoj' osjetilnosti'
prikazuje'zorom,'ali'još'nije'spoznat'jer'nije'razumljen'putem'pojmova.'U'tom'slučaju'radi'se'o'
neizravnom'iskustvu'i'ono'još'nije'sinonimno'znanju.'
!ANALOGIJE)ISKUSTVA:)
1.) USTRAJNOST) U) VREMENU) –' Supstancija.' Prva' analogija' iskustva,' odnosno' načelo'
ustrajnosti,' tvrdi' da' je' u' svakoj' promjeni' postoji' nešto' postojano,' odnosno' da' neprekinuto'
ustrajava'supstancija.'Dokazuje)da)je)ono)postavljeno)u)prirodi)supstancije,)tj.)kvantum)koji)
se)ne)može)povećati)ili)smanjiti.)
) 2.) REDOVITA) UZASTOPNOST) –' Kauzalitet.' Promjenu' stanja' kroz' koja' supstancija'
prolazi' ne' bismo' mogli' objediniti' iskustvom' kada' ne' bi' bilo' načela' koje' promjene' povezuje' u'
jedinstvo.' Budući' da' se' odnosi' na' pojave' koje' uzastopno' slijede' u' vremenu,' zove' se' načelo'
vremenskoga'slijeda.'Dokazuje)da)se)sve)promjene)odvijaju)prema)zakonu)uzroka)i)učinka.'
' 3.) ISTOVREMENOST) –' Zajedništvo/uzajamnost.) Dokazuje) da) se) sve) u) prostoru)
zamijećene) supstancije) istovremeno) nalaze) u) stalnom) uzajamnom) djelovanju.' Kada' naš'
razum'ne'bi'to'načelo'unosio'u'pojave,'ne'bismo'uopće'imali'predodžbu'istovremenosti'pojava.'
>'Tako'je'tvorena'meta5izika'prirode'–'kretanje.'Supstancija'onoga'što'se'kreće'u'
prostoru'rezultat'je'dvije'sile'–'ATRAKCIJE'i'REPULZIJE'–'koje'opisuju'dinamičku'teoriju'
materije,'a'koja'jest,'kao'i'njena'meta5izika,'uvijek'procesualnost'pojava.'
!SUBJEKT:)
I'Ono'što'spoznaje.'Kod'Kanta'to'je'uvijek'isključivo'umsko'biće.'
I'Kao'ono'što'spoznaje,'daje'spoznaji'oblik.'
I' Suprotno' britanskom' empiricizmu,' Kant' utvrđuje' da' čovjek' nije' tabula' rasa.' Subjekt'
prima' utiske' (od' objekta)' koje' prema' oblicima' svoje' spoznajne' svijesti' doživljava' te' tako'
omogućuje'iskustvo.'Nadalje,'subjekt'uvijek'pristupa'objektu'na'način'spoznavanja,'i'to'tako'da'
apriorno' predstavlja' objekt,' postavlja' se' kako' se' objekt' pojavljuje' te' proizvodi' ono' što' je' sam'
apriorno'unio'u'objekt.''

OBJEKT:)
!
I'Ono'što'se'spoznaje.'
I'Kao'predmet'spoznaje,'daje'spoznaji'sadržaj'(materiju,'građu)'putem'utisaka.'
I' PROIZVOĐENJE' OBJEKTA' nije' puko' samovoljno' konstituiranje/stvaranje' objekta' nego'
se'poštuje'zadanost'objekta.'Objekt'se'zadaje'kao'neodređena'mnogostrukost'koju'valja'
sintetizirati'u'mišljenju.'Odatle'znanstvenici'nisu'osobe'koje'izmišljaju'stvarnost,'nego'je'
otkrivaju.' Znanstvenik' postavlja' pitanje,' ali' ne' konstruira' odgovor' već' mu' ga' priroda'
nudi.''
!SPOZNAJA:)
I' Sinteza' subjektove' spoznajne' djelatnosti' i' objektova' sadržaja' koji' se' osjetilnošću'
zahvaća'kroz'šire'umske'moći'–'osjetilnost,'uobrazilju,'razum.'
!GRANICA)SPOZNAJE:)
I'Iskustvo)je)granica)spoznaje.''

29
 Nježan'pojmovnik'kao'pomoć'za'ispit'iz'ontologije'i/ili'povijesti'5ilozo5ije;'Decadent'Sympozium

I'Naši'transcendentalni'oblici'svijesti'(prostor,'vrijeme'i'kategorije'razuma)'ograničeni'su'
na'iskustva'jer'mi'ne'možemo'spoznati'nešto'preko'iskustva'I'izvan'granica'prirode,'a'tu'spadaju'
tradicionalni'meta5izički'problemi'o'Bogu,'duši,'besmrtnosti'i'cjelini'svijeta.''
I'Oblici'spoznaje'(zrenje,'mišljenje)'su'apriorni,'ali'oni'isto'tako'omogućavaju'iskustvo,'no'
ne'mogu'prijeći'preko'granice'iskustva'→'ne'vrijede'za'"stvar'po'sebi".'
!SUPSTANCIJA:)
' I'Ono'što'po'samom'sebi'jest,'postojano,'stalno,'vječno.'
!DUŠEVNE)MOĆI:)
' I'Tri'temeljne'moći:'
' ' 1)'Razabiranje'I'Um'(Vernuft),'Razum'(Verstand),'Sud'(Urteil)'
' ' 2)'Čuvstvovanje' 3)'Žuđenje'
!SUD:)
'
!SHEMA:)I'Logički'organizirano'jedinstvo'pojmova;'znači'predicirati,'bilo'prema'zoru'ili'pojmu.'
' I' čisti' pojmovi' apriori' osim' funkcije' razuma' u' kategoriji' moraju' sadržavati' formalne'
uvjete' osjetilnosti' (naročito' unutrašnjega' osjetila)' koji' sadrže' uvjet' pod' kojim' se' kategorije'
mogu'primijeniti'na'predmete'osjetila.''
I'Formalni'uvjet'osjetilnosti'Kant'naziva'SHEMOM.'
I' Shema' je' de% facto' pravilo' spoznavanja' za' određenu' stvar,' tj.' pravilo' za' određenu'
predodžbu'u'općem'postupku'uobrazilje'kojom'se'dobiva'neka'partikularija.''
' >'Primjer:'ako'pomišljam'broj,'onda'je'to'više'predodžba'metode'na'koji'se'način'
neka' množina' pomišlja' prema' određenom' pojmu.' Pojam' broja' nije' nikada' adekvatna' ni' jedan'
njegov' izraz' (npr.' 5' ili' VII),' jer' je' manifestacija' uvijek' ograničena' na' neki' jedan' konkretni' broj'
koji'je'uvijek'samo'dio'cjeline'(dio'skupa'pojma'broj).''
' >'Shema)čistog)razumskog)pojma'je'de%facto'uvjet'pod'kojim'pojam'u'odnosu'
na'stvar'pridaje'odnosu'(i'stvari)'značenje.''
>' To' također' znači' da' je' shema' apriorno' vremensko' određenje' prema'
pravilima'kategorija'razuma.'Pogledamo'li'kategorije,'vidjeti'ćemo'da:'
1)'Kvantitet'opisuje'vremenski'niz'
2)'Kvalitet'opisuje'vremenski'sadržaj'
3)'Relacija'opisuje'vremenski'red'
4)'Modalitet'opisuje'vremenski'skup'
>'Pa'se'može'reći:'shema'je'osjetilni'pojam'predmeta'u'skladu's'kategor.'
!SHEMATIZAM)ČISTOG)UMA)
' I'Postupak'primjene'shema'u'svrhe'artikulacije'spoznaje.'
!

30