2 662 Sustavni-prikaz-duhovnog-rasta-PUT-PROSVJETLJENJA PDF

SUSTAVNI PRIKAZ PUTA DUHOVNOGA RASTA
Knjiga druga
PUT PROSVJETLJENJA
Temeljne prakse i dinamike ovog dijela puta duhovnoga rasta
Zagreb 2017.
Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Sustavni
PUT PROSVJETLJENJA
Uvod o putu prosvjetljenja
PRVI DIO:
TEMELJNA DINAMIKA OVOG PUTA DUHOVNOGA RASTA
1. PUTU PROSVJETLJENJA I
NASTOJANJE
1.1.
1.2.
1.3.
puta molitve postignutog napo
2. TEMELJNE DINAMIKE DUHOVNOG ISKUSTVA
2.2.
2.3. Posveta kao
3. IVJETI TEMELJNU DINAMIKU

DUHOVNOG ISKUSTVA PUTA PROSVJETLJENJA

103
3.3. Obeshrabrenje i nedostaci u bratskoj ljubavi zapreke na ovom stupnju duhovnoga rasta
3.5. Prihva
3.7. Praksa zadobivanja oprosta
od
karakteristika
3.9. Razlikovanje duhova
duhovnog puta rasta
DRUGI DIO:
ZADOBIVANJE KREPOSTI I RAST U NJIMA
NA PUTU PROSVJETLJENJA
Duhovni rast i rast u krepostima
2.1. BOGOSLOVNE KREPOSTI
2.1.1. Vjera
2.1.2. Ufanje
2.1.3. Ljubav
Ljubav prema Bogu 187

206
Ljubav prema samome sebi 218
Ljubav prema neprijateljima 220
KREPOSTI
2.2.1. Razboritost
2.2.2.
2.2.3.

2.2.4. Umjerenost
2.3.1. Poniznost nasuprot oholosti
2.3.2. Sloga nasuprot zavisti
2.3.7. Marljivost nasuprot li
Razumnost
Pronicljivost
Umovanje
Obazrivost
Opreznost
Za
D
Strpljivost
Postojanost
2.7. KR

Istinoljubivost
Iskrenost
Prijaznost
Otvorenost zatvorenost prema ljudima
Oprez u govoru
Bratska opomena
Pouzdanje
Dobar glas
- revnost
Domoljublje
2.9. S SVIH KREPOSTI U LJUBAVI
DJELOVANJE I DAROVI DUHA SVETOGA NA PUTU NA PUTU PROSVJETLJENJA
Definicija darova Duha Svetoga

Izvanrednost darova Duha Svetoga
Njegovanje darova Duha Svetoga
Sredstva za razvijanje darova Duha Svetoga
Razvrstavanje darova Duha Svetoga
3.2. O
Dar savjeta
D
Dar jakosti 366
Dar straha B
Dar znanja
Dar razuma
Dar mudrosti
3. 3. ULOGA DAROVA U RAZMATRANJU I KONTEMPLACIJI
3.4. DUH SVETI I MARIJA

DJELATNA VJERA I APOSTOLAT
njem
411
411
412
412
418
4.6. Duhov
4.8.6. P

4.9. Kontemplativno -
PETI DIO:
PRIJELAZ PREMA PUTU SJEDINJENJA
5.5. Nasljedovanje Krista p
prema sjedinjenj
II
PUT PROSVJETLJENJA
kao dio puta duhovnoga rasta u sedam stupnjeva
1. - ,
2.
anosti
ji duhovni put
5.
7

prvog perioda duhovnog rasta
6.
STUPANJ
ske -
4.
-
nost
Popratni fenomeni kod molitve smirenosti
Dodatci
4. 1. skustva ulivene kontemplacije

4. 2.
4. 3. 20
4. 4. Prikaz krivog nauka o kontemplaciji koji je Crkva osudila
4. 5. Krunica je i medit
4. 6. olozima o kontemplaciji
5.
kroz kontemplativni dio puta duhovnog rasta

d tobom je sustavni prikaz drugog dijela puta duhovnoga rasta, PUTA
PROSVJETLJENJA.
tim da samo nastojali akademske i znanstvene problematike studija prilagoditi za pastoralne potrebe
radne materijale.
t, iako prisutan u djelu, u drugom planu. U tu se svrhu
ogu
lako znanstveno obraditi i prikazati.
kao takav i upravo u tome je originalnost ove knjige.
atskoj i Italiji s raznim molitvenim grupama i pokretima.
koju citiramo i koju smo prigodno koristili. Neke cjeline su samo parafarizrano preuzimanje od
drugih autora
urednikom ovog prikaza.
PRIKAZ PUTA DUHOVNOGA RASTA U KONTEKSTU ZNANSTVENE

PROBLEMATIKE
mo
donosimo kratki osvrt ove vrste problematike vezane uz strukturu ovog prikaza.1
Definicija pojma duhovnosti
nastoji provesti u
ustvo, opisuje njegov postupni razvoj i daje nam
Metoda studiranja duhovnosti.
svesti na dvije temeljne metode.
1
Prikaz koji slijedi je parafarizrano preuzet iz F. Podgorelec, Uvod u duhovnu teologiju,

1. Induktivna metoda. Polazi od iskustva prema teoriji, stoga je poglavito iskustvena ili
2. Deduktivna ili doktrinarna metoda.

tivni put, iznese
ih valja znati staviti z
etno je predstavio jednu
Aleksa Bemigar smatra da se na
eba
:
nesvjesno, u pozadini duhovne teologije promatraju moralnu teologiju. Prema tim autorima,
Duhovna teologija kao duhovni put:
duhovna t
Tako strukturiranu duhovnu teologiju iznosio je u svojim predavanjima gore spomenuti

-Lagrange sa
identitet
10

Duhovna teologija kao iskustvo vjere: o
odsutnosti iskustva u teologiji te je pozivanje na iskustvo bilo je vrlo aktualno, kako u duhovnom
se dakako o osobnom iskustvu, ali ne odijeljenom od zajednice vjernika. Ono je utjelovljeno u

vrijeme i u Crkvi
najprikladnije.
u njegovim raznim
koje je prvenstveno osoba Isusa Krista. Ovaj
ostvarenu o
o
- svetosti. Radi se, dakle, o
e kvalificirano iskustvo svetaca
duhovne teologije. Hans Urs von Balthasar (1905.-
dokaze.
Marija i
: Autori ovakvog usmjerenja polaze od Objave

(dogmatski), a ne o
Povijesni kontekst problematike kako prikazivati put duhovnoga rasta
11

U to doba karmelaska tradicija, na primjer o. Toma od Isusa, u povijest duhovnosti uvodi
Pojavljuj
ila se i druga struja
obl
asketike i mi
u samo izraz "asketska
omova "Asketski direktorij" i
teologije prema duhu i principima svetoga Tome Akvinskoga".

jedni postaviti u pitanje tri tvrdnje koje nas ovdje sad neposredno zanimaju:
3) postojanje
kak
Drugi su u gornje tri tvrdnje vidjeli izraz tr
Sakramentalnog Isusa i Gabrijel od svete Marije Magdalene. Pozivali su se na tekst svetog Ivana od
priprava na ulivenu
kontemplaciju.
ontemplacija nije molitva koja bi imala isti karakter kao i ulivena
12

kojega poznajemo na temelju javne Objave. Motri se Bog ne kakav je u sebi nego kakvim se
imanentni objekt u ovome svijetu.
nog, te tako zaokuplja
su jedni i drugi izrazili po jedan aspekt otajstva
la odmah ulazi u prostoriju kojoj su
mu se posve otvorila.
Dominikanac Auguste Saudreau (1856.-1946.), na temelju crkvenih otaca, pokrenuo je

Les
degres de la vie spirituelle
kont
milosti. To je, prema njemu,
zanosne pojave imaju sekundarnu ulogu, te ne pripadaju biti mistike.

Isusovac Augustin Poulain (1836.-
Gabrijel od Sv. Marije Magdalene (1893.- slijedi srednji put,
drugi ulivene.
Nastala je znamenita ra
njemu
13

teologija.
Shema prikaza puta duhovnoga rasta koja se oslanja na nauk sv. Tome Akvinskoga je jako
jednostavna. Prema ovom sve
2
temelji na tri osnovne postavke.

i, rast kreposti udaljava zlo i
iz kre
Krepost vjere -
Krepost vjernosti -
Krepost ufanja -
Krepost ljubavi -
Krepost razboritost -
Krepost umjerenosti -
Krepost jakost -
Krepost pravednosti - dovedeno d
R. Garrigou-Lagrange
prikaz duhovno
Prvi period:
2
A. Cordovani, Itinertario della rinascita spirituale, Rim, 1959. str. 17-19.
14

Kreposti:
Darovi Duha:
aktivnosti je premalo spremna da se njima okoristi.
potreba nutarnjih i vanjskih mrvljenja.
Postignuta molitva: usmena molitva, meditacija, pojednostavljenja meditacija sabranosti.
Drugi period:
Kreposti: Postojane kreposti na drugom stupnju

Darovi Duha:
i nutarnjim prosvjetljenjima.
kontemplacije sabranosti, ulivena redovita kontemplacija u aktivnom
obliku, zatim molitva nadnaravne sabranosti i mira. Vanredna kontemplacija,
i:
Kreposti: Jake i herojske kreposti.
Darovi Duha:
Pasivna Pasiv
pod utjecajem darova Duha svetoga razuma, savjeta i jakosti.
Postignuta molitva:
potpuno sjedinjenje, redovito sjedinjenje u aktivnom apostolatskom obliku,
trenjem Trojstva.
sv. Terezije Avilske
oslanjamo na o. Catellana.
a. Ra
b. Rast i razvojni put molitve
Izvan zamka
Prve odaje -
Stanj
Molitva: Usmena molitva
15

Druge odaje -
: Borba
Poticaji milosti: Na borbu
Molitva: Meditacija
T -
ta
Molitva: Meditacija i molitva sabranosti
stabiliziranja i prestanka dinamike duhovnog rasta.
U pa
etvrte odaje -
ne
Molitva: ulivena sabranost i molitva smirenosti
Pete odaje -
Poticaji m
Molitva: Molitva Sjedinjenja
U ovoj odaji sv. Terezija govori o redovitom putu sjedanja
este odaje -
Poticaji
aje
16

Sedme odaje -
Poticaji milosti: Motrenje Krista i Trojstva

Molitva: Duho
s Bogom,
u Isusu Kristu; putem vjere-ufanja-
ljubavi; sve do potpune preobrazbe u
ljubavi.
Taj proces je istovremeno i proces preoblikovanja (preobrazbe, deifikacija
svijetom i cijelom stvorenom stvar
vniji,
Postupnost hoda
zaljubljenost ljubav. Kao bazu za
svjestan je
pokrenuti i ostvariti u svoj njezinoj dubini i punini. Stoga on polazi od
Duhovnog
spjeva
sjedinjenje s Bogom) dobro je na pameti imati dvoje: 1) Bog

(DS
1,8); 2)
pravca u kojem treba djelovati: odnos prema stvorovima.
ljubav
-4; DS 1,12).
izlasci, tj.
otcjepljenja
Stoga potrebna je distanciranost od svega. rebi odricanja
17

(afektivnog) naboja koji nas vezuje na stvari. Radi se o potrebi nutarnje slobode kako u
materijalnim tako i duhovnim dobrima.
netjelesno, te prijelaz od duha k Bogu.

Sjedinjenje i stanje sjedinjenja.
u 1U 13 donosi neke upute: slijediti Krista, uskladiti se sa

njim, to je ono prvo; etila i strasti;
)
Uvjeti prijelaza na razinu uporabe duha (1N 8,3): , ustrajnost u molitvi i

razmatranju, , pretrpjeti Podjela (pregled kriznih
trenutaka) bi dakle bila:
po njoj se
ja i vanjska) kako bi postala prikladna za
i patnju.
utjehe.
on
sjedinjenja s B
jubavi;
18

Uloga duha
avaju se
izvor u Bogu. Nije izvor trpljenja ulivena
(2N 5,5).
malo osoba
Bog ulijeva tamno svjetlo vjere

i snagu ljubavi kako bi se moglo shvatiti i djelovati vjerno u takvim situacijama; subjekt odgovara
Nastojati ustrajati
ka
obavljaju bez imalo ukusa i slasti.

jednostavnim i iskrenim
li u vlastitu snagu i nevinost.

hovnih zaruke i
pet koraka koji prema njegovu au

3
drugim sakramentima bi
e inicijative
vezane uz obnovu krsnih zavjeta.
po mjerilima odrasle
iskustvu. Kri
3
Itinerario spirituale u DS, Rim. 1979, str. 787-809; F. Ruiz, Divnetare personalmente adulti
in Cristo, u AA.VV., Brescia, 1982.
19

4. Provizorna zrelost. Radi se o fazi relativne punine i zemaljske svetosti. Nije to fiksna
rasti u svetosti. Najbolji elementi duhovnog

nauka nam ovdje dolaze iz iskustva samih svetaca.
5.
tradicionalnim podjelama. U duhovni put treba integrirati slabost, bolest, starost i smrt kao
4
SITUIRANJE OVOG PRIKAZA U KONTEKSTU POZADINE ZNANSTVENE

PROBLEMATIKE O DUHOVNOME RASTU
ovnosti je prevladao
Ali treba odmah naglasiti da se ne radi o tri paralelna puta, nego o tri stupnja ili etape
prosvjetljenje i sjedinjenje i dalje ostaje valjanja i u upotrebi je

duhovnosti i mistike5
put obivaju milosti prosvjetljenja.
PUT PROSVIJETLJENA
PUT SJEDINJENJA
Kod izlaganja materije oslanja
principe i elemente kojima utemeljujemo nauk o duhovnome rastu.
Terezija Avilska, bl. Henrik Susone i studija A. Saudreau) koji se odnosi na pojedine putove.
U Zagrebu na spomendan sv. Ljudevita M. G. Montfoskog, 28. travnja 2017.
misionar monfortanac
neobjavljenih skripata Dinamica spirituale II., Rim 1990., str.17.

5
S. Possazini, Gradi di perfezine, str. 1011, u Dizionario di mistica., Vatikan 1998.
20

OVOG PRIKAZA
- DES
- DS
Dizionario di Mistica, Vatikan 1998. - DM
- DSM
A.ROYO MARIN, Teologia della prefezione cristinana, Rim, 1965.,
A. TANQUEREY, Compendio di teologia ascetica e mistica, Rim, 1927.,
A. SAUDREAU Les degres de la vie spirituelle. Methode pour les ames suivant leurs progres dans
le vertu, Angers 1896.;
R. GARRIGOU LAGRANGE, Les trois deges de la vie interieure, Pariz, 1938.
V. TRUHLAR, I concetti fondamentali della Teologia spirituale, Brescia,2 1981
A. POULAIN, Des graces d'oraison. Traite de theologie mystique, Pariz 1901.
Ch. A. BERNARD, Teologia spirituale, Rim, 1976.
Casale Monferrato,1990.
Posveta Isusu Kristu po Mariji. Sustavni prikaz marijanske duhovnosti prema sv.
Ljudevitu Montfortskome, KS, Zagreb, 2015.
, Mostar, 1986,
PP
LJVM
MT Marijina tajna
PPK
TSK
GM va
P Pjesme
PIS Pisma
KP Knjiga propovijedi sv. Ljudevita
PKM
PM
MS Massime della divina sapienza
PBM Preparazione alla buona morte
KKC
LG Lumen gentium Svijetlo naroda
GS Gaudium et spes Radost i nada
SSC Sacrosanctum concilium Konstitucija o svetoj liturgiji
21

PUT PROSVJETLJENJA
evanje
djelatna. Posebno treba naglasiti da razdoblja du
osobno.
Tako
Vrijedi i obrnuto, vjernici koji su duhovno uznapredovali i u dobroj mjeri sazrjeli, mogu imati borbe
utjecaja osobnih uspjeha i
om
svijetlu spoznavati Boga, sebe i odnose s drugima. Njegova savjest postaje profinjenija u mislima, u
radosti.
na samu sebe.
redaka pjesme u kojoj kao da nam sama ljubav
-31).
Dakle, dinamika duhovnoga rasta se blokira svojevoljnim lakim grijesima. A sama bit puta
prosvijetljenja je m
22

Ako bismo htjeli u nekoliko redaka opisati put duhovnog rasta i sazrijevanja koji vodi preko
pojaviti veliki rizik da se okren
njeg jedinstva
Tako prijelaz s puta
Taj pu
je koje
ijeha.
puta razlikuju po ka
ljavanje sa
za slobodu od
Od samog ulaska na
23

ja
duhovnog puta, na mahove gorljivog, na mahove depresivnog stanja.
prosvjetljenja u kome pre
otiv grijeha od
strah od odricanja i mrtvljenja. Bog kao pedagog koristi duhovne utjehe i kada opada njihov
Ovo je jako delikatno

dostignutim ciljem, a u biti osoba je jako slaba u krjepostima koje su jedva ukorijenjene. Te
vjerno obavljaju, a svjesno ili nesvjesno spremne su da se proglase svetima i
vno
24

ovno
milosti pred kojim ne mogu imati nikakvih pretenzija koje bi se temeljile na vlastitom duhovnom
egu.
malim djelima ni pred Bogom, ni pred drugima, ni pred samima sobom. Stvarna opasnost je da se
ostavljenog duha svijeta.

Poznati duhovni autor p. W. Faber
terminologiji o
vjernik postaje svjesniji
od potpunog odricanja iz ljubavi zbog Boga samoga.
navika, vlastite duhovne slabosti zbog posljedica prije
svakodnevne borb
svemu, ostaje nutarnji mir u
volje za d
odbacuje p
sazrij
25

je sebe i svoje slabosti prestaje biti tvrda prema
koga tre
spoznaja vlastite bijede, umiranje samome sebi
vlastitog napora, a djelomi
obeshrabruj
ogu.
Ta stanja se mogu izmjenjivati s fazama utjehe ili kao kontinuirana pa i dugi niz godina.
Takva isku
kontemplacije kojoj se sama
raspravlja
rastom?
26

PRVI DIO:
TEMELJNA DINAMIKA OVOG PUTA DUHOVNOGA RASTA
itni naglasak puta duhovnog rasta puta prosvjetljenja:
kreposti.
krepostima te prva sabranosti i
govoriti razvojnog puta molitve postignutog
napo
1.
Nasuprot onih koji se zaustavljaju ili odustaju od putu duhovnoga rasta imamo i osobe koje
prosvjetljenja.
do kraja bez svojevoljnih udaljavanja od
njegova puta
asketski napor da se ostvari umiranje
slasti, ali i vlastitim slabostima i nedostatcima, nesigurnostima i nejasnim motivacijama u
tima,
t u ljubavi je u tome
h ne
27

na prihvatiti mala
1.1. Bitni naglasak puta duhovnog rasta puta prosvjetljenja:

i nasto sti
kaznu koju roditelji i odgojitelji nastoje eliminirati, kako ih dijete ne bi ponovno radilo, nego u
.
zaostali, a takvi su po-

aju uporabe razuma i slobodne volje,
stanju ne rade ni razum ni slobodna volja. Prema tome buncanje ili
snosi za njih odgovornost.
makar kak
norma ili pravilo po kojem mi
oni istinski i dobri i za ljudsko
Nakon ocjene dobra nastaje
avilo po komu se sve u svemiru ravna i djeluje jest
zl
28

gima
dobiva kona
dobar
tako nastupa jest u Bogu koji ga je stvorio i s takvim sposobnostima snabdio.

Sad bismo mogli pitati
Mi r
svjesno slavimo Boga. Dok nerazumni stvorovi nesvjesno nose i pokazuju na seb
upoznaju i Bogu se dive, pa tako svjesno slavimo Bog
nije na slavu Bogu, to je protiv razuma, i prema tome zlo. Jasno je, dakle, da je Bog imao pred
stajmo
razum i smirilo ljudsko srce.
od stvari ili predmeta na koje se odnosi,
ako je samo pred
iznaje i moli, kojima se
29

Okolnost tko .
grijehe svih onih osoba koje je svojim zlim djelom zaveo na grijeh.
da si mu izbio oko, slomio ruku.
mjestu i prem
nikoga sablaznio.
isti grijeh.
jednaki grijeh, ako netko neoprezno baci ostatak g
otrov i
okolnosti
treba naglasiti: tukao sam roditelje. Tako se postupa i kod drugih grijeha gdje okolnost mijenja vrstu
30

za svoje grijehe. Kako plemeni
ljudima!
e novo
obre svrhe postati i sredstva dobra. I kasnije su u povijesti neprijatelji
onda dobar ako je kod njega sve dobro: i predmet i okolnosti i svrha. A ako je samo jedno zlo: bilo
u Starom je zavjetu bila velika sramota. Mnogo su se Bogu molili da otkloni od njih tu sramotu te
svojega, kojega lju
zakolje sina svojega.
31

mo zla
mala djeca, umni bolesnici i svi mi za vrijeme sna nemamo uporabe razuma ni slobodne volje. A
gdje nema
za svoja djela.
zl
i ili predmet takav, ili svrha, ili koja
sigurno ili dobri ili zli.
Vremenita su ka
o sa
sobom donosi.
ni slave.
32

Nebo i sve nebeske radosti daje Bog kao nagradu pod stanovitim uvjetima. Prvi je uvjet da
odnosno ka
Na
Po
e izmirenje s Bogom jedino po
takva da im po pravu pripada nagrada, ali mogu doprinijeti njegovu spasenju, jer radi tih dobrih
Malo je ljudi
: od vremena do vremena rasvijetli im razum da vide zlo
m po pravu
bez zasluge pred Bogo
33

Na jednoj je strani d
e smije klonuti
ispovijedi.
aje milosti koje bi nam sigurno
jer mu savjest neprestano predbacuje ako ne zla djela koja slijede iz zlih navika, onda laku
-pomalo dovode do smrtnih grijeha i mogu
prilikom i na svakom koraku, od
milosti, na put prosvjetljenja prevladava borba protiv lakih grijeha i
primjer.
pretpos
obroj mjeri nadvladala ove
grijeha i da nastoji da ga izbjegava. Tako da u biti na putu prosvjetljenja u duhovnom iskustvu

sve one bitne prakse i dinamike vjere koje smo opisali u putu
svojevoljnih
.
Nadalje da bi u tome uspio je potrebno je da vjernik umrtvi svoje strasti. Da uzmogne
stupnja nutarnje slobode
epostima. A Isus je svijetlo svijeta i koji Ga slijedi ne hoda u tami
34

sklonostima i napastima, predaje se Bogu tada on ulazi na put prosvjetljenja.
mene slijedi, ne hoda po tami nego ima svijetlo
(Z III, 1,5)
sastoji u
krepostima, za koje nam je On dao primjer.

Prvo, p
da uzmogne (postojanim)
nadvladala ove padove i pot u krepostima. Sve dok se ne
reba
ha i da nastoji da ga izbjegava, to jest nastoji ne
, njegove posljednje svrhe i
rca, koje se ostvaruje redovito u sakramentu pomirenja:
Bogu, kao
u isprazne stvari, neumjesni smijeh i si.
35

gubitak ljubavi i oduzimanje posvetne milosti, tj. stanja milosti. Ako se ne iskupi kajanjem i
slabi lju
eh. Ipak laki nas grijeh
nica, ali tko namjerno odbaci prihvatiti ga pokajanjem,
-1865)
Tri su vrste lakih
erotskom
Sv. Ljudevit Montofrski ovako opisuje to razl

Adam nas je svojim grijehom sve zarazio.
grijehom uvijek gubimo milost. Boga. Tako

Laki grijeh slabi
109, 21-25)
-31).
zaustavl
i u nama svetu ljubav.

Uvreda je i neposluh Bogu, ali nije pobuna. "Trun" je - - ali nije
"greda" (Mt, 7,3).
- svaki grijeh je
veliko z1o -
-
-
36

zemaljska korist, obzir ili strah.
Nije
-
zabranjenom mjestu)...
-
-
eodoljive
djelatnih milosti. Svetost je nespojiva s bilo
zasjenjuje pamet, slabi volju, raspaljuje strasti" . Tko se navikne na lagane grijehe polako upada i u
naime otvara put velikim grijesima, stvara slabe navike, umanjuje djelovanje
-zbog sakupljene materije, npr.

-
-
-
Borba protiv malenih
Pokajmo se odmah za svaki i najmanj
ne bi bio grijeh), ali ovdje mislimo na potpuno svijesne i svojevoljne grijehe, koji nisu posljedica
ran u najmanjoj stvari vjeran je i u
- pa i
najmanju - nu odluku o izbjegavanju malenih grijeha taj nema
molimo za dar ustrajnosti.
37

ije se odvratio od Boga tako da bi postao neprijatelj
st
grijeh, jer je stvar malena, ili neznatna.
nije zn
Lakim se grijehom ne gubi posvetna milost, niti se lomi prijateljstvo s Bogom. Laki grijesi,
uzrokuju gubitak posvetne milosti, kako t

Laki grijeh ne umanjuje posvetnu milost. Kad bi laki grijeh mogao umanjivati posvetnu
narav lakih grijeha u tome da mogu
sa
drugi manje
Laki grijesi ko
provaljivao i u banke pa krao i milijune.

Ima ih koji su krali malo i potajno, a
dmah uzme
sta i lijepa pred Bogom.
su oni svjesni i slobodni, da bi ljudska odgovornost u dobru i zlu bila cjelovita potrebna je potpuna
38

naglasiti da smo pred Bogom odgovorni ne samo za konkretne
malena stvar. Ako
mo mali ili laki grijeh, jer nije znao da je u grmu
djecom. Koliko i koliko puta odrasli
djecu!
grijeh. Sastajanje njihovo samo po s
li koja dovodi do
igri. Sate i sate proboravi u igri
i prozivati objektivno moralo zlo i grij
subjektivni grijeh se ne smiju mij
ljudsku slabost
La verita vi fara liberi str.920)
Nadalje svoje strasti. Da
rtnoga grijeha nego i
borbom protiv strasti i grijeha u

koje se redovito pad, i jedino nam se ta
I doista
rasta put sabrati i upotrebljavati svoje vrijeme u ispunjavanju
39

neusporedivo v
grijeha. Tako treba na nj gledati.
ega duhovnog napretka, djelovanja Providnosti, koje

prekidaju i mijenjaju ovisno o nama.
U svjetovne osobe strast potamni djelovanje svjetla vjere i razuma. Pokvareni
ati sramotu grijeha kojima su se podavali. Njihova ih
svjetlo k
akvu
dobru nakanu i nakon toga prelazimo preko svih poticaja milosti.
navala
Tko ne mari za izbjegavanje lakih grijeha prijeti mu opasnost da se izgubi upravo u

najsjajnijim uspjesima s
neznanju, jer je ono kao hotimice planirano.
Kada padnemo u laki grijeh, i to zamijetimo, trebamo se u srcu Bogu pokloniti i s ljubavlju
zna
a sveti ih Augustin zove "znakom zlobe".
va sokove
e
40

razumu. Probude se samo na zapovijed razuma i utjecajem milosti, koja vlada razumom.
ve strasti smirene ili
neprestanim nastojanjem oko mrtvljenja. Ali svjetovni
ku postaju heretici samo iz

-
im postane posve zaslijepljen a
e,
( I,2)
Osim grijeha - sa svim njegovim korijenjem i izdancima -
-
dok smo ljudi -
Sve hotimi
nih savjeta ili nesvjesni izbor manjega dobra pred
liniji zla i
znad
padne sedam puta na dan".
41

ubjektivne krivnje? Stoga poznati moralist J.
ku nije
odgovor na postavljeno pitanje, evo ga: nismo d

propust bio grijeh.
- - ne promatra svoj odnos
avnog
- npr. izbor zvanja - nije
u obavezu radi kazne (legalizam), niti
a sitni komoditeti, povlastice i

- sve su to niti koje nas privezuju zemlji i smetaju
visine, mora se osloboditi svake veze. ( Uspon, I. 11,3).
ovu zemlju.
P
dnik, roditelji, odgojitelji,
42

i grijeh i
postizanje
predanja u svakodnevnici, sv. Ljudevit Montfortski tako profinjeno opisuje u pjesmi

u duhu i istini:
njegovo malo srce je na dvoje podije
ga ljubi? O velikog li prijezira prema tako velikom Gospodaru! Dobri Bog u svojoj beskrajnoj
odmjerava i ogran
Ljubimo li? On gori, izgara ljubavlju! Spavamo li? On je hladan, pospan. Ako malo darujemo, to
bi pa i nebo te
a to
koju se g
planove.
sluge, jer ste u malome

dobrima. Izabirem tebe, vjerna Marijo, da poslije Boga tvoje vjerno i slobodno srce bude izvor
43

an tvojim i
(P 153).
, sva nastojanja vjernika
- prva je i
prirodnom
dorednom zakonu.
- ide rado
niti redovito, a ne samo katkada. Volja

toliko post
vremenom posta
Sveto Pismo. I
kod nas je ljudi tako da ne gledamo toliko na sam
daje preko volje i mrzovoljno, nije
nam je drag kao da je osobito velik i vrijedan.
takva su djela draga Bogu, samo takva Bog na

e moramo
marljivo i ustrajno.
zadovoljstva. Prava i trajna vrijednost postizava se samo dobrim djelima, krepos
Kad na ju
, skuplja sebi jelo u

6, 6-8).
br jivi u nastojanju oko dobrih djela kojima osiguramo beskrajni i sretni prekogrobni
prestano
ivot, jer je to trajno blago
i uresila se krepostima, ipak mi preostaje da te upozorim na neke druge stvari.
sada te
oliko kreposti idu uvijek zajedno povezane tako da tko
44

Drugo. Nikada ne odredi vrijeme stjecanja kreposti, ni danima, ni tjednima, ni godinama,
ubila ni najmanju prigodu za
mnogo i one koji te dovode u te prigode.
je doli pobijediti onu
te se, s druge, zaustavljala na
-13).
Kreposti se trebaj
neka se zna da se i nutarnje kreposti trebaju stjecati malo po
i. Ne savjetujem ti da se
45

oko jedne k
obne stvari. Osim toga,
samu k
strast. Na primjer: ako nastojimo oko stjecan
od
u borbu koja je pred nama" (Heb 12,1).
og
ama
kada prestanemo s kreposnim
46

Osim toga, umor onoga tko hodi na nogama pov
strmim, sv
bijedila i pokorila neuredne strasti i uzdigla se iznad svega
prigode u ko
dopustili da nam pobjegne kakva prigoda koja nam se javlja za stjecanje kreposti. Stoga, ne misle
bilo
navikla na strpljivost.
sada spasimo od opasnosti da padnemo, ub
govorili. Potrebno je cijeniti sve
Prvo je da su prigode proporcionalna
47

se podnosi za
proizlaze iz drugih tegobnih okolnosti. A to je tako jer se
jedan vrhu
ojimo
eli smo kako je
tome danu ili i u istome satu da budemo prekoreni zbog nekog djela
kakva
ukusno
koje se tada budemo trudili.

ali u
ili male,
48

da
mo govorili, bez sumnje bi se u malo

tjedana mnogo postiglo.
No, upozoravam da se ne smijemo nikada uvjeriti, kao da bi bila sigurna stvar, da smo
o tome koliko si napredovala
jednima uklanja opasnost,
ljubav p
po malo pripravljala na nestrpljivost.

Druga je da bi t
Gospodin bi
a to
azna toliko velika i ako bi
49

Duhovni boj 33-41)
Razmisli! Kakvo je moje iskustvo puta duhovnoga rasta i koje dinamike u njemu
1.2. Razvojni put molitve razmatranja kod p

krepostima
motriti
nekim znakovima.
jubavi prema Bogu. Ove osobe imaju
Dobro je i potrebno da vjernik koji je
zmatranju
oznati one koji su uznapredovali u svojoj molitvi po ove dvije temeljne

oznake:
-
- Oni istinski
uzljube i da Ga nasljeduju.
puta prosvjetljenja. Cilj je kod jednih i kod drugih napo

i se protiv grijeha i njegovih uzroka, dotle se oni, koji su uznapredovali i idu putem
prosvjetljenja
prvom
.
A pozitivni vidik zadobivanja kreposti, u ko jetljenja,
usav
, ali se jedna i
druga lijepo nadopunjuju. Dakle na putu prosvjetljenja ne prestaje se vjernik
mrtvljenju
Gospodinu.
i kako ih
: meditacija, koja je bila diskurzivna
postaje afektivna . Ali ne treba misliti da je to trajno i
50

da bi
duhovno ostao postojan
na
vati. On
ivota.
Cilj puta duhovnoga rasta je
Isus tako postaje
njegova otajstv .
tako ima za vjernika uvijek polagano, u molitvenom
i zanima ga svaki najmanji detalj iz , a posebno Njegove
kreposti. Tu nalazi neiscrpi u razmatra ih
do u sitnice i primjenjujemo na sebe.
se
liturgijske su molitve za nas izvrsno sredstvo da Ga studiramo. Napokon vjernik, koji ide putem
prosvjetljenja, nastoji u duhovnom
poticajnim prigodama obara u
srca svome Stvoritelju: "Gospodine moj, pomozi mi, pomozi mi brzo i izbavi me iz ove tame
oslobodio neprija
kada bi mi se dopustilo ono kasnije i sutra, bi li put

spasenja i pobjede bio prije htjeti biti ranjen i podvrgnut novim neredima?"
i kako bi nadvladala neprijat
ne nemaju za temelj nepouzdanje u sebe i
51

ne budu
temeljile na pouzdanju u nas same, tj. kada budu ponizno utemeljene na pouzdanju u Boga.
kreposti, negoli same kreposti j
jehu doli u odluci da
Ti, kako ne bi u ovome pala, u vrijeme duhovnih naslada budi jako oprezna i ponizna u
budu usmje
pred Gospodinom.
se sastoji u tome da se mi
kao da bi bila neka daleka stvar, mi bijedni se uvjeravamo da smo dosegli stupanj onih koji stvarno
strpljivo podnose velike stvari.
i su ti blizu i koji
neprijatelja od kojih redovito
varka, gore spomenuta, s kojom nas zli demon napada kada vidi da ispravno hodimo prema
pali u porok.
oja bi
52

posvema nestrpljiva. I tako, od kreposti koju
Gospodina g
ovim otkriva moju nedostojnost, neka je zauvijek hvaljen i blagoslovljen.
koji nastoje udaljiti ga od tebe. Tako
volja bude sada i uvijeke moja hrana i moja potpora. Ovu te milost samo molim, Ljubavi slatka: da
svetim krepostima i bude uvijek spremna na tvoj dolazak i koliko ti se svidi da sa mnom
za dobrom
Kako ne bi izgubila strpljivost u tegobama, s bilo koje strane one dolazile, upozoravam te
Na primjer: ako se radi o kakvu bolesniku malo nestrpljivom zbog vlastite bolesti, vlastitu
nestrpljivost skriva pod
uznemirenost.
53

bolesti kakve druge osobe.
drugom razlogu,
da bismo potom pali u porok oholosti i isprazne slave.
istina, nikada se od njih ne udaljuj ni za kakvu malu misao ili stvar koja bi ti se mogla dogoditi,
toliki tvoji neprijatelji od kojih bi ostala mrtva ili ranjena kad bi pala u
njihove ruke.
bi i o svojim djelima,
mu pripada, tj
akle, da u ovom
ne samo dana i godina nego i
uvijek ostati sa svojim Go
neprijatelje i da postan
gi preziru. Kako ne
smetenost." Obrati se potom onome tko te hvali i reci u sebi: "Kako to da me smatra dobrom, dok je
54

darove i milosti.
Razmotri potom jednu s
ti kojima su
a.
lo sveto,
Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom
niskost.
S dobro ukorijenjenom ovom spoznajom posjedujemo svako dobro;
55

Duhovni boj 27-32)
Spoznaja i tako Isus postaje sredi
Pa kako bi doista
, koji, iako je sama dobrota i ljepota, ne bi bio predmet
njegove posebne ljubavi? "Otkako sam upoznao Isusa Krista, rekao je Lacordaire, sve mi na Njemu
izgleda dosta lijepo d
ta, bili ko zaneseni udivljenjem i ljubavlju, da su uzviknuli:
"Dobro nam je biti ovdje" uskrslog Spasitelja?
nam neprestano pokazuje u Utjelovljenju, Otkupljenju i u presvetoj Euharistiji? Ustanovljenjem
otkupljuje
Isus daruje samoga sebe kao nagradu, mi Ga
ljubiti.
imaju dobru volju, usmjerene

i lake grijehe.
oholosti posebno duhovnoj oholosti te su preuzetne. Premalo su naviknute na odricanje, umiranje

samima sebi, nedostaje im energija i ustrajnost, a po
Odatle proizlazi mnogo kolebanja u njihovu vjerskom vladanju. Spremne su sve pretrpjeti dok su
donijeti plemenite odluke, ali ih ispunjaju

ati u moralnim
krepostima snage, ustrajnosti i poniznosti.
poniznije
odric odricanje nije potpuno i ne odnosi se na
svojim naporima. One pokazuju ljubav

opasnih stvari, ali katkada pretjerano vole
duhovni rast,
, osloboditi se
neurednih navezanosti koja smeta njihovu s Bogom.
56

sveci do kraja upoznali sebe jer je takva spoznaja plod popratne milosti sjedinjenja s Bogom.
kome se lako pada u zabludu, to je upravo mudrosna spoznaja samoga sebe. Kako prolazi vrijeme i
daljnji duhovni rast i cjelovitost istine o sebi.

svoje vlastite bijede ima svoju nutarnju dinamiku u
aktivnom i asketskom dijelu puta duhovnog rasta a u prvim iskustvima kontemplativnih molitava i u
napore
Radi se o iskustvu koje je plod duhovnog sazrijevanja po molitvi i po prvim iskustvima
ulivene kontemplacije
edu.
zloupot
upoznali Boga, nisu mu iskazali zahvalnost kao Bogu (...) nego je potamnjelo njihovo nerazumno
sobom, s drugim ljudima i stvorenjima.
sl
je godinama ulagao na svom duhovnom putu. vi stupnjevi to

izravnog i ne
i vanjskim mukama. U duhovnoj terminologiji to se nazva i
u prvom, naravnom
treba pripraviti. Uz to, u sus
poznaja
na
duhovnoj terminologiji
am po sebi nije kadar osloboditi
samo
57

i prema toj stvarnosti stav dominiranja.
ovog ljudskog duhovnog problema.
Proces prosvjetljenja s dubljom dinamikom nja, trpljenje i bol u

duhovnom
Boga
prema samome sebi.

ostoje dvije
koji smo opisali u prvoj knjizi i
pasivno . Tako sv.
) Malo nakon toga tvrdi
doprinosi bilo kakvim nastojanjem ili razm
zbog posljedica
koju
oblik i
i put molitve? Kako bi opisao dinamiku
sebe?
1.3. Molitva sa kontemp
puta duhovnoga rasta. nja vjernik iskustveno usvoji praksu razmatanja ili meditacije.
du
koja od meditacije prerasta u kontemplaciju.

Prijateljstv , nego se
Bog , ako se
,
a velikog dara.
Dakle, na duhovnom putu rasta an prijelaz od meditacije prema kontemplaciji.
Preciziraj meditatio
58

stava i st
contemplatio
na
se, dakle, o iskustvu rezerviranu za mistike, monahe i pustinjake, nego o duhovnoj stvarnosti na
koju su p
duhovnoga i kontemplacija je
6
je
prisutna
,
U duhovnom se
kojega osoba po vje
okom ne mogu
je u krepostima su,
dakle, neizostavan temelj duhovnoga kao
ni ostvariti razvojni put molitve.
Molitva sabranosti ili pojednostavljena mislena molitva7 - koju tako nazvao Bossuet bila je
poznata Sveta Terezija je
naziva molitvom sabranosti. Ovdje, treba razumjeti aktivnu sabranost za razliku od pasivne, o kojoj
Boga svoj pogled pun ljubavi, ostaje u njegovoj prisutnosti, stavlja se u njegove ruke i gleda Ga i
ljubi jednostavnim pogledom vjere. Bossuet je naziva pojednostavljenom mislenom molitvom, jer u
pojednostavljenu mislenu molitvu sabranosti ili zadobivenu kontemplaciju uvijek i svakodnevno na
Narav pojednostavnjene mislene molitve, molitve sabranosti
Bossuet jako lijepo opisuje ovu molitvu: "Moramo se navikavati da hranimo svoju
jednostavnim pogledom i punim ljubavi na Boga i na Isusa Krista, i da bismo to postigli moramo se
6
Za zadobivenu kontemplaciju vidi P. Gabriele di s. Maria M., Contemplazione acquisita, u ,
1949., str. 23 43.
7
Tekst koji slijedi je parafrazirano preuzet od A. TANQUEREY, Compendio di teologia ascetica e mistica, Rim,
1927, str. 833-848.
59

mrtvenju i u sabranosti,
zin je rad tih, a ipak
ga
pojednostavnjenje, koje vrlo dobro, opravdava izraz, koji je upotrijebio Bossuet.
im se iz
- da tako
- dosta tek nekoliko minuta, da ih dozovemo u
molitva postaje afektivna.

Kasnije dolazi i do jednog, drugog pojednostavnjenja: nekoliko minuta refleksije nadomj
enim pogledom, a da ih ne moramo u
njoj dugo zaustavljam
- iako
da ne bismo napali
srcu: njezin objekt postaje kao neka fiksna ideja, oko koje se nesumnjivo vrte sve druge ideje, ali u
koji misle, samo
60

klanjanja vrijedno presveto Trojstvo koje se udostojava, da
Boga?
-
veli Bossuet - ga, koji je svugdje i u Isusa
Bogom, gleda Ga i ljub
jek jednim
koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu''.
Korist pojednostavnjene mislene molitve, molitve sabranosti
Vel
slavimo kroz cijeli dan. Ovo neprestano i milo promatranje kojim du
, stvorovi mu se
onda prikazuju samo kao stepenice, kojima se penjemo do Stvoritelja. Kako su ta stvorenja puna
a svega dobra.
o ta je molitva veoma ugodna, pa zato
se na ove istine
61

dobitaka''.
govora''.
ovjek
se
nastojanja ostati na prvoj misli. Tada pojednostavnjena molitva, mjesto da bude umor; postaje slatki
budemo vidjeli, kako se obavlja te pojednostavnjena molitva.
anosti
vremena na vrijeme dao na tu vrstu molitve, dosta je, d

mogli bismo poziv na tu mislenu molitvu svesti na ova dva temeljna znaka.
Neka stanovita sklonost za pojednostavnjenjem molitve, da bismo mogli uprti svoj pogled u
Boga i nalaziti se u nj
amo
riti, da bismo dobro molili.
ne detaljno, kao
promatrati, kako pun ljubavi trpi za nas i govoriti sam sebi: ''On me je ljutio i predao je samoga sebe
za mene".
Ima ih opet koji vole pol
akle
62

prema Bogu,
iz ljubavi prema nama: "Ljubim Te, Isuse, jer
Moj Otkupitelj, ja Te blagoslivam i pristajem uz Tebe, Ti si moj poglavar, utjelovljujem se u Tebe.

Ti s
Njemu, da nas posve posjeduje i da nas
nama, koji smo njego
- -
Pojednostavnjenu molitvu, koja njima odgovara, ovako je opisao o. Piny: "Ta se molitva
posve prepu
bimo, ili koga bismo htjeli
Mora
pored svih rastresenih misli.
sve
razmatranje i kad ga u molitvi Bog pozove na tu vrstu molitve (pojednostavnjenu) ne velim, da se
tada ne treba odazvati. Ali uzeti kao pravilo, da se razmatranje
meni to izgleda malo ned
baviti predmetom, koji je pripravio.

U pripravi s
- kad se
-
preuzima na
63

To je kontemplac
veti
daje".
kontemplacije. Ova, naime kontemplacija se definira, kao jednostavna, intuicija istine, a

pojednostavnjena molitva se sastoji veliki Bossuet - u jedn
je samo nekoliko minuta i onda ustupa mjesto drugim mislima
kakvo remek-
ervenciju, neku djelatnu milost.

Pojednostavnjena je molitva prikladna dispozicija za ulivenu kontemplaciju. Po njoj doista
Svetoga. Kad se dakle bude svidje

dublju sabranost, jednostavniji pogled, intenzivniju ljubav ona ulazi tada u drugu fazu te
"Zatim
davao milosti,
dcrtali i koje tako jasno pokazuju posebno i
mirom, gdje Bog mn
darova Duha Svetoga. Postoji bitna
Bez
pojednostavnjene molitve, da tu molitvu pretvori u ulivenu molitvu, koja uvijek ostaje dragovoljni
64

o s
Darovi, koji kod nje prevladavaju, po radi njezina t
Njime pod utjecajem njegove milosti.

ima vjere
njoj samo
Razmisli!
napredak u molitvi i njeno pojednostavljenje? Vodi
8
DUHOVNOG ISKUSTVA
itni naglasak puta duhovnog rasta na

te
r u
iskustvima
bitni sastavni dio puta prosvjetljenja i svakog duhovnoga rasta.
U biti u ovim jedan duhovni prijelaz koji posebne
, a radi se o istoj duhovnoj
stvarnosti i duhovnoj tradiciji
nutarnje ogolje , d ,
spoznaja vlastite bijede, umiranje samome sebi, s , duhovno djetinjstvo, drugo
naglasaka ove duhovne dinamike prema
sti
2.1.
opisuje ulaz i temeljnu dinamiku puta duhovnog rasta puta prosvjetljenja. Novi zavjet
o
ali ja sam molio da se tvoja vjera ne utrne. Tako i
22, 24-26).
8
Pod pojmom dinamike podr
nutarnjim stanjima koja prolaze kroz periode sve dubljeg usvajanja na putu sazrijevanja i rasta.
65

Benedikta, sv. Katarinu Sijensku, bl. Henrika Susona, Taulera, Lallemanta i druge.
. To se vidjelo
Nau II,6)
sebi koja ostaj
Lallemant to ovako opisuje:
je p
samima, njihovoj tmini i tako im ugodnom nepoznavanju vlastite nutrine te otad nastavljaju svoj
mu
svojega du
inili nekakav napredak
griju se. Ako su gladni,
i su u opasnosti
ispituju svoju savjest.

U ovom dubokom zaboravu unutarnjega sebe srce im je kao odneseno, izvan njih, pijano od
vanjske buke, kojom je opsjednut i njihov duh. I neprestano takve redovnike izdaju obmane naravi i
66

toga zavaravaju sv
potrebnima. Ali se, s druge strane, daju prevarit
Prev
slabi i malo snage primaju iznutra, svladaju ih neke prilike koje je lako pobijediti dobr
osoba Presvetog Trojstva: od Oca nesvladivu silu u radu, patnjama i napastima; od Sina zrake i sjaj
(ND
pred Bog te i sama spoznaja Boga se
u nutarnjoj sabr
preko mo
se oni svime bave osim neredom svoje

puni grijesima i bijedom. A to, malo-
u svemu upoznati
ga obavljati.
ednako kao i vanjskom
67

ije su
e on sastoji u
nadahnjivao i jer su se s Njime prijateljski odnosili. Svecima je sve uspijevalo jer su svojim
molitvama postigli blagoslov i
talenata.
ma
nje djelovanja i poticaja
Sve je ispraznost
obmana.
nskom svijetu. Jer je to svijet u malom, u kojem
nas zabavio
svemu
68

Ovo je
krjeposti i ljubavi koju imam prema vama zato da bi se oni uspeli s ljubavlju
e k cilju.
Krista raspetoga, stoga ne dospijevaju do druge, koja je stepenica srca.
ljubav nije dovoljna ni
oga
duhovne utjehe: Ovo dj

duhovnog sebeljublja sa svoje zjenice presvete vjere u oku. Jer, da ju je zaista skinuo, vidio bi da
svaka stvar proizlazi od mene, da ne pada list sa stabla bez moje providnost
stvorio.
Sina, u kojoj su oprani od svojih grijeha. U toj Krvi mogu upoznati ovu istinu: zato da im dadem
ju
dovoljno izbjegavati grijeh zbog straha od kazne, niti prigrliti krjepost radi vlastite koristi; to nije
69

i treba ljubiti krjepost iz ljubavi prema meni.
poznavao.
djelima, te ustrajno idu

meni.
da, prema tvojoj

zasluzi, ali ti ne otkrivam sama sebe, jer se tajne stvari otkrivaju samo prijatelju, koji je s prijateljem
jedna te ista stvar.
dotle da mu post
reobrazuje
tvo sa mnom. On se
a vidi
da je postao prijatelj.
sinovska ljubav nije bez prijateljske ljubavi, rekoh ti da je od prijatelja postao sin.
A kojeg se
70

vratila k meni sa svojom ljudskom naravi. Ta
Oni su ustrajali u budnoj, poniznoj i postojanoj molitvi sve do dana kad su primili obilje Duha
sebe nakon krivnje
a dva stanja),
stigne.
lijenosti, nego budno u trajnoj i svetoj molitvi. I ne samo da bdije tijelom, nego isto tako duhom, jer
moga Sina.
Dok oko bdije u spoznanju mene i sebe, neprestano moli onom molitvom koja se sastoji u
Odstu
(Dijalog 59; 60, 63)
U djelima bl. Henrika Susona nalazimo
ili daju svu
uzajamno strogo sudili bez ljubavi. Tada on shvati da se mora potpuno odricati samoga sebe,
akticirati
e Mudrosti III)
71

Ovdje prepoznajemo
d
, ili s oba istovremeno, ali neki su .
njihovo dno iz kojega bi trebala proizlaziti istina ostaje prazno i bez utjehe.
samima, sebe smatraju
i ne
Prop. za 2 kor. Ned.)

Tauler smatra da ove dv
og cilja.
redovita u normalni put u rastu prema svetosti, a predstavljaju bit duhovne dinamike puta
9
prosvjetljenja.
Gospodine,
Sine Davidov, smiluj mi se! O djeco mo
uvelike nadilazi narav, Duh Sveti je taj koji Duh

(Prop. za 2 kor. Ned.)
9
Oslanjamo se na R. Garrigou Lagrange, Le tre eta della vita interiore, La via illuminativa dei proficineti, Rim 1984,
str. 37-
templativne molitve. A tek
kontemplativni put) (Z V, I,3-4; V, 3,3)

72

temelj i p
o djeca trebamo odgovoriti kao

kanakna: Gospodine psi jedu od mrvica koje padnu sa stola njihova Gospodara. Djeco moja da
dublje potaknuti
Upravo zbog toga Isus joj je odgovorio:

vjerovala! Ovaj odgovor
Prvo
s Bogom
bude tvoje. Djeco moja na

u svemu. Tko uspije zadobiti samo jednu kap ovog duha odricanja, zadobiti samo jednu iskru, biti
jem stanju je
p (Prop. za 2 kor. Ned.)

Isti argument Tauler nastavlja u drugoj propovijedi Ako
i On
astite
iskustvo o kome je Isus govorio apostolima
18,3)
zadobiti mudrost
ima koje
73

dovi se odnose
i na apostolat, a
Lallemnet po
ovoljno
til propovijedanja sveca bili su veliko sredstvo njegova

aposto
Pravilima
Marijine
je propov
rasvijetljeno, ganuto i
Njiho
sve to samo ljudsko i naravno, to donosi samo ljudski i naravni plod. Potajna dopadnost, koja se
bljesak da zaslijepi propovjednika; divljenje naroda koje svjetovnim ljudima za vrijeme govora
a na
pakao zvoni na uzbunu, usplahiri se kao na obranu nebo i zemlja.
Mihaela i Luc
bacuju protiv onog
-61).
74

Razmisli!
2.2.
i se novozavjetna terminologija umiranja
temi.
jer svukli ste
djelima a obukli novoga koji se obnavlja prema slici svoga
(Kol 3, 9-10) (Gal 3,27).
u imperativu kao stvarnost koja je pred nama i
koju tre
se u novoga
i sve (Ef, 4 22-24)
(Rim
13,14)
stvarenoj stvarnosti onda se misli na Kristovo djelo otkupljenja i
te su pozvani ostvariti u svom

novu zapovijed ljubavi u Duhu Svetome.
zapovjedi ljubavi u vlastitom is

protiv zakona duha.
(Rim 8,5 i 13).
o apostola
e sa starim kvascem ni s
(1Kor, 5,7)
ajmanje protivilo Bogu i djelovanju milosti. Sve
upute dobrih duhovnih knjiga, duhovno vodstvo i vjerno sudjelovanje s milostima, to je put do
se sami sebe postidjeli kad bismo vidjeli svoju pravu sliku. Predstavimo si blatan zdenac iz kojega
voda postaje
75

pokazuje malo-
se redovito ne dolazi drugim putem.

o je bolje nego se
Bez obilja milosti n
prema Njemu i nasljedovanje Njega.

knimo se
slabosti, prevelike sklonosti zlu. Sve to se post
nekorisno govoriti, morati sama u sebi sabra
Dakle, p
avanje kompromisa na
neurednoj strasti, onda je put duh
76

palmu; ali ne valja se smatrati sigurnim da se ne
hti
ja, ali koji je
! Kako je
O, kad bi raspeti
pravilima? Rijetko izla
srcem i ustima! O, kad ne bi nikada trebao jesti, ni piti, ni spavati, nego kad bi mogao uvijek Boga
hvaliti i baviti se samo duhovnim
77

je sve u svemu;
izbjegava male
Nasljeduj Krista I,25)
puta ra
aktualnim grijesima u koje osoba pada i s porocima koje nastoji iskorijen
mlju i ne umre, ostaje samo (usp. Iv 12, 24), i ne donosi dobra ploda.
bismo se praznih ruku s obzirom na krjeposti i za
ovo umiranje samima sebi, jer je ta najbolja i najposvetnija.
koj
ugodno: isprazniti se od samih sebe, napuniti se Bogom i postati s
-
82).
to iz
2.3. Posveta kao n
zrelosti u vjeri te ostvariti sklad
78

(GS 37).
10
u
protiv grijeha
ljubavi. Pa ipak ne uspijeva se osloboditi navezanosti na samu sebe, svakog lakog grijeha kao i
inicijativu u tom smjeru.11
bi postali
nastavlja sve sv
nutarnjeg
daljnjim duhovnim rastom.12 na poziv
prvenstveno se trudi oko rasta u dobru i krjepostima, nasljedovanju Isusa Krista, ljubavi prema
10
Svetac u br. 188. opominje da se duhovni rast ne shvati vremenski brzopleto, nego da se on
11
I Rodrigez, Purificazione, u DES, 2097. 2100.
12
F. Ruiz, Maturazine spirituale, u DES II., str. 1549.
79

Ako bismo htjeli u nekoliko redaka opisati put duhovnoga rasta i sazrijevanja koji vodi
a
idealizirane svetosti k prikazivanju vlastitoga put iznese
dinamike duhovnog
rijevanja ili
svakodnevnici, Montfort tako profinjeno opisuje u pjesmi
nam govori svojom jezikom, a meni je
Mlako
lo sretno preveliko je za tako

velikoga Boga koji ga ljubi?
O velikog li prijezira prema tako velikom Gospodaru! Dobri Bog u svojoj beskrajnoj ljubavi
gori, izgara ljubavlju! Spavamo li? On je hladan, pospan.
ne
je greben i velikih svetaca, uz koju je Bog vezao njihovo spasenje i svoje velike planove. Daleko od
se cijelim duhom upoznava
Boga tvoje
Ta nuta
80

vjeran nosi i spozn
duhovnu spoznaju samoga sebe i pravu poniznost.13
smo od Boga pozvani na rast. I svatko je pozvan na rast u vlastitoj povijesti, sa svim
darovi. Bogu hvala, Bogu hvala! Od tebe dolazi moja svetost, moje bogatstvo i blagostanje i sva
-18; 21).
Pustite
iako me posvuda ismijavaju, zatvaraju mi vrata, iako posvuda nailazim na protivljenje. Cijeli je
138).
na putu njegova
Na putu rasta treb
mu, kad
13
Vati
81

svojevoljne, dolaze nenadano,
je slabom ishranom, tako i duhovna. Ne hranimo
blijedi i nestaje.
zavlada. Prije nego nas Gospodin izbljuva iz svojih usta, treba se prenuti i preporoditi. I ovdije je
nalazimo. Zatim se
14
Sv. Ljudevit sigurno nije bio pao u mlakost ali se borio sam sa sobom, slabostima i
ebe i
po predanju ukorijenila samo u Bogu. I takva bolna iskustva su sastavni dio puta prosvjetljenja i
eno sredstvu za ustrajnost. U pjesmi Bijeda
Svijet s
Ali moj najsumnjiviji neprijatelj kojeg hranim i posvuda nosim,
upra
ehu. Pod tvojim okriljem, ja sam
14
82

sobnom i naporom da se usprkos svemu ostane vjeran Bogu, a to je upravo dokaz i sazrijevanje u
aciji, u sv. Ljudevitu je budilo veliko
-182). I ne samo to, prema

sv. Ljudevitu, posve
be da ostane vjerna Bogu
sinova. Ali ne klon
tim da je objasnio
rova i da ih otcijepi od samih sebe, te ih tako
bnovu krsnih zavjeta i
to
15
riji i za
-28).
15
Studiji monfortanske duhovnosti ju djela sv. Ljudevita sa
sv. Terezije Avilske s pravom dokazuju da ova dva prva stupnja marijanske duhovnosti odgovraju prvim
suje askestki proces duhovnog rasta i go
gledano usporedno s a naukom sv. T
sjedinjenjem. Taj put koji sv. Terezija opisuje od 4. do 7. odaje, Montfort
e u jedinstven nauku ljubavi. Za usporedni studij Zam
Pariz, 1991., str. 131 151.
83

Dakle, posveta Isusu po Mariji je put koji vodi daljnjem duhovnom sazrijevanju. Montfort
neizbrisivo upisano na vlastitom duhovnom putu kao veliki poticaj za daljnji duhovni rast.
enje posvete u toj fazi
Raspravi
vremena. Ipak, i
-djelo milosti i prva za Isusom, pravim Bogom i

asticama i djelima; promatrati
oja djela po njoj, u njoj, s njom i za nju, da ih tako obavljamo po Isusu, u Isusu, s
ojih su
obavljati duhovna i tjelesna mrtvljenja; nositi
Zdravomarija
dio
od triju osoba Presvetoga Trojstva.
i
dvanaest Zdravomarija naest zvijezda ili povlastica; ili Gospin
moliti ga, a ne ganuti se; i Zdravomarija

koje druge molitve, himne i crkvene pjesme, kao Zdravo Kraljice, Slavna Majko Spasitelja, Rajska
kruno, rajska slavo ili Kraljice neba, raduj se a; ili Zdravo zvijezdo
mora, , itd., ili
Zdravo Marijo, Djevice

vjerna Zdravo
oga
opakoga duha; dati naslikati njezine slike ili ureza
84

Raj
otvoren Svetoljubi
se, samo ako ih obavljaju kako treba.

A treba ih obavljati s dobrom i pravom nakanom, ugoditi samo Bogu, sjediniti se s Isusom
Djevici, i neka sam razgovarao s najsvetijim i najmudrijim osobama ovih zadnjih vremena, uza sve
razumjeti.
svjetla do svjetla, da jednom dos

-119).
Taj duhovni put je uspinjanje stepenicu po stepenicu
n da vjernici koji
gorl
njime.
Sv. Ljudevit bi htio da vjernik koji se posveti bude spreman na ustrajni i svakodnevni rad i
85

samih sebe, te ih tako ujedini s Isusom Kr
navezanosti na stvorenja i smoga sebe sa postupnim oblikovanjem i sve dubljim usvajanjem
od onoga nekoga duha sebeljublja koji se ne
137).
Sv. Ljude
epreka ulasku u
u prethodnom poglavlju. Pa ipak, ta ista dinamika iako s
knjizi, ni staroj ni novoj, p
a za milost koju ti je iskazao kada ti je
-
13).
u milosti, preduvijet je za duhovni put. Prema sv. Ljudevitu iskustvena spoznaja i
usvajanje nutarnjeg duha posvete16 osljedica grijeha i
Sulpicija u kome je svetac bio odgajan te je bez sumnje meditirao nad njegovim spisima. To
16
Rast u nutarnjem duhu posvete, kao i svaki drugi, doga a se u du im vremenskim razdobljima, a preduvijeti za to su
usvajanje temelja duhovnog ivota koje smo opisali.
86

Bog vodi u to nutarnje ogoljenje.
anju
ma povjerenje u samoga sebe
lje govori o sebi, a
pohvala
sjedinjuje se s krjepostima Isu
i slijedi
ispuniti ljubavlju i spoznajom Isusa Krista.
cijenjen ili prezren, u svakom stanju u kome se nalazi, misli
vodi samoljublje, z
e vedar, otvorena lica i
17
Razmisli! Donosi li m nutarnju slobodu od stvorenja i samoga sebe?
Rastem li u nutarnjem duhu posvete ovisnosti o Mariji?
2.4.
kada
Sam
sv sjetila
17
Olier, Introduzione alla vita cristiana, pog. IX, Milano 1956.
87

(T
ulivene kontemplacije
na
sebeljubnih poticaja i po tijelu.
u tijelu. Ako se ne oslobodimo
djelovanje po tijelu
t. Mora se
Put
tom ili barem
ansketskom dijelu duhovnog puta:
O 1.
premda svete stvari po sebi ponizuju
88

carinika.18
njih te vide trun u oku brata svoga, a ne mare za gredu koju oni imaju,19
20
ijene i hvale, da - kad njihovi duhovni

i i poglavari, ne odobravaju njihov duh i njihovo vladanje -
njima prijazniji. Stoga odmah nastoje razgovarati s drugim osobama koje se prilag
pravi put, a nerijetko se i srde na njih. M
ari
21
razdoblju
prema B
opaze, ne prestaju misliti da su drugi mnogo bolji od njih. M
18
Lk 18, 11 12.
19
Mt 7, 3.
20
Mt 23, 24.
21
Mt 25,8
89

Oni uz veliki mi
svemu, tako da, - - odmah
zapovijeda, jer se ne uzdaju u
srce onima koji manje cijene njihove stvari i njihov duh, a to je vlastitost istinskog, jednostavnog i
prema vani. Tu milost Bog daje poniznima skupa s drugim lijepim darovima, a oholima je
alobrojne
Nakon prvih isku

postoji
sada je potrebno krenuti dalje. Prvi razlog da treba krenuti dalje je mno
-7) a drugi
(pregled kriznih trenutaka) bi dakle bila:
Sjedinjenje i stanje sjedinjenja.
- slijediti Krista, uskladiti se sa njim, to je ono prvo;

- ;
- )22
Uvjeti prijelaza na razinu uporabe duha (1N 8,3):
ustrajnost u molitvi i razmatranju
pretrpjeti muku i suhoparnost
22
90

N
etna ulivena kontemplacija.
mjeri -8) I upravo im
podnositi
ao nekada, a druge strane je
- -
d
ljubavi prema Bogu u prikrivenom stanju, s
1. Sastavne dijel
e svjesna i koji stvara u njoj neki
vise na nijedan
pone
molitvi i razmat
kada im
potamnjuje svu ovu svjetlost i zatvara im izvor sla
91

svetog Ivana u Otkrivenju.
nogama; a oni ostaj

(T I, 8,3)
ji, koje ne
ljudi naviknuti na svijetlo nalaze se u tami. Oni, koji su znali diskurzivno primjenjivati svoje
kreposni zadaju im sada mnogo muke i vrlo ih s
motrenja".
znaka koji se moraju istovremeno potvrditi:
rugoj stvari
odvratnost prema nebeskim i prema zemal
Bogu s tjeskobno jer vidi da
radi o turobn
92

radu nalazi malo zadovoljstva, duh je uza sve to pripravan i jak.
Uzrok je
jetni dio ostaje mlak i oslabljen
koji, premda su primili od Gos

svakog pojedinog,23
jelom, dok su
24
imali pred sobom nebeski kruh.
za svojom bijedom, a neraspadljiva nebeska dobra da nam budu odurna.
kvog
osjetiti, jer ponavljam ona djeluje u naj
25
kad
poremeti unutarnji mir i djelo koje Bog u ovoj
opipljivi i osjetni. Ovo je mir koji

26
da
kako je
tlo.
23
Mudr 16, 20 21.
24
Br 11, 5
25
Pj 6, 5
26
Ps 84,9
93

da isprva kod nekih nije tako neprekidno da im se ne bi dopustilo kadikad kakvo razmatranje (tim
bolje po njih, jer zbog njihove mlitavosti nije zgodno da budu odbijeni najednom); uza sve to je
ne mogu razmatrati, a sad opet mogu kao
ne zato da ih povede na put duha ili do motrenja. I dobro treba naglasiti da ne dovodi Bog do
mot
(T I, 9)
-
apsolutniju
US 13)
slikara, smetao ga u njegovu radu, jer umjesto da ostane miran, nastavio bi se micati". (1 TN 10)
ogol
(2 US 15)
ri
tvarima (1N 9.2); 2. znak da
Ova vrst iskustva redovito se ne
osjeta za
94

grijeha: 1N 1-
muku i patnju27.
-
teologalni odgovor subjekta;
- Bog ulijeva tamno svjetlo vjere i snagu ljubavi kako bi se moglo shvatiti i djelovati vjerno u
takvim situacijama;
-
ogu koja je
- tako da mu trud
sobnost nije uvijek
u nadovezuje
To je prije svega
ka
Les voies de orasion, str2609
27
-
premda je ruka Gospodnja po sebi mekana i blaga
(2N 5,7).
95

sjediniti, da Ga posjeduje.
opet povrati
tome sjedinjenju.
Duh Grgur iz Nise i Dionizije Areopagita. Grgur

ire, a tek u tami dolazi Mojsije do prave objave. Bog uvodi
ko jer
i,
smatraju samo ras
je jedini autor koji govori o duhu bludnosti. Ivan analizira grijehe kako bi uvjerio osobu da nije
Proces Plodovi
Postoji opasno
iziraju duge
poraste Bog daje korice kruha umjesto mlijeka. I Abraham je napravio veliku gozbu kada se Izak
molitva
96

Osoba je u sebi nemirn
milosni
ja osjeta je zato upoznavanje sebe, drugoga i Boga. Spoznaja svoje bijede ali i
tuje ovako:
-
-
jedino dostojnom prezira;
-
ni vrijedi.
sjetilnu utjehu.
stovanje duha psovke
(1 TN 14)
U "Duhovnim savjetima" koje
nestrpljivosti ili osvete, mi joj
koga da udari". (Duhovni savjeti, 5)
97

uspijevala meditirati s u -
plodova njezine ljubavi prema Bogu -
ma i najmanju duhovnu misao.
- odbije da se vrati utjeha

-
pasivnog motrenja (kontemplacije) njegove ljubavi. (1 TN 9)
Svetaca.
klonulost.
jakim i ogavnim napastima, sugerira joj ohole

sve za one koji su predmet tih napadaja, gore od same smrti.
odatle
,
ogonstvo" .
-
og nesposobnosti uzrokovanom tamom u kojoj
98

kreposti, ugodniji Bogu.
sveto odricanje:
mol
2. Osim toga, potrebno je pokraj svih tih

Spasiteljem, koji je usred svoje smrtne borbe nastavio da se moli: "I napade ga smrtna tjeskoba, i
nim i mirnim pogledom na Boga,
molitvu razmatranja.
neka izr
ispunjena tim pute
ga ovo tamno skriveno
99

puno ljubavi, koje ako mu se otvori put
-6)
va, sve u nekom svetom predanju
ntnosti kako bi se
one sada obavljaju bez imalo ukusa i slasti.

jednostavnim i iskrenim
potrebno za put, sve dok ih ne dovede do jasnog
U
Sv.
makar tamnu i punu boli. Ali, ima i drugih koristi, koje sv. Iva
bijede i svoje
28
su A
mislite o sebi nisko, kakvi uistinu jeste, skinite ga,
jasno, naime, vidi da sa
sve proizlaze iz spoznanja sebe kao i
28
Izl 33, 5
100

sjetilnim utjehama.
-6)
drugih. (N I, 12,7)
12,9)
13, 1- -9)
-5)
11. Pobjedonosna je nad svojim neprijateljima. (N I, 13, 12)
nosti. niti
t, pouzdanje i sveto odricanje.
Razmisli!
KU DUHOVNOG
ISKUSTVA PUTA PROSVJETLJENJA
rast. U ovom poglavlju govorimo o tim zaprekama koje treba izbjegavati i pozitivnim savjetima
Bl. Marija Terezija od sv. Josipa :

29
dubljom spoznajom vlast
29
, str. 36.
101

,
na nje o sebi koje je
prije imala.
u i besplatnu Zato je
i svoju molitvu, i na druga stvorenja
30
opas
, ako ne razoriti, onda barem jako usporiti njezin
duhovni rast. Bl. Marija Terezija od Sv. Josipa opominje:
31
Ova iskustva tame, i prve kontemplativne
a napora i
trpljenja, dovodi u pitanje da je Bo
usponima i padovima,
uznem
sebe, kada upadne u bilo kakav grijeh
(Duhovni boj V)
put rasta u ljubavi te da po pouzdanju i povjerenju u Boga, usprkos iskustvima ,
30
Probudimo se u Bogu! Izbor iz pisama, str. 29.
31
, str. 21.
102

32
33
34
liko oni traju? Predajem li se sumnji
3. na ovom stupnju duhovnoga rasta
Mnogi sveci pa i bl. Marija Terezija od Sv. Josipa u raznim situacijama je i razdobljima
a se trebala useliti i voditi prvi dom za nezbrinutu djecu i kod

za nju bolna iskustva duhovnoga a
ala
'
'
35
bilo je jezivo svjetlo

vremena kad su ovdje bili rudnici bakra, i tu me nukao da se bacim dolje: '
smirenje.'
36
Majka i Utemeljiteljica a vodstva p.

,
putu bila
asti.
37
,
zinoj vjeri i
povjerenju u Boga koji je milosrdni Ota
32
, str. 18.
33
Isto.
34
Isto, str. 36.
35
, str. 51.
36
Isto, str. 65.
37
, str. 67.
103

javlja strah kao reakcija na nutarnje i vanjske situacije koje sa sobom nose potencijalne opasnosti ili
patnje.
vanjskim situacijama. ,
mora prihvatiti put kojim je on vodi, a to podrazumijeva i takv
38
i strah, ali je
u njezi Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI zna da
39
a stanja prestanka duhovnoga
profinjenije napasti
sjetom, jer je sam
ljubav prema Bogu! na pr
tugom oslabi za dobra djela, ali nas ne napastuje, kad vidi, da ipak ne prestajemo nastojati za Boga,
svlad
ka
djela ljubavi, pa makar ti se to i ne htjelo. Prigrli raspelo, pritisni ga na grudi, ljubi mu ruke i noge,
ovaj nebeski kruh kri
Napokon se predaj posve Bogu u ruke i pripr
ove nevolje. Filoteja IV,12)
38
39
Mali , str. 28.
104

Ib od napasti ko
daljnji hod s Bogom:
40 41
izbjegavanj
Terezija od S ji mir ako
42
Nemir
43
u moje srce? Koje je najbolje sredstvo za borbu
3.3. Obeshrabrenje i nedostaci u bratskoj ljubavi kao zapreke na ovom stupnju duhovnoga
rasta
se obeshrabrenje
su postojale
se ti dakle
se pouzdavao u sebe, a malo u Boga. Doista, onaj tko se velikim dijelom ne pouzdaje u sebe, a
rijeh i neuredne strasti, uzrok posrtaja, s velikom bolju, ali tih i smiren
neprijatelje sve do smrti.

e se nazivaju duhovnima. Kada
duhovnika kojemu bi trebali poglavi

Duhovni boj IV)
Bl. Marija Terezija od S

u potpuno obeshrabrenje. Donosimo jedn
postulantica jer ih se uvjeravalo da ako ostanu uz
ostvarenja svoga ziva, nego i kod majke i utemeljiteljice Karmela BSI.
40
Isto, str. 31.
41
Isto, str. 38.
42
Neobjavljena pisma, pismo br. 144.
43
, str. 35.
105

mir u cijelom Domu.
44
, , ve
b
45
ja prolazi kroz iskustv a ne dolaze samo

, a
ali
, ,
uspijeva se kontrolirati, ali ne uspijeva iskorijeniti sr zi
od nutarnjih
korijena grijeha.
Put duhovnoga sazrijevanja podrazumijeva da se vjernik distancira od sama sebe, od svoje
pros ma ma, oslanja na Boga i njegova
, u
produbljenju spoznaje same sebe.
je u molitvi koje je prije imala i duhovnu sigurnost koju je iz toga crpila te joj izgleda da je
razdoblja nutarnje
ivljava i razdoblje bolna
a vremena
ivljava, kao da se ponovno nalazi u tim istim grijesima.

, tada joj b
njezine zle sklonosti s kojima se mora boriti.46
sugestije da odustane od duhovnoga
duhovni boj sa samom sobom u koji ju je uvela b
Bl. Marija Terezija od Sv. Josipa znala je kao i svi sve , kojim
g Srca Isusova! U ljubavi ovog

44
, str. 100.
45
Isto, str. 194.
46
Sv. Bernard ovako opisuje ta svoja :
uku u meni kako bi vidjele

, Isuse,
. ,
Sav Tvoj, Zagreb, 2006., str. 37.
106

'ja'. Plod njihovog truda bio je duboka poniznost i jedinstvo s
a od 'samoga sebe'
47
, , i onu karmelsku,
i dovesti u pitanje vlastiti duhovni rast. Sv. Terezija

Avilska, ,
48
Majka i Utemeljiteljica uje da se usprkos

vlastitim m ma i slabostima
49
ni
50
d
51
Razmisli! Jesam li sklona obeshrabren m u Boga moj

Vode e
3.4. Predanje i sjedinje ka ovoga stupnja
, sumnje,
52
e njezinu volju te tako oblikuju istinsku novost
duhovnim rastom i u odricanju svega
svoju volju nego u
47
48
Sv. Terezija Avilska, , KS, Zagreb, 2011., str. 79 82.
49
50
, str. 10.
51
Isto, str. 39.
52
D. Micheletti, Abbandono, u Dizionario di Mistica, Vatikan, 1998., str. 35 40.
107

protivljenju vlastita samoljublja i ljudskom obziru.
stupaju i
m, sigurno bismo postali sveti

i najsretnije osobe na svijetu. Svu svoju pozornost moramo, dakle, usmjeriti na to da svoju volju
b
duhovno slabi. Bl. Marija Terezija od S
o onome koji je svoju volju pokopao i
amenima kako god on vodio: preko strmih visina ili kroz
53
:
.54 Teolo
iznutra da ostane na nogama, postojana, predana i kada sve
Majka i Utemeljiteljica
ljudski oslonac z dobno
svladava zapreke na duhovnom putu koje se javljaju jedna za drugom, ali je svjesna da to nije
njezi enju. Na takav
hovne oholosti jer se oslanja na samu

sebe.
Samo jedan hrabri skok

Morala sam svladavati jednu zapreku za drugom jer su se redale jedna za drugom.
konjak ili vino k
tj. osobite milosti koje nas

55
53
, str. 6.
54
, str. 36.
55
, str. 114.
108

a ne udaljimo niti u jednoj stvari. Tko u
56
i vodi svoju djecu, i to od prvih koraka duhovnoga
dmah
u u vremenu. Vjernik tada pokazuje
iznosi svoja ava i pouka:
57
bo. Draga sestra Marija

58
59
a opredjeljenja za Boga i
spasenjskomu
ima i mukama
Bogu koji izgleda kao da ju je prepustio samoj sebi. Bl. Marija Terezija od
se sakupe u kapelicu i tu smo otpjevale 'Tebe Boga hvalimo'

',
to volim. '
60
61
62
63
64
56
, str. 18.
57
, str. 76.
58
Isto, str. 92.
59
, str. 38.
60
Djelo , str. 86.
61
Isto, str. 124.
62
, str. 19.
63
Isto, str. 20.
64
Isto, str. 37.
109

dobno
65
navezan na koje mjesto ili osob
su njezin put nutrine u duhovnom rastu i vanjska
je, u biti, izraz duboke poniznosti. Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI toga je duboko svjesna:
66
samoj sebi i ispitivati vlastitu savjest. Ako postoje svi preduvjeti predanja i povjerenja uz
vodi prema sjedinjenju
nezaustavljiv. Evo poticaja:
posve. Svaki sam slobodan dan upotrijebila za molitvu da dobijem milost te spoznam i ispunim
67
svetu volju B
'zatvorena knjiga'
'za sve Boga hvaliti i slaviti'
68
koliki bi nemir sebi i

69
zine ljubavi prema

njemu. dobno zi
otne njezinoj
70
' '. Sve

71
m li iskreno i nastojim li u svemu
65
Isto, str. 28.
66
, str. 83.
67
, str. 142.
68
69
Isto, str. 222, 223.
70
71
Isto, pismo br. 1361.
110

3.5 a
kao svladavanje zapreka ovoga stupnja duhovnoga
72
Pouzdanje je nutarnje duhovno uvjerenje da nas neka osoba iskreno i istinski ljubi te idemo njoj sa
Boga,
sebe, ipak, ako bismo imali samo njega, ili bismo bili nagnani u bijeg ili bismo bili pobij
ugo doli padove, jasno je da se ne smijemo
ljubavlju spreman je udijelit
njoj ne svrne
otvori svoje srce i pozove ga unutra (usp. Otk 3,20)?
nam na toliko mjesta jasno pokazuje da se nikada nije postidio onaj tko se je uzdao u Boga.
Ako
da ga imamo prema nama samima, a

isto tako i u pouzdanju prema Bogu za koje smatramo da ga imamo.
sebe te s pouzdanjem u Boga, djeluj tako da razmatranje tvoje sl
72
U. Occhialini, Tentazione, u Dizionario di Mistica, Vatikan, 1998., str. 1195 1200.
111

kao i brojnog neprijatelja, stare i iskusne, kao i slabe i neiskusne. Stoga, premda je
da u o
, budu sami, ne samo da
obavljati s razumom i voljom. S obzirom na raz
uvidjeli kakve su uisti
Duhovni
boj V i VI)
Pravi je
egovu ljubav
pouzdanje:
73
na dobro.
dobro, pa i sami grijesi.

74
73
, str. 38.
74
Isto, str. 35.
112

a
m naporima na duhovnom putu,
osobito na ovomu
ona mora Bogu prikazivati
i dalje
obasipa svojim blagoslovima. Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI to je osobno iskusila i na te
pogledao i na moju dobru volju. Ta, bezbroj puta mi

75
ajbolnijim iskustvima zbog velike ljubavi koju ima,

a izvodi dobro. Kao prvi primjer navodimo kada je u domu za
a presvetog sakramenta.
76
'Bog je to dopustio da
77
'
a mistika,
a se vodstva oslobodila uz
golemu zine
78
javljaju na kontemplativnom di
Bl
'trpjeti'
79
ehe, nesposobnost za molitvu...
a svje zi
da
75
, str. 188.
76
, str. 82.
77
Isto, str. 56.
78
Isto, str. 67.
79
113

je to davalo veliku sigurnost.
e prolaze
uistinu, ali je njima potamnjen ili barem sumnjiv, zbog prisutnih tama, boje se da su pristale i zato
ije od Boga.80
se tako
ako
81
Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI, ,

molitvi jer usprkos tomu
82
Malo-pomalo ustrajnost u molitvi, usprkos svim nutarnjim i vanjskim ma, vodi do

kontemplativne molitve u kojoj se d
po
posebnoj molitvi i velikoj duhovnoj sabranosti samo u
83
' '
Druga je bolna
a
same, od samodopadnosti, navezanosti na sebe te je po spoznaji vlastitoga
84
Bl. Marija Terezija od Sv. Josipa

85
' '
, kako se to dogodilo i kod duhovnoga

braka:
noj sam strani vidjela
mi je udijelio
nije nikad uspjelo; uvijek sam ostala 'crnom', kako sam se
80
Sv. Alfons Liguori, , Sav
Tvoj, Zagreb, 2007., str. 30. Svetac upravo u ovim kategorijama opisuje to bolno duhovno iskustvo. Upozoravamo i na
suju istu duhovnu stvarnost.

81
82
, str. 37.
83
84
Tu spoznaju vlastitoga
cjelini 7.1. A da je to ustvo u mistici, govori C. V. Truhlar, nav. dj., str. 52 55.
85
, str. 36.
114

tijesno sjedinio sa Sobom da sam Mu rekla: '
86
p uje
u zahtjevu da ga nasljedujemo. Evo njezinih poticajnih
tekstova o tome:
87
88
duh je velika
89
ti, neka se odrekne samoga sebe,

90
dobno milost, ali i bolno ljudsko trzanje

srca.
o kupovini kojoj je on htio svakako pribivati. Iako volja spremno i radosno daje Bogu svoj 'Deo
91
gratias'
a li neko od njih na poseban
e usprkos tomu
izvodi dobro?
3.6. a stupnja duhovnoga

Kristov mir i vedrinu predanja u svojoj
, ,
nije kazao. Njoj su tom zgodom i razum i savjest
s
zi podnijeti za
to.
ljela da tako sa mnom

postupaju 'ja'
86
, str. 84.
87
88
, str. 8.
89
Isto, str. 33.
90
Isto, str. 23.
91
, str. 152.
115

samoljublja, posve prazna posuda da je
Dakle, napustila sam pod kraj sv. Mise kapelicu, i to neopisivo uzrujana. Pojurila sam u
92
Karmela te neka se ona i njezi
m mene za to
93
Na otajstvenim putovima duha a Isusa kao uzor. Kristov

nije
to podrazumijeva
amog
94
Sv
95
96
duhovni rast.
.
97
samu seb
nutarnjega mira a
djela. Bl. Marija Terezija od
pred Bogom i reci: '
92
, str. 64.
93
Isto, str. 69.
94
, str. 37.
95
, str. 92.
96
97
116

Zato nemoj
98
'
99
, , je
savjesti. Da bi to postigla, mora se neprestano truditi je
Sv. Josipa tako
100
ira i mira.
Kako bi duhovno rasla i sazrijevala, iti iz svoje osobne povijesti.
101
102
103
Cilj je a
u pristanku uz volju
m m
molitvama i naporima.104 etosti:
i
zadovoljstvo u Bogu dok se potpuno ne odrekne svoje volje. To je samo fantazija ili igra zloga koji
105
106
ima, i zatim odmah se obrati Bogu s ljubavlju punom povjerenja.
drugo do li ove mane. Znam da ne bih ostao samo na ovima, da me ne podupire tvoja dobrota koja
me nikada
98
, str. 32.
99
Isto, str. 39.
100
, str. 92.
101
, str. 35.
102
Isto, str. 38.
103
104
L. Scupoli, Nutarnji mir put koji vodi u Raj, Sav Tvoj, Zagreb, 2006., str. 35 40.
105
, str. 6, 7.
106
117

svoj duhovni put kao da nisi pao u
jedanput, nego sto puta ako treba, i svaki put s istim povjerenjem i mirom u duhu, zadnji put kao i
iku
se time za dobro.
(Nutarnji mir put koji vodi u raj 15)
Razmisli! Koja su moja iskustva nemira i kako ih svladavam na svom duhovnom putu?
Jesam li svjesna da Kristov mir nije od ovoga svijeta te da za njega moram podnijeti duhovnu
3.7. Praksa zadobivanja oprosta
a koje
Crkveni nauk o oprostima Oprost se odnosi na konkretne posljedice svih grijeha a one su u
povrijedili i ranili. Svaki grijeh sobom nosi kazne, svaki grijeh nosi sa sobom posljedice. Pogotovo
a
ja ali nije toga tako izravno svjesna.
laki grijeh,
vlastitih grijeha.
gom vremenite kazne za grijehe
118

.
Da bi se shvatili ovaj nauk i praksa Crkve, treba imati u vidu da grijeh ima dvostruku
Vremenite kazne za grijeh ip
znim
-
-
. Tako
nalik na materijalno bogatstvo nagomilano kroz vjekove, nego neizmjerna i neiscrpljiva vrijednost
ju
Oprost se dobiva po Crkvi koja se, snagom vlasti vez
nego i potakn
grijehe. (KKC 1771 1479)
uvjerenje da se oni koji hode
119

obzirom na ljudsku zajednicu. Nadal
ai
enim
kazna jasno ra
tvojega imena."
lake grijehe ta
-3).
U istom dokumentu pape Pavla VI navode se uvjeti dobivanja oprosta:

a;
za pokojne kao molitvu.
Da bi se dobio potpuni oprost, nu
o
djelo.
Uvjet molitve na nakanu svetoga oca ispunja se tako da se na njegov

i Zdravo, Marijo; ipak je pojedincima ostavljeno na slobodu da izmole bilo koju drugu molitvu
-10)
120

Kad je neki potpuni oprost povezan s posjetom nekoj bazilici ili crkvi dovoljno je (uz ostale
uvj
io
Vjerovanje.
tvu na nakanu Sv. Oca taj dan).

-
-Posjet jednoj od 4 rimske patrijahalne bazilike (Sv. Petar, Sv. Pavao. Sv. Marija Velika, Sv Ivan
-
-Tko posjeti groblje od 1. do 8. XI. i
- uz
nekoliko molitava;
-
-
-
-
- slavlju;
-
-
-Vjerniku koji za vrijeme trajanja biskupijske sinode posjetiti Crkvu (ili katedralu) u kojoj se ta
-
svetkovinu Duhova);
-
jeti
-Tko na dan 2. XI. posjeti bilo k
-
-Vjerniku koji sudjeluje na liturgijskom slavlju kojemu predsjeda onaj koji vodi pastoralnu
-
-Tko recitira ili javno pjeva himan "Tebe Boga hvalimo" na zadnji dan u godini.
-
- -
121

-
milosrdnim srcem razdaju sebe ili svoja dobra;
-
drage (u hrani ili drugim stvarima);
-
psalam 51. - bnova,
- "iz dubine" i
upravo prema o
istovremeno uvjet za duhovni rast i primanje potpunog oprosta za sve posljedice vlastitih grijeha.
igurno imaju
Razmisli!
oprosta?
3.8. Zadovo karakteristika

duhovnosti
duhovnosti Srca Isusova poglavito nakon objava sv. Margareti Alacoque.107

donosimo u ovom
e drigih ljudi i
Iv1,
u istom Srcu jedini je pravi horizont za duhovnost
nadoknade.
duhovnosti
uglavnom oslanjamo na nauk bl. Marije Terezije od sv. Josipa i njezinu duhovnost
a e
e bl. Marije Terezije u njezinim spisima. Kao i u posveti, i prvu i zadnju
, kao i posveta, sasvim spontana posljedica duboka iskustva
107
a
petak nakon osmine presvetoga s ako da
se na taj dan prima sv. p o .
122

,
nego u
108
.
sentimentalnosti, ku
ljubav, na
109
.
110
. Sjediniti svoju ljubav s Isusovom
to je smisao
, kako je ispravno a i bl. Marija Terezija.
U osobnomu .
Donosimo samo jedan citat iz njezina
Majke i Utemeljiteljice Karmela BSI o
tome do kojih se je granica ona u tome uspinjala.
ivota, ako mi ispovjednik
mi je odmah dopustio. Zavjetovala s

111
svoga
sebi, trapila se do kraja. ' ' ,'

ljenje koje god vrste, samo neka je trpljenje. Blagoslivljam sve i
112
Ali dobro zna

vu
o
trpljenje imalo vrijednost.
113
Kada k ,
114
Tu se pozivaju na biblijsku tradiciju. Tako apostol Pavao zapisa:

to je
Crkva (Kol 1,24).
i
a
puno
obuhva ju
108
B. H , Srce Isusovo spasenje svijeta, Zagreb, IHS, 1984., str. 82.
109
Isto, str. 83.
110
111
, str. 105, 106.
112
Isto, str. 191.
113
114
G. Iammarrone, Riparazione, u Dizionario di mistica, Vatikan, 1998., str, 1072.
123

a
tome, puno
Na prvom mj
jeve dobrote i
Mi, dakle, ljubimo Boga jer je Bog prije ljubio nas!

I k
a izr
115
k a
pouzdanja, pred Kristovim otvorenim Srcem. Spontano saznajemo
usporedan je
mu ljubi
zavjetu. Apostol Pavao se
daj ko vratiti ako je
Jednostavno, u naravi je ljubavi kada shvati do koje je mjere Bog ljubio da uzvrati ljubavlju
Sv. Josipa.
Spasitelju prou
budem primljena u novi raj
ljubavi
d trnja i priveo k svome stadu. 116
, toliko zino srce
,
ada
trebali ljubiti Isusa.
sv. Crkva, koju nije

i. To pokazuje trnje na
117
velikih i
malih, u i izvan od Boga pozvani
115
G. Costa, Riparazione, Rim, 1981., str. 30 45.
116
, str. 40.
117
Isto, str. 37.
124

118
.
Koliko ,
,
u za milijune ljudi, za cijelo
Bog dolazi da jadne,

O, drage moje sestre, ne znam kakve bi
muke i trpljenja uzel
a sve
119
Mojsije i
120
.
Njegovom velikom trpljenju to
biti
samo izrugivana i ismijana, ovo trpljenje mu je istisnulo krvavi znoj. Kako nam je pun ljubavi Bog
121
, vidljivo je iz
122
prvoga je ljubav u temeljima
123
Svetoga, Svjetlo istine, .
je
razlog njihova postojanja pred Bogom: a to su do sada bile
li
124
a Srca Isusova u prvom
,
125
.
, , ponovno se
u
nerazumljivu i besmislenu
118
119
Isto, str. 56.
120
121
122
Usp. Djelo , str. 42 43.
123
, str. 43.
124
Isto, str. 144.
125
Isto, str. 188.
125

nadoknade. Oprosti svim nevj
se zauvijek gube. Oprosti svim raskolnicima koji se odvajaju od jedinstva s tobom, oprosti svim
nosti, sve
se kaljaju
Smiluj se i
e nasljedujem u
Ah, kad bih isplakao toliko suza koliko je kapljica vode u moru, zbog tolikih koji se bore
pa sve
Kad bi barem ove
eto Srce, zbog njenih grudi i njenog krila u kome te nosila, oprosti nevjernicima
47)
Razmisli: Da li je
3.9. Razlikovanje duhova
elemente n
rast na putu prosvjetljenja.
djeluju mnogi nutarnji i vanjski faktori i poticaji koji i
126

pred Bogom.
nego da napose raspoznamo dolaze li oni od dobrog duha, kako bismo ih mogli slijediti, ili od zlog
duha, kako bismo ih odmah odbacili.
jeno i
126
dobre plodove. Stoga, Bog je pr
ijati. Svaki
razlikovanja duhova (1 Kor 12,10), tj. sposobnost da prepoznaj
uvije
je duhovni
Fil 1, 9-
126
Ukazujemo na dobar prikaz problematike o razlikovanju duhova pod raznim vidicima F.Rossi i I.De la Potterie, Il
discernimento siprituale oggi, Fies Rim, 1988.
127

-1
127
i i zao duh ne pojavljuju se prvenstveno izvan nas kao
smjer kamo vode te njihov uzrok.
- Prvo pravilo je dao sam Isus gledati plodove!

a tijela. To su:
-22; usp. Ef 5,8-10; Rim

7,4-5.19-20);
-
ukom
-
taj poziv treba potvrditi crkvena zajednica, tj. njezini odgovorni; Sukladnost posebnih darova
-18- 15 1-8)
-
rasvjetljuju osobu te joj daju unutarnji mir; (usp. 1 Kor 14,32; Rim 14,17-18).
-
spoznaja i raz
- Duho
-9).
volje.
127
u
(3) 2003, str. 217 -245.
128

tehnika. Ono
nego i ovisnost
uvijek otkriti iskusnim ljudima da ih provjere. Ako se ispituju gibanja u zajednici, onda ona mora
ihologa.
sposobn
e upotrebljavati
svoje sposobnosti razuma, volje i srca.
128
da su ona vez kada
toga razloga i
donosimo.
pokrete, a da na njih nimalo ne paze, nego ih
prepoznati da li dolaze od dobrog ili od zlog duha.
kojem
zati za
zemaljska dobra, a udaljiti od misli na Boga.
mu spasonosan
128
A. Brou, Sant Iganzio maestro d orazione, Rim, str. 220.
129

naziva duhovnom utjehom.
129
pretjerani strah i duho
Pravila sv. Ignacija za raspoznavanje duhova u prvom tjednu
odba
Prvo pravilo.
Drugo pravilo.
napredovali u dobru.
pokret uslijed koje
ili od boli zbog grijeha
obude na niske i zemaljske stvari,
Peto pravilo.
ustrajno kod odluka i odredbi koje je tko imao dan prije ta
o pravilo.
pokore.
Sedmo pravilo.
129
Zagreb 1969, str. 502-504.
130

Osmo pravilo.
Deveto pravilo. smo mlaki,
Deseto pravilo.
Jedanaesto pravilo.
nalazi u suho
Dvanaesto pravilo.
na
vlastito neprijatelju da izgubi
Trinaesto pravilo. i
ona to otkrije ili svom dobrom ispovjedniku ili kojoj drugoj duhovnoj osobi koja dobro poznaje
On se vl
sa
Pravila glede skrupula:Da se osjete i raspoznaju skrup
Prvo pravilo.
azi
sud.
Drugo pravilo.
131

napast koju uzrokuje neprijatelj.
stito da i ondje nazrijevaju grijeh gdje nema nikakva

grijeha.
zbunio i
neprijatelj nastoji da ona bar smatra grijehom n
rila za grijehe, neka sada mari manje ili nikako.

Peto pravilo.
Crkve ili predaj
vidi li da to odgovara
130
-
konkretnoj situaciji. Evo tih sastavnica:

-
Izabrani predme
skratiti ili produljiti prema

potrebi.
-
-
djelovanje Duha Svetoga od drugih djelovanja.
130
Ignacio de Loyola, Mladost Beograd, 1987, str 114 117 i 120.
132

.
proslavu Boga i spasen
u molitvi, prikazati
ispitivanjem pozitivnosti i negativnosti o doti

131
Isusovac p. A. Brou,132 pravila o razlikovanju duhova drugog tjedna duhovnih

.
Pravila za razlikovanje duhova sveti je Ignacije podijelio u dva dijela: jedna je dao za one
ugom i
cilju. Evo kako on postupa!

Neprijatelj ljudsike naravi napastuj
zavarava pod vidom dobra.
astuje one koji
le prividne i
, nego i one najtajnije U njima nalazimo sigurno sredstvo
Prvo pravilo:
131
Nav.dj. str. 238.
132
A. Brou, Sant Iganzio maestro d orazione, Rim, str. 220.
133

o prirodne, dotle
padne u klon
samo korak do grijeha.
Drugo pravilo:
izgradnji sami
je duha? Po cilju, prema kojem n
om
ostima.
134

pribavlja d
upotrebljava za tu svrhu.
Svom pomnjom nastoji upoznati njezine dobre i slabe sklonosti. Najprije joj nastoji udahnuti
krepos
diviti i pretpostavljati se drugima ...

iko radi toga da ona
ostavio ...
koje je on znao dovesti do
kretanje svojih misli. A
ar manje dobra
duh. No nije dosta da stvar bude dobra sama u sebi te budemo sigurni kako dolazi od dobrog duha.
Jer katkada mogu dobre stvari biti zapreka boljima. Neki je plan nadahnut od dobrog duha, kada je
dobra n
smetenost, uzrujanost i nemir, to je nesumnjiv znak da dolazi od zlog duha. Svi planovi spojeni s
135

pouzda
po zloj namje
adost, u kojoj se je prije
neprijateljevim
Osmo pravilo:
velikom pomnjom paziti i razlikovati pravo vrijeme same utjehe od vremena, koje za tim slijedi, i
ehe. Jer od
Ova pravila za razlikovanje duhova ne bi nikako smjela ostati po st
duhovne utjehe i 2.
1. Pravila za duhovne utjehe.
daje pravo duhovno veselje, onakvo koje prati mir.
jama: mogli
je oslabi.
io i koji bi
sebi.
136

moglo izazvati.
koji su ga spopadali.
zla duha; ona
lodovima raspoznajemo drvo.
pokorama,
2. Pravila obzirom na misli. -
bilo kojem od ovih
b) Kad smo jednom otkrili da se radi o utjecaju zlog duha, korisno je dobro promisliti i
a navesti na zlo. To
od vre
isticati nad drugima, sve je to oznaka zloga duha, jer dobar duh nas bez sumnje vodi prema visokoj
im stvarima nisu oznaka dobrog duha,
poniznost, koja sama o sebi govori zlo z

ide za tim da se dopadne ljudima.
137

najkorisnijih u
ji odstraniti i zapreke na putu
toga.
Zapreke koje treba odstran
navezan na vlastiti sud i prosudbu. Druga zapreka je pretjerana navezanost na osobe koje se
duhovn
imati povjerenja u Boga i Gospin zagovor te voditi osobu do zre
poti
133
u te treba biti jako oprezan u razlikovanju.
1.
nadahnjuje Bog.
2. Bog nikada ne nadahnjuje o beskorisnim stvarima, neplodnim i ispraznim. On uvijek
3. Bog je svijetlo i njemu nema tame, njegova
133
Royo Marin, nav.dj. st.1012 1022.
138

o duhovnom
m djelima.
Znakovi djelova
1.B
negdje prevarena i ne vodi je dobri duh.
samo svojim silama.
duhovnika, poglavara.
Komentar 1Iv
br.7)
dobre stvari kako bi privremeno prikrio svoje zle namjere koje kasnije pokazuje. Duhovnik treba
svijetlo.
povjeruje.
2.
139

5. Duh indiskretnosti i ne pr
kstaze u
lskog duha na volju:
1.
optimizam.
hirova, tvrdo
duhovnome putu.
6. Nestrpljenje u naporima i u patnji, posto

7. Nered i bunt u strastima zbog beskorisnih razloga i nerazmjerne reakcije na poticaje,
dobro.
10. Zaborav Boga, Isusa i misli na njegovo nasljedovanje.
Znakovi djelovanja ljudskog duha:
Kad se radi o znakovima djelovanja ljudskog duha onda treba razlikovati pokrete koji
umiranju sebi, odricanju, mrtvljenju.
usprkos svih
odbojnostima koje nadvladava voljom i odlukom za vrijednostima za koje se isplati naprezati i
ustrajna u molitvi.
bez
Znakovi za koje ostaje sumnja od koga dolaze:
duhovnost
duhova.
140

2. Potic
sobe.
6. Duhovne utjehe koje su stalne i ne prekidne izazivaju veliku sumnju i jako je nesigurna
Molim li za
st ponovnog pada i
odustajanja od duhovnog puta rasta
Ali ova spoznaja se ne

tom putu
prosvjetljenja dolaze i do dublje spoznaje samih sebe po dinamici
krhkosti, slabosti i bijede.

U tom smislu n
dimenziju, dublju spoznaju smoga sebe pred Bogom

plod duhovnoga rasta donosi spoznaju vlastite bijede i niske misli o sebi u sebi samome. A to je put
rasta.
Tako da paradoksalno govore
duhovni rast kao nisku misao o sebi u samome sebi, spoznaja vlastite niskosti i bijede ali na
ijatelj bl.Marija Terezija ovako

zapisa:
134
134
Isto, str. 15, 16.
141

Sv. Ivan Marija Vianney ovu nisku misao o sebi povezuje izravno s djelovanjem Duha
Zlatna zrnca 85)
Stupnjevi poniznosti I,2)
poznali sebe jer je takva spoznaja plod

135
tako je prati i
iskrivljenih slika o sebi.
a ako ne
Ta
vjerenja o vlastitim talentima i
sposobnostima. Te osobe, same sebi ili drugi pred njih, stave prevelike ideale, a oni gaje uvjerenje
Mnogi imaju iskrivljenu sliku o sebi zbog trajnog
t: Osobe usvoje duhovnost koja se ne temelji na
istinski voljeti ni druge, a nismo ni sposobni dopustiti drugima da nas vole, to jest nismo spremni
Iz navedenih razloga krive slike o sebi, lako je
pa ga zato ne
umijeva padove i slabosti, vlastite i osoba s
135
P. Collins, Il dolore della scoperetta di se, u Vita consecrata, 35, 1999., str. 37 52.
142

Gospodin nas postepeno mijenja i daje snagu.
ti.
Ako je osoba uistinu iskrena sa
meditaciji pod naslovom: ,
njenom Dnevniku:
Na
a ona s ne
gradi na sebi samoj, nego sve povjerenje stavlja u Boga.
a stvorenja i djeteta jer je ranjen
bjegova i velikih
suprotno:
vatikanski k
povijesti da svoj cilj postigne izvan

Boga. Iako su upoznali Boga, nisu mu iskazali zahvalnost kao Bogu (...) nego je potamnjelo njihovo
po samim iskustvom.
napasti
143

nam ih je Bog darovao, vrednovanje vlastitoga
i zauzetost d a
poziva. Redovita napast samodopadnosti, , ako se ne
bdije nad njom, a rasta. Bl. Marija
Terezija od sv. Josipa
korak u krivo i brzo zasl ona skrene s pravog

136
137
Na redovitu asketskom putu duhovnoga rasta bl. Marija Terezija od Sv. Josipa nagla
za poniznost.
tome i poglavarice
138
nas
139
Na
tom
upoznala samu sebe i vlastitu krhkost i slabost:
takvima
140
141
a
kome se lako pada u zabludu, to je upravo mudrosna spoznaja sama sebe. Kako prolazi vrijeme i
,
duhovni rast i cjelovitost istine o sebi. Majka i Utemeljiteljica
da budno pazi na te duhovne dinamike kako ne bi bila prevarena.
136
Neobjavljena pisma, pismo pod nazivom Jaram je moj sladak.
137
138
Isto, str. 166.
139
M. Szentmartoni, nav. dj., str. 157 166.
140
, str. 29.
141
, str. 35.
144

Poniznost je istina.
om, bez prave spoznaje same

142
Spoznaja sebe i svoje bijede u prvim iskustvima kontemplativne molitve i kontemplativnim
puno
Radi se o iskustvu koje je plod duhovnoga sazrijevanja po molitvi i ulivenoj kontemplaciji u

kojoj Bog sam iz zi
bijedu. Da bi izrazila tu duhovnu stvarnost, se koristi slikom i
usporedbom143 svjetla, zrake koja, kada kroz prozor pada u sobu,
i prozirnim, ali kada je ta zraka obasjana suncem (Duh Sveti i kontemplacija), onda je u tom svjetlu
rasle u poniznosti.
kajavati,
prozor pada u sobu. Zrak u toj sobi, koji nam se do
144
i se ukorijenila u poniznosti, oslobodila
krhkosti koja je temelj p
Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI je svjesna da ova spoznaja sebe i svoje bijede nije stvar jednog
drugih ljudi ma kakvi oni

o tim temama.
to je
142
, 1925., str. 14.
143
Da se ovo bolje razumije,
dobro rasvijetli niti preobrazi u svoje svj
sjaji njezinim svjetlom. Uspon na goru Karmel, II, 7,6.

144
, 1925., str. 17, 18.
145

145
a nutarnjega ogoljenja koje je preduvjet i temelj za

njezi u tom potpunu
ogoljenj
146

'
' 147
a perioda duhovnoga
a
148
staroga i duhovno djetinjstvo. Istodobno
ije iz
:
i vi
149
ikakvo do
spoznaje svoju niskost i bijedu,
drvu ne vidi k
inim
145
Isto, str. 19, 20.
146
, str. 39.
147
Isto, str. 36.
148
R. Cantalamessa, Dall , u La sobria ebrezza dello spirito, Roma, 1994., str. 111 124.
149
, br. 177 i 213.
146

a
Sv. Terezija Avilska:
vrijednost i da nama vladaju vanjske stvari. Sm
mjestu da (Utemeljenja 5,16)
samospoznaje na ovom putu molitve jest kruh s kojim se moraju jesti sva jela, koliko god slasna
vrlo dobro, i pred
ad ne uspijevamo upoznati
Sv. Ivan Vianney:
kada bit poniznosti vidi upravo
tada
Zlatna zrnca, Sav Tvoj Zagreb, 2004, str. 94.
razmatranjem, treba da reknemo kako se do nje dolazi po molitvi. Prije svega treba zanati da
molitva ima tri stupnja ili dijela. Prvi stupanj je oplakivanje vlastite bijede, drugi se sastoji u
150
Sv. Faustine Kowalske zapisano u njenom Dnevniku: olje za
gradi na sebi samoj, nego sve po
150
Tri puta, Simposion, Split 1986, str 30.
147

da
dragovoljno spoznamo vlastitu niskost, nego daje ljubimo i nalazimo u njoj zadovoljstvo, i to ne
"Poniznost," - a Magdalena de Pazzi - "nije drugo nego jednostavna
"Svi smo," - -
eko vrijeme da ne
i oblikuju veliki dio
bogatstva. Ako se tka bez potke, odmah nastaju rupe. Isto tako, ako bi netko, umjesto da ljubi
nevrijednost i slabost, uznemirivao se i uzru
A
izgubila propustom."
gri
znanstvenu istinu, te je uspijeva dokazati i odobriti pronalaz
"Te mrlje stoje dobro iznad mene," - -

nesavr
a iskustvenoga
strahove, depresije i sumnje oko vlastitoga duhovnog puta, a
i vlastitoga stanja.
, da bi normalno funkcionirao,
,
donosi mir.
148

kva
r
svakoga su Isusova muka i smrt koje je u slobodi iz ljubavi podnio
, a ona bi
151
nje povezano s
152
mu potpuno trudi i s pouzdanjem
Montfortski.
li da se pad na tom putu
Vjernik
u svim
i bijeg pred s
duhovna preuzetost i oh
, a upravo nedovoljno ukorjenjenje u poniznosti po nutarnjoj spoznaji

:
zemlje, u krhkim posudama (2Kor
toli
151
, 1925., str. 19.
152
Isto, str. 17.
149

Ah, koliko se je vidjelo libanskih cedara i zvijezda na nebu kako bijedno padaju i gube svu
i sposobnijima nego su bile; smatrale su se kadrima
posred ovoga burnoga mora, a da ga ne potope valovi ili ne orobe gusari i razbojnici; pored ovoga
evica, koja je jedina vjerna i kojoj zmija nikada nije mogla
-89)
avnom javlja pod likom dvije krajnosti, ohole duhovne preuzetost ili
popustljivosti koja vodi u mlakost.
onima s k periodu , bilo tako da se u
mlakosti i mlitavosti.
u knjizi (I, I,2-7)potanko vrlo lijepo opisuje ove glavne grijehe
prosvjetljenja i
sjetila analizu tih stanja
.
Svetac prvenstveno ukazuje na duhovnu oholost.
-
cijene sami sebe zbog uspjeha. Onda postanu preuzetni pa stvaraju mnogo planova, donose mnogo
duhovnih odluka, a ne skoro ni jednoga.
-Govore o duhovnosti radije da drugima dijele p
-Neki ne mogu p kmac, oni

ju ga.
-
u tom bolje uspiju, umanjuju svoje
ispovjedniku, a ne svojem
redovitom.
-
-Vole
svojim djelima i o svojim uspjesima.
Javljaju se i grijesi sjetilnosti. Duhovna lakomost

-
150

-Iz istog tog razloga neke osobe nastoje da kod molitve ili kod sv.
Duhovna pohlepa se pojavljuje u ova dva oblika:

-Tak
t.
-Katkada sjetilne ut
izvorom napasti ili nemira.
Javlja se i lijenost doprinosi: ne
nalazi osjetne radosti i da ih radi da klone kad primi od svog poglavara ili
sjetila to jest na put prosvjetljenja.

profinjene napasti i
mlitavost
Mlakost je d
put . Mlitavost ili mlakost
kreposti, gorlj
mlakosti.
Mlitavost se sastoji u nekoj vrsti duhovne klonulosti, ulijeva strah od napora, slabi energije
volje i tako vodi do usporavanja i slabljenja
duhovnu
malaksalosti koja malo po malo slabi
Dva osnovna uzroka pogoduju razvitku
kakve bolesne klice.
otrebna dobra duhovna
hrana. Ta , razmatranje,
is
ota. Ako dakl
svojevoljno predaje rastresenosti, ako se ne bori protiv navika samim time mnoge milosti, slabo se
duhovno hrani, postaje slab i nesposoba krepostima pa bile one i
ne
Spomenimo usput da je to sasvim nam Bog
to
poniznosti, on se istovremeno trudi da ih
Kod mlitavosti se naprotiv sasvim olako svojevoljno bavi beskorisnim
vrijeme uglavnom sve molitve koje moli.
ovjek, kad vidi da nema nikakve koristi ni ploda od svojih inje ih

ti. Tako ispitivanje savjesti na primjer kad postane
nastoji da stekne kreposti i uskoro u njemu se ponovno javljaju mane i zle sklonosti koje je prije
imamo i za koje je mislio da ih je iskorijenio i pobijedio.
Rezultat ovakve duhovne apatije je postepeno slabljenj prema put da
zapadne u neku duhovnu
ili katkada sviju triju zajedno.
151

aju napasti
na pola odbijene. Katkada srce svojevoljno nemirna
se jedva kaje. Po malo klizi niz opasnu kosinu, prolazi kraj ponora, presretan ako neprimjetno ne
upadne u nj.
m uspjesima. Da se bolje
istakne, takav se u na duhovnome putu, a prezire kao
ailaze. Ovakva oholost do

nutarnjih poticaja
Pojavljuje se ponovno
a kaje, jer se
svijetlo razumske prosudbe i osjetlj
u neprestanoj ra manjuje i strah pred
okoristi sve manje.
a duhovna anemija po malo vodi i pripravlja
preda
grijehe.
Iz ovoga mlitavos . Ali u praksi je dosta
.
koje ga mogu do njih dovesti. Ali stanje mu je takvo d posve svojevoljno mali grijeh,
osobito onaj koji je u vezi s njegovom glavnom
malo toga primjenjuje na sebe
je netko dopustio da upadne u ove nemarnosti, za koje je kriv, on po malo prestaje
i grijeh. Mlitavo i mlako odbija napasti
v , zasebni smrtni grijeh

.
volio da si hladan
slijep i gol" (Otk 2,14-15).

malo detaljnije
Prv
ca postaje mu to put smrti" (Izr 14,12).

se smatra bogatim, je
Odatle nastaje postepeno slabljenje volje. i
duhov
da
je onaj koji je vjeran u malim stvarima, vjeran i u velikima i da je onaj koji je nepravedan u malim
152

stvarima, nepravedan i u velikima
grijehu.
bez
to samo laki grijeh, da nije bilo, ako je materija u koju pada velika nema potpunog pristanka: to je
g niza
nevaljanih ispovijedi i
Sam Ukazuje na pokazuje lijek protiv mlitavosti a
nj -22).
Nikada dakle ne treba . Isus je posve spreman opet uspostaviti s nama prijateljstvo
prijateljstvo, ako se obratimo. Da to postignemo:
- i otvoreno mu otk
opetovano prikazivanje svojih poslova B

radi, nije neka
uskrati Bogu.
-
ispitivati glavne stvari u svojem posebnom ispitivanju savjesti i stanje
iznositi u svojim ispovijedima.
se malo po malo vratiti gorljivost za Boga i duhovni rast. Takav
pokore.
Otkrivaju
duhovni rast?
mlakost i mlitavost ili pak u duhovnu oholost?
153

DRUGI DIO:
ZADOBIVANJE KREPOSTI I RAST U NJIMA

NA PUTU PROSVJETLJENJA
Vjer
najbolje. Svim osjetnim i duhovnim silama kr

(KKC 1794)
mrtvljenju i u pokori, ali t

Gospodinu.
Duhovni rast i rast u krepostima
kreposti. Tu n
do u sitnice i primjenjujemo na sebe.
154

e
ljudskih i nadnaravnih krjeposti: vjere, nade, ljubavi, pravednosti, jakosti, marljivosti, odanosti,
optimizma...
Da bi se razvijale, krjeposti zahtijevaju pona
volju. Bez krjeposti -

-
da u slabosti i grijeh.
a sklonost
nu. Kada, uz
rad
ponovne evangelizacije svijeta.
-
nego ih se truditi prevladati -
ive da i u sebi
liturgijske su molitve za nas izvrsno sredstvo da Ga studiramo. Napokon vjernik, koji ide putem
155

olje upoznati nauku Isusa Krista, posebno njegovu
ljepota, ne bi bio predmet njegove posebne ljubavi? "Otkako sam upoznao Isusa Krista, rekao je
Lacordaire, sve mi na Njemu iz
g
Spasitelja?
nam neprestano pokazuje u Utjelovljenju, Otkupljenju i u presvetoj Euharistiji? Ustanovljenjem

uje svojim Tijelom, svojom Krvlju, svojom
i dosta
ljubiti.
stavu da slavi Boga i da s uspjehom moli za milosti koje mu trebaju. Kad opet radi, tada se
kreposti i s
Potre
Bogoslovne kreposti imaju za direktni objekt
avi
ga ljubimo radi njegove neizmjerne dobrote. Tako nas ove kreposti izravno sjedinjuju s Bogom. Po
vjeri postajemo dionici njegove misli, po ljubavi njegove ljubavi.
Moralne kreposti imaju za direktni objekt
d
Bogom koji je sama pravednost.
ljaju
1795)
U ovom kontekstu govora o krepostima
156

.153
djelovanju milosti. Njegovanjem ljudskih krjeposti -

ljubaznosti... -
aju najosnovnije ljudske
krjeposti.
se mogu ostvariti samo u ostvarenju ljudske zrelosti. Milost
za
kreposti i to onoj za koju
ljubav prema Bogu. Isto tako vjera i nada pretpostavlja razboritost, jakost i umjerenost. A tako i s
drugim krepostima.
(KKC 1810)
Razmisli! Kakvo je
2.1. BOGOSLOVNE KREPOSTI
Bogoslovne kreposti, koje imaju za izravni cilj sjedinjenje s Bogom, a ovo sjedinjenje s
153
Dekret drugoga vatikanskoga koncila Optatam totius, br. 11.
157

lovne kreposti: vjera, ufanje i ljubav. (KKC 1812-1813)
2.1.1. Vjera
povjerenju. U ostalom da nekomu vjerujemo moramo imati povjerenje u njega. U Starom je Zavjetu
vjera prikazana kao bitna krepost o kojoj ovisi spasenje ili propast naroda: "Pouzdajte se u
taj pristanak prati povjerenje,

odricanje i ljubav.
dakle pretpostavlja propovijedanje: "Dakle, vjera je od propovijedanja... " (Rim 10,17). Dakle vjera
nije niti intuicija srca niti direktno gledanje: "vidimo sada kao u ogledalu i zagonetki" (1 Kor
uvjerenja da je Bog
Krista, Gospodina svojega, radi kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steknem... " (Fil
3,8-
ne obrezanje, nego vjera koja radi po ljubavi" (Gal 5,6).
Vjeru bi mogli definirati kao teologalnu -
iteta.
jedinstvo nje
Boga i koga si poslao,Isusa Krista" (Iv 17,7).

je neke
krjepostima osposobljuje da vjeruje u Boga, da se ufa u njega i da ga ljubi. Zbog toga se vjera,
158

je On
ispovijedati je, za nju
-33). (KKC 1814 -1816)
prema Bogu, pa
onoga
nja svete vjere. Njezinu svijetlu

stranu predstavljaju oznake vjerodostojnosti koje nas uvjeravaju, bez ikakve sjenke sumnje, da je
ni prevariti ni bi
razumijemo nego jednostav

zasluge. Kada bi istine koje se stavljaju pred nas bile tako jasne i razumljive da ne bismo mogli
se zasluga vjere sastoji u tome da slobodno i bez prisile prihvatimo i vjerujemo u istine koje se
159

( ).
neprocjenjivo dobro da nadilazi sve ljudske sposobno
posvetna i nadnaravne
o je
preziru.
makar sve istine vjerske nisu jasne kao jedan i jedan su dva, pristane uz svu nauku objavljenu, jer za
volji; obojicu nu
jeku nagraditi
u neprijateljstvu s Bogom njegova
nehotice i nas mogao zavesti u bludnju. Tu je opravdan razlog sumnji ili kolebanju: bi li mu
vjerovao ili ne, da li
gdje svaka pojava ima svoj uzrok, pa i
eni, on ih ne
- Boga i vjeruje sve Bogu, a
Njegove, prihvatiti kao istin
R
160

- u tako da je
vjerovati.
potaknut i vo
starije. Da ne smij
Boga objavljene. Pa i nakon Objave n

je Isus Bog-
pozn
za vjerovanje tih istina nisu dovoljni samo razum i volja, nego treba nadn
-
prezire, men
pitanjima, ali svaki vjernik treba da ima nakanu: Ja
161

vjeru.
Na
pokajao i ispovjedio, milost se
Nadnaravna vjera je s
milost. Jer mnoge istine objavljene ili nadnaravne vjere nadilaze ljudski um, to se vo
dbije i ne vjeruje. O slobodi vjere govori Isus Krist kad
ka
Sv. Alfons Liguori
e volja
sveti Petar (1 Pt 5,8-
evih strijela, tako i vjera brani
zajedno s njome. Prema tome, kada nas obuzima napast oholosti, putenosti ili bilo kojega drugog
dicama koje prate grijeh ili pak o
"Ako
-9).
oliko
sam dijete svete Crkve, dijete svete Crkve." Neprestano zahvaljujmo Bogu za ovu divnu milost i
162

)
misli
zvor opravdanja, a prema tome i
nadnaravno nutarnje stanje i
svijet.
am usporedba pokazuje da je svetost kao kakva
dogoditi bez sudjelovanja volje, ona
Postoji u nama trostruka spoznaja: sjetilna spoznaja, koja se odvija preko sjetila. Razumska
anska Osoba,
dio objavljenih istina koje su nam dane.
im
moralom.
163

izvanjska i zakonska, nego nutarnja
-
od nas, njegov Sin
a, nego dolazi da sam
(Heb 11, 1-10).
je
koji su prije bili st
Vjera je ta
progonima.
u svemu radimo s nadnara
koji sobom nose bolne probleme i posljedice. Neki grijesi su izravni grijesi protiv vjere koji vode
do slabljenja pa i gubitka vjere: Prvi je zataja i nijekanje vjere. Nikada nije slobodno zatajiti vjeru
164

nebo.
protiv vjere
azio ili popljuvao ili ruglu izvrgao
time pokazao da
Spasit
-33).
Drugi grijeh protiv vjere je nevjera
se objavio. Bog nam je pokazao posebnu ljuba
U nevjeru spada i krivovjerje. To
-papu i biskup
si utva
kim pitanjima, pa ni u
govorom i djelima.
- nijekanje postojanja Boga,
ateizam. Dok su se nekada krivovjerja ili hereze kretale oko nijekanja ili izvrtanja pojedinih istina
165

Crkva je duboko svjesna da je
ou
og, moralnog i socijalnog
od vjere - apostazija. Apostata, otpadnik je

nije sasvim odrekao, posvema je napustio.
I - vjerski nehaj
U grijehe protiv vjere spadaju vjerske sumnje i prigovore. Za vjerska pitanja ljudi se mnogo
iti nakon
e neuk. Sumnja i prigovor o nekim

stvarima vjere nije grijeh kada su poticaj za dublje upoznavanje vlastite vjere, ali postaju grijeh kad
dijalogom razrije
, te su kao takvi grijesi protiv vjere: praznovjerje, idolopoklonstvo,

gatanje i m
okultne prakse, new age.
Dakle p , objavu koja nam objavljuje njegov plan spasenja
kako je objavljen u Bibliji. A vjera prem i tako vodi
vjernika putem . Po vjeri
grijehu. 154
spasiti?" (Jak 2,14).
154
Ch. A. Bernard, Teologia spirituale, Milano, 1987, str. 159-160.
166

u
na ljudsku volju. Pa ipak, ove su potonje istine jednako tako sigurne i neupitne kao i one prve
hvatiti
slovljeni Otkupitelj rekao: "Blago siromasima

duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!" (Mt 5,3).
dobrima ove zemlje. Kada su svetome Klementu ponudili zlato, srebro i drago kamenje pod
uvjetom da se odrekne Krista, svetac je dubok
progonjenima zbog pravednosti!" (usp. Mt 5,4- onima koji strpljivo i s
osti
n i bez
Zakon Isusa Krista zapovijeda nam da se borimo protiv svojih neurednih sklonosti, da
ljubimo neprijatelje, mrtvimo tijelo, budemo strpljivi u nevoljama i stavimo svu svoju nadu u
Upitajte one
Magdalenu de' Pazzi u njezinu samostanu te ih pitajte nedostaju li im radosti
suprotan naravi - ali iskvarenoj i posrnuloj naravi. On je tegoban, naravno, ali samo onima koji se
Gospodin" (Ps 34,9). "Do

167

Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako" (Mt 11,28- )
Na putu duhovnoga rasta od samih
ljubavi.
ili oni vjer
. Zahvaljivat
nemaju vjere.
bespotrebno uzdrmati njihovu vjeru.
moraju imati na pameti da je iznad nas neizmjerno mudri Duh
pri
da li je to sve istina? -
j
dovoditi u sumnju stvari koje su jednom objavljenje i dokazane i za kojem smo shvatili da su takve.
Uz te razloge zdravog razuma treba dodati i molitvene zazive: "Vjerujem, Gospodine, pomozi
moju nevjeru" (Mk 9,23).
Ako se
sumnjama.
Treba tada imati na
Uznapredovale
ve njegovim primjerima, da ih i same nasljeduju.
168

izgledaju im kao slike
koje oni rado promatraju kao uzor i tako izbjegavaju opasnosti da ih zavedu primjeri koje vide u
svijetu a protivni su duhu Kris
ernicima i
i vjerskom odgoju s
Sv. Ljudevit
, istina, grijehom je
umrljano, ali je zbog grijeha raskajano. Izdati svoga kralja kao neki nezahvalnik, boriti se protiv
venom
za mir, uvjeravam i ob
povjerenja prema Bogu, spoznaja na temelju ljubavi i povjerenja. Vjera je osobno
razuma i volje te moralnim nastojanjem za vlasti
169

155
U pjesmi u kojoj kao da sama vjera pjeva u prvom
licu Montf
vjek ovdje dolje nada, divni dokaz
bljujem slavu svim
ga u njegovu vlastitu vatru. Ja sam pobjeda svijeta koji ima tolike dostojanstvenike. Treba se na
mene osloniti kako bi se vidjelo zlo svijeta.
-15).
jepotu svih istina vjere. Za rast u vjeri treba

156
ovati samo zato jer je Bog to rekao
krjepostim
155
-92.
156
A. Bossard, Fede, u DSM, str. 659 -670
njene karakteristike po nauci sv. Ljudevita.
170

mistike i svetosti:
enu pravednost i
To su te krasne krjeposti i nebeski darovi o kojima Duh Sveti u
(LJVM 99).
Ulivene ili kako to k
ituju se u
potpomognuta darom Duha Svetoga i ulivenim krjepostima, spremno, relativno lako, sa svetom
157
sjedinjenja s Bogom. Sv. Ljudevit u citiranoj pjesmi u kojoj kao da vjera govori u prvom licu
jednine sama o sebi opisuje tu vjeru:
Gospodina. Vjera ju je posvetila i
noj
njihove zasluge i
-30).
koje se javl
rasta u vlastitoj vjeri?
2.1.2. Ufanje
U ljudskom i vjerskom
157
R. Garrigou Lagrage, ordinarie, Rim
1984, str. 115-117.
171

nada se odnosi na sve
postojanost.
potpunosti us
Ova postojanost - vlastitim snagama i
Bogu i da koristimo sva sredstva spasenja koja nam stoje na raspolaganju. Taj napor prakse vjere
Prema on Nada je bogoslovna
im
pot
5). Knjiga Sirahova p
172

- to je ljudsko
- to je
nam je Bog sve to radi zasluga Isusa Krista, jedinoro

- to su neizmjerne
ga imena pod nebom
-7).
obu
ti ljubavi.
4,18)
po zaslugama Isusa Krista i njegove muke Bog nas
je
1817-1821)
-
U tu svrhu Bog djelatnim milostima rasvje
173

vas n -26).
za grijehe iskreno kaje. Sv. Augustin je
redstva za njegovo postizanje onima koji vjeruju i
pro
u ga i proslaviti" (Ps 91,14-15, po

-
-
tvorio samo zato
174

zaklet
je zakletvom,
vi prispi-
ljude, a ukoliko postoje neka nevoljna stvorenja koja ga svojim grijesima tjeraju da ih osudi, on im
vite!" (Ez
18,31-
sada
- pouzdanje u njega:
Puni povjerenja i sigurnosti moramo ponoviti s kraljem-psalmistom: "U tvoje ruke predajem duh
bi za
epokolebljivim pouzdanjem. Ne
oskudijevate ni na jednom daru" (1 Kor 1,4.5.7)
ovori jednako: "Ali s darom nije kao s
Dakle, po apostols
175

at prema svima
)
dobra nebo i potrebne milosti za nebo.
umro.
imati.
ne pozna mi
33).
zapovijedi,
stvar Bogu-
bacite na Njega -
176

svoj razum, pametne
posve siguran za svoje spasenje komu to Bog posebno objavi, a takvih je objava vrlo malo. Redoviti
Kor 10, 12).
Ufan
nada nas sjedinjuje s Bogom, jer nas odvaja od zemaljskih dobara. Nas lju
dva temeljna nedostatka da bi mogle predstavljati pravu potpunu radost, a to je da im nedostaje
jako dobro znamo i ta nam misao prolaznosti zemaljskih dobara kvari veselje i onda kad
posjedujemo zemaljska dobra. Bog naprotiv ostaje uvijek isti i smrt, koja nas rastavlja od svega, s
rodni strah, s pouzdanjem
177

pouzdajemo u Boga. Sirah ovako u kratko iznosi nauk Starog zavjeta: "Tko se uzdao u Gospoda i
bio posramljen? Tko je ustrajao u strahu od njega i bio ostavljen? Tko ga je zazvao i bio od njega
2,11).
ouzdanja u Njega. Sjetimo se njegova postupka sa rimskim stotnikom,
,
gubavcem koji dolazi da mu se zahvali na ozdravljenju.
moje ime, bi
odgovara na to pouzdanje obilnim izlijevanjem svojih milosti.
cilja.
moramo raditi i trpjeti da postignemo neraspadljivi vijenac s
zm
anje Boga?
ji izjavljuje:
njezino ostvarenje" (sjednica 6, poglavlje 18).
178

Upra
adom uvijek
slobodno od stan
S pravom je, dakle, Tridentski sabor osudi
- a ta je suradnja neizvjesna. Zbog toga
gurni u njegovu volju
Zbog toga se moramo nepoljuljanim pouzdanjem ufati u njegovu dobrotu.
iskusiti.
i protiv svake nade" (Rim 4,18).
ljubavi prema
prosvijetlio srce" pouzdanjem (Ps 119,32).
o potjecalo od kralja, ali
uv
e navod odnosi na one koji

zanemaruju svoga Boga te stavljaju ufanje u ljudska prijateljstva i blagonaklonost. No oni koji se
blagoslovljeni.
179

zagovorom
s pouzdanjem zazivamo Mariju, time ne pokazujemo nepovje

bojazan zbog vlastite nedostojnosti. Pravo je, dakle, da sveta Crkva naziva Mariju "Majkom svetoga
ovisi o nama, a istodobno moramo staviti sve svoje pouzdanje u Boga te biti posve uvjereni kako
nastavlja:
uvijek upravljao prem
kraljem- " (Ps 18,38). No kako da
posustaje, govori nam sveti Bonaventura, tako ni m
ponos nade" (Heb 3,6).
prisiliti se da se odupremo paklenim napastima: "Kraljevstvo nebesko silom se probija i siloviti ga

liti, upokoriti se i mrtviti svoju
sveti Ambrozije, budimo nasilni prema Gospodinu svojom molitvom i suzama da nam udijeli
kako
)
180

vjeri i povjerenju u Boga nadilaze.
ek postizava toliko koliko se
uspjeha.
bez plodova.
pun pouzdanja
15, 25 - a u slavu i nagradu. Sve
n da se
ipak su o
zmjerno. Ako se uzmu svi
akar i u zadnji
181

neopravdano i krivo.
ako se ne popravimo. Strah Bo

-
zlo i
pa
rezultatima.
nego ga je predao za sve nas, kako dakle da nam
sigur
Da postignemo taj cilj, val
aktivnost.
(1Kor
182

. Ali treba
dosljedno u praksi trebamo se brinuti samo o svom osobnom nastojanju.
nade, a to su preuzetnost i zdvajanje. Trebaju paziti i na to da se ne navezuju na stvorenja kako bi

mogli svoju nadu osloniti na Boga.
Uznapredovali
mljeni na svoju
em ono nebo gdje im Isus sprema
da
24,36).
Ako ih katkad stignu kakve spletke ili progon
Uznapredovali se znadu dalje, radi toga pouzdanja u Boga, kloniti pretjeranog pristajanja
postavi prema njima ometaju njeno nastojanje prema Bogu. Da izbjegne da ga ona posve ne zarobe,
mo
sretne smrti.
Dakle i druga bogoslovna k
ispuniti.158
Ljudevit Montforski
podupire svaku svetost. Crpim svoja bogatstva iz Boga punog istine, vjernog svim svojim
158
G. Barbera, Speranza, u DSM, str. 1623-
na njene karakteristike po nauku sv. Ljudevita.
183

va kojima vas Bog svakodnevno obasipa, neoborivi su razlozi da se nadate njegovoj
najbolji prijatelj. Tko god stavi svoje povjerenje u Boga, nije posramljen, Bog je dao u izobilju, a
orla okretan s krilima za let u nebo.
govori nam nada do
je Bog, koji svoj oslon

je nerazborita ludost, kao da se oslanjate na vodu.
1-24).
sno oslanja na samu
pripisuje duhovne pobjede nad porocima, grijesima, zlim sklonostima, kao i duhovni rast, a sve to
neuspjehe.
motive puta duhovnoga rasta. U tim iskustvima, ako ih vjernik dobro
titi.
e koristi svim ljudskim i

159
Ova
159
-97; R. Garrigou Lagrage, nav. dj. 131-141.
184

potpu
nje nakon padova te

pokora. U pjesmi o nadi svetac nastavlja:
jemu jer je dobar po
oslanja samo
uronite u njegovu krv svoje grijehe.
proslaviti. Kad bi imao u ruci munju spremnu da me satere svojim udarcima, ja bih se i tada uzdao u
ali ne, poznajem tvoju ljubav.

Moj
e Gospodine uzdam u miru.

-41).
Razmisli! Ispitujem li svoju svijest o tome kakvo je moje ufanje u Boga? Koje su glavne
2.1.3. Ljubav
e prva od svih zapovijedi? Isus
-31).
-
i: ljubi
185

Ove dvije zapovijedi o ljubavi k Bogu i b
zakona izno
om Boga
Ljubav kao p
-10). Krist je
podin zahtijeva da
ljubimo djecu i siromahe kao i on.
ne zavidi,
pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve
-7).
-4). Ljubav
ljubav - to troje -
ci
privu
29-1822)
kreposti i njihova dobra djela dobivaju vrijednost i zaslugu pred Bogom. Bez ljubavi druge kreposti
186

Rad, trud, napor, djela, makar kolika i kako velika bila, sama po sebi nisu dosta za spasenje;
se njima postigne sjedinjenje s Bogom.

no
oko sebe.
Ljubav prema Bogu
ljubav bit
Kao sto se vidi, ljubav pretpostavlja spoznaju, ali nije uvijek u razmjeru s tom spoznajom,
predmetu a to je Bog sam.
Bog za koga r
stvorenja nam se pokazuju ne u svom naravnom bitku nego takvima kako nam ih pokazuje objava:
oj ljubavi nadnaravno.
Ljubav je nadnaravna krepost po kojoj po milosti
ljubimo Boga
187

jer je Bog u njemu ili barem da On bude u njemu. Tako da u biti imamo jednu jedinu krepost
ljubavi.
st
pojedina svojstva.
Zapovijed
Zakona i Proroka: "Ljubi Gospodina Boga svoga svim
ra prevladavati u nama sve
oj
kao svoj prvi izvor, jer sam od tebe. Moram te ljubiti kao
Teotim I,6 i10)
Zapovijed je ljubavi dakle u se
sa
tko tko posjeduje pa makar i u
upnjem. One se uspinju
silama.
Razlog ljubavi prema Bogu
ljubavi, jer ost
motivom ljubavi.
Boga, "jer je on nas prvi lju
ljubavi Isusovoj prema nama za vrijeme svoje Muke i u Euharistiji.

188

samima sebi.
160
kako je Bog dob

na zemlji veoma mali broj, sastoji se u tome da ljubimo Boga radi samoga sebe i dosljedno da
koji je zapravo
ljubav prema samomu sebi, ostaju tri stupnja ljubavi prema Bogu koji odgovaraju trima stupnjevima
opravdava, to jest postaje od krivca pravednik, i prelazi iz nemilosti u milost i pravednost.
da dobro
koja upotpunjuje
-
17). Bo
160
De dil. Deo XIV,
189

onima i
da bismo se divili plemenitosti toga gospodara
1 Iv 4,19).
(1 Kor 4,7).
jest
bismo mogli nadati nikakvoj nagradi ili kada se ne bismo trebali bojati nikakve kazne. Onaj tko
ljubavi.
-
"Ljubav je strpljiva i d
- e apostol, "punina
svoga, svim s
ina, Boga svoga; da po
mnogim mjestima Svetoga pisma: "Ja ljubim one koji ljube mene" (Izr 8,17); "Tko ostaje u ljubavi,
190

samoga?
bila dovoljna da sve nestane u zaboravu. Tko je bogatiji od Boga? On posjeduje sva blaga neba i
dobrostiviji od Boga?
Zbog toga moramo ljubiti Boga svim svojim srcem, jer on je vrije
mogla usporediti s ljubavlju k
ljubio nas je otkako je Bog, a to
l )
Dakle posvetna uloga ljubavi prema Bogu
Bogu, kojega ljubimo iznad svega.

To veli sv. Pavao u himnu ljubavi:
ne misli o
zlu.Ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. Sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi.
-
10).
va da se
191

jedinjuju sve
(I,III, 5).
Ljubav unosi
razlog tog
(I,II,8).
Uz tu se radost nadovezuje i dub
i Nas.Kr I,III, 31). A za
Tako dakle kako god promatra
djelima.
192

vr
tko Boga kune, ili koje drugo zlo radi, dokaz je da u njemu nema ljubavi k Bogu. U tom smislu je
-
grijeha, ne zato jer se boji kazne, nego zato da ne uvrijedi Boga - dobroga Oca.
u. Tko Boga
to su sve apostoli pretrpjeli, a misionari i danas trpe u
pokazao zamjernu ljubav prema Bogu. Po bolima je Isus spasio svijet i sebe proslavio. Upravo u
svemu neka je hvaljen, slavljen i blagoslovljen Gospod Bog.

-
nosti, radosti.
Boga ljubimo jer je On
jedin
-17).
4,7).
S kolikom
193

ljubav prema nama i zapovijeda nam, da ga ljubimo svom svojom snagom. Kao da nam je time htio
ljubimo.
a, a da mu u izobilju ne stavi
na raspolaganje sva sredstva, koja su mu potrebna u tu svrhu. Toliko je njemu stalo do toga, da se ta
Ali njemu ni to nije dosta, da
o, nego da je to bogato,
Teotime II, 8).
nijednom stvorenju, jer je on najve
Tko Boga
li ti na kraju, kako
u svetu ljubav.
teljstvo s Bogom. To nije
prijateljstvo je pravo prijateljstvo, je
ljubimo,
jer nam on sam daje tu ljubav. A i mi opet sa svoje strane znamo, da on nas ljubi, jer on je tu ljubav
dobrohotnosti. Napokon, mi smo u trajnom dod

194

najpovjerljivijim prijateljima. (usp Iv 15, 15)
I kao vrhunac veza svoje svete ljubavi s nama, on nam se je darovao kao pravo jelo u
neusporediva ljubav. Jer ta ljubav cijeni
Iz toga slijedi, dragi moj Teotime, da to nije ljubav, koju bi mogle roditi bilo prirodne, bilo
ulivena u njih.
Radi toga mi tu ljubav nazivamo nadnar
s vjerom i
kruna, koja kraljevski resi njezinu
njezinim duhovnim sposobnostima zato
Teotime II, 21).
Oca mojega koji je na nebesim
195

i o Bogu lijepo govore pa takove
prema Bogu.
Isus -
ne zato jer se boji kazne, nego zato da ne uvrijedi Boga - dobroga Oca.
propov
strpljivo snositi dok Bog ne odredi druk
bolima je Isus pokazao veliku ljubav prema Bogu. Po muci je Isus spasio svijet i proslavio Oca.
Tako
od
malo da se i on sam nije onesvijestio.
nema ravne, potje
Silom otvori usta i stisnute zube svoje drage kneginje, ulije joj u usta
mogla stajati na svojim nogama i
ijek,
snagama.
ispod svoje i njezino desno rame naslanjao na svoje rame i na svoja prsa. Tako je on njoj pomagao i
196

polijegao u njezin kraljevski krevet.
ravno da se i nebo
ubav dokazuje tako da umire za nas, to
savjesti, koje potj
A sve
estici, tako bi i
jednostavno ne bismo
ona ne bi hodala, a ipak ona tako hoda, da, kada je on ne bi nosio, ona ne bi mogla hodati. Zato, da
sama od sebe. Ali i ta n
je ona dala svoju l
navi
napasti.
197

eba uhvatiti za ruku i odvesti na posao?
Tako je isto i nama Bog dao svoju ljubav i s njome silu i sredstva, da napredujemo na putu
ona ga tjera, da i on ide
Pavao:
izvanredne pothvate. Jer, kakogod ljubav, pa bila i ne znam kako mala, daje nam dosta sklonosti i,
toga velikoga nebeskoga zaljubljenika, da ih on
Za ta velika djela, dragi moj Teotime
U tu svrhu nam svet
velikih napasti.
vrijeme, k
Teotime III, 3).
u ljubavi prema Bogu
m svojim. A kako se na zemlji ne
a uz
198

e i
ljubav-
Uznapredovali
da ga slavi, koja nastoji da se us
raspo
Tako na
a koja su u Bogu, kao da
sta mi je da Bog je Bog, da je njegova
Teotim I,V,1)
proizvelo ranu koja je sl
Onomu
e cijela zemlja
199

nego sva druga stvorenj
Njemu, po Njemu i od Nj
Ovo
am providnost
lja
o" (Rim 8,28). I
radostima
ljubav koju imamo prema njemu, jer je on sam daje, a mi opet dobro znamo za njegovu ljubav
o njemu
izabiremo Boga da ga ljubimo posebnom ljubavi. Ta se ljubav sastoji u davanju, kojim Bog dariva
nama samoga sebe i mi darivamo njemu svoju osobu.
ljubav prema njemu
rijateljski nastani u
moj, daj mi srce svoje"... (Iz 8,31
200

e iz svega srca svoga...,
obavljamo zato da mu se svidimo.
eljstvo.
svom pameti svojom i sv -
raditi, tako
nijemim, ali vrlo
- u njemu
nema prave
Sv. Alfnos Luguori navodi glavana sredstva za napredovati u ljubavi prema Bogu:
orabiti sredstva koja vode k
"Gladne napuni dobrima" (Lk 1,53).
201

nastojanjima da osvojimo blago ljubavi prema Bogu. Malo se ili nimalo ne mu
- -
pravednosti!" (Mt 5,6).
. Sveti
mojemu srcu postoji m
va.
sve preobrazila u ljubav,
srce koje je stvorio pripada samo n
zahtijeva. Jednoga dana kada je sveta Terezija bila bolesna, donijeli su joj vrlo ukusno jelo, no
vam od njega", odgovorila je svetica.
je lijep; uskratiti sebi
. Upravo
ne smijemo se uznemiravati, nego trebamo pre

kako bismo umrtvili svoje sklonosti.
je onome tko se
- izd
-
202

zato da raspla
njemu koji je toliko pretrpio iz ljubavi prema nama. Gospodin
e
je toliko trpio nikada i ne pomisle na muke koje je podnio."
nek
li mi svoju svetu ljubav; Marijo, Majko moja, izmoli mi ljubav prema
jeljuje
)
(Pnz
6, 5).
mu iskazuje
Prva zapovijed i
vjere.
Gospodine,
euharistiji i u euharistiji velikih svetkovina.
velike
203

Bogu u
Ljubav sama u sebi ne poznaje granice, beskrajna je i uvijek otvorena daljnjem rastu.161 Po svojoj
ovori u
a sam, Gospodin me u svom srcu stvorio, nad njim imam svu vlast. Sama
nesretnike. lasti imam
povezanost njihovih krjeposti. Bez mene zlato je samo glina i sama krjepost je grijeh, a s druge
strane sve je velik
nisam nikad dokona, ako se odmaram, to je u Bogu.

Moja narav je poduzetna, ja sam aktivna poput vatre. Nepobjediva sam ratnica, jaka sam kao
nevinosti priv
-27).
ta vjernik se
161
J. Morinay, Virtu, u DSM, str. 1877 -
ukazuje na dinamiku njihovoga rasta; G. Madore, Amore, u DSM, str. 63-
204

vjerodostojnija. Uz glavni motiv ljubavi
jubav kao da nam sama ljubav govori:
lijenost i bezakonj
rtvljenja.
ljubavi prema Mariji.
ljem i
grlim te, potpuno ti se predajem, tako i -47).
svecu:
namje
205

-
o je
-57).
Pismu o nauci sv. Ljudevita Montforskoga govori o
ama sv.
otajstvu Utjelovljene Rij
162
ljubav po
padati u
ota, bez mane,
Kad ne bih ljubio njega miloga, moje srce ne bi bilo zadovoljno. Bilo bi zarobljeno i uznemireno,
sve bi mu postalo gorko. Ljubav osl
Razmisli! Kako ljubim Boga? Do koje mjere ljubav prema Bogu a moje iskustvo? U
162
Lettera di Giovanni Paolo II sulla dottrina di san Luigi Maria de Montfort, Rim, 2004, Edizioni monfortane, str. 7-8.
206

-31).
Ljubav je dakle nadnaravna krepost po kojoj po milosti ljubimo Boga iznad svih stvari, radi
ljubimo samo u toliko u koliko su oni neki i
njemu ili barem da On bude u njemu. Tako da u biti imamo jednu jedinu krepost ljubavi.
S ljubavlju prema Bogu D
njeg
granama koje rastu iz istog korijena.
hovu odnosu
nadnaravne darove i
jedinjuje s njima
pred Bogom.
bav
spasenje."
Gosp
znati koliko netko ljubi
207

Ocu u
kao i mi" (Iv 17,11). ( )
redu u odb
to su djela kojima se pokazuje i dokazuje ljubav prema Bo

u bijedi to su djela koja dokazuju pravu ljubav prema
163
ova ljubav
ma ili je sigurna stvarnost koja je dokazana djelima.
jno je uskratiti ljubav nekom bratu da
a ima svoj korijen u Bogu i koja je prema njemu
prema drugi
naravi jer svaki ima besmrtnu
163
L amore del prossimo, Paloine Milano, 1971.
208

stanujemo i svi zajedno da Boga gledamo ii hvalimo. Sv. Ivan apostol
mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i
samoga sebe.
biti kao samoga sebe, to
Bez obzira kako ljudi gledaju na svijet,
jezika
vremenitih dobara.
donosimo samo neke tako jednostavne, duboke i poticajne misli sv. Ivana Marije Vianneya o tome:
sobom." (Iv. 13, 34, 35).
vas. Ako biste u takvom stanju naglo umrli, Bog bi vas bacio u Pakao. Tko ima pravu ljubav prema
i neprijatelje, kao i prijatelje ... tko takvu

ljubav posjeduje, taj je siguran, da je za njega Nebo.
ednih
209

koji misle, da su
Stvoritelja pozvani
jer su dobri, zle iz samilosti zbog Bpga, jer vidi, da Boga
orim,
zauvijek izgubljene!"
niti ikakve obaveze za ljubav.

Ovi ljudi imaju posve kriv
bude i to
-brata ljubite radi Boga i time postignete svoj vlastiti spas.
na pravom putu u Nebo i da zaista Boga ljubimo,

Zlatna zrnca str. 49-50)
borbu protiv lj
motriti Krista, njegovu osobu i truditi se oko usvajanja njegova nauka.

Ljubav
210

164
Mo
ljubavi prema Bogu, jer neodvojiva je ljubav prema Isusu i prema ljudima. Ove dvije ljubavi su
uzajamno potrebne jedna drugoj. Radi se o istoj i jedinoj ljubavi koja je istovremeno usmjerena
Bog nas doista ljubi i
me je l
plemenitijom i aktivnijom u njenoj provedbi.
onima koji su nam povjereni ili za koje smo odgovorni. Treba nastojati takve sudove donositi
Ljudski
dnom posrne? Pa kad bismo i pretpostavili da su nakane manjkave, nama je
ika nego
164
Zagreb, 2005.; F Cuttaz,
Milano, 1961.
211

zbog slab
o bi stvar promijenili na dobro,
(PKM 111-112).
. Na takav
skrivaju opasnosti ogovaranja klevetanja koja se prenose od osobe do osobe te mogu nanijeti velike
dobra koje
ovog ubojice, ona nad njim bez truda ima potpunu pobjedu. O maleni dio tijela, o jezi
biste izbj
brbljavac. On je usmjeren prema zemlji, njegova usta bacaju strjelice kojima se vodi rat. One ga
ite
-12).
. Ljudski i
ituacijama,
212

koji lj
mu sve p
kada srditi, nikada nestrpljivi, jednaki
prednosti u odnosu na njegovu ljutnju.
grijeh, a da bi ga
u govoru, bez uzvisivanja, bez ljutnje. Radi blago bez zabrinutosti, trpi mirno, bez zabrinutosti.
, umiri svoj gnjev, daj mi
mi blagost, moje te srce moli po tvom vlastitom srcu. Izlij u

-29).
ljubavlju prema Bogu.
jednoj od svoj
lost srca! Po njoj
uvrede na veliki dan svoga gnjeva. Ljubav

zakona. Bez nje nijedan zakon nije ispunjen. Ona je poveznica krjeposti bez koje one ne postoje.
vlada ljubav. Imajte ljubavi jedni za druge, rekao nam je sveti Petar.
Bili su spremni umrijeti jedni za druge. Svoja su dobra stavljali zajedno.

Sv. Ivan je u svojim govorima propovijedao samo ljubav. Po sto puta bi rekao u jednom
213

poznaju ovo otajstvo: samo ljubav je dostatna, o njoj treba propovijedati. To je Gospodinova
kojega bi, bez sumnje, bio proklet.
ljubiti, prave
zasluga, oni ga nazivaju ljubavlju, ali pred Bogom je to tjelesnost.
tiha ubojita vatra. Ljubite i srcem i djelom, a ne samo usnama, dajte milostinju u njegovo krilo.
On je moj neprijatelj
nema u njoj uznemirenosti ni bijesa. Podnosi brata s njegovim manjkavostima i
auditi. To zahtijeva Gospodin. Tomu se treba pokoriti i to prihvatiti pod
svoje svjetlo. Ljubimo, dakle, svoje progonitelje kako bismo nasljedovali dobrog Oca koji po svojoj
svoj
za Boga sva zla u miru i u strpljivosti.
pobjeda je bez premca u prirodi i u milosti, on je tako slavan pobjednik da ga poznaje jedino nebo.
ni z
ruke kako bi zagrlio one koji mu uzimaju
214

zumu do pobjede bez
ga zadobiti ili
im,
jesam, kako bih ga ljubio.
Ljudevit nas ozbiljno opominje:
kolorit pokazuje da j
govori var
odvratnost. Govorite jednostavno, bez pretvaranja i ispraznosti, u mislima budite skromni, ne
-18; 31-37).
215

toj ljubavi.
sudova, ogovaranja, klevete, jer se sve to protivi pravdi i ljubavi; b) naravnih antipatija, koje su,
odnosa, koji m
svaki vjetar, nego, d

(Ef 4, 1-5).
I nadodaje: "Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koja
-
4). Tko se ne bi osjetio po
injuju. Nije li
prilika za grijeh.
a idoli
eka, da ne sablaznim brata svojega. I s tvojega
-14).
koje tako govore zav
umjesto da
216

n
ije i pomiri se s bratom svojim, a onda
ljudima nepravde koje su
li.
vam zapovijed dajem: da ljubite
okrijepiti" (Mt 11,28).
grijehe.
217

c) Njegova je ljubav plemenita. Iz ljubavi prema nama, On pristaje da trpi, da umre: "Ljubio
najodvratnije i da im pomognemo milostinjom.
dajemo.
li je to stvarna potreba
rati
5,20).
Ljubav prema samome sebi
, 38)
zima i kao mjerilo ljubavi
ovore o tome kako treba mrziti i prezirati sebe to se uvijek
165
otkupio i posvetio i kao onoga tko je pozvan
Dakle ne samo da smijemo nego i moramo ljubiti samoga sebe. Bog je stvorio svakoga
jubi bezuvjetnom ljubavlju, jasno je da smijem i
Njegovu ljubav
165
W. Stinissen, Zagreb 2008, str. 89 -109.
218

koju smo pozvani, nema, dakle, veze s egoizmom. Ona je u nekom drugom redu.
ako je netko
Ljubiti
istinsku stvarnost ljubavi prema sebi.
kojima je naravno od Boga obdaren. Dakle dinamika ljubavi u ljudskom iskustvu je povezana i sa
zdravim odnosom prema samome sebi.
166
sebe.
ljudima oko sebe probleme da nas prihvate i ljube i zatvaramo im put do vlastitog srca.
Prepoznajmo se u ljubavi Boga Oca koji nas je stvorio i htio. Prepoznajmo se u Isusu,
ljubljenom Sinu i shvatimo da smo u njemu i mi ljubljena djeca istoga Oca. Prepoznajmo se u tajni
Duha ljubavi, u Du
oko sebe.
166
-82.
219

vjerni
gu:
Kamo da idem od duha tvojega i kamo da od tvog lica pobjegnem? Ako se na nebo popnem,
ondje si, ako u podzemlje legnem, i ondje si. Uzmem li krila zorina pa se naselim moru na kraj, i
svjetlost.
tada gledahu djela moja,
ih svojim neprijateljima. Pronikni me
Razmisli! Jesam li svjesna da me je Bog stvorio i da mu trebam zahvaliti za sve dimenzije

sv
Ljubav prema neprijateljima
-35, usp. Matej 5,43-48). Taj tekst u tom kontekstu
njih primaju, njihova je akcija zapravo reakcija. Takvi ljudi dijele svijet u dva tabora svoje
prijatelje i one koji to nisu
v i prema nezahvalnicima i prema
ostaje sebi vjeran, Bog jednostavn
220

neprijatelju. A ipak se mora ljubiti i neprijatelja.
je svoje i molite se za one koji
svijet Mu se rugao i proklinjao Ga, molio se za neprijat
donosi kruh.
- to
-
a, koja i
Nauku o ljubavi
vratiti.
rade u
ljubi
221

se bori i ide Bogu da joj pomogne.
starom
- 20).
(Mt 5, 38 -
ljubav nad popuni i oplemeni naravni zakon!
prijeti
b i Ivan bili su
o tom neka
opaki u djelima, pa smo rijetko pravedni pogotovo kad se radi o nama samima.
sve do herojskoga st
ljudskog naravi:
mrziteljima; molite za one koji vas progo

nebesima" (Mt 5,44-
osveto
trpjela sveta ju je Katarina
222

Venustijan, upravitelj Umbrije i progonitelj
njega te mu j
6,37). "Kada bih uskrisio nekoga mrtvaca," veli sveti Ivan Krstitelj Verani, "ne bih bio toliko
mene i mojih slugu sastoji se u tome da vole nekoga tko ih je uvrijedio."

ijeli
Ivana za vas moli, potrebno je samo da je uvrijedite." Jednoga dana, kada je sveta Elizabeta
uz veliku pogibelj izbavio
svojih trudova, jer prate ih djela njihova!" (Otk 14,
Mariji M
Neri
molitveni vijena
)
Razmisli! li u svome
ro i ljubim onoga tko me je povrijedio te molim za
223

KREPOSTI
). U mnogim poglavljima Svetog

pisma te se kreposti hvale pod drugim imenima.
Razboritost
rom kreposti: jer ravna drugim krepostima
Pravednost
svetim Knjiga
Jakost
jakosti osposo
, ali hrabri
budite -
Umjerenost
om
koja bdije da bi razlikovala sve stvari, u strahu daje ne bi za

(KKC 1796 -1799)
2.2.1. Razboritost
rani
ove koji su protuprirodni, koji
224

krepostima. Kreposti su prave su kreposti samo onda ako su razborite. Netom im nedostaje
di u tvornici, uredu
ti nekim sportom.
srebro
sedmi dan treba
potreban sedmi dan, tj. nedjelja.
Razboritost je potrebna svima ljudima i kod svakoga posla, a napose je potrebna roditeljima,
podl
Da bolje shvatimo njezinu narav dajemo njezinu definiciju, sastavne elemente i njezine vrste.
Razboritost
ni razboritost tijela ni razboritost . To je razboritost.

To nije razboritost tijela
osu
mudrost tijela neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava

-8).
ustriji, trgovini,
225

taju daleko od Boga. Ona
usmjerimo prema svojem posljednjem cilju.
povezuje poznavanje po
etlost i svoja
ski nauk. Tako smo
nadnaravna kao molitva i sakramenti
motrimo sastavne
zrelo promisliti
pametne ljude.
kojih se treba kloniti i sredstva koja treba primijeniti. Ali

vlastito
emu
istim napastima.
i, a i mi sami nemamo u starijoj i zrelijoj dobi isti ukus i

razum ,
nost.
pokazuje onu stranu stvari koju smo mi zaboravili ili zanemarili. U dvije glave im
226

m
Ali ne smijemo nikada zaboraviti obratiti se za savjet i najboljem Savjetniku, Ocu svijetlosti i
biti korisniji nego mnogo i dugo
dobro prosuditi koja su sredstva,
Osloboditi se prije svega predrasuda, strasti i utisaka, jer su sve to elementi koji iskrivljuju
sudove i treb
zloge za i protiv,
da o
gledanje oko sebe
da se njima okoristimo ako nam odgovaraju, da preteknemo njih ili njihove zle posljedice ako nam
ne odgovaraju.
Smotrenost
5,15). I onda kada smo sve predvidjeli, stvari se ne odvijaju uvijek onako kako smo predvidjeli, jer
Tada treba okoristiti duhovnom s
zaustavio.
po
167
se ne bi kasnije
od Boga primljenom milosti na svoje spasenje k

168
da kama postupamo u skladu s vjerom i razumom, u
'Budite lukavi kao zmije'

toj razboritosti, kojoj se pridodaje neka lukavost, moramo biti kao 'golubovi', tj. bez prijevare.
167
Isto, str. 29.
168
Ovaj citat i svi koji slijede preuzeti su iz Direktorija , 1925., str. 20 24.
227

va, a
jedanput, nego mnogo puta, i onda tek stavi ruku na djelo, koj
169
Takvu razboritost
kao preduvjet zrelosti Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI
i u misijama, svejedno je koja
' '
zbog kojeg drugog razloga,
e i to
.
opominje protiv mnogih stvari koje vode do nerazboritosti, pa time i do grijeha.
Tako a u
prema Bogu, a ti
st i ljudsko i duhovno
sazrijevanje.
pokazati razboritost
de svoj
'Ne poznajem te!'

Konstitucije
Kad se redovnica dade voditi
jela, nego kad se uzima mesna hrana.
Observantne, vrijedne, radine i zdrave sestre
svijetu, ni
redovnica nije napredovala, nego nazadovala.

U slabom, bolesnom tij
169
M. Cozzoli, La prudenzza, u Le virt
228

lje.
I
taknuti ih na vjerno ispunjavanje
da je
neposluh dovesti na isto mjesto
je individualna
razboritost, koja ide za

javnim dobrom i dobrim up
vojske.
Razboritost je jednako potrebna i za osobno vladanje, kao i za upravljanje drugima. Potrebna
ijeha i da
Da izbjegnemo grijeh
posve potisne ili umanji uzroke tih grijeha, sugerira strategiju kojom najbolje uspijeva pobijediti
azboriti!
Razboritost nam je isto tako potrebna za
svim
sredine i izbjegavati krajnosti. Isto tako i u bogoslovnim krepostima,
pouzdanje u Boga sa strahom od
jedna drugoj protive kao na primjer pravednost i dobrota, blagost i jakost, sveta strogost prema sebi
drugima.
229

nja grijeha i
zadobivanja kreposti nego i kod apostolata.
Raz
nu situaciju, odgovornost pokornika, koji im znade
koji znade
a da ne sablazni nikoga, da bude
uputiti na prave putove i sredstva. Da bude kao otac tako blizak pokornicima da u njima pobudi
pouzdanje u Boga u sebe, a opet i tako dovoljno diskretan da ne b
ljudske simpatije.
Kako se dolazi do razboritosti? Kad je kralj Salamon preuzeo izraelsko kraljevstvo i uspeo
niti blaga, niti smrti neprijatelja svojih, nego si sebi zaprosio mudro
jednaka ne b -13).
razboritost po
divno pokazuje Sveto Pismo na kralju Salamonu.
e savjetovanje s iskusnim osobama. Djecu treba neprestano
dobro
borbi i vesele se kad mogu nekome
koje iz dobra savje
odvratna mana. Ni onaj ne
230

vladaju kreposti, gdje vladaju vrednote duha. Materijalistu govoriti o krepostima, to je kao gluhom
govoriti o glazbi, ili slijepcu o bojama.
njih seda
to je molitva po kojoj primamo u sebe Isusa Krista i njegove kreposti. To spominjemo jedanput za
sve kreposti d
vlastita za svaku pojedinu krepost.
svodimo
sve svoje sudove i svoje odluke na svoj zadnji cilj . To je savjet koji daje sv.
vlastito spasenje
pro
nosi odluku
odluk
zamole njegovu svijetlost, zdravo razumski prosude i vjerno slijede odluku.
to ne bude u odnos s Bogom i sa svojom
inicijative itd
uznapredovalih
231

Oni se dive Isusovoj razborito
prema okolnostima, postepeno otkriva sebe kao Mesiju i Sina
kojima su ga hvatali u
tanje
stojanost i odustajanje od
dobrih odluka i sredstava koja razboritost sugerira za postizanje cilja te nemar.
njegovu pravdu... Budite mudri kao zmije i beza

(Mk 7,33).
Napredni zatim moraju gajiti konstitutivne elemente razboritosti, o kojima smo govorili, kao
Moraju na koncu paziti da njihova razboritost ima odlike i oznake koje
Mora biti ,
Mirotvorna,
donosimo pametne odluke.
,
Puna milos
Nepristrana,
onima koji Ga ponizno mole i koji

' '
tom
170
170
232

odgajati sestre i vjernike n
'nerazumnim
postom' areni
stvorovi, nerazumno radimo... Mislim da je Bog kod mene to pripustio zato da mogu kasnije iz
171
Pa ipak, Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI, uz sve preporuke sestrama da paze na dobru
prehranu i vlastito zdravlje, i
njezinim preporukama.172
173
Na kontemplativnom dijelu puta prosvjetljenja duhovnoga rasta krepost razboritosti poprima
,
dinamiku mrtvenja staroga
ovnika ili ispovjednika,

Evo citata jednoga
kreposnih,
odlika. Ovo je pravilo dobro ali nije do
nije neur
slijedili Njegovo
samima, njihovoj tmini i tako im ugodnom nepoznavanju vlastite nutrine

za svoje spasenje.
nje. Rijetko dolaze na
repustili vodstvu Duha Svetoga.
174
.
, nisu dosta redovita mudrost i razboritost koje se je
'ja'. Plod
'samoga sebe'
175
171
, str. 43.
172
Vidi cjeline 1.3.4. i 1.3.5.
173
, str. 106.
174
L. Lallemant, Nauk o duhovnom , Verbum, Split, 2003., str. 109 110.
175
233

I na k
mjeru trpljenja,
to, da bi se upustila u to, od duhovnika ili ispovjednika.
,
sjedinjenja.
Razmisli! M
a iskustva mudrost duhovnoga

otvorena za primanje savjeta? Kakva je moja razboritost? Imam li nutarnjega
2.2.2. Pravednost
olje dati Bogu i
nebrojeno primjera, a po kojoj smo pozvani djelovati pravedno -

kako u stvarima, tako i u odnosima.
judima, odnosno nemamo sa svima jednak odnos
pravednost:
Pravednost
umjerenosti) koju nikakva
(KKC 1797)
Radi se o
vori Prispodoba o
milosrdnome ocu (Lk 15,11-
Pravedan je
234

n je
religije, koja ob
Stvoritelju Neba i Zemlje.
gaja u vjeri i vodi k spasenju.
- Pravednik se zeleni kao palma, kao cedar libanski raste uvis (usp Ps. 91,
13). Zbog toga su uvijek svi crkveni oci uzvisivali pravednost kao jedan od kamena temeljaca
ima.
udovima. Ako je on ljubio i ljubi pravednost, ako nikada nikome nije ni
i ima neka
prstom pokazivali na one, koji su je posjedovali.
235

interesa.
- nositelj prava -
pripada.
Pravednost ozna
nadnaravnu moralnu krepost koja upra
imaju pravo.
prema
pravednost.
minimuma pravednosti tone prema kaosu.
razloga. Obveze pravednosti nikada. Mogu biti obustavljene, ali
Naime, ljubav uz veliku nepriliku ne obvezuje.
Iz toga vidimo koliko je neophodno potrebna pravednost za spasenje. Pravednost je potrebna

za postizanje Raja,ali je potrebna i za postizanje mira srca.
sestra koji idu zajedno, dvije stva
gospodaru.
nered, klanje, pokolj, smrt.

236

Pravednost je po svojoj biti krepost je
malo, moglo postojati bez nje?
i do zuba, svaki
Samo iz jednog razloga: pomaknuta je os pravednosti! Ova je temeljna krepost odstranjena,

kao
Razlikujemo dvije glavne vrste pravednosti: pravednost, koja nam propisuje da prema
posebna
a drugomu kao
za obranu domovine.
distributivnoj pravednosti, koja obvezuje zajednice prema njihovim podanicima.
- -
Druga, koju smo nazvali posebnom,
Posebna je pravednost usmjerena prema pojedinoj privatnoj osobi koja se prema zajednici
Ugovorna pra
237

i
pravednost mora se slagati sa zakonskom pravednosti kako b
nekim osobama.
Ovdje
sablazniti
zapovijedi o pravednosti.
A. vati pravo vremenita
dobra. koje, skliskom nizbrdicom, dovode
djetinjst
robe, pod izlikom da njihovi konkurenti rade to isto ili koji prodaju uz pretjerane cijene ili kupuju za
prije.
Kad n
Ako je netko
nehotice, tada ga s
aju nenadane smrti, bude upotrjebljena po nakani
milostinje.
dobar glas
sud
238

k
sto ogovaranjem prouzrokujemo
"Onaj tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci na nju kamen" (Iv 8,17). Treba primijetiti da su sveci
klevete
brz
injena nepravda ne
redstvima, da za svoj duh steknemo ovu tako
i novcu.
izvor u ovoj nis
i svoje blagostanje. Navodi
obiluje
239

uzgaja se.
Razmisli! Mogu
od
Imam li nutarnjega ? Kako na to
odgovaram?
2.2.3. Jakost
Jakost som prema samima sebi.
djeluje u nama i po
Jakost
Krepost jakosti osposobljava ga da pobij
budite -
(KKC 1796 -1799)
koje joj dolaze u susret.
duha,
dnevne neprilike, odmah dolaze dr
onosni
240

ilikama i
Eto
neprilici ili zlu, koje nam prijeti. Njezin
: jakost je moralna nadnaravna krepost koja

, a da je pri tom ne uskoleba niti strah pa ni
bojazan od same smrti.
Krepost jakosti nam je potrebna da vjerno isp
duhovnih dob
Predmet e potiskivanje utisaka straha
, koja bi bez nje lagan ako se jakost
odnosi u isto vrijeme i na strah i presmionost, a smionost svodi na pravu
mjeru.
ini jakost se . Prije svega se
Ima bez sumnje na putu kreposti i
savr
Potrebno je da se toga nikako ne bojimo,
da ih svladamo.
.
Jakost pretpostavlja o te
postojanost da nastavimo s naporom sve dok ne postignemo cilj, usprkos sve upornosti i ponovnih
napadaja neprijatelja.
koji nam
bolesti, ogovaranja,
stvari. Podnosi sv. Toma
Akvinski (Sm Th, II,II q.123. 6).
241

p
Jakost je posebna kvaliteta srca. Ona izvire iz poznavanja samoga sebe, tj. da u dubini
Ljubav odgoni svaki strah. Sv. Ivan
sup
Na putu duhovnoga rasta razlikujemo stupnjeve kreposti jakosti. Kao svaka druga krepost i
, koji stoji na putu

ispunjavanja vjerskih . Strah od umora i pogibelj
imati zdravlje, To su dobra
milosti za koja se ako to zahtijevaju prigode. Vjernici su uvjereni da je
grijeh jedino pravo zlo. I dosljedno
moraju podnijeti sva zemaljska zla koja nas mogu zadesiti samo ne otpasti od Boga i ne izgubiti
njegovu milost.
od kritiziranja ili ogovaranja
ljudskog obzira,
drugi imati o nama; od ogovaranja o morati podnijeti; od prijetnja, od nepravda i
svojim
prijateljima. treba se da su oni koji
vjerske ako bismo
nastojali da se njima svidimo usprkos prijekora vlastite savjesti time izgubili prijateljstvo Isusa
Krista.
Ta je krepost
svojemu
nebeskom Oc i samoga sebe za ljude. On zna da
Isus mrtvenje i poslu podvrgava se

progonstvima i prognanstvu, kroz 30 se godina
Tako nas eto o
jakosti i snaz
242

U njegovoj pobjedonosnoj borbi, koju je izvojevao
U njegovom propovijedanju,
navijestio posve duhovno kraljevstvo koje se temelji na poniznosti,
i u ljubavi prema Bogu. o
U njegovoj velikoj brizi,
su mu nudili. u isto
vrijeme i blagom i jakom, kojim bira svoje apostole, ispravlja njihove predrasude, ispravlja njihove
koji pokazuje kada je ulazio u Jeruzalem,

ga poniziti, g g Tako nam daje primjer tihe i postojane
gdje, kraj sve

duhovne ne prestaje moliti Oca:
onda kada su g U dostojanstvu njegova vladanja pred

sucima. U njegovoj herojskoj strpljivosti,
kad su ga klevetali.
predanju, kojim se predaje u ruke svojega Oca prije nego je izdahnuo. Tako nas o
Kako vidimo, g A da u tom bolje

uspijemo, moramo moliti n svoje jakosti u
. Ali s n
zahtijeva isto toliko, heroizma koliko i neki posebni poslovi. Drugi stupanj jakosti se
zapovijedi ljubav
mim sobom, te dolaze do
Do takvog
kaznama i bolnoj smrti radije nego da se odreknu

koji su se, nadahnuti od Boga, svojevoljno prihvatili smrt iz ljubavi prema Bogu!
treba nam
nas napadaju
Ovo je
243

nije svima dano u
mora voditi do potpune pobj
a.
U biti to su d , se ne samo u kreposti jakosti nego u njima
djeluje dar Duha Svetoga, dar jakosti. One redovito u trajnom stanju spremnosti
za Boga i da po u neprestano obnavljanom svakodnevnom
Boga i da sve podnose Njemu na slavu.
kreposti jakosti. Prije svega upozoravamo
aske koje se odnose na tu stvar.
Koja su to sredstva? Prije svega molitva.
molitve. Prema tome je samo po sebi jasno, da je prvi korak za postizanje bilo koje kreposti onaj,
Tko je
savladavanju samoga sebe ali i u nepouzdanju u same sebe i u

apsolutnom pouzdanju u Boga.
po milosti sudjelujemo u jakosti samoga Boga, postajemo
nepobjedivi taj donosi
mnogo ploda (Iv 15,5 (Fil 4,13).
jaki, jer svjesni svoje slabosti, imaju pouzdanje u Boga.
Radi li se o ljudima koji su oholi i preuzetni,
insistirati na pouzdanju u Boga,

svijetom, izabra Bog da postidi jake...
(1Kor 1,27).
Ovom dvostrukom nutarnjem stanju vjerenja i naviku da radimo
Potrebna su dakle duboka uvjerenja, koja se temelje na velikim
istinama,
taj cilj. Uvjerenje da je potr , da izbjegnemo grijeh i
postignemo svoju svrhu. koja su glavne vodilje
Iz toga slijedi posve jasno

trenutna Tada ne
strasti. Tada ga ne
244

ovo koristi koji kanim izvesti,
, a ako li ne,
odustajem. ,
svojem uvjerenju i tada je jak. .
Da bolje preb da im pogledamo u
.
im
je ljubav prema Bogu. "Ljubav je jaka kao smrt" (Pj 8,6).
djevice, misionare i svece? Kad sv. Pavao

pripovijeda k ,
Kristu: "Ljubav nas Kristova sili" (2 Kor 5,14).

.
koja je u Isusu Kristu

Gospodinu ). , samo ako
iskreno ljubi svoga Boga. kost
moja... " (Ps 42,2).
Imajte na umu, da su
na svim linijama.
svijeta protivna duhu Kristovu,
Razmisli! Mogu
? Imam li nutarnjega iskustva da Bog tr
? Kako na to odgovaram?
2.2.4. Umjerenost
za tim da sjetilne nagone
naravi. Umjerenost samo nadzire sjetilne nagone i pazi da budu u redu, da ne skrenu na zlo.
uzima toliko koliko je potrebno radi zdravlja. Ako se
dolaz
- svaki u svom
245

jer u s
napreduje i u drugim krepostima, jer bez reda i mjere nijedna krepost nije krepost nego mana ili
Umjerenost je moralna krepost koja obuzdava
nes
(KKC 1796 -1799)
Umjerenost je moralna nadnaravna k
Njezin je predmet je , ali posebno onog koji je povezan s

dvije osnovne funkcije organsko spolnih koji
Umjerenost nam u dobrom,
a
razuma i vjere.
granica , umjerenost nas pripravlja i na mrtvenje, pa i u nekim
da tako osigura pobjedu razuma nad strasti j nutrini.
renost
ti kreposti umjerenosti, dovoljno bi bilo naglasiti, kako je ona
pri
246

v
Tko dobro razmisli o strahovitim poticajima na zlo koje nam dolazi od osjetila i od svega,
Ona
da postanemo robovi sjetila, nagona i strasti.
razuma? Slijepo slijedi svoje osjetilne nagone. Drugi razlog je: po neumjerenosti, tj. po zloporabi
Umanjuje u njemu njegovu
niti za umjetnost, niti za vojsku, niti za trgovinu, nit
na do
ost, umjerena i jednostavna
sku mjeru.
Zada kako smo rekli
Umjerenos
svog naravnog
kreposti, da nas
oso
247

putem propasti.
dvije vrste potreba
organizma,
nalazi u drugim osjetilima veli jedan crkveni otac

korijenje sad jedn
Stoga izvjesna prijateljs
odijela, koji s
(usp. Jak. 3, 6). Jednom
idemo strminom, koja vodi u propast.
vjere! S obzirom na
sudova, a u najmanju ruku nastranih i beskorisnih.
isp
veli Apostol
eposti umjerenosti. Ne smijemo se
samo zato da se poniz
248

savladavanje
Razmisli! Mogu
? Imam li nutarnjega
mene ? Kako na to odgovaram?
2.3.
U prikazu
2.3.1. Poniznost nasuprot oholosti
(Mt 11,29). Ponizna osoba se ne uznosi, ne
prijatel
Ponizn
dar, a ne svoje zasluge.

Tako
duhovnog vodstva za koje ohola du
ogu izvoru
svakog dobra. Ali isto tako valja naglasiti da se prava poniznost ne protivi dostojanstvu ljudske
a osoba ostaje depresivno navezana na vlastitu
njemu.
Sjaj poniznosti:
249

niska, jedva je vidimo. No pogledajmo
zasluga Neba i zemlje.
nesavladiva je, neizrecive snage, ali ponizni je njezin pobjednik; osvojila mu je cijelo srce. Ponizna
uzdignuti ga na Nebo.
mogao obraniti
Sav sam skroman, ponizna sam srca -

koja daje potpuni
svoju poniznost, kako
Nebu i na zemlji.
ratuje sa svakim o
svim mjestima. No bolje je poniziti se i popeti na nebesa, ili se prevariti, uzdizati se u oholosti, i uz
to izgubiti slavu te pasti u vatru. Samo po ljestvama istinite poniznosti, ponizno i vjerno srce blizu
Bo
sjaj. Poznavati svoju slabost, vidjeti se prezrenog, voljeti s
250

dobrohotno pokoriti, ovi znakovi pokazuju poniznost srca.
i.
premda javno, u poslovima koji nisu cijenjeni. Pogledajte na same sebe kao na
samodopadnosti i
prisutnosti lj
milosti bih se osramotio nisam li kriv za sve smrtne grijehe?

Kriv sam za njih, barem kao grj
obojica. Gospodine, klanjam se tvom pravednom sudu nada mnom, ali ponizno zazivam uvijek
im zakonima, nesposoban za bilo koje
Gospodine,
Poniznost se temelji na dvije stvari: n

upoznamo onakvi kakvi jesmo i na pravednosti, po kojoj postupamo sa sobom u skladu s tom
spoznajom.
plemenitosti kojima
ao, vrednovanje
vlastitoga
a
samodopadnosti, , ako se ne bdije nad njom,
a rasta.
Sm.th. II,II, 163,3).

Pravednost dakle zahtjeva da dademo
Bez svake sumnje mi smo ljubljeno
promatramo neku sliku ne divimo platnu nego umjetniku koji ju je naslikao,tako se i ovdje, kad
promatramo dar
na grijeh.
251

j vrsti grijeha, su tako jake u nama da,
Isp. I,II,7).
Dakle s
dost a
me koji vode do nutarnjih bjegova i

suprotno:
rugi
vatikanski k
da svoj cilj postigne izvan

Boga. Iako su upoznali Boga, nisu mu iskazali zahvalnost kao Bogu (...) nego je potamnjelo njihovo
po samim iskustvom.
ade koji
napasti zla tako da se s
ma poniznosti na putu
znijeti nauk o razvoju kreposti poniznosti tijekom duhovnoga rasta a u
biti rast u poniznisti je povezan sa rastom u samo spoznaji.
na
Zlatna zrnca, Sav Tvoj Zagreb str.

94).
Sv. Josipa, kao i u njezinu duhovnom nauku, tri
u rastu ona gradi cijelo zdanje duhovnoga puta:
ljubav, poniznost i razboritost.176 Put duhovnoga
putovima Gospodnjim. to tako lijepo i
li izgraditi dvorac, potrebno je duboko kopati.
tlo sa svim starim
ponosne na ovu stijenu i nazivaju je 'karakter'.

zvijezde Karmela tada morate biti neumorne u
'samozataja'
176
Vidi Direktorij K koji .
252

stitoga 'ja'
177
uhovni nauk, koji smo do sada iznijeli, odnosi se na bitne teme duhovnoga rasta
jati prikazati povezanost toga rasta
s ponizno i razborito . U ovom periodu duhovnoga
iskustveno usvajanje temelja poniznosti uz svekoliku potrebu razboritosti.
krepost. Ona je stav duha izabranoga izraelskog naroda koji se bio udaljio od Boga, s kojim se
uvjet da bi ga Gospodin prihvatio,

(Ps 51,
.
Apostol Pa (Kol
3, 8).
Upravo zbog svega ovoga Majka i Utemeljiteljica , bilo
na svome osobnom duhovnom putu, bilo u odgoju i duhovnom nauku sestara i svih vjernika.
178
. 179
180
Poniznost je preduvjet za bilo kakav duhovni rast. Ljubav, a ni jedna druga krepost bez
,
(Jak 4,6).
Poniznost se iznad svega temelji na istini,
iako
, ipak smo ranjeni
, na kraju, potrebi
jasno povez
samo varka k
iskreno upozna. Bez prave spoznaje s
181
Put duhovnoga rasta u bilo kojoj kreposti, pa tako i u poniznosti,
poraste u njoj. Bl. Marija Terezija od Sv. Josipa zna da se bez te dvij
rasti:
182
rice neka posebno mole za poniznost. Jer Bog poniznima daje svoju milost; njima
183
177
178
179
180
A. Comastri, Bog je ljubav, Verbum, Split, 2004., str. 39 46.
181
susova, 1925., str. 14.
182
183
Isto, str. 205.
253

Poniznost treba biti nutarnja i vanjska, i to tako , nutarnja poniznost
govara nutarnjoj. U ovomu prvom periodu duhovnoga
d,
amome sebi, govoru i
Bl. Marija Terezija od S , da

bdiju nad usvajanjem temelja poniznosti. Bez toga, prije ili poslije, pad je neminovan.
sa karmelskih visina? A ipak, oholost i samovolja su doprinijele da su se u ovih zadnjih deset

zavjetima vratile iz Karmelskih visina u buku svijeta.
Poniznima Bog d
184
Jedna od velikih zapreka poniznosti jesu , koje

za posljedicu imaju
Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI opominje:

r Bog poniznima daje svoju milost; njima
raditi, a da se ne dogovo
e bi posavjetovala sa
185
nica
,
poniznosti bez koje se
ka
oniznosti neka bude poznat samo Bogu,

186
I u Isusovu
losti koja svoj sud i prosudbu nije
sposobna konfrontirati ni prihvatiti nalog.
187
porna, ali
184
Isto, str. 284.
185
Isto, str. 205.
186
, 1925., str. 14.
187
254

otan.
odmah uzruja i svojim poglavarima odgovara? Ima sestara koje su

svaka od nas ima jednu
i poglavarice
primije Koja majka ili sestra, ako je u

188
sklonost prema malenom ovdje na zemlji,
ostvariti u nebu prema Isusovoj izreci:
darova i talenata koje je Bog udijelio osobi,

nema potrebu samoisticanja.
u neb
189

poniznosti povezan
, pa makar i u malom. To nije
S druge strane,
ima pozitivno
svemu sa sobom nosi brojna nutarnja i vanjska po

nju tih iskustava, k ,
.
190
jica duhovnoga
poniznosti nije sam sebi cilj. To je samo sredstvo, ,
191
Bl.
192
od vlastite
188
Isto, str. 166.
189
Isto, str. 142.
190
191
, str. 7.
192
255

volje
193
194
uje:
195
196
Kada du
197
198
ljubavi u velikim stvarima prema kojima je Bog vodi bilo u njezinoj nutrini, bilo u velikim
planovima djela koje Bog ima s njom. Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI taj let slobode ljubavi
Koliko je bi
199
193
Isto, pismo pod nazivom O .
194
, str. 32.
195
196
, str. 6.
197
G. Furioni, , u Rivista di vita spirituale, Rim, 5 6, 1999., str.
258 280.
198
199
, str. 42.
256

naju
Bogom, ovisi o dubini njezina temelja, a to je poniznost.
On s visina Svoga prijestolja gleda na ponizne na zemlji. On se protivi oholima, a poniznima daje
200
i jasan, promatran u tom
201
i su bili tako
202
203
Bog u procesu preobrazbe i sjedin

204
nego je put ljubavi koja
(...)
ne samo podnio
205
206
Bog vo
200
, str. 13
201
, 1925. g., str. 17, 18
202
S. Possanzini, Gradi di perfezione, u Dizionario di Mistica, Vatikan, 1998, str. 1011-1020.
203
, 1925. g., str. 15, 16
204
205
, str. 63.
206
, str. 39.
257

207
Gospodi
208
putem koji
sjedinjenja s Bogom, do ove velike ljubavi? Po Bogu po

posebnoj molitvi i velikoj duhovnoj sabranosti
209
je s Bogom sjedinjena, a sve njezino
rost,
ubav nas je stvorila, ljubav nas je pozvala i zato
210
211
koja nisu
212
213
207
208
Isto, str. 67.
209
210
211
, str. 18.
212
213
258

214
prvenstvo lju
215
beskrajno dobar i jer je on nas prvi ljubio (1 Iv 4,10), a same
216
nevidljivo odricanje svoje
217
218
219
razvrstavanja stupnjeva poniznosti.

Benedikta, sv. Iganacija i
Olierov. U biti radi se o sve v
Dvanaest stupnjeva poniznosti svetog Benedikta. Kasijan je razlikovao deset stupnjeva u

ruga dva stupnja. Da
214
215
Djelo , str. 194.
216
. dj., str. 59 61.
217
218
219
, str. 83.
259

nutarnje
Bogu.
3. Posl
4. Strplji
vanjskim
glavni:
8. Bi
malo poniznosti.
10
Tri stupnja poniznosti svetog Ignacija Loyolskoga: Pred kraj drugog tjedna svojih duhovnih
pravila o izboru, sv. Ignacije govori o tri stupnja poniznosti, koji su zapravo tri vrste
odricanja.
svijeta ili kad bih si imao
milosti.
2. Drugi je stupanj
260

bogatstvo, radije pogrde s
niznosti, u jedinstvu s Isusom
Tri stupnja poniznosti prema Olieru. -
i grijeha. Sama spoznaja tih bijeda nije poniznost. Ima ih koji
znaji
ova
dobra, nego da sve dolazi od Boga, da je u svemu ovisna o njemu i da on mora sve djelovati u njoj.
ek voli da ga i drugi smatraju za
smatraju boljima nego li jesmo.
njoj.
kao bijedom, vrijednim
Promatramo li po
26,40). Bog dobro
oduzme svoje milosti
poniznosti" (Suo mis,4,9).
hraniteljica. I to iz dva razloga.
261

Oholost velika zapreka v
Isto je tako i s nadom. Oholica se pouzdaje u sebe i precjenjuje s
da su nebeska dobra toliko iz
njemu ljubav prema Bogu. A po toj opet ljubavi postaje dublja poniznost, jer se os
raditi. U pravednosti se ne m
De verbis sermo 10).
U poniznosti
ljubavi. Odatle se uzdah src
e,
Duhom zahvalnosti, koji gleda u Bogu izvor svih naravnih i nadnaravnih darova kojima se
Duhom ovisnosti o Bogu, koji na
nesposob
oslanjaju na pouzdanje i povjerenje koje imaju prema njima oni koje vode, priznaju iskreno svoju
Na
262

di kod drugih, ali se onda mora
obratiti na Duha Svetoga da se udostoji udijeliti nam da ih i mi dobijemo. Tako nastaje neko sveto
sto da se na to ljutimo, molimo se za
jedan drug
ti nesretni
O krepostima sv.Vinka)
i objektivno nije nikad u skladu

s istinom. Napomenimo prije svega da ono postoji kod svih svetaca i dosljedno da ono mora imati
je veliki krivac i da, osim
je. Isto tako nije
da moramo sebe, na koncu konca, stavi
put tih osoba ja bi bio gori od njih.
kajanja.
poimanju svojih sposobnosti, n
nje, da ga cijene,
koji propov
Virtu e dott. Str.214)
263

utemeljeno. Ali, nije li isto tako pravo istu slobodu dati i drugima?
ustaviti svoga pogleda
rnik vidi
(Virtu e dott. str.218)
dosljedno, gajiti nisku misao o sebi bez da je t
malo o samomu sebi. Osobito je poniznost zapreka da govorimo o samome sebi i o svemu onome
budu svijetu odbojniji. Treba im se diviti, a ne nasljedovati ih. Za takav su vanredan postupak imali
Filoteja I,5).
I posveta Isus Kris .

- kako veli sv. Bernard - da smo nedostojni primiti
- kako veli isti sv. Bernard - svomu tvorcu istim
svete Djevice.
koja se uzvisuje ponizuje Boga; koja se ponizuje slavi Boga. Bog se protivi oholima, i daje milost
Oh,
koliko on ljubi poniznost srca!
264

posvetimo
i djela,
svoje sposobnosti, i u njima se, i neopazice,

-143; 223)
Razmisli! Jesam li svjestan ovni put? Jesam li istinoljubiv u

odnosu na samoga sebe i u samospoznaju? Mo
malenom ili samo

?
2.3.2. Sloga nasuprot zavisti
Zavist je u isto vrijeme i strasti glavn
po vama? Pa dobro,
2540).
d je
tako dobro i bolje od njega ili barem, kada vidi da bolje uspijevaju. Predmet zavisti su napose
na se odnosi na Svaku dobru odliku, pa i na
Nasuprot zavisti imao krepost sloge ili slaganja. Doka zavist dijeli sloga spaja, sloga je
265

Tako da u biti krepost suprotna zavisti vodo do radovanja zbog dobra drugoga. Ljubav
uprotnom smjeru te svatko mora bdjeti na sobom
im osjetimo da se prema nekoj osobi iz bilo koga razloga u nama budi zavist
onima koji u nama bude zavist i istovremeno treba nastojati oko vrednovanja i ostvarenja talenata i
darova koje nam je Bog dao te na njima zahvaljivati.
toga dobra, tako
prezire.
S tim u svezi moramo razlikovati dvije vrste natjecanja: jedno je opako, drugo je sveto.
posjeduju. Sve
od njega ljubi jer bi u ljubavi
(Pj
svojoj aktivnosti: ugoditi Bogu.
navode da ugode ljudi
s prorokom Davidom: "Koga ja imam u nebu osim Tebe? Kad sam s Tobom, ne veselim se zemlji.
-26).
- -
kraljevstva: Ti, Isuse moj, moje si blago i moje k
(Mt 7,37
266

2.3.3. Blagost nasuprot srd
Krotkost nam je potrebna da po njoj postanemo dragi Bogu. Sveto Pismo vel
30).
krotkosti sastoji se u tome da budemo mirn
svakomu, uvije
uz umjerenost.
av.
Mogli bismo je ovako definirati:

e postupa blagonaklono.
navikle". (Introd. X
Med. Serm 111 )
267

S Bogom, jer nam blagost
prihvatimo mirno i vedro kao sredstva za napredovanje u krepostima, a osobito u ljubavi prema
pozvani
nas.
O kreposti blagosti kao u nekoj r Evo starije
vijek
uje da ga ljubimo.
Djeca njegove dobi htjela su gledati jedino njega. Crtama njegova lica svi su bili
krvnici, bijesni, bojali su se njegove blagonaklonosti, pa su mu prekrili lice
srce i pobijedio
gordosti, pun arogancije, ne bi imao dobrote, ni blagosti ni milosti. Je si li na Mariji vidio koji znak
Ako su i pridobili svijet, bilo je to po ovoj kreposti, po dubokoj blagosti, oni su sve
njegova osobina.Bez ljutnje i bez rata, blagost pridobija srca na nebu i na zemlji. Srce Isusa Krista
an, blag, ljubazan, drag, ugodan, bez ljutnje. Po
ali bez ljudskih obzira, bez mlake dopadljivosti, bez oholosti, bez prezira i bez ikakve
268

nesigura
mira.
blago bez zabrinutosti, trpi
prvenstveno molitvom i savladavanjem samoga sebe.
i ponizna srca.
nje
Osim toga on savjetuje blagost i drugim radnicima u apostolatu. Oni imaju biti priprosti kao
pravedni
am i jer im tako smetaju da
ne znaj
Da bi mogli u blagosti nasljedovati Isusa.
pokidamo naglo. Da ne govorimo kad smo srditi.
remni,
269

ako treba, podnijeti koji udarac koji nismo ni dali i okrenuti lijevi obraz onomu koji nas udara po
desnom.
sv.
Terezija Avilska:
(Pismo br. 141)
o . Jeronim Gracijan, prvi provincijal bosonogih :
primjera koji daju onima koji su u duhu maleni.

Drugi su oni
redovnici
dokoran i nemilosrdan, pa ako takvi

postanu poglavarima,
krepost blagosti. Duh blagosti svojstven je Bogu: "Jer
protivljenja, ostavite." Razumije
ljubav svojih i najupornijih neprijatelja.
tom bio tako dobrostiv da su drugi i protiv svoje volje odlazili od njega
zadovoljni i puni ljubavi.
izvan nje, za razliku od onih, kako je sam svetac govorio, koji
oli zapovijedaju: "Blagost je - govorio je sveti Vinko Paulski - najbolji
trpljivost."
270

uznosite se i
- -
Samarijanci, koji su ih protjerali iz
- ivo
ve
Sveti Vinko Pauls
ojom dobrostivosti
"Ljubaznost, poniznost i ljubav divno osvajaju ljudska srca i navode ih d
pokori. Ali uza sav napor, taj otac nije postigao ni najmanjega uspjeha i zato zamoli sveca da mu on
Blagost sa svima, uvijek i svuda. Moramo biti dobrostivi i blagi sa svima, u svakoj prigodi i
zadime kao Vezuv. Oni su kao
svih strana, on i dalje ostaje ljiljan, tj. uvijek jednako blag i dobrostiv. Osoba koja ljubi Boga uvijek
mijenjaju, dok je sama u svojoj nutrini uvijek jednako sjedinjena s Bogom."
271

Kad trebamo odgovoriti nekom tko s nama zlo
a.
mo
(KLJI XII)
Razmisli! Jesam li netolerantan i nepopustljiv? Jesam li nestrpljiv sa sobom i drugima i
2.3.4. Umjerenost nasuprot neum
Pavao opominje na one kojima je Bog trbuh.
naravi. Umjerenost samo nadzire sjetilne nagone i pazi da budu u redu, da ne skrenu na zlo.
dravlja. Ako se
dolazi do vremenitoga blagostanja i do spase

- svaki u svom
hrane
napreduje i u drugim krepostima, jer bez reda i mjere nijedna krepost nije krepost nego mana ili
Umjerenost je moralna krepost koja obuzdava
272

(KKC 1796 -1799)
ne samo prvoj potrebi da damo t
du
dan odnos i razvoj duha i tijela, umjeren
nezadovoljenim apetitom kako bi se bilo spremno za rad i imalo duh slobodan i vedar.
t bludu
enju. Seksualnost se ne
plodnost (usp. Pos 1,26-28 i 2, 7-24).
5,27 i dalje).
Os
-20) a ne to da li se jede prethodno neopranih ruku kako su
namjere.
za
- -
273

oko poznavanje
i' odgovori im nego samo
10-12).
7-17, 28-
(r. 29 i dalje), brak
stvarima od ovoga svijeta.

Uvjeti potpuna raz
te. To
potrebno je ispuniti ove uvjete:
etapa, i to prva - provizorna i prolazna -

d
svrhu, s kojom prakticiranje spolnosti treba biti u skladu.
274

raz
prosvijetljena vjerom.
orenju se ponovno vidi slika i prilika Stvoritelja.
Se
cjeline.
misliti
milosti, i to u onoj mjeri u kojoj ponavljamo djela svojstvena nekoj kreposti: upravo ponavljanje
om
umjerenos
itd.
jene i upotrebe stvari ovoga svijeta kao ljubav
ljubavi prema Bogu.
imao vanjskog izraza.
275

Ta cjelovitost osigurava jedinstvo osobe i pro
se upitati vrijedi li to za ostale.
komu sablaza
je za katolike zakonit samo u sakramentalnom braku po kojemu se supruzi ukorjenjuju u potpunu

vjernost kojim Krist ljubi svoju Crkvu.
nezdravim prijatelj
primjera i
dovodi ga u stanje trajne uznemirenosti jer tijelo koje treba
tinje. (1 Kor
a joj se pripisuju grijesi koji su se skoro

Sodomi pripisivali.
Blud je najopasnije ropstvo za spasenje. Njegova strast blokira sva sredstva povratka Bogu:
nedosto
Prigode koje vode do bluda: izbirljivost i pretjeranost u jelu i pi
276

smrti, razmatrati o pak
To je
ozbiljna krepost, jer s
svojih sjetila. Ona je
m protiv
najtiranskije strasti.
ima puno stupnjeva.
svaku misao, svaku sliku ili

utisak koji bi mogao oslabiti sjaj ove kreposti.
i da je zadobio
neurednog poriva, kako se to pripovijeda za sv.

zgodi.
odgovornost
koja se
B .
B
prema nauci sv. Pavla,
ljubite
ist ljubio Crkvu i dao sama sebe za nju da je posveti"... (Ef 5, 25). Oni se
jedinstvo srdaca i dosljedno nepovrjediva vjernost jednoga drugomu. braku ne
ti tako da je otvoren roditeljstvu.
iznijeti njegove misli:
vjerne, S kakvim biste obrazom, veli sv.Grgur

Nazijanski ,
na dopustite da ikakva
Bojte se svakog napada pa kako malen bio i ne
Svaki koji god hv mora vam
biti sumnjiv... a ako netko uz pohvalu, koju daje vama,
jer je stvar vrlo jasna da on nema namjeru samo da vas upropasti nego
277

izg . (Filoteja III,38)
odnosa .
brak, kao i oni koji se nalaze u ,
-16; 1 Kor 7,39 i dalje). Apostol
razdvojeni. Ti su ljudi prisiljeni na
an i
odricanje od braka ali n
kraljevstvo nebesko.
Ali ima osim toga i posebnih,
bilo
To je jedna utvrda koja treba za svoju obranu jake bedeme za osiguranje.
1.
mrtvenje koje,
,
prema Bogu koja, ne da mu da se dad U
permisiv
278

ni ljubav mladom u bilo
milosrdne ljubavi, a ova je posl

krjeposti.
vorio
biti takvi.
da se njima pomognemo u svojim zema
raz
stva
, a to ga nuka da izvodi velike stvari pa i onda kada je to povezano

koje ta djela sa sobom nose.
oholost ili ambicija. Tada to tada nije krepost. Ali
stvarima postaje nadnaravna i

svoj novac u velike i plemenite pothvate, umjetnost, javne zgrade, gradnju crkava, bolnica,
To je tada krepost koja nam
tako
To je izvrsna krepost ,
bogatstva, koje im je Providnost povjerila, da nasljeduju da
djelima. Koliko ima danas dobrih jer nemaju sredstava. Nije li to zgodan
279

generacija pridonosi svoj obo , domove za nezbrinutu djecu
i crkve, a neki puta pomagati mnogim potrebnima.
a drugi put opet treba osnovati nove ustanove:
je i mirovinu. Tu postoji ogromno otvoreno polje za svako
djelovanje i za svaku burzu.
Ni sv. Vinko Paulski nije
bio bogat. pametnu uistinu kraljevsku
imale toliko trajnog uspjeha? tada on nalazi izvore u ljubavi

t stavl
kreposti
a) a, ne zna staviti u razmjer izdatke s
poduzimamo
b) Rasipnost nas naprotiv tjera na pretjerane izdatke, da rasipamo svoj novac bez razboritosti,
bez razmjera s poduzetim dobrom,
zahtijevaju zdrav razum i razboritost brizi za
2.3.7. Marljivost nasuprot lijenosti
marljivo raditi i truditi prije nego privrijedi potrebnu imovin
, ni upravitelja, ni gospodara, ipak se brine

-
marljiv i ozbiljan rad.
ih iskorijenili, i o
280

ulud
2.4. KRE
Vidjeli smo da razboritost
vna
osredno upravlja sudom savjesti.
Razboritost nam je isto tako potrebna za
svim
sredine i izbjegavati krajnosti. Isto tako i u bogosl
prakticiranju svih kreposti.
281

Razumnost
ili neka vrsta otvorenosti duha koja prepoznaje istinsku raznolikost stvari i
prihvati, i na
njemu temelje nove razborite odluke -
Pronicljivost
Umovanje
je raznih opcija.
Obazrivost je sposobnost da se u obzir uzmu sve relevantne okolnosti kako bi se donijelo

initi, na
Opreznost e
krepos
2.5. KRE
Pravednost
odnosima uspostavi
k
-1799)
282

pravedan prema Bogu i prema
ta, a da nije primio (usp. 1 Kor 4,7), a pogotovo ne
to zove, a Bog mu ne bi to zapovijedao kada on to ne bi mogao.
uh podvrgava
- postajemo svetiji.
.
a) To je posebna krepost koja se razlikuje od triju bogoslovnih kreposti, kojima je sam Bog
vanjsko. Ali ta krepost pretpostavlja krepost vjere, koja nam osvjetlj

ljubav
triju bogoslovskih kreposti.
Prvi motiv
usmjereno.
nutarnji i vanjski.
Nutarnjim a posebno
razumom i voljom.
poklonstvo, (klanjanje) kojim
divljenje
mu svoju zahvalnost.
kajanje
uvredu prema njego
svrhu, upravljamo mu svoje molitve

vanjskim
kojom, jer je
koje su im potrebne.
slov s Presvetim. Privatne usmene molitve. Zavjeti koji su
za
283

Sva stvorenja moraju slaviti Boga. Bog kao stvoritelj nije samo modelirao svoja stvorenja, on
da su ona posve ovisna o Njemu. Stvorenja
"On nas je stvori

slobodno.
ovjeka koji je kruna
Stvoritelja i svoga Posvetitelja. To ovako veli sv. Pavao: "Jer je od njega i po njemu i u njemu sve.
6,20).
To je prvens
t kojim se ona sprem

B . To je
s ljubavlju prema njemu.
svetkovanju nedjelje i blagdana, izbjegavanjem svojevoljne rastresenosti, vanjske i nutarnje, koja je
e i ljubav.
284

ovisnost o njemu.
Ljubav se opet odnosi na Oca koji je toliko vrijedan ljubavi i toliko ljubezan, koji je k tome
la.
ivi i postaji pred Bogom.

Poslije svoje smrti nastavlja svoje djelo i to ne samo u Euharistiji, gdje se neprestano klanja
tuje Boga.
Boga, svoga Oca.

Ali ne s
kod prisustvovanja sv. Misi, moljenja, liturgijskih molitava ili drugih.
st.
Gospodin je po naravi dobar, blag bez strogosti, lijep bez prijekora, velik bez mjere. Nikog
On sam je svet, pra
ada je srdit, ali u sebi samome On je sama dobrota i ljubav.
sv
285

K
volju volji
koju mu duguje stvorenje.

da nas je Bog stvorio, moramo biti u
primili, a posebno
volju volji svoga Stvoritelja.
do smrti" (Fil 2,8).
kupljeni skupo" (1 Kor 6,20). Moramo se dakle pokoravati njegovim zakonima.
shvatiti.
oj, Bog je htio
oupotrebu vlasti. A
svoje sposobnosti i talente stavlja

na raspolaganje Bogu, a zatim zajednici i poslanju u svijetu. Po
a bi se bolje ostvarivala
zapravo su na izgradnju duhovnoga puta u
nasljedovanja Krista sve do svetosti, a istodobno ostvarenje
se u ruke ljudima, i zajednice

kojoj se pripada, a preko z
zrela a
a srce pojedinca osposobljeno da
n
ispravan odnos i prema sebi i prema drugom

i za nositelje autoriteta koje bi
sklonosti i sposobnosti pojedinaca.
286

220
o raditi i davati prijedloge...

221
U naravnom obiteljska zajednica, u kojoj

predsjedaju roditelji.
D zajedn
Zajednica rada zajednica, u kojoj postoje odgovorni i zaposlenici, gdje su prava i

om.
U nadnaravnom redu, poglavari su: Papa, koji ima vrhovnu i neposrednu vlast nad cijelom
g Prava. Osim toga ima u Crkvi
koje imaju svoje poglavare koji su imenovani u smislu Konstitucija i Pravila. I tu se dakle nalazimo
pred zakonitim poglavari
Ako koji poglavar zapovijeda izvan dometa svoje ovlasti na primjer ako bi se jedan otac
njegove vlasti.
apovijedi. Nadalje nastoje podlagati se, barem izvanjski, naredbama
u svemu volju svoga Oca pa sve do posljednjega, kada umire kao
220
221
Isto, str. 122, 123.
287

zapovijedaju.
da njegov sud bude isti kao i sud poglavara,
pokvari tak
svoj sud
(Konstitucije VII,1)
Ali uz rezerve koje je n
uvjerenja. Da nadnaravna u nakani,

potpuna
Nadnaravna u nakani
I o tom je pisao sv. Ignacije portugalskim redovnici
Tako da nikada ne gle
to niti radi njihove mudrosti niti dobrote niti kakvih drugih svojstava, nego jedino jer su oni
bio nikakav razlog da mu se stoga s manje spremnosti pokoravamo, jer po svojem svojstvu
poglavara on predstavlja osobu Onoga koji je neprevarljiv
Pismo br. 70).
svojih poglavara! Tako
o naredbe zakonitog
Trat. Spi IX)
288

i".(Trat. Spi XI)
p
m je opazi izdaleka pa kakva god ona bila, bila mu ona po volji

Trat. Spi XI).
spreman za govor, ruke spremne za rad, noge gotove da polete. On je potpuno sabran odmah
Ser. 49)
te iz zakona, dok se sve ne ispuni" (Mt 5,18).

U tom je jedna od velikih zasluga ove kreposti. Sv. Franjo
: to nije
onda je u tom krepost i u tom
Con.spi XI).
Radosna. (2 Kor ),5).
stvarima, ako je ne nadahnjuje ljubav. Zbilja n , jer on ne misli na
trpljenje, nego na onoga koga ljubi. zapovijeda n
kako da ga ne ljubi, onaj, koji je za nas umro
gledati Boga u osobi svoga poglavara.

Sveti se Toma ne u
Bogom,
Ona je osim toga
kreposne.
sudjelujemo u njegovom
a prema tom
druge sposobnosti ukoliko se i one podvrgavaju volji.
slobodnija. Ali
svojem Stvoritelju i Suverenom Gospodaru,
nema druge
agoniji: (Lk 22,42).

jer ona sjedinjuje volju, koja je najdrag s voljom
njime
tvom kada
14,22).
a.
289

vrstu stalne duhovne zajednice,
kreposti prema
(De civ. I, XIV, 12).

Ona je prije svega povezana doista s ljubavlju, jer, Toma, ljubav prije svega
stvara jedinstvo volja:
(Sm th. II,II.104,a.3). A nije li to i nauka sv .Ivana?
j ljubiti Boga, dodaje:
a to stoga i znamo ). Nije li to
nauka i samog n
me ljubite, (Iv 15,15).
a utoliko ukoliko su nam sve
:
pa pravednosti, Po
To ovako prikazuje sv. Ignacije:
tako
n A tu kako to
ro mrtvi. nego
(Pis 231)
pokazuje nam najsigurniji put da se posvetimo.

ostvarujemo onako potpuno, a to je
ispunjavan
tada
se on ne zao On samo prima
, Providnost ostalo
uzima na se. nego jednostavno napore da ispunimo dana
budemo li
praroditelja,
jelo i poslovi.
kreposti, o , pa bilo to
ne znam kako lijepo i krasno,
svakog dana pa i onda kada
u luku
O ovoj kreposti Bog sv. Katarini Sijenskoj :

Ljubav ju je ponikla i stvorila.
vjere... Onaj koje Nevolje mu ne zadaju nikakve
ostvariti sve
290

mojem Jedinom Sinu.
Kako te tvoja duga
jer po tebi i to samo po tebi
. (Dijalog I,14)
rebalo bi biti
tr
rok mu je uzviknuo: "Bog te odbacio". Sve je
mu je dao slavno ime, ime nad svim drugim imenima, ime puno pobjede.
, vjerujte Isusu,
propu
ispodobe, i o drugim
pjeva, ispunjen nadom, umire, ali bez muke, ja sam tomu svjedok. Njegov mir, njegova radost i
oj gori Sionu.
291

veliku slavu. O kada bismo znali koji mir,
Bog
naravi.
daje.
Gospodina koji je do zadnje crte zakona sve gorljivo i rado
Savjetujte se s prosv
moje vlastite prevrtljivosti. Pun vlastitog suda, vlastitih zasluga, slijedio sam svoju tvrdoglavost u
duhovniku samo tvoju prisutnost.
i se toliko opirem. Oprosti na ovoj
potjeraj moju vlastitu
amo jedan dan u
292

P
Bogo
u. Ukoliko se
Bogu.
nadnaravnom
ije
dokaz njezina bogatstva i dubine.

samo to. Ona se
293

dstva za
i samo u njima zadovoljavaju svoje religiozne potrebe.

i
zahvala.
U kojoj mjere je ona uistinu nutarnja? Koliko mi
Zahvalnost
18).
- Samaritanac, a svih devet

Izraelaca, zemljaci Isusovi, pokazali su se nezahvalnima. Isus je pohvalio zahvalnoga Samaritanca,
i odg
aziti zahvalnost, nego se ona mora - -
svom
-
pravedna djela, a napose sudjelovanje u sv. Misi, jer u sv. misi kao zahvalu Bogu prikazujemo
Svakomu njegovo, pa prema tome i dobro

294

Iskustvo za
uzmu
lnosti mnogi odnosi dospiju u krizu, a ljudi
Suprotnost zahvalnosti je nezahvalnost i samorazumljivost. Tada netko prima dar ili

oznata takva
razumljivo - - ili iz
koji su raz
nedjelje
a.
hvalnoga srca.
Bogu
hvala
295

Bogu hvala
jedan
njihovog izgleda, kao svoga oca.
Vidimo zahvalnost u poniz oholosti, zahvalno srce
nih dobara, ide iz kreposti u

krepost, i tako sve do krune.
bila bi to bogohulnost, okrutna uvreda. Dajmo hvalu i slavu Bogu za njegova dobr
dostojne njegove vel
elja i poput
Mariji, umirimo njegov gnjev. Recimo: Bogu hvala, ali iskrenim srcem, toliko koliko je vode u
Razmisli! Kakva je moja zahvalnost? U kojoj mjere je ona uistinu odraz nutarnjeg stanja i
Vjernost
Vjerno
odanost Bogu i ljudima kao i vrijednostima.
296

koljena onima koji ga ljube i dr
zo
Jahve, dobrota tvoja, do oblaka vjernost tvoja." (Ps 36,6). Kako nebo nije mjerljivo ni dobrota i
Svaki gri
pravednosti." (1Iv 1,9).
m. Svjedoci smo nevjernosti
. Od koljena do koljena tvoja je vjernost (Ps 119,90).
vjernosti i
? To je osoba koja je pouzdana, koja je
ijetke su; no, zato su brojne one sitne; 'tko bude vjeran u
malo, malo je; ali onaj koji je vjeran u malim stvarima, on je velik.
ljubavi, briga o malim stvarima ne bi imala smisla, postala bi opsjednutost ili licemjerje, kao briga o
- - dok su zanemarivali ono
milo
297

djelovanja koje bi bez brige o tim pojedinostima bilo nepotpuno.
Jedan od najjasnijih znakova koji nam govori da smo krenuli putem mlakosti je
i velikih stvari.
nemo na svetu misu ili da stignemo
moli za nas... sada, u svim svakodnevnim i malim trenutc
Sv. Ljudevit Montfortski
stopama Kristovim. Neka me slijedi (usp. Mt

222
skrivene, i ako su uz
biti samo po djelu velike milosti i u velikoj vjernosti Bogu.

Radite, dakle, poput trgovaca pred svojom blagajnom: upotrijebite sve, nemojte izgubiti ni
uu
Razmisli! , Bogu, sebi, drugima?
Jednostavnost
Jednostavni lju -
- bude u skladu s njihovim stvarnim uvjerenjima, i
222
298

Krepost jednostavnosti znak je iskrenosti,
krepost
transparentan stav prema drugim ljudima i prema Bogu.
nema veze s
poniznosti i iskrenosti.
U isto vrijeme moraju biti jednostavni j

razboritost se lako pretvori u lukavost.
ve nove datosti koji
pouzdanja, njegovoj
u jesmo.
stava: biti praznih ruku pred Bogom, kao dijete koje se pouzdaje u oca o kojemu ovisi. Pred Bogom
299

a govori jasno, ne
Razmisli! Jeste li jednostavni kao osobe i kao vjernici?
Jakost
budite -
Uz kr kreposti. Dvije koje nam ,
a to su: a dvije koj strpljivost i
ustrajnost. Tome, one su u isto vrijeme i integralni i pripadni dijelovi
kreposti jakosti.
era, i
plemenita krepost Tako se ona razlikuje od
ambicije,
akle za tim
drugima.
Pretpostav
Ona nego i u plemenitim djelima i to u svim
u velikim industrijskim, U nadnaravnom redu
, da tako stekne postojane kreposti;

apostolatu u svim njegovim oblicima, da poduzima i razvija poslove.
zdravlje,
Protivna oklijeva i
ostaje neaktivna. Da bi izb
Jasno je da je
neki cilj nego ostati neaktivan.
Isus se n
,i
300

-11).
javno po
najprometnije. Vode je u hram, na sveto mjesto, da sudskoj
a se kazni, ali neka je ne
osramotio kako su oni osramo
Velik
uvrede
dalje iz ljubavi prema njima i obitelji.
nije lijepa i svake hvale dostoj
ona
kule za koju graditelj nema novaca, i kad je g
-32).
301

gradnju, a nema sredstava z
uda drzovitost kad
kom pogledu.
ivota.
vlada strahovito neznanje.
Razmisli! Jesam li veli
odnos prema materijalnim
milostinje ali dok je kod ovih naglasak
Strpljivost
, iz ljubavi prema
Bogu i u sjedinjenju s Isusom Kristom, duhovna, Svi mi trpimo dosta
da budemo sveti, i dobro i iz No mnogi
trpe, mrmljaju,
Providnost. Drugi opet trpe iz oholosti ili gramzljivosti i tako gube plodove svoje strpljivosti. Pravi
i ispravni motiv koji nas mora nadahnjivati
je trpio i koji je umro za nas. Ako je On sama

nevinost , da nas
otkupi i posveti,
trpljenja, pristanemo da trpimo s njime i s istim nakanama kao i on, da radimo zajedno s njime na
a imamo udjela u njegovoj slavi
one trpe da tako nadopun Tu je eto tajna

herojske strpljivosti s
Stupnjevi strpljivosti
od Boga, bez mrmljanja i protivljenja, a
, da nadoknadi za svoje grijehe
i Takav
je iako se tome protivi sjetilna narav,
trpljenja nadodaje, usprkos svega,
302

u jedinstvu s Isusom Kristom i
da se u Takav rado s put
kojim je o divi mu se, hvali g
Takav ga hvali,ljubi ga i divi mu se zb
zbog njegove strpljivosti u prostim jaslicama koje mu
Takav ga ljubi radi trpljenja progonstva.

Naporu,
A posebno se divi,
muke. "Jer Krist je trpio u tijelu i mite istom misli" (1 Pt 4,1),
kraj Isusa i iz
ljubavi prema Njemu: "Zajedn ).
motri Nje
pravde... njim u nebu dijeliti njegovu slavu , koje podnosi s njime,
"Ako pak s njime trpimo, s n (Rim 8,17).
kao i sv. Pavao,
trpljenjima, da
da se nas
12,9)... (2 Kor 7,4).
stupanja,
Takav stupanj odgovara
uznapredovanima, redovnicima,
To je upravo onakva stanje
od prvog ulaska u svijet i koju je izrazio
muke (usp. Lk 12.50 ).
Iz ljubavi prema njemu i da m :
veli sv. Ignacije, koji su navezani uz zemaljske stvari,
putu i koji ozbiljno slijede Isusa Krista,

duhom... tako da bi oni htjeli, trpjeti
htjeli bi da ih a da ipak
oni za to nisu dali nikakav povod, da ga
n , , i da ga slijede u svemu, jer
je on pr (Kons. IV)
obuditi takvu ljubav
njega posebna
ni savjetovati:
O. de Smedt
veli:
e gorlj
Odatle onda vrlo velike
Providnosti... a tu je onda i
.
prema tome, on
odobrenja.
303

. Uza sve to
treba mnogo strpljivosti i kod onih koji su bolesni i kod onih koji dvore bolesnike.
eba mirno
jehe. Za
je n
(Dj 10,42).
se dolje; okren
Isus
oknade za
nebesima.
304

dove strpljivosti u mome duhovnom
iskustvu?
Postojanost
Postojanost u naporu i poslu sastoji se u borbi i u trpljenju do kraja, i

odustane zbog umoru ili mlitavosti ili da ne izgubi volju za dobro.
Iskustvo nam doista pokazuje da se nakon ti i mrsko
mu je da uvijek mora naprezati svoju volju.
ve
kada se mora naprezati slabi energije volje i uzrokuje neku moralnu slabost ili klonulost. Tada
prepusti da ga zanesu njegove zle sklonosti.

Da se opremo toj slabosti treba p g
dobivamo molitvom. Moramo dakle taj dar uporno moliti u jedinstvu s Isusom, koji je bio postojan
sve do smrti i po zagovoru Gospe, koju s pravom zovemo Djevicom vjernom.
sti
onda
se sasvim isplati ovo nekoliko napora i
slabi i bijedni, to je onda zgoda da uporno tr i,
. Augustina: Daj mi G
a ne toliko uspjehe. Ipak ne smijemo zaboraviti da je potreban katkada neki

odmor, Ustrajnost dakle ne
da bi bolje radio! Sve je u tome da se i taj odmor uzima
propadne na polju, kakva korist od muke?

U duhovnom pogledu je isto tako
tako je trebao i nastaviti, pa bi postao svetac kao i ostali apostoli. Ostalo bi mu ime u povijesti
-pomalo krao iz
je sav tada poznati svijet. Raznio je slavu imena Is

305

kreposti, a bez kreposti ne
Nije dosta da ustrajemo samo

ustrajati u svakom dobrom djelu i u dobroj navici. Napose treba paziti da se uvijek vladamo uljudno
ili zli primjeri okoline.
mome duhovnom iskustvu?
Umjerenost
ost u ne predstavlja samo

oblika
duhovn dicija daje
na je
negativno. Vrijedi i obrnuto i tijelo mo
osobn
u tome ne sudjeluju. A dobrovoljno
prihva
nas osjetljivima za drugoga. M
stvarne potrebe i korist.
oje
306

Milostivost
Mk 10, 47-48; Mt 1
njemu bilo
vidio ljude koji pate i ranjene u njihovu dostojanstvu,
- je
susretao, ali istodobno osobno raditi na tome da je pretvori u radost.
uju.
tome nailazim?
posebno sklonoga
kako bi se izbjeglo neprikladno

tj
odijevanje nije izlog u koji je svatko pozvan zaviriti. Ono u svojem dostojanstvu stvorenja i djeteta
307

: izbjegavanje prigoda da drugome budem
Prekrivanjem tijela otkrivamo

skriveno.
tpunosti
, zrake njegova
nju,
svatko tko ju je promatrao, osjetio nebeski plamen kojim je iznutra gorilo njeno srce. Veliki sveti
e promatrao, da bi, da nije znao istinu,
i bogata u Bogu
jed
a
308

dopadne Gospodinu, jer naravna mudrost nema pred Bogom nikakvu vrijednost. U izgledu ili
blaga, dopadljiva bez
ozbiljno: to odaju i njegovi koraci i geste i
bez pretvaranja i grimasa, pun blagosti i dobrote.
njima samo prezir i odvratnost. Govorite jednostavno, bez pretvaranja i ispraznosti, u mislima
novih izgleda i moda, koje vidimo na haljinama svjetovnjaka.
mudrost i svetost. Kad hodate kroz gradove, izbjegavajte igre i djetinje
blagog lica, glave naklonjene i pokorne, nastojte moliti na koljenima. Pred Presvetim Sakramentom
Pazim li
nailazim?
kladu sa
samim sobom.
309

udobnosti ili lijenosti, koji se pre
raspolo
- a toga je mnogo -
svoju narav, svoje ljudske sposobnosti, razvijaj ih do krajnjih g
-
- mora provesti. Gospodin ljubi osobnost svakog od nas, osobnost koja je plod
njeguju i razvijaju.
Zemlja koja je dobro pripremljena - naravne krjeposti - omogu
i pr
Ako budemo u ljudskim stvarim
ono - svi dobre naravne okolnosti - pretvaraju u instrument
nam nedostaje ono osnovno, onom ljudsko? Ljudske krjeposti moraju biti kao gora na kojoj se
znala osim u Bogu pronalaziti i vrednovati trenutke mira, radosti i

vedrine u motrenju ljepote stvorenoga, u odnosima s ljudima.223
iskustva bl. Marije Terezije, jedno kako je njezi
223
P. Poupard, Felicita e fede cristiana, Piemme Milano 1992, str. 41-60.
310

je plovila u Ameri rastanka od
sestara u Americi.
. Draga M. zamjenica je rekla; Ujpest
224
ne mogu bez suza misliti na one dane.

O kako je velika sveta ljubav koja
povezuje sa Sobo
225
.
Sve da se
divi ljepoti stvorenoga u kome nazire tragove Stvoritelja, , da tu samu
azi u Bogu.
stojan nije ni da ti sveto spominje ime. Hvaljen budi,

Gospodine moj, sa svim stvorenjima svojim, napose s bratom, gospodinom Suncem: od njega nam
tvoga
sjajne i drage i lijepe po nebu prosuo svojem. Hvalje
Hvaljen budi, Gospodine m

ugodan, silan i jak. Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri i majci nam Zemlji. Ona nas hrani i nosi,
Hvaljen budi, Gospodine moj,
smrt
a dobra.
ljudima ono je potrebna snaga da se
a zdrava
zadovoljstva i radosti.
dijelio ovu
226
da se vidi kako njegova ra Da moja

radost bude u
224
225
, str. 172.
226
, str. 21.
311

prema njemu koji nam je dao poslanje na zemlji. Zato s mukom podnosi
, jer nedostatak vedrine, zadovoljstva i
onda
nezadovoljne onda je to krivnja poglavara, jer kod jedne majke, jedne poglavarice po Srcu
one bi rasle u svim krepostima i bile bi vesele i zadovoljne, ali kod poglavarice bez
kad nemaju ni majke ni prijateljice u kojoj starijoj sestri, moraju te sirote postati
227
aju prema
228
u
vjerodostojno usvojio Kristov nauk.
najpotrebnija je
obdarena. 229
u
se i Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI.
kako ne bi
230
zvanju.
koje imaju za cilj njeno nutarnje potamnjene. Sv. Fran

e da bi potamnio
je bijes
231
.
on ne prestaje obasipati svojim
je onaj kome je darovano vedar i sretan, s druge strane onaj kome je darovano i sam postaje
darovatelj jer je to svojstveno ljubavi.232 Zato bl. Marija Terezija od
233
234
su Duha, plod su ljubavi i zbog toga one ne dokidaju

, ju i
227
228
Isto, str. 218.
229
Mali vo , str. 32.
230
, str. 31.
231
Citirano iz , Sav Tvoj, Zagreb, 2007., str. 41.
232
Francesco di Sales, alle sorgenti di gioia, Citta Nuova, Rim 1998.
233
Isto, str. 21.
234
Isto, str. 9, 10.
312

Zbog toga
je u radosti.
i
235
.
oju
odnosa s Bogom i udaljavanjem on njega.

Tako sv. Grg
e ono
Kom. o Jb 10,47)
od svojih grijeha.
i nagomilao je naprotiv
Stupnjevi poniznosti i oholosti VI)
ovu krepost?
Istinoljubivost
, da vlada
235
Isto, str. 19.
313

potpuno uvjeren.
je ljudska
Mnogo je ljudi na svijetu koji su upravo zaljubljeni u
U Svetom Pismu imamo potresan primjer. Herod Antipa, sin onoga Heroda koji je dao
telja
gostima. Djevojka je plesala tako da je ugodila Herodu i njegovim gostima. Da nagradi strastvenu
-
-
tanjuru djevojci, a djevojka svojoj materi (Mk 6, 25-28).
zato, jer je imao jak
osvete
(Iv 8, 32).
ovu krepost?
Iskrenost
-3).
314

daleko da se prikazuje svecem kad je svjestan svojih slabosti. Da se pretvara da je nekomu prijatelj,
ad zna da je lopov. Po prirodnom zakonu
slabosti.
Zvao
ove kojom Isus udara neiskrene ljude!
odnosu jednakih prema je

redovito sredstvo.
am, kako je mlad,
, radi; to je kruta zbilja. A to nije dobro, ne valja tako i ne
ti i nekih
pa laskanje ne vide, odnosno nemaju snage da ga zabrane

i progone.
slaviti kao vrline.

e, vjerno otkrivanje svoje savjesti svomu
ispovjedniku
315

vali za potrebe Crkve i
siromaha.
Lagati se ne s
. (Iz 12, 22). Spasitelj, Isus Krist,
ljudi ne vjer
icemjerstvo. Licemjeran je onaj koji nastoji zavarati
licemjera ima pu
Licemjeri s
3, 22).
farizejskoga, to jest licemjerja.
316

ovu krepost?
Prijaznost
vna krepost kad smo prema svakomu
i otmjene kretnje.
treba ga
Prijaznost mora izvirati iz srca. Ona mora biti plod uvjerenja. Prijazni moramo biti, jer
prema svakome bez
Prijaznost je vrhunaravna krepost kad smo prema svakomu uljudni i ljubezni radi Boga i iz
3,16)
Razmisli! Koja su
ovu krepost?
317

Otvorenost zatvorenost prema ljudima
razvili ovu
zatvorenosti prema drugim ljudima.

istiti na dobro. U komuniciranju s drugim
korist
drugih ovisi o tome jesu li drugi prije toga obznanili svoje potrebe.
a na
mu negoli samo na koristoljubivim

motivima.
dimenziju otvorenosti zatvorenosti prema drugim ljudima, ovisno o okolnostima i samim ljudima
pred kojim se nalazio.
probleme
pokazuje prispodoba o milosrdnom samaritancu koji je pomogao onome koga su razbojnici ranili i
ostavili polu mrtva na putu (Lk 10, 29-
na svijet ali
Jeruzalemu o blagdanu Pas
-24).
Isus je u sva
318

20,1-7)
Isus naizgled nije iskreno
n -11). Odmah valja
naziva restrictio mentis
Isus je sve ljude ljubio ali kad su ga za vrijeme muke odveli p
23,9)
jednostavnosti ali i svete razboritosti izri
10,16).
ruga osoba
problemi na nas.
sv. Te
ovu krepost?
Oprez u govoru
govoriti. Ne govori o predmetu o kom nije korisno govoriti. Oprezan u govoru ne otkriva tajne.
ametne ili bezumne. Da li
319

ne biva bez grijeha, a tko zauzdava
je to isprazno ili uzalud jer je to utjeha samo izvana i na velike
-37). Sv. Jakob apostol
veli mudri Salamon (Pn 17,28).
mrske kletve dokaz odvrat
ovu krepost?
U Svetom
e tvoja milostinja u
-6).
tupa kao s
zatvorenim prostorijama.
takva da ne mogu i ne smiju ostat
odgojitelji ne mogu i ne smiju skrivati pred djecom svoje plemenito znanje nego, naprotiv, skupiti
320

da im se
darove posjeduje rekao da ih nema, lagao bi. Rekao bi neistinu. Darovi se priznaju, ali se odmah
ljudima ako te talente zakopam.
odgov
je zlo, ako je ostalo samo, da se za nj ne zna, nego ako je j

druga zla ili sablazni.
-32).
Razmisli! Koja su moja iskustv

ovu krepost?
Fleksibilnost
odnosno svakoj os
Fleksibilno
ibilnost
a na koji je osoba izrazila tu
321

tome bi pogledu bitan uvjet za prakticiranje vrline fleksibilnosti bio znati koji trajni kriteriji vode
nja.
fleksibilno, ali nepokolebljivo u stvarima objektivne istine te kako biti fleksibilan u stvarima
Poput svih ostalih vrlina, fleksibilnost i
primjenjivati u poslu i u odnosima s drugim ljudima.

Do sada smo govorili o fleksibilnosti u osobnomu djelovanju, u kojemu svaki pojedinac ima
sibilni. Ljudi
su slobodni prihvatiti ili odbaciti trajne istine i vrjednote koje mi smatramo temeljnima i nemamo ih
nikakvo pravo primoravati na njih.
krepost epicheie. To je krepost

po kojoj u posebnim prigodama nas navodi da se udaljimo od slova zakona kako bismo bolje
Ova
kazuju na
bolesnike a
-15)
ovu krepost?
322

Bratska opomena
i bezizgledna nastojanja
- obra.
14).
poticanje na putu dobra.
Ne postoji ipak - -
19, 13 -
17).
Tko iz iskustva za sebe zna da nije prikladan -
bnu odgovornost za sebi povjerene, nego
opomenuti.
tada su nakn
tada opa
ditelji, odgojitelji i
io skrupula
323

mora dati ozbiljno i u i
e dovesti do
pobjede dobra.
najmanje propuste),
vl
tkloniti.
osjetljivosti i jednakom jakosti.
dr
inimo
i ne propisuju iste recepte svim svojim pacijentima.
324

koraka koji nas uvijek moraju voditi Gospodinu. Jednoga
primio njegove opomene, neka ti bude zadatak slijediti ih, ne samo zbog koristi koja dolazi
njegovu dobronamjernost.
ze od samoga
potrijebiti prijavu
prijave. Naprotiv, svatko mora znati da zavodnike i one koji planski potkopavaju posluh i dobar red
ili dobar glas zavoda ili zajednice valja prijaviti, kad eventualna opomena nije imala uspjeha.
Poglavar mora pomno ispitati izjave i karakter prijavitelja, a prijavljenome dati po
Za prij
na temelju bratske prijave - budnim okom i nenametljivo pripazit
l ovu krepost?
Pouzdanje236
Ne
su da je to sabl
-51).
Boga ni
236
pod naslovom 5. 1.
.
325

prirodnih zakona.
ga
gu popraviti.
Razmisli! Koja su moja iskustva u ovoj

ovu krepost?
Dobar glas
da je krivo. Ako sam pr
svako zlo koje bi moglo zadesiti Crkvu. Zar bi
- sveta
kva.
e, ni vrabac s krova, a kako bi se
Razmisli! Koja su moja iskustva u ovoj krepost

ovu krepost?
326

S - revnost
se ne smije primorati da prihvati, pro

protiv njegove savjesti, ne smije navesti da samo izvana prihvati vjeru. To bi se protivilo slobodi
prisilu i sva
vjere i spaljivali se uzajamno kao krivovjernici.

aroda priznaje svim
Crkva se po svojoj naravi jedin
kraju (usp Mt 13,23 -30)
edostatka pouzdanja u uvjerljivost propovijedane istine, ili mora u mnogim

suvremenicima izazvati dojam takvog nedostatka.
- kako je jedino pravo -

i ljubavi.
327

dobrobit sebe i drugih u skladu s njihovim
pravima, stanjem i okolnostima.
vakomu pojedinom ljudskom

odnosu.
prema
... Makar to bili izdvojeni, ponekad i vrlo kratki trenutci, ipak ih je puno
ugodnijim.
Ta krjepo
mnogobrojne vidove ljudske krjeposti ljubaznosti u druga djela milosrdne ljubavi. Tada milosrdna
primij
- kad je to potrebno -
328

ovu krepost?
Jedna
obrazovani jasnije vide zlo u
Optimis
drugih te u sposobnosti drugih; stoga oni u svakoj situaciji kao prvo mogu odrediti pozitivne
jedincu da sagleda
optimisti samo kada je situacija potpuno povoljna, ali druge se uspijevaju otrgnuti od neposrednoga
vrlinu, to jest da bi mogle razvijati sposobnost za sagledavanje pozitivna elementa u mnogim

situacijama, premda ima ozbiljnih zapreka - moraju biti valjano motivirane. Ta motivacija izvire iz
uzdate u nekoga.
ti drugih
ljudi. Ono pretpostavlja oslanjanje na vlastitu dobro razvijenu jakost te uvjerenost i svijest da su
holosti.
evo, ja sam s vama u sve dane - ,20)
329

- -
Kako ova spoznaja - da se oslanjamo na Gospodina -
o: pet kruhova i dvije
raspolaganju, i da se u njega pouzdajemo s ispravnom nakanom.
To je optimizam koji se ukorjenjuje u svijesti slobode i sigurnosti, u mo
Optimizam onoga koji ide za Gospodinom ne udaljava od stva
- iz ovih ili onih okolnosti, situacija... - za
dobrih nikada nije besplodna.
ovu krepost?
unkcioniranja. O njemu u mnogome ovisi svaka
i duhovni
put svake os obno povezani, a redovito je preduvjet za duhovno i mentalno
iscrpljen i
Dobar odmor je preduvjet dobra funkcioniranja ljudskoga

a
og svjetskog rata vratila iz Amerike i

pohodila samostane svojih sestara
proizlaze iz izmorena a ljudskoga
su slabe i iscrpljene, ali nisu bile bolesne, a malo ih je bilo koje nisu na bojnom polju
330

nem za zdravlje sestara. Uvjerena sam da je ono apsolutno
237
blago
Zbog raznih razloga vjernici mogu prije ili kasnije, dulj ,

lje vrijeme, a da se to ne odrazi na
, pa i samoga zdravlja.238 I sama je
iskusila tu vrstu pre iscrpljenosti te je uvidjela dobar odmor, dobra i kvalitetna prehrana, kao i
dobar i dug san, mogu biti od u putu duhovnoga rasta. Zbog toga uistinu
tjednu i u nedjelju kad treba ustati na svetu Misu. Mi stavljamo one koje spavaju zajedno i nitko ih
ne smije smetati. Za poslove se treba na vrijeme pobrinuti za zamjenu i to mora poglavarica urediti.
no od
i tada su neopisivo zahvalne. U 10
ela i
239
Poslije naporna apos
aj zdenca
njegova nam slabost mora

je utjeha promatrati Gospodina dok je iscrpljen! Kako li nam je u tim trenutcima Isus blizu!
veliku e
-
nam -
odmor prilika koju moramo posvetiti. Ti trenutci odmora ne bi smjeli biti izdvojeni dijelovi u
237
, str. 174, 175.
238
D. Pezzini, Il riposo come categoria della vita spirituale, u Vita consacrata 4/ 2000, str. 357 374.
239
Probudimo se u Bogu! Izbor iz pisama, str. 209, 210.
331

Ljubav ne pristaje na odmor.
Umo
rpljenima,
radi o roditeljima
drugima.
e za tjelesno zdravlje svoje djece. Papa Ivan Pavao II.,
tjednih
potrebno da se odmor ispuni novim
Govor 20.VII. 1980.)

Dobro nam je poznato da nemali broj ljudi v
izbjegavati
ovu krepost?
332

Domoljublje
, ali bez duhovne
Domovina i vlastiti narod su bitni element svakog normalnog ljudskoga razvoja, uvjet
sumnje, a
ostvari za
drugi
, primjerice, nacija biti zamijenjena
i zemlji bili
)
dojmovn
. Zanimljivo
333

trgovine ni za novac ni za sl
ugo nego
(Benigar, Stepinac, str. 431.).

Krepost domoljublja, u smislu dobre aktivne navike, podrazumijeva razvijanje pozitivnog
duha kako bismo mogli postupati pravedno i u skladu s vrijednostima koje smo prethodno
domovini i zemlji kao cjelini.
"kozmopolitizam", stav koji imp
vodi do pretjerana nacionalizma, do pokazivanja prijezira prema drugim narodima -
dostojanstva drugih naroda. Istinsko rodoljublje i domoljublje duhovne su vrijednosti i moralna
naroda.
posebna ljubav. No, kad se radi o zauzimanju za pravdu i ljubav, ne smije se pod izlikom ljubavi
prema dom
pot ovu krepost?
240
240
Felicita u Dizionario di morale cristiana, ESD, 1994, str. 161 - 167.
334

241
Radost je prekrasan
Emocija radosti se javlja ka
be
procijeni i osjeti da je postigla neku veliku vrijednost ili da je
rema nekim
og njezinim velikim
je
i se raznim ovisnostima: alkohol,
241
FTI, 2014, Zagreb, str. 141 -153.
335

dnosno
sretna, nego joj je glavni c
Salezijanac Abba242
a i druge
Osim ove osobne
povjerenim talentima i stek
t i
motrenja Boga.
242
G. Abba, Felicita, vita buona e virtu, Las Rim,1989,
336

e Bog poziva
laviti. Eto, to
ljubavi, svoje dobrote prema ljudima i svoje s
od zlih nagona i da nastojimo
1723)
ljubavi. Tek u tom
etilnu ljubav; razumsku ljubav; vjernu i
dijela ili vr
sveta, nije mogla lju
Dr
337

-53).
-
243
prebiva Bog, ne samo po s
Boga
la ovu krepost?
2.9. S SVIH KREPOSTI U LJUBAVI
Kreposti
nski prvotni red
sudjelovat
lagosti samoga Boga.
(Fil 4,8-9)
- prva je
krajnjoj liniji sve kreposti se mogu svesti na ljubav.
243
P. O. Maire, Uomini di desiderio, u monfortana 1., Rim 2003, str. 95-97.
338

ne bi mogla postojati niti jed
najmiliji
i sve zapovijedi. Jer onaj koji
zapovijed. Po istinoljubivo
devetu i desetu zapovijed.
dugotrajni ni potpuno dobri. Isto tako i srce koj
skupljati med.
ja tvrdim, da
mogu letjeti k Bogu i da mogu od njegova
prije ljubavi zato da
e poticati u svojim djelima i
u vezi jedne s drugima. Tak
Kako ono veli Ar
nedostaje ljubav koja je vrhovna krepost.

Iz
339

a kada ga je Bog svojom
majstorskom rukom sazdao iz gliba zemlje.
Ali to tijelo ne bi se uza sve to moglo ni za jedan milimetar pomaknuti na svojemu putu
a krepost koja
svega onoga
(Teotim XI 9)
DJELOVANJE I DAROVI DUHA SVETOGA NA PUTU NA PUTU PROSVJETLJENJA
vrde ili krizme. Tada nam je
Svetoga u vlastitoj nutrini.

tito je ime Onoga kojega
vjetar. Isus upotrebljav
16,13).
340

nailaze nazivi: Duh
Simboli Duha Svetoga

Voda. : poslije zaziva Duha
Pomazanje. Znakovitost mazanja uljem toliko je izrazita za Duha Svetoga da mu postaje

s
sva je pomazana
Isus je po Duhu -
Krista Gospodnjega, on ispunja Krista, i djelima ozdravljenja i spasenja spasenja njegova snaga iz
Oganj.
- taj
plamenih jezika i ispunja i
Oblak i svjetlo.
Bogojavljanju u Starom zavjet
sastanka i za putovanja pustinjom; ili Salomonu za posvete Hrama. Te su slike ispunjene po

Kr
njegova ponovnog dolaska u slavi.

je Bog
trima sakramentima, koji se stoga ne mogu ponoviti.

Ruka.
h ruku. Poslanica Hebrejima
341

Prst. bio napisan na
-
Golubica.
ponovno pogodna za
lumbarij) koja
691 -701)
polaganjem Pavlovih ruku. U drugoj poslanici Timo
-
kojem su
jer im
idi i kod sakramenta ispovijedi. Kad se Isus na Uskrs ukazao
Duh Sveti
ljude. A u nama je Duh Sveti, Duh Isusov koji nas brani od Zloga i njegovih zlokobnih nakana s
nama. Nikakve sotonske zamke
Kad se pokajemo za svo
ljubavi
ljudsko srce i udijeliti mu Kristov mir. Plod takvog mira
srce.
342

mijenja.
Strah kojim su bili ovijeni apostoli sada postaje pobjeda, njihova slabost postaje snaga. Od
Duh Sve
3-8).
-18). Duh ne
-14). On dokazuje da je svijet imao krivo kad je osudio Isusa za

grijeh, nepravdu i osudu (usp. Iv 16,8-11).
Za ovo upotrebljava okolnosti koje mu se
nama kako bi nam sitnicama okupirao duh i srce. Mi se na tom zaustavljamo nepotrebnim mislima i
brigama, ispr
strastima.
Boga.
nam
i mlakost.
u da
grijeh.
posve odbiti molbu, on im je postavljao
343

dobru odluku, i on je n
kako bi nas o
Vi
jima ne dajemo milostima
nebrojene milosti i zasluge.
ostaviti one koji Mu se posve predaju i nastoje Mu u svemu ugoditi.

Tajne obmane
jedna od najtajnijih i najopasnijih obmana.
eke
godno prevariti u uvjerenju
Katkada mislimo na vrlo dobre i svete stvari, a ne pazimo na duh koji time nije posve
da ga posvetimo Bogu.
.
ma, samo se time baviti, malo se truditi upoznati i
344

misliti protivno nauku i postupku Crkve.
poticaja na dobro. Svaki poticaj na dobro moramo dobro zamijetiti.
2. Koji su nas razlozi i namjere pri tom vodili?
Vjer
Pored milosti,
Daju
Bog
vrhunaca svetosti; i toliko su izvrsni, da ostavljaju neokaljanima, stoga
Darovi Duha Svetoga stup
345

g
On sam.
- -
d Boga.
Boga iznad svega - u svom poslu i svojim obvezama.
de za grijeh i napast,
-
Trojstva - - koji poklanja svoje darove:
- - dati nam svoje darove u izobilju,
- govorio je
Gospodin -
Lallement u jednom od klasika katol

Duhu Svetomu
Svetoga, On je malo- -
pomalo rasvjetljuje
Kako nas Duh Sveti vodi sli
ebamo
i mi biti prema Duhu Svetomu.
spoznati i druge Njegove namjere s nama.
346

idem u Jeruzalem (Dj 20,22). Molimo za posebno rasvjetljenje Duha
sabori.
dolazi od demona, silovito je i donosi sa sobom nemir i tjeskobu.
Prigovori nauku o vodstvu Duha Svetoga.Neki prigovaraj
Tvrditi obratno je semipelagijanski. Kalvinisti h
Svetoga pretpostavlja vjeru
poglavarima. Ali se na
zanesenim one osobe koje dobiju od Boga objave.

opraviti
su sasvim vanjski ljudi, rastrgani materijalnosti
ovim ili onim okolnostima.
nikada im ne manjka, pogotovo ako su u stanju milosti. A kako su posve vanjski ljudi, nikada se ne
je posve nutarnje. Kako bi ga i mogli upoznati? Oni ne poznaju ni svojih nutarnjih grijeha, koji su
347

vodstvo Duha Svetoga.
1. Trebaju vjerno slijediti svjetlo koje ima
aje.
djela.
5. Iskreno do dna neka otkriju srce duhovnom ocu.
imati vodstvo Duha Svetoga.
R Duhu Svetome.
milosti.
duhovno
vjernosti upravljanju Duha Svetoga i Njegovim poticajima.
nego
otpornost vlasti milosti.
dan i nemamo
ispuniti Njegove zahtjeve.

Spasenje redovnika bezuvjetno ovisi o nutarnjoj pos
krivnja koju nanosimo Crkvi. Koliko ima lakih sklonosti, koliko malih grijeha? Koliko
jerio nam svoju krv, svoje
vjernost. A s koliko je nemara i nevjere mi obavljamo!
348

vorimo milostima koje nam se obilno
prvom odlukom, a mi smo to zap
Rasvjetljenja milosti dolaze nam postupno, pre
Svetoga.
ljudskim
ta njima
samima, njihovoj tmini i tako im ugodnom nepoznavanju vlastite nutrine te otad nastavljaju svoj
udaljuje.
samima sebi. Tako oni
etlu Duha
svega
349

pravde. Prvo, priznajemo da nam je potreban Duh Sveti i
vajati sebi prava Duha Svetoga i preuzimati Njegovu upravu, a samo Njemu pripada
a potpuno
. Razlog je u ovim
rijedi nego bi vrijedila tjelesna prisutnost Sina
stvari.
strast
bogatst
Bog
njihov. Ovo uklanja nutarnju bojazan i donosi im utjehu.
boli i da
em u Bogu. Dok su od Njega rastavljene, boluju i
Rikard od svet
-2 )
350

3.1. O DAR
odredbama razboritosti ili razuma rasvijetljenog vjerom. Tada zapravo djelujemo pod utjecajem
milosti.
inicijativu u svoje ruke. Prije nego smo mi i imali vremena razmisliti i pomisliti i postupiti prema
i slijediti poticaje djelatne milosti. To je milost koja pok
itd.
djelovanjem kreposti.
mo tu nauku.
krepostima uz pomo
Definicija darova Duha Svetoga
darovi:
351

a djelovanja u njoj samoj, ujedno i vrlo aktivna po tom da
Izvanrednost darova Duha Svetoga
is
Dragocjeni su i rezultati djelovanja darova Duha Sve
ulivene kontemplacije, do one gip
votu.
moralne ili intelektualne kreposti. Kreposti naime nemaju Boga za neposredni i izravni predmet
djelovanja nego dobro koje vodi do Boga, dok darovi razvijaju krepo
Boga, dar jakosti stavlja u nas, nama na raspolaganje, snagu samoga Boga.
Al
ko na primjer po daru razuma
dakle sredstva koja se odnose prema bogoslovnim krepostima kao prema svojem cilju, ali im
Njegovanje darova Duha Svetoga
Postupni razvitak. Darove Duha Svetoga primamo istovremeno kad primamo i milost. To su
Ali da se ti darovi razvijaju do svoje normalne i
darova.
Duha Svetoga i njegovih darova u svojoj nutrini.
ha
352

Sredstva za razvijanje darova Duha Svetoga
o odnosi
q. 68)
smo prije toga ukrotili svoje strasti i mane nepr
tijela, sr
uzmogne, kada je jednom uredio stra
vodstvu Duha Svetoga.
Zatim dolaze i pozitivna i izravna sredstva koja nas dovode pod djelovanje Duha Svetoga.
84,9).
353

gubiti hrabrosti,
o rade u
Razvrstavanje darova Duha Svetoga
tim darovima. Prema Predaji

ima ih sedam.
mudrosti.
i Duha Svetoga,
kontemplacije, a to su: dar znanja, razuma i mudrosti. Drugi se zovu aktivnima.
koja se nadovezuje na pravednost
Narav darova Duha Svetoga. Posvetna
354

Na prvom su mjestu bogoslovne kreposti, jer se odnose izravno na Boga i sjedinjuju nas
neposredno s Njime. Iza bogoslovnih kreposti dolaze darovi Duha Svetoga, jer ih popunjuju i daju
dobro na ob
Na zadnjem su
Sedam je darova Duha Svetoga: dar mudrosti, koji je po dostojanstvu prvi, dar razuma, znanja,
zaustav
Izaija krasno razvrstava darove Duha Svetoga. On spaja mudrost i razum, jer jedan
mjesto kao oslonac i temelj svih drugih darova.
nadnaravnim spoznajama.
onore. Jer ljudski razum, ako

nije vjerom rasvijetljen, vrlo je nizak i vodi nas samo u propast.
najkorisnija
i puno sporije.
Ve
355

ovim nezgodama ili u
lje za njima.
Dok nemamo toliko obilje darova Duha Svetoga treba nam se truditi i znojiti u kreposnim
darove Duha Svetoga i ploviti punim jedrima i s vjetrom u krmi, jer Duh Sveti tako pripravi svojim
darovima
alno upoznajemo; darovima Duha
elja u svjetovnim stvarima!?
su po daru mudrosti.
Tko je imalo rasvi
eba
mjesta kroz koja su tekle. Samo se u
djela
postavlja nikakvu zamku, jer
Duh Sveti obdariti puninom svojih darova.
rove Duha Svetoga u vrlo visokom
njihovu samoljublju.
356

rove Duha Svetoga
he i zanemaruju male stvari.
stoga nas tako malo rasvjetljuje i upravlja Duh Sveti. Malo se osoba potpuno predaje Bogu i
Svi koji su u milosti i imaju darove Duha Svetoga katkada po njima djeluju. No ovo je samo
3.2. O SVAKOM DARU DUHA SVETOGA POSEBNO
1. DAR SAVJETA
savjeta, da se sklanjamo
mo na sebe i svoje
Dar savjeta, po nauku Crkv
savjetnik
Ta, niste vi koji govorite, nego Duh
uh Sveti
egoizma i vlastitoga gledanja na stvari.

357

sredstva koja se
ne dobro i
Dar savjeta je nad
zadnji nadnaravni cilj to jest Boga, vlastito spasenje i porast u svetosti. Dar savjeta usav
bolja sredstva da
To isto vidimo i u vladanju sv. Pe
posjedovao u tako velikom stupnju da su mu dali naslov dobrog savjetnika. Njega su pitali za
daru savjeta kod svete Katarine Sijenske koja je, iako posve mlada i iako n
je ukazuje odakle je crpila svoj
postavlj
eba dati u konkretnim
ju na
Dar savjeta nam sugerira najprikladnija sredstva za sveto voditi druge putem duhovnog
s
odgovornima u Crkvi.
Potreba
358

Dar savjeta posebno je potreban onima koji imaju zadatak usmjeravati i
Duha Svetoga''. Savjete duhovnog vodstva kroz koje nam toliko puta i na tako jasan
Duh Sveti
nom zahvatu Duha Svetoga.
rasvjetljenje Duha Svetoga da nam p
s dobrotom,
najbolja sredstva da ih poprave, da donesu prave odluke o njihovu zvanju i da vode svakoga na
Sredstva za razvijanje dara savjeta
Dar savjeta
naravna razboritost
djelovanje ovoga dara ako steknemo naviku da u molitvi provjeravamo
nastojimo odmaknuti od vlastitog mjerila:

riva; ako
okolnostima, obra
359

ravan.
Svetog. Sv. Toma

Akvinski navodi iznad svega tri duhovne mane koje su protivne i razboritost i daru savjeta te
sporost. U biti r
popustiti, nedostatak
poniznosti i prenagljenost u djelovanju.
svojih prijatelja u njihovo

Sv. Toma Akvniski tvrdi: ''moramo biti milosrdni da bismo znali izravno dati koristan savjet onima
toga su s njim povezani.
dolazak do stalnoga cilja.

obzirom na mjesto, vrijeme i okolnosti u kojima se nalazimo.
ebi
zgodnije na putu prema cilju kojemu idemo. To spoznajemo darom savjeta.
izvrsnijim.
Najpouzdanije je, dakle, vladati se po daru savjeta Duha Svetoga. Ne bismo se smjeli
za opskrbu, nego sve ostavljaju brizi svojega kraljevskog oca.
ne ispuni mjeru koja odgovara njegovim sposobnostima, odnosno toliko koliko mu je potrebno da
360

zahtjeva u punini svojega poziva.
o, treba nam izvanredan dar savjeta. I ako nam ovaj dar Duha Svetoga
a one su
ar savjeta nas u svim

prilikama bolje vodi negoli sva druga rasvjetljenja vjere ili drugih darova, koji se toliko ne odnose
Osoba dobra i si
dar razboritosti kojemu su se svi divili.
Nara
nu od strasti i kakvoga
koristoljublja, dovoljno naravnog znanja, premda se ne trebaju u tome odlikovati, i koji su u molitvi
pretjeranosti, primjerice sve prepustiti provincijalima ili pristati uz pojedince koji su pridobili oca
poznajemo sve darove po kojima djeluju sveci.
onih koje vodi samo ljudska mudrost.
361

um
straha jer nema opas
tako Salomonov sud, Juditin pothvat kojim
saduceje te priziva od Festova suda na carev.

Daru se savjeta protivi naglost, kada radimo previ
i neznanje, postaju grij

Duha Svetoga. Grijeh je ako ne ostavljamo dovoljno vremena da pitamo Duha Svetoga za savjet, i
ijeti i
zaslijepiti navalom kakve strasti.
ostavlja nemir, srditost i
vjete
zrelo promisliti, no ako smo
se ovaj dar razvijao u mome
Duha Svetoga?
362

sveti
Duh Sveti.
dugujemo. m povjerenjem, poput male djece i onih kojima je to
boravi u Nebu.
nesnosni teret,
Trojstvu.
ra
i ljubavi prema nama. Iz tih stavova nastaje sveto predanje u ruke toga ljubljenoga Oca koji zna
363

ao pismo koje je za nas napisao nebeski
Otac i koji nam u njemu kazuje svoje misli i svoje namjere s nama.
Sveti Otac papa, je za nas namjesnik, vidljivi predstavnik Isusa Krista na zemlji. Iskazujemo i
A ako nam je Bog n

ljubav prema sinovima koju Bog pokazuje prema njima.
Krista.
Potreba
kao kakvom
koje iz nje proizl
nebe
a drugo nego da Bogu ugodi,
a koji nam se iskreno
(Gal 14,9).
Sredstva za razvijanje d
imenom Oca, a posebno u Novom Zavjetu. Moramo se dak
364

Blago krotkima
pravednosti blago milosrdnima
Plod
O daru ljubavi,
odanost Bogu.
ju Boga. Vjera Boga promatra kao Stvoritelja, a
koji imaju slavu
Svetom pismu, razumijevali mu ili ne razumijevali smisao.
od darova mudrosti
e se s radosnima,
postaju sve.
predani i gorljivi.
njemu postajemo osjetljivi samo za sebe i svoju kor
Za najmanju se
365

zovu stal
Toma, sv. Bonaventura, sv. Bernard, a od isusovaca Lai-nez, Suarez, Belarmin i Lesij.
m bojom.
dobrote i dobrostivosti. ( )
daru
Duha Svetoga?
3. DAR JAKOSTI
daj nam dar jakosti, da osobitom
vanjskih zapreka.
svakim danom
366

he
kao sveti Pavao: ''Sve mogu u Onome koj
njezi
-39) Ovo je izljev jakosti i optimizma koji se oslanja na Boga. Duh jakosti
svojoj sredini i u svojim poslovima.
sv. Karlo Boromejski;
koji se je bojao samo jedne stvari, grijeha.
jakost je potrebna
vrijedi.
lju za rastom u svetosti, da ne
obuzme obeshrabljenost ako nedostaje sredstava za apostolat ili, ako ne uspijemo barem prividno
tamo, makar umrla na putu ili ne imala hrabrosti za napore koji su na njemu, pa makar potonuo
svijet.''
367

Potreba
izlag
povjerenje.
Neki puta dar jakost je aps
Sredstva za razvijanje dara jakosti
sredstvima, samo ako ljudi imaju svijest o svojoj slabosti i ako se oslanjaju na Boga koji ih jedini
udjela na snazi samoga Krista.
svih odbojnosti.
to ne samo strpljivo, nego i
Osim toga da bi se poraslo u jakost pred Bogom treba ne odbacivati i ne moliti Boga da nas
im trpljenjima i savladavanju samoga sebe.
onaj koji do njega d
368

okolnostima ostanemo blizu Gospodinu. Sv. Ivan Zlatousti
mnogi vjetrovi i sta
izbjegavanja svake patnje.
ti
O daru jakosti
kolskom radu ili na mjestu
milo
odazvali i umrli za Isusa?
v. Dominik "oklopljeni", sv. Katarina
369

vol
a!
Njegovu slavu. Sv. Ivan Zlatousti bojao se samo grijeha. Carica Eudoksija naredila je da ga ispitaju
ciljeve. Ali su vidjeli da biskup ne mari ni za
okove ni za progonstvo ni za smrt: bojao se samo da ne uvrijedi Boga.
Nadahnut ovim darom sv. Franjo Ksaverski nije se bojao ni vojska nevjernika, ni oluja, ni
brodoloma, ni smrti. To se osobito pokazalo na njegovu putovanju u Japan. Putovao je na slaboj
ri trebamo biti
odlukom daje ne napusti.
trpljenju nego u djelovanju. Djelovanje godi naravi, koja pri tom nekako gospodari. Ali trpljenje
la po cijelom svijetu treba
taknu srce. Ali oni se varaju: to je poseban dar, koji se zove dar govo
imaju ovu milost govore katkada veoma priprosto i jednostavno, a ipak ostavljaju divne dojmove u
stoli, sv. Vinko Fererski, sv. Ignacije i sv. Franjo Ksaverski.
i stupove Crkve. Tako je Ozija Kordovski, koji je umjesto pape predsjedavao Nicejskom saboru, i
koji se dugo i vjerno borio protiv arijanizma i odnio toliko pobjeda nad ovim krivovjercima,
poslije zbog toga

zadovoljstvo neke osobe i strah da joj se ne zamjerimo. Mi mjerimo ove dvije stvari, pa zadnja
bolje pokazalo kako smo malo kreposni i kako nama vlada ljudski obzir? Zato nas Bog ostavlja,
judska
razloge.
370

svemu su
Bojimo se
bojati samo grijeha kao sv. Ivan Zlatousti,
( , 4)
ne koje su protive ovom daru

Duha Svetoga?
4. DAR STRAHA
Ne radi se ovdje o strahu od Boga,
pom
umjerenosti, jer n
sinovski
grijehom gubimo
io je Gospodin sv. Katarini Sijenskoj, da sve
Dijalog I,1,2.9) To su
za njih dosta zadovoljili.

371

njima uvrijedili Boga koji je
eha kao od
kim pouzdanjem.
slobodu od navezanost na svako stvorenje.

jest odvajanje od stvorenih stvari i unutarnji stav budnosti da bi se izbjegle i najmanje prigode za
Svetoga''.
prvih znakova mlakosti, lijenosti ili lagodnosti. Ljubav i strah. To nosim sa sobom na putu govorio
dara mudrosti i
priznavalaca.''
Potreba
Njime, neko izvanredno prijateljstvo, na neku posebnu slobodu u odnosu. Ali Bog mora to prvi
jim, osobito sa svojim
dolazi od njih samih, nego od Boga.
372

aha
ova stanja su temelji prave poniznosti pred Bogom.

Dar
e nutarnje i vanjske
pokrete.
ijeha. I
Prema sv. Tom
je
373

O daru
Ovaj je dar temelj i podloga svim drugim darovima j
strah pred Bogom ljubavlju,
stalno je od
ju Bogu.
pokreta srca. Oni koji se tako vladaju, iz nekog skrive
dakle, s njom sudjelovati.

na sve pokrete svojega
primijeti.
e bi omaknuo ni najmanji neuredni

pokret a da ga ne opazimo i odmah ne ispravimo. Jer nam se svaki dan omaknu nebrojeni pokreti
koje i ne primijetimo.
emu.
Daru se straha protivi duh oholosti, neovisnosti i razvratnosti, zbog kojega slijedimo samo
mlakosti.
ako u njima
374

popravili i izbjegli drugi grijeh na koji ne mislimo.
kakvu pokoru i
druge grijehe za koje ne zna ljudska pra
poznati.
se
Daru straha od
mo velikim
blagostanjem.
irnost prema Bogu, koju nam nadahnjuje duh
Duha Svetoga?
5. DAR ZNANJA
daj nam dar znanja, da pravo
razlikujemo intelektualne i afektivne darove. Prv
S darom znanja prelazimo na tri intelektualna dara koji naj izravnije dolaze
kontemplaciji.
razuma, nego ne
375

ere i ona nam daje kao neku
zuma, ali na temelju podataka vjere, nego je to znanje svetih po kojemu
njihovu
odnosu prema Bogu.
svakoj stvari, koja je kao neki odraz Bo
Espri de Olier II, str 364.)

Predmet dara znanja su dakle stvorene stvari, ali u toliko u koliko nas vode k Bogu. Radi se o
Promatramo li izvor svih stvari, one
e da se
po njima popnemo sve do Njega.
velikoj obitelji nebeskog Oc
Pogled na cvijet u jutarnjoj rosi ili na male otvorene kljunove s bezazlenim pouzdanjem u
slavu.
Tako su na primjer neki sveci, rasvijetljeni Onim koji ispituje ljudska srca i bubrege, znali i
najtajnije misli svojih pokornika i prije nego su im oni to otkrili.
376

ako se sveto koristiti stvorenim stvarima.
Potreba
privuku k sebi i posve zaokupe, te tako odvrate od Boga.

ome koji jedini
stepenicama k
imamo svijest da to dobro d
prastara i uvijek nova, kasno te spoznaj, kasno Te uzljubih!" (Is 10,27).
Sredstva za razvijanje dara znanja
njihov uzrok, a to je Bog sam koji se je udostojao u ta stv
radi, kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista zadobijem" (Fil 3,8).
Da bi se razvi
Poroci o
nehaja, lijenosti i nezainteresiranosti. Drugi oblici ovog poroka su isprazna radoznalost i ljudska
grijeha, krivih navezanosti na stvorenja i iluzija a po pravednom i istinitom sudu o odnosu stvorenja
377

O daru znanja
ono bez zak
ukoliko se odnosi na Boga i ukoliko je predmet vjere.

u razuma otkriti i spoznati tamne istine, a daru mudrosti posjedovati
Ali ako spoznajemo Boga preko stvorenja i uzdignemo se spoznajom drugih uzroka do prvoga
e krajnosti u
spremni na djelo.
Nadalje, znanjem spoznajemo st
ni
opasnost po spasenje.
Zbog ovoga je dara sv. Vinko Fererski imao u propovijedima izvanredne uspjehe, kako
govor ganuo sav svijet. Lako je bilo spoznati da ga Duh Sveti nadahnjuje i govori preko njegovih
Svaki se propovjednik treba potpuno prepustiti
378

razliti u vama
u svojoj zloj navadi te njegova napast i muka i dalje traju. Darom se znanja spoznaje ovakvo stanje.
e od Boga.
Zemaljske su nas stvari tako zaludile i obuzele da se bez prestanka varamo. I Sotona nas vrlo
og Jakovu
razmatranja, i oni nam
polov
tri-
kontemplativan, u spoznavanju i ljubljenju samoga sebe. U vremenu, On djeluje prema vani, ali na
kojega vodi samo ljudska mudrost i koji ima
svoje svjetlo i dati joj da malo-
amislima. Prije izgradnje
379

ih, kako bi napred
ana po ulivenoj milosti, negoli drugi
kr
krivene svjetskim mudracima.
donijeti samo
)
bi mi
Duha Svetoga?
6. DAR RAZUMA
Bl. kardinal Alojzije Stepinac moli daj nam dar razuma, da duhom
njemu otkriti tvoj
Narav
bavljene istine. Ovaj je
dubine objavljenih istina, a da ipak do kraja ne razotkriva tajne otajstava. Pod utjecajem dara
nadnaravni cilj.
380

Toma:
1. Otkriva nam bit koja je skrivena pod prilikama, na primjer Isusa pod euharistijskim
on promatram mene.
ako kako je
slika i usporedbi. Tako nam sv. Pavao
Isusu nazaretskom Radniku Stvoritelja svijeta.
probodenom Isusovom boku postanak Crkve i izvor sakramenata.
djelovanje Providnosti.
tom vjerom.
pomogne shvatiti o
Sredstva za razvijanje dara razuma
razumijevanje, vjerom dolazimo do spoznaje nadnaravnih istina.
naravi i njegovo otkupiteljsko djelovanje. Obratno, Utjelovljenje i Otkupljenje daju novo svijetlo na
o umom, a napose u velikoj poniznosti!
11,25).
Svetoga.
381

duhovne stvari. Prema sv. Tomi Akvinskom oba ova poroka proizlaze iz grijeha povezanih sa
govaraju daru
postrojnu i nesalomljivu vjeru, koja donosi radost, mir i sigurnost te iste vjere.
O daru razuma
e zadnjega cilja i
Vjera promatra troje: 1. Boga i Njegove tajne; 2. stvorenja i njihov odnos prema Bogu i 3.
Svetoga pisma, njegovih alegorij
Sve su ostale duhovne knjige napisane dijelom po milosti, dijelom po naravi. Da bismo
Grgura Nazijanskog nema nijedne zablude koje je Crkva osudila, a isto tako sv. Bazilije ima
-
smisao. Ako
dublje pronicati u njegove tajne.
dar razumijevanja doslovnoga smisla. Sveti je Grgur upotrebljavao moralni, a sv. Ambrozije i sv.
Augustin alegorijski smisao.
o Kristovo kraljevstvo u Levantu. Svetom su Ljudevitu govorili da za njega
i se on
382

to
opasno zbog drugih zemalja. Ali osobe rasvijetljene darom razuma vidjele su u kraljevom naumu
ne bi trebalo govoriti
Mana protivna daru razuma nepristojnost je u duhovnim stvarima. Mi smo takvi po naravi, a
to na osobama u smrtnom
grijehu. David je imao izvrsno srce koje Boga ljubi, zato je od Boga primio iznimne spoznaje i
gledao da Bog nije poslao Natana da ga podsjeti na njegovo

nesretno stanje.
ludnje
druge misli, a nakon molitve se opet na njih povratio
Na ovaj dar i na druge darove koji rasvjetljuju razum odnosi se plod vjere. Vjera dolazi prije
uju vjeru. Najprije treba vjerovati i dobro se
Duha Svetoga?
7. DAR MUDROSTI
Narav
Dar mudrosti usa
dvostruki element:
383

Drugo, dar mudrosti sobom nosi n
zraka svjetlosti, k
ljubavlju i ispunja veseljem.
mo
mogao posumnjati u stvarnu Kristovu prisutnost?
jednom osjetio radost u ljubavi prema Bogu, onda ove zemaljske ljubavi nema
Tako dakl
pogled razuma, a dar mudrosti je iskustvo srca. Prvi je svijetlo, a drugi je ljubav. Tako se oni
je od razuma, dublje
li znanja.
uis
Sredstva za razvijanje dara mudrosti
384

a svijetom u svetosti i
pravednosti, da vlada u iskrenosti srca, daj mi mudrost, koja sjedi kod tebe na prijestolju! Ne
dugo, razumije samo malo o prav
jasn
narodom tvojim, dostojan biti prijestolja oca svojega" (Mud 9,1-12).
koje
koja nas ne
pred Bogom.
na stvari ovoga svijeta pa i one koje su dobre i plemenite.
stanje ludosti se i zaslijepljenosti duha i savjesti se odrazi u bludnom grijehu koji postaje nezasitan
ka.
mudrosti se odnosi na ljubav, radost, mir.
O daru mudrosti
po prvotnom uzroku, sigurno pravilo za dobru procjenu svih stvari.
Toma.
385

gim svecima. Njihov je duh bio
zato jer
Mudrost je ljubav kreposti
Mudrosti protivna mana je ludost. Mudrost sve upravlja zadnjemu cilju, u moralc
postigne i sve prema tome radi, i samo ovo cijeni, i sve

drugo prezire.
i bila ovisna
-pomalo upravljati Bogu.
Postoji ludo
se
386

utjehe,
odnos
odmah im u trenutku lice zasja i srce
jima
a vremenita dobra i zla.
Nauk o duhovnom
)
Duha Svetoga?
3. 3. ULOGA DAROVA U RAZMATRANJU I KONTEMPLACIJI
molitve.
387

za djelovanje
Duha Svetoga.
-
- banju redovitih kreposti nadodaje: "Njihovo se djelovanje
lobodi nekih svojih mana, da ukroti svoje strasti, da se opre tjelesnim napastima,
njihovo djelovanje od dj
djelovanje -
Tri dara Duha Svetoga izme

darovi: znanja, razuma i mudrosti.
Duha Svetoga na razum i volju.
sposobnost
vjere.
"Bog je.- - na svakom od svojih stvorenja ostavio svoj trag, ne samo
388

Ta tri dara Duha Svetoga jedan drugog upotpunjuje i djeluju li svi zajedno ili jedan za
drugim u istoj kontemplaciji.
Tako nas dar znanja
ivanja. Po
djeluje na volju, da se otrgne od stvorenja i d

stepenicama na putu k Bogu.
Dar razuma
divnom bistrinom. Ono obasjava svaki oblik i
zrake posebne bistrine. Tada smo sposobni, da spoznamo divna svojstva, koja su u Bogu i koja su
izvor svih
Dar mudrosti
Ta slast je i ispod i
djelovanje Duha Svetoga.
Vidimo dakle da svaki od tih darova ima svoju ulogu u kontemplaciji
Pet duhovnih osjetila i darovi Duha Svetoga
ljubim kad Tebe ljubim? Ne ljubim tjelesne ljepote, niti vremenite krasote... Pa ipak ja ljubim neko
svijetlo, neki glas, neki miris, neku hranu, neki zagrljaj kad ljubim Boga moga, koji je svijetlo, glas,
ja ne
389

Ispovijesti 10,6)
djelovanje darova Duha Svetoga, posebno darova razuma i mudrosti. Tako se duhovna osjetila vida
nam govori srcu.
duhovnim poljup
Plodovi Duha Svetoga
koja ih dopunjuju, Kao milosti dragovoljno dane, koje imaju s darovima neku analogiju.
Pavao apostol ih nabraja devet: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost,
pora i imaju u sebi neku trpkost, neku napor, oporost kao
kve
toliko
na otpore.
390

3.4. DUH SVETI I MARIJA
Presveta Djevica Marija primila je Duha Svetoga jedinstvenom puninom na dan Duhova jer
je njezino srce
tijesno
iznimne milosti ona nadaleko nadvisuje sve druge stvorove, i nebeske i zemaljske.
(svojemu Sinu Isusu), Bogu Duhu Svetomu. Ona je odgovarala na sve Braniteljeve poticaje i
nove milosti. Ni u
nadnaravnim i ljudskim krjepostima koje su bile pod posebnim utjecajem milosti.

jedno stvorenje se nije prepustilo
Ona.
i su ga
ljudskog srca - - tako mala, kak
- - to je Duh Sveti u Tijelu Isusa Krista koje je Crkva. Duh
njegovo je
jaram je njegov vrlo lagan. Dolazak mu najavljuju sjajne zrake svjetla i znanja. Njegovo je srce
Kateheze 16,1)
391

da bude
vjernika i pastira koji je zovu Majkom punom ljubav - - da odsada
(Govor 2.9.1964.)
utemeljen
Mariji i Duh
tim
bez velike
dohvatiti visina njezinih zasluga ko
obnu,
to vidljivo iz gore citiranih tekstova, a druga dva na djelovanje Duha Svetoga i Marijinu ulogu kod
gdje svetac vidi Mariju kao tip ili sliku Crkve.
i od nje proizveo je svoje remek-
i Sin, premda to
nije bezuvjetno potrebna, te proizvodi u njoj i po njoj Isusa Krista i njegove udove. O otajstva
-21).
392

o relacijama u Trojstvu i u tom kontekstu treba shvatiti govor sv. Ljudevita o neplodnosti Duha
S
244
suradnje Marije i Duha Svetoga.

Tako i sv. Ljudevit kad govori o Duhu Svetome redovito ga spominje u odnosu s druge dvije
Presvetoga Trojstva vladale kod utjelovljenja i prvoga dolaska Isusa Krista, tako se vladaju uvijek,
trajnog proslavljenja svih odabrani
neopozivu datost sjedinjenja Marije i Duha Svetoga u povijesti spasenja te Marijinu prisutnost pod
uha Svetoga na djelu u Crkvi. Taj
liko
U duhovnosti sv. Ljudevita, Marija nije samo uzor suradnje s Duhom Svetim. Ona je Majka
vjernika kojoj se treba predati i posveti
glavn
po neizrecivoj, ali istinskoj milosti Marija kraljica u jedn
244
Dizionario sintetico di teologia, pojmova Teologia
trinitaria, Relazione i Processioni.
393

Dakle, u svakodnevnom nast
duhovnosti prih
: U mojim
mi
svijeta, jer samo ov

osobite i izvanredne stvari.
-36).
ita, uzajamno djelovanje Duha Svetoga i Marije se
Razmisli! Imam li svijest o prisutnosti Duha Svetoga na mom putu rasta u vjeri? Je li moje
odgovarala na poticaje Duha Svetoga?
3.5. O KARIZMAMA DUHA SVETOGA
karizmama to jest milostima koje Bog dr
karizmama. Novi zavjet govori i o izvanrednim darovima Duha Svetoga, karizmama.
-7)
394

darovi potrebni i darovani svakom pojedincu koji u srcu nema zapreke za te darove. Izvanredni
darovi Duha S
ama koje su bile otvorene
Katarina Sijenska, Filip Neri, Don Bosko, Mala Terezija, Majka Terezija i mnogi drugi. Oni su
Dragovoljno darovane milosti, karizme daje za korist

drugih.
To su dakle: dragovoljni darovi, izvanredni i prolazni, koje Bog daje izravno za dobro
(usp 1 Kor 12, 1-12) a sve dolaze od

istoga Duha:
je vjerskih
istina.
3) Dar vjere, ne sama krepost, nego jedna posebna sigurnost koja je u stanju, da izvodi
Prema vrlo opravdanoj opasci sv.
rizme potrebne
tlom i silom Duha Svetoga
i blagoslova.
korisne za Crkvu i kaki ih treba primati s utjehom i zahvalnosti. (usp. LG 12). Bog daje karizme u
245
Razmisli!
245
R. Cantalamessa, La sobria ebreza dello Spirito, RnS, Rim 1980, str 65-79.
395

DJELATNA VJERA I APOSTOLAT
,
svakodnevni rad i apostolat,
duhovno sazrijevanje,
to snagom Isusove otkupiteljske ljubavi koja je sve ljudsko, pa i rad, posvetila. Naravno da uza sav
je svakoga zadu ski,

k Bogu.
246
ne dvorimo samo stare ljude i
247
Osoba koja u ovomu

imati problema na bilo kojem mjestu, pa i onom za koje misli da je za nju idealno. Spremnost i
vlastitom
jedi i suprotno.
Upravo na
248
najkonkretnijoj i najneposrednijoj stvarnosti, jer se upravo u njoj nalazi Gospodin.

svetosti ustvari bi
apostolskom poslanju Crkve.
246
247
Isto, str. 164.
248
, str. 28.
396

obavljanje osobno
sv kao preduvjet i ostvarenje apostolata svakog vjernika
sebnu svrhu i zadatke.
i duhovnog rasta
om ritmu dnevnoga
sazrijevanja.249
ea, bi li bilo umjesno, da biskup htjedne
sigurno kriva.
ma. Evo primjera, u starom zavjetu motri Abrahama, Izaka i Jakova, Davida, Joba, Tobije,
radionicama, sv. Ana, sv. Marta, sv. Monika, Akvila, Priscila u svome gospodarstvu, Kornelij, sv.
Sebastijan, sv. Mavro u vojsci, Konstantin, Jelena, sv. Luj, bi. Amadej, sv. Eduard na svojem
nostima - -
249
J. Beyer, Apostolato e discernimento, u Vita consacrata 6, 1976, str. 566 577.
397

postolat
se javlja kao
plod i cilj dinamike osobnog i crkvenog duhovnog rasta, a u njegovim temeljima je Isusovo
poslanje:
molitvi apostolatski usmjerenoj, a kod drugih i u pastoralnoj

aktivnosti.
Apostoltaska
puta u sferu privatnosti i intimnosti koje se kao napast mogu lako pojaviti na osobnom putu
stolat je plod rasta i

250
Vrijedi i obrnuto. Nedostatak
apostol iji znak je neautenti
Sv. Ljudevit Montforski duboko dirnut
Radije
trebao to trpjeti? Tvoji neprijatelji grabe tvoju slavu, a zar da ja budem na njihovoj strani? Uistinu
-8).
Temelj i uzor svakog poslanja i apostolata u Crkvi je sam Isus Krist poslan od Oca da
spasi svijet :
Isus Krist,
tu Mudrost promatramo u njezinu izvoru,
(LJVM 104, 118).

Apostolatsko poslanje Crkve, dakle, ima svoj temelj u Kristovom poslanju od Oca koje je on
ispunio svojim pashalnim otajstvom te u Kristovom poslanju apostola da
svemu stvorenju (usp. Mk 16, 15-
sv. Ljudevit
250
Za apostolatksu duhovnost vidi G. Messa, Spiritualita apostolica, Alma, Rim 1963.
398

i molitvu. Istina, oni se katkada pokazuju i vani u
samima
Dakle svaki je istovremeno apostolatsko-misonarska i molitveno -

mudro .I
kao zatvaranje u privatnost
arakteristika prave duhovnosti, ali ako je ona usvojena na
intimizma, duhovnog elitizma i individualizma.

Eklezijalna i apostolatska dimenzija vjere i otvorenosti potrebama Crkve i svijeta
ije su bitne dimenzije
ivota i apostolata nerazdvojne.251
treba biti jasno da kod nekih vjernika tska

li ako vjernik uisti , ona se
e raste u duhu, ta apostolatska

vjernika.
Isto tako treba naglasiti da mnogi imaju iskustvo da apostolsko poslanje ponekad je sjetva,
bez vidljivih
znak nedostatka ispravne nakane, znak da ne radimo za Gospo
252
irbenoj
a) Apostolat molitve.
nepre
251
G. Brasca, Preghiera e impegno temporale u Vita consacrata 5, 1979, str. 454 462.
252
F. Fernadez, Carvajal, nav. Dj. III, 255.
399

dobro pred Bogom, n
Tim 2, 1-4).
iturgijskih molitava, uvijek
iz njega svoj korijen i nalazi u njem stalan poticaj. Molitva
olitva, po Kristovoj molitvi, postane plodonosna za
u Kristovu molitvu za nas.
moraju biti svjesni da se javnim k

- -
Kristova tijela jest spasenjski red uza jamnog pomirbenog zadovoljavanja: Glave za udove i udova
u Glavi uzajamno.
kom bola94,
Tim 2, 10; usp. 1 Kor 4, 9 si.). D
asenie
c) Apostolat dobrog primjera
udska i duhovna dimenzija na tom putu rasta i sazrijevanja.
400

odnosu.
je informacije. Iskrenost je, dakle,
dizalu
nadnaravne krjeposti mil
je krjepost
ugodnijim.
sa susjedima...
mnogobrojne vidove ljudske krjeposti ljubaznosti u druga djela milosrdne ljubavi. Tada milosrdna
- kad je to potrebno - ali s lju
rilike koje nam svaki dan donosi.
ne zaustavlja se pred manama i nedostatcima ljudi koji mu
blagost i popustljivost, koje nas
401

U svakodnevn
prijateljstvo je unutar vlastite obitelji: medu
obliku osmijeha u prikladnom trenutku ili male uljudne
Osoba koja
mo i znamo da smo djeca
razumijemo i
krjeposti i nedostataka koji su prisutni u svima. To je pogled koji dopire do najskrivenijih dubina
osobe, jer je uzeo kao pravilo nikada ne suditi najdublje namjere koje samo Bog poznaje.
Razumijevanju je
oje donosi
jeka) stvorio (usp. Kol 3, 10). Ukoliko
ne samo o apst
.
402

mnogo neposrednije ostvaruje primjerom negoli apstraktnom poukom, uzorna je osobnost sveca
prema svojim posebnim darovima i posebnom pozivu vremena. Tako je Pavao, svjestan svojih
da su posta
12).
jedino pri promatranju uzora

U izvanred
aca. Na uzoru,
edica: da se
protu-
nesvjesno, kao prkos i protuslovlje. Naprotiv, u potpunoj svjesnosti odabrani uzor posjeduje, kao
ljubavni izb - -
uzora okoline. Ljubazni pogled na Krista, kao odgovor na njegovo milosno samoobjavljenje, i
ovisno o tome -
uspjeh ako se odgajanicima uspije pokazati: koji su dotad bili njihovi anonimni uzori.
403

at patvorenosti i
- mada i ovi
-
Posebna obveza davanja dobrog prim
drugim osobama koje nose odgovornost za odgoj i izobrazbu drugih, napose na roditeljima i na
Gospodinova r
nebeskog Oca! (Mt 5, 16). Pravi motiv u davanju dobrog primjera i u nastojanju postati uzorna
O potrebi uzronog
ljubavi, nemoj ga s
toplinu. Izbjegavaj - - rastresenost; ostani sabran s Bogom, izbjegavaj isprazne
razgovore.
je potrebno da tu
Nemoj zbog toga zanemariti brigu o sebi
isli kojom su krvlju oprane. I tako neka se
rodimo u sebi i u dr
biskup)
ja upravo je temeljan.
lijepim.
404

je ljubljena osoba. Stoga je vrlo prikladno da
nakon pranja nogu na svoj primjer, onda je time

mora sastojati u tom da
im. Plemenito
Razmisli! , kao moj prvi i
kojih ljudi su meni pomogla na ljudskom i kr
a apostolata.
red ispovjednikom ili
Zavjeto
Prvo, b
405

Bogu i s
konstituciji o Crkvi Drugoga vatikanskog koncila Lumen gentium
253
redovnica sve svoje sposobnosti i talente stavlja na raspolaganje Bogu, a zatim zajednici i poslanju
zajednice. Temelj svih zavjeta jest potpuno predanje Bogu. Sva tri zavjeta zapravo su na izgradnju
tada srce pojedinca osposob
ti ispravan odnos
o to
jest?
potrebama Crkve.
253
A. Pigna, Consigli evangelici, virt , Edizioni OCD, Rim, 1993., str. 9 55.
406

254
Prvenstveno se
Privatni zavjet
kanonskog prava, dodaje se
(KKC 2102).
pred Crkvom,
et
rugima.
Ipak postoje uvjeti valjanosti i dopustivosti zavjeta. Vjernik koji zavjetuje mora zavjetovati
je valjan zavjet kojemu je bio povod
bolesnog straha od pakla od kazne.

a
zamijeniti razboritijim zavjetom.

Jer, za razliku
isto je tako bezuvjetna obaveza preuzeta u
z 23, 22).
sloboda, neophodna za valjanost zavjeta, treba se pobrinuti bar za oprost.
grijehom.
nego i u posebnim okolnostima.
254
A. Pigna, cit. dj., str. 87
407

Zavjet nije dopustiv ako se
Sv. Toma Akvniski navodi napose tri razloga koji zavjetima daju osobitu vrijednost: 1)
stablo zajedno s
a zagovornom molitvom. A
Zagovarati -
-
drugima, zagovaraju svoju

- u poniznosti srca -
-
pomogne nekome njihovom, pa i njima samima.
, da
euharistiji.
koja izlazi iz srca pronalazi
kada
molite i kada zagovarate, molite s njegovim Duhom slobode, da biste uistinu spoznali njegovu
-17). To nam je jasna

poruka da bez prestanka moli i zagovara onaj tko povezuje molitvu s djelima i djela s molitvom. A
jednom od zasigurno najlje
da zavjet mo
ili koga se zavjetuje.
Narav
408

zavjeta.
oprosta od
Bez ob
zavjeta mora biti unutar misnog
bli
Razmi
danih i ispunjenih zavjeta?
4.3. Suradnja s Bogom u radu

njegovu duhovnom putu
nepromi
ima
itim prilikama
409

Stvoritelja
- 17).
putu vjerskog duhovnog i
kraljevstva u svijetu.
Poslije drugog vatikanskog koncila osim nastojanja oko spasenjskog djelovanja u svijetu
spada i osobita uloga laika u svijetu .

Otac i majka u obitelji, koji se u svom domu brinu za zdravu hranu, djecu i stan, za razboriti
m spasenju svojih milih. Radnici,
atmosferu na radom mjestu, isp

-
ili
- jedino svojim vrijednim ili

nevrijednim obavljanjem posla i poziva.
Sve to postaje izra -
narodu, duboko je obvezan da svoju ulogu u svijetu
Crkv
410

osobito za narod. Nije primi
i pravdu.
i
in persona Cristi (u osobi Krista

i ponude spasenja, nadasve
ovjekom ,,za
se u
et.
Razmi
njegovu duhovnom putu
azu Puta
drugima stavljaju na duhovnome putu.
sastoji se u propustu pozitivni
411

Najglavniji takvi gr
nesloga te nepravedna borba i rat, koji potkopavaju mir koji je i preduvjet i plod ljubavi. Pored toga
plan
prekomjerna buka motora, buka radio-
kreposti uvijek i indirektn
grijehu.
nego otvoreno nastupanje, u kojem zavodnik ne krije svojih naka
z neprijateljstva
ga,
ovih malenih koji u mene vjeruju, bilo bi mu bolje da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci
Sablazan
U Sv. pismu i predaji p
412

a
u konkretnoj situaciji, zamka na putu spasenja.

-
literaturi -
bilo kojeg razloga, povod za pad -
Grijeh sablazn
m razlikuje
neogr
tarnje
nosioca autoriteta. Svojim stalnim nastupanjem i ambijentalnim prodiranjem zao je primjer uprav
snaga u Kristovu tijelu, nepovoljno djeluju na druge i pripremaju sablazan djela.
akvog.
ljubavi prema Bogu
ru savjest kad preziru i napadaju Crkvu. Ova
pojedini grijesi iz slabosti.

anjima
413

izvan nje, kao
lika sablazni, ne smijemo ostati
jer u Crkvi nikad nije nedostajalo socijalnih apostola, ne manjkaju zakonite odredbe za liturgiju
- -
ablazan djelima
ituacijama, koje su za njih ako ne sasvim zle, a ono za spas
- osim ako je moralno
No
objasniti.
principi dobivaju zornu primjenu. Ali valja unaprijed primijetiti da se ne

radi o gotovim receptima. Svaka nova situacija zahtijeva novi razboriti sud na temelju duha
zaklet
414

-
lo uvaliti ga u sasvim novi

grijeh.
znanja da smo spremni pripustiti ga -
go izrazita
jasno i
kraljevstvo.
Ak
ena svetost, Isus Krist, upravo je svojom
rasplamsavati i iskaljivati neprijateljstvo svijeta, sotonina podanika. Takvu sablazan ne valja

izbjegavati, nego joj se valja oprijeti (usp. Mudr 2, 10-20).
U onima koji
pokoleba, ono je velika blagodat: za njih je propovijedanje spasenjske poruke spasonosna sablazan.
415

spasenjskom planu.
propovijedanje njegovih apostola. Vrijedi izazvati krizu, da se bolesnik privede ozdravljenju.
apostol-svjetovnjak mor
ga njegove snage.
Ali isto tako moramo
lja postala
svijetom.
- slobodno
gostionicama, idoli filma
nosti
moralno-
io
-
(Mt 18, 7) -
se dovedu do odluke mlaki; i, dakako, da se raskrinkaju zli i lijeni.
416

briti.
odijevanja, ne treba - -
je ne odgovara.
pridaje veliku opasnost po sebi indiferentnoj ili
log
jetnost u kinematografima.
filmovi.
to
Pojedinac i -
prodaju nuditi,
a se prema svojim
417

mora - na temelju pravde -
dobrim primjerom, molitvom i pokorom za g
upropasti. U takvi
12)? A ipak, tko nije
e, koja treba obuhvatiti sve ljude? Kako ovdje treba
ju u
- -
Time smo postavili najhitniju razliku sudjelovanja u grijehu - prema sablazni. Dok je ova,
sablazniti zbog takva sudjelovanja.

Kad to ne dolazi u obzir, samo pomaganje u grijehu manje je, po sebi, upravljeno protiv
-sudjelovatelj
a,
da se, prema svojim
418

a) Formalno sudjelovanje. Formalno sudjelovanj
nutarnjim odobrav
na
sudjelovanja.
b) Materijalno sudjelovanje. Puki materijalni sudje

indiferentnu radnju, koja ni po sebi
sebi nema
izazivaju i prate.
pukom materijalnom sudjelovanju.
grijehu, predstavlja ozbiljno pitanje savjesti; tim ozbiljnije ako ona t
kraljevstvo na zemlji)
419

opasnost sablazni za druge.
Pojedina pravila:
kom preko
uv
razmjernog (proporcionalnog) razloga, dakako uz uvjet da to nikako ne bude formalno sudjelovanje.

4) Materijalno sudjelovanje u
- dakako, uz uvjet da se ima pravo na
lnog sudjelovanja ne smije biti lakomost na vremenita dobra, a
Za onoga koji se iz svijeta povukao i brine se
materijalno sudjelovanje -
rijed zatvara put npr. u
i ti mene poslao u
iti ili pomagati -
15 si.).
Upravo u bezuvjetnom izbjegavanju formalnog sudjelovanja, u razboritom izbjegavanju
upotrebljavaju -
se stranicama iznijeti ne
r
dozvati u igru i druge principe .
- na
zahtjev svojih gospodara-katolika kuhati meso i biti sudionica za stolom, premda znade ili
Kod nekatolika je stvar za nju jednostavnija jer mora pretpostaviti dobru savjest. Kod
katolika bi morala
420

prije
usmene poruke. Sve bi to morao bezuvjetno odbiti.
s pravom mora slutiti da se ra
- ako se istom tako
ulic -
- -
sebi ma
ji -
- po mom je sudu kriv
i po
siranja,
-
nedopustivosti takva formalnog sudjelovanja,
sudjelovanja.
421

pomnije sablazan. Jednako strogo valja
preklinjanjima toksikomana ne predstavlja nikakvo opravdanje.
(studenata) ili samo pripremn
dovito obavljati izvjesne

stalne poslove -
po m
ten ili nije.

Povremeno i manje-
blagoslovna djelatnost redovnica u bolnicama i klinikama. Ali nikad ne bi smjele sudjelovati u
bi
spas pacijenta, a s druge bi se strane odbijanjem materijalnog pomaganja ta opasnost vjerojatno

izbjegla.
g zla ako zgodnom primjedbom mogu
zlu.
ti; jer je
422

sudjelovanje u grijehu opitih -
njezinoj potrebi -
sudjelovanje u pr
sudjelovanju, koje je - prema prilikama -

Trg
sudjelovanjem u grijehu gledalaca. Najmodavci prostorija koji nemaju utjecaja na programe

-
,
sudjeluju samo materijalno - -
iznesenom primjeru ra
prirodi same stvari radi se

Ako stanar naknadno zlorabi stan za nemoralne ciljeve, vlasnik ima po sebi pravo prigovora i, ako
an. Ali kako
rakoplovstva) koji otpremaju

sve bez razlike - kako zle novine tako i druge predmete sa zlom namjenom -
javne sl
elovanje.
d) Sudjelovanje sudaca i odvjetnika
kon ne samo nepravedan nego i zahtijeva nepravdu i grijeh, npr.
sterilizaciji - kad sudac mora nevinog osuditi prema zakonskim kategorijama - de

sumnjati, ako sam poduzima sve da se osuda izbjegne. Naprotiv, smatram formalnim sudjelovanjem
ezuje.
423

nema pravo (kao kod opravdane rastave od stola i p
posl
pomirili. Ali i s jednom petinom onih koji su se povratili s potrebnim dokumentima nije se
avno dobro.
protiv toga ograde ili u tom nemaju udjela.
- prema situaciji - ja
partijskog programa ili da ih podupiru, nego da glasaju za manje zlo.

Tko se daje birati kao zastupnik na listi stranke, u kojoj u ime discipline i frakcijskog
sudjelovanju; i kr - - ne daje
grijehu.
zakona, tada u danim okolnostima mora glasovati za manje zli zakon -
424

uloga sastoji samo u
okolnostima -
zapovjednik ili njegov zamjenik po vlastitoj inicijativi t
Razmi
nju,
-
- to je
-3).
- 2198)
odgoja roditeljima su prvotni i
Roditelji su prvi odgovorni za odgoj svoje djece. Tu odgovor
425

iskr
koristi (Sir 30,1- jivanjem

Gospodnjim (Ef 6,4).
euharistijska
kateheze za djecu i za roditelje.
Djeca opet pridonose roditeljskom rastu u svetosti. Svi zajedno i svaki napose, plemenito i
podizanju djece i zadovoljavanju njihovih materijalnih i duhovnih potreba. U tijeku rasta isto
uvjerenju. To je jedn
zbora zvanja ni glede izbora
kad namjeravaju osnovati obitelj. (KKC 2221 2230)
bila bi na snazi i onda, kad ne bi bilo ni Objave n

vjere. Zato ovaj zakon obvezuje sve ljude i kroz sva vremena bez obzira da li su kulturni ili neuki,
Dok
D i starijim
azuju svom ocu i majci,
426

ljubavlju i radom dal
-28).
a
2214)
strpljivo
Iza roditelja djeca
mo su
ljubavlju.
Rast u zreloj i razboritoj ljubavi u obitelji255
bu
nego razborita ljubav.
nerazborite ljubavi.
ali istinit primjer
je bila
255
427

la svoju obitelj ali na jedan nezreo,
Ta njezina velika briga za svoju obitelj trebala je ukloniti svaku sumnju u auten
obitelji: Kako je moramo voljeti jer sve to trpi za nas.

a svojom
boriti oblik ljubavi ne pridonosi dobru ni

osobi koja nerazborito ljubi niti nerazborito ljubljenoj osobi.
pretvaranjem. Nj
pravilo i mjeru.
jednoj sintagmi: mudro srce, odnosno srce koje misli i ljubi. Emocionalno inteligentna osoba je ona
koja se ne boji svojih emocija, koja ih ne potiskuje, niti se dade od njih nadvladati pa onda
impulzivno i agresivno djelovati. Emocionalno inteligentna ima razborito srce, ona kontrolira svoje
kako nije lako unijeti razboritost ili inteligenciju u svoje emocije.

sobnog truda i od Boga izmoliti milost da nam udijeli mudro i razborito
pravedno vladati
koja se daje i koja zna zahvalno primati i po tom
partner i subjekt zajedn
, afektivnu i duhovnu (religioznu i
428

nastaju zbog nezrelosti osoba koje neodgovorno ulaze u brak i stvaraju novu obitelj.
Zrelost neke osobe je sposobnost da ostvari (aktualizira)
ostvaruje svoje ciljeve koje se temelje na vrijednostima. Da zrelost neke osobe nije dostigla svoj
ba ne upotrebljava svoje
utan u misteriju osobe"
onda kad je njegov spolni sustav postao sposoban stvarati i

pohranjivati oplodne elemente.
malnom
kore.
bilo relati
Intelektualna zrelost.
osobe.
neznanje ne pretpos
Afektivna zrelost.
afektivni svijet raz
za ostvarenje svojih ideala, a ne samo za zadovoljavanje svojih potreba. Takva zrelost je rezultat
e stvarnosti. Radi si o
ujediniti svoju pamet i svoje srce kako bi

429

i.
iskustvo tijela i duha, susret objektivne i
pojedinca
Afektivna i racionalna procjena stvarnosti.
afektivnosti satkan od skriveni
u isto vrijeme, ne da zarobiti od njih. Ona ih
-
odluku, onda je u opasnosti da u takvoj stresnoj situaciji regredira na infantilnu fazu svog razvoja i
430

- Hrabro podnositi uda
e da budu.
- a
tvrdoglavosti nalazi neku svoju sigurnost. Sto je osoba zrelija i sigurnija u sebe, ona je otvorena za
promjenu, za integraciju novih iskustava i novog znanja.
-
pod pritiskom iracionalnih emocija.

- Radije davati nego primati. Smisao je ove izreke prema Antonu Trstenjaku u ovome:
-
bilo kojoj zajednici Ova je krje
i,
drugoga, a ne samo svoje.
njena spremnost da prihvati pa
je razumno,
Duhovna (religiozna i moralna) zrelost. Duhovna zrelost osobe sastoji se u njenoj
Religiozna zrelost.
slobodi i
Moralna zrelost. Moralnu zrelost posjeduje osoba koja se u svom d
idealima i vrjednotama koje daju smisao
431

Na prv
bro druge
osobe
Na drugoj razini vlada konvencionalni moral. Ovdje je
se, u
poredak.
enice da same
osobe u sebi imaju vrijednost koja je neovisna od grupe kojoj te osobe pripadaju. Zbog toga treba
, izgleda kao da ga i nema.
ipima, ili, barem, ona druge razine, tj. konvencionalni moral
P
utarnja nesigurnost
u uspjeti", "strah me je javno nastupiti", "uvjeren sam
jedica
nesigurnost u sebe.
432

da
Nijekanje nesigurnosti: "hvalisavac". Problemu svoje nesigurnosti "hvalisavac" pristupa
su za njih k
nesigurnost osobe.
izgleda kao osoba uspjeha, sigurna u se
leda malo dublje u psihodinamiku takve

osobe otkriva se njena velika nesigurnost i praznina srca.
nositi i zato se primitivnim
veliki paradoks: narcist po svojoj definiciji, jest onaj koji voli sebe, koji je zaljubljen u sebe, a u
stvari, kad se malo dublje upozna prava stvarnost (njegova psihodinamika), postaje jasno da narcist
ju klanjati, otkriva veliki strah
aju jer duboko u
-je
sigurnos
433

Druga vrsta tipova "hvalisavaca" koji pate od nutarnje nesigurnosti
-
kontestacije, poticati druge na pobunu, zato prema njoj treba biti jako oprezan.
- Glavna karakteristika takve osobe nije samo agresivnost nego jedna vrsta hladne
uvijek ima pravo: "Ja sam u pravu".

-S
Potrebna je dakle solidna inteligencija da netko bude dobar paranoik. Paranoidna osoba vidi dobro
ko osoba zauzima stav:

-rigidnost (krutost, strogost): zauzeti stav je vrlo jednostran i nefleksibilan: nema sumnje,
- svaka stvar se personalizira u smislu da: "svak

imam pravo, situacija je po sebi jasna, prema tome nesloga je nastala zbog zle volje drugih".
-
hladnoj i kalkulators'koj
-
-
podnosi mir, jer joj on ne da priliku za projekciju vlastitog nezadovoljstva i potisnute agresivnosti.
-
tamo puca".
odnositi
kvalitetama koje joj nedostaju (npr. boji se nastupiti javno), dok zanemaruje ili marginalizira one
ive procjene svoje osobnosti), takva
nesigurnom.
ko bi opravdala svoju pasivnost, drugima

434

podsvjesn
Nesloga koja vodi do rastave braka.
ima
nezrelosti.
je odnio u kemijsku
epotrebna zbog
nevolja, te
mrzovoljnosti, kada
Oznake afektivno zrele osobe. Afektiv
drugo
od drugih; osoba koja zna popustiti kad se uvjeri da drugi ima pravo; osoba koja je nepokolebiva u
obrani bitnih vrjednota; osoba koja je spremna podnijeti bil
Prema tome, zrela osoba djeluje
prisu
nutarnju napetost, odnosno kad je osjeti, daje treba pod

435

i nikakvog pravog napretka ni stvarne zrelosti osobe.
Ljubav nikad ne prestaje.
Ljubav nikad ne prestaje:
punjenje
danih udaraca i gubitaka, nesporazuma i
Ljubavi -
aruje podnesena patnja
svoje osobnosti samo onda kad ne idu u prvom redu za tim da budu sretni i da sebe ostvare, nego
kad se trude da ostvare plan koji Bog ima s njima. U tome je paradoks sretnih ljudi. U tome je tajna
ebe ostvare, nego
nemojte na
U svima pa i u najboljim obiteljima dolazi do napetosti i trenutka nemira. Zbog toga je

onfliktualnim situacijama.256
sve razornijih sredstava te izgubio utrku s na

tempo nasilja nad prirodom te je izgubio utrku sa suvremenim antropocentrizmom, utilitarizmom,
256
436

organizacija ili pojedinaca. Ono je prisutn
postoji u
a prema samom sebi i

prema drugima.
vr
U engleskom selu u Essexu (Little Dunmow) postoja
j samo jedan od pokazatelja daje u zapadnoj civilizaciji koja je
tu
eba obuzdavati, ali ne i potiskivati.
ali,
-
i sukoba, ali ne mora biti zla, grijeha.
-42), i, napokon, rasrditi se (primjerice, kad su mu
5,21-
s govori
437

aj krivnje,
e odgovornost, odnosno krivnja.
primjer, starcima jer navodno
-
koprenom nelagodnog primirja ili mira o
svojim
-
Srd
Jednako tako mnogi lju
- K tome
smatraju za druge ljude ili pak sami
pohranjivanje hrane a ne problema. Svoj pro
438

m.
bjegavati.
brakova
dostojanstvo na milost i nemilost. Iz tog uvjerenja njihovi odnosi prestaju biti partnerski. Njih jedan
svojom obvezom k
nerazrje
smatra svojim pravom da ih uskrati.
je, na
ljudsko dostojanstvo prestaje biti nedodirljivo
ih.
prema sebi i prema drugima.
pre
Skloni sm
to ipak pokazatelj, osobito kad se su

439

od
-21; usp: Ef 5,22-33; 1

Kor 7,11-13; 1 Pet 3,1- - osim zbog
- - Mt 5,32 (usp. Lk
16,18; Mk 11-12).
potrebno svrnuti pozornost na netoleranciju onih koji vjeruju,
religiozne potrebe stvara zbrku a samim tim i konfliktne situacije.
u kojima u vjerskom odgoju djece roditelj, ne ostavljaju ni malo prostora slobode djeci. A pitanje
h okolnosti uputio na
440

e
na intelektualno
ijedila, ali nije bila
sina. I doista, nakon nepune godine dana doznao sam od njezinih poznanika daje sin postao
Kao
a da nikada nisu propustili
se dovodi u opasnost da joj sinovi kad postanu punoljetni odu iz Crkve. Upravo se to dogodilo.
Naj
Nezadovoljene osnovne potrebe kao izvor sukoba
brojni su sukobi rezultat posve normalnih ljudskih datosti, potreba i okolnosti.

Mnoge su l
1. Prva je i najosnovnija egzistencijalna potreba -
imam dovoljno i za sut

-
voljen.
i sastoji se u potrebi za samoozbiljenjem (samo ostvarenjem).
Zato
voljenih potreba, i to redovito

osnovnih. Primjerice, imamo potrebu priznanja za svoj rad. Ta nam je potreba neispunjena, tj. nitko
i da nam priznanje manjka,
441

onog
priznanjem. Naravno, svi

moramo biti svjesni da se sve potrebe ne mogu ispuniti, ali pravo je svakoga da ih barem izrekne.
Ostali izvori sukoba

Izvor brojnim sukobima nalazi
generacijskih sukoba. Odgoj za
svakom stvorenju.
ti na
Svrha sukoba
ojavili u
da se problemi iznesu na svjetlo dana.
442

ne
o drugome nanijeli bol, ili dok ne
m glasom
nasilno, jer
e onih koji su ih
povrijedili.
prihvatili sukob, ostaje nam da promotrimo okolnosti. Potrebno je vidjeti koji su vanjski uzroci ili
Potrebno je biti do kraja iskren sam sebi i vidjeti koji je dublji, odnosno temeljni uzrok
sukoba: koje od mojih potreba nisu ispunjene a koje nisam spomenuo? (Preko ovog pitanja ne smije
ma.)
To se isto pitanje mora postaviti o svom sugovorniku.
Potreb
. Ako ja, naprotiv,
sukobom i ka
olako zavaravati. Naime, ljudi nekada p
tko im je
-
-
-
443

-
- kad imaju vidljive znakove ozbiljn
- kad su u pijanom stanju ili pod utjecajem narkotika.
moraju se suglasiti sudionici u sukobu. Mirovni posrednik nije samo neutralna strana, nego puno
sudionici s
se u tijeku razgovora
Lijepe primjere ljudskog posredovanja nalazimo i u Bibliji. Tako, primjerice, Jonatanovo

-7), Abigajilino posredovanje
-35), Esterino zauzimanje za svoj narod kod
kralja Hamana (Es 7,1-7).
Ako pak
1. U sukobu se bori za odnos, a ne protiv partnera. Ako je motiv sukoba borba za dobre
Moramo izbjegavati sukobe koji bi kao motiv imali borbu protiv osobe s kojom smo u sukobu, jer
takvi sukobi vode u
do sukoba. Borba
njihov dobar odnos
nove predmete. To isto zahtijeva
ime za ono
pozivati na druge da bi dotukao svoga partnera. J
444

d
prekidanj
savjete.
ozitivnim Nemoj olako misliti
7. Govori prirodno, polako. Brz go
kontakt
to.
te nastaviti razgovor
10. Ne zaboravi da u sukobu, koji je motiviran borbom za dobar odnos, ne postoji pobjednik.
ednik. I
nastaloga sukoba.
Transcendentalni izvor mira
Bogu.
Isusova govora o mir i
sve je
445

mrzimo i sami sebe da bismo mogli njega voljeti. Nije li bolesna ta njegova ljubav prema nama i
kojem su
-tih i 90-tih godina. Vrijeme je to kad se

. Brojni su se ljudi krstili,
slijediti Isusa jest sloboda.
ubavi.
Postoje mnogi oklopi koji skrivaju taj biser. Isus nam je
Isus je znao da i oni koji se vole mogu jedni drugima nametnuti terete koji skrivaju onaj
biser koji je
Bog stvorio.
izvan
osamostali. To je bolan proces.
platiti za svoju slobodu -
446

Znamo da je redovito istina da roditelji vole svoju djecu i da djeca vole svoje roditelje. Ali
ecu da se moraju
Roditelji ne
i stoga
invalidima ili
svoje ruke, jer svakom je dovoljno ter
m, onda
aj nesigurnosti, umora, zdvajanja. Ali taj je put istodobno
Nema nikakve zamjene za ono najdra
-
-
zrelih osoba - - nema dobra braka. Bez zrele
- nema dobrih rodbinskih veza. Bez zrelih roditelja -
- nema ni zdrave ljubavi.
-21; Lk 4,16-
22; Mt 12,22-32)
447

bude def
Duh Gospodnji na meni je jer me pomaza. On me posla blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti
losti
ovih usta. Govorahu: Nije li ovo sin
samo zamijeni mjesto
podvrgnuo volji rodbine. I unat
iraju
iznenadnim, naglim i neprimjerenim izljevima bijesa.
zaboravi
nakanom da se suprotstave takvim predbacivanjima.
ali se mnogima nikada ne dogodi.

Isus nam je ipak ohrabrenje za takav korak. Nje
jesmo. Izgradnja
Razmi ja pozitivnom ljudskom i
448

015. najavio izvanredan
milosrdno Srce.
edu.
cijeloj Crkvi i u svijetu.

koje je svaki
(Mt 25, 35-36)
Pastir Erme, Ciprijan

pravilo sv. Benedikta koje je toliko
nabraja popis sredstava dobrih djela. Naravno da sve ove popise
bilo u tjelesnom bi
-
Def -
su imali veliki utjecaj na cijelu
vodi ovih
449

namjerno.
Gladna nahraniti
ljudsku povijest bilo je siromaha koji nisu imali dovoljno hrane te su kao takvi dosta trpjeli i posve
emu pa i potrebnima lako svima dostupne .
spasimo od gladi.
Mnogi utemeljit
Ovo djel
i boli koje ih snalaze.
aktivno
vjere? Ima li po
Siromaha odjenuti
takvih ljudi je danas malo, k
to
450

siromasima koji darove dobro i korisno upotrijebiti, a
Putnika primiti
U biblijskoj kulturi primanje putnika na konak ima posebnu tradiciju.Tako je u dolini

M
Gospodin Bog je veoma nagradio ljubav te dvojice pravednika tako da je jednog dana
propasti za razliku od ostalih stanovnika Sodome.

Isus se nadovezuje na po
gostili
ljubav mogla dati. U srednjovjekov
njihovih ne samo materijalnih nego i vjerskih potreba.

ima kao i po mnogim primjerima Svetih i mi smo danas
krajnjoj potrebi.
vjere
osobit
h prijateljski
451

biti na drugom svijetu.
se za spasenje
ljubiti.'' (Sir 7,35).

Nadalje, u ovo dje
te na put vjere,
Zarobljenika i prognanika pomagati
ako veoma dugo traje i ako je posve nehumano. Kada se govori o pomaganju zarobljenika potrebno
pogotovo zbog ratnih strahota prisiljeni da
vjere? Ima li pozitivnih i
Mrtva pokopati
divljih zvijeri
452

Sveti Augustin o tome govori: ''Tijela mrtvih, osobito pravednika i vjernika ne smijemo
nemilosrdno izvrgnuta divljim zvijerima.
za koje se nitko ne brine i kojima ako smo milosrdn
enja
4.6. Duhovna
posljedic
a to su: dvoumna savjetovati, n , g , uvredu

oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi, z
Dvoumna savjetovati
Dvojba i sumnja mogu dovesti bilo ko
dvojba se ne podrazu
stvarima spasenja!
sklopiti brak ili ostati slobodan, u koji crkveni red stupiti, je li mo
njegovim
dopadne.
ego netko drugi s
U Bibliji ima puno primjera savjetovanja. Dosta se podsjetiti na svetog Ivana Krstitelja koji
-
kojih se tre
ovac siromasima, pa
da imamo znanje
oji ga prima.
453

molitve prema Bogu za osobno prosvjetljenje. A, ako je dvoj
prosvijetljen i bogobojazan te kao takav ima potrebno znanje.
ne
Duhovno neznan
aju nauku svete
e.
primanje.
na nebu u sve
putu spasenja.
Dakle, iz svega
454

Razmisli!
Ovo djelo duhovnog milos
put, odnosno nastojati ga s puta grijeha dovesti na put kreposti! Opomenu treba promatrati kao djelo
17).
smatraj ga za poganinom ili carinikom!'' (Mt 18,15-17).
upotrijebiti da
tko u kakav
om za svoje vlastito
Sveti B
daje svoju privolu.''
ko
Sveti Augustun o tome govori: ''Zar ne bi
u svojoj ljubavi prema
455

).
'Zaklinjem te pred Bogom i Kristom

i njegovim dolaskom i njegovim kraljevstvom: propovijedaj
pristupi (k vjernicima) bilo da im je zgodno, bilo nezgodno kori, prijeti, opomeni u svoj
strpljivosti i svakoj vrsti pouke.'' (2 Tim 4,1-2).
zauzima za nesretne i ne pazi n
koje je potrebno navesti.

ega siguran bilo da za grijeh sami
znamo ili su nam to kazale druge osobe dostojne vjere, jer sve dok posve sigurno ne znamo da je
osve ne uvjerimo u
nije popravio, al
lijekove za koje zna d
rastrgaju!'' (Mt 7,6).
primjeru koji je pismozna
kazne jer trebaju u svojoj savjesti paziti na sud pravednosti po kojem krivca trebaju kazniti i tako se
nane
a ikakve nade za njegov popravak.
456

li gori
iz ljubavi, u pravo vrijeme, na pravom mjestu i popratiti je dobrim primjerom.
prirode.
oduzmemo.
eti.
Isto tako na tu l
' (Mt 11,28).
ati potrebu, korist i veoma
potaknuti da sve nevolje, a
457

Uvredu oprostiti
protiv pr
pretrpjela. Osoba se
uhovnih rana
povrijedio i da molimo pred Isusom za sebe i drugoga, a Gospodin nas postupno mijenja i daje
a Isus u molitvi
. Svetac nas upozorava:
(TSK 39).
Nepravdu strpljivo podnositi
Kao prvo treba napomenuti da niko ne bi trebao nanositi nepravdu bilo kome jer to je volja
nepravdu. Dobro i kreposno djelo je samo onda ako zbog nepravde
458

koju nam nanosi i odustane od nje, a ako imamo priliku tada na njegovo zlo svojom dobrotom smo
koji vas mrze! Blagoslivljajte one koji vas proklinju! Molite za one koji vas ogovaraju!'' (Lk 6,27-
de strpljivo podnosili te su s apostolom Pavlom jasno mogli
-13).
kada od njega nanesenu nepravdu
Gospodina i njegove Svete koji s
nebesko!'' (Mt 4,10).
o samo naglasiti
ostala
Molitva je jedno od n
4.7. Obveza milostinje
ijetnjama
Duhovna se ljubav ne da rastaviti od sam
459

(Jak 2, 13. 15 ).
ednost milostinje. U Jeruzalemu su bogati
ednicama karitativno sabiranje za jeruzalemsku zajednicu (2 Kor 8-9 najstarija
milostinje najpotrebnijim.
U Crkvi postoji privatni i javni, organizirani karikativni rad koji valja da postoje usporedno i
siromah
cilj dobrotvornosti, kao dje
Tko ne vidi ovo bogatstvo l
pro
Privatni je karitativni rad, o
znijeti
biti pravo zbrinuti; a potrebnu
karitativnih u
Organizirana karitativna djelatnost u najraznolikijim oblicima ima, u usporedbi s dakako
- -
ljubavi.
uloge zemaljskih dobara, od koje se mor
460

zahtijeva. Samo kad vapij -u
izvjesnim okolnostima - doprinos predati u obliku milostinje neposredno na pravu adresu, mjesto
vjernika.
ina da tamo
bolesna siromaha, ne moraju se
- sigurno
- u izvjesnom stupnju -
svoje i svojih.
toga dijeliti siromasima (usp. Ef 4, 28; Sol 3, 8).
- a ljubavi ne bih
imao
sp. Mk 9, 41; Mt 25,
nakane pred Bogom, a ne radi svog ugleda.
461

darivao
12, 1-
milostinju?
socijalnog nauka Crkve koji se odnosi na

moraln zastupa: pravo
onomiji, prioritet rada pred kapitalom, humani
gospodarsko-
kojem su ujedno zastupljene individualno-
vrijednost
Obitelj, jedna i nerazdvojiva, jest zajednica lj
svojoj odgovornosti.
462

brazovanja, odgoja, zdravstva i
programi. Negiranje
to se
-
odnose medu narodima, na mir - nije strano evangelizaciji i ona ne bi bila potpuna ako ne bi vodila
kojima se treba boriti kako bi se pravda ponovno uspostavila. Ta povezanost je izrazito
uvijek no
neg
ti gospodarskog, niti socijalnog reda: svrha, naime, koju joj

je odredio, religioznoga je reda. Ali upravo iz te religiozne misije izviru zadaci, svjetlo i sile koje
kva
Kompendija socijalnog nauka Crkve 66-68)
4.8.1. Sloboda i jednakost u dostojanstvu svih osoba
tvaruje svoju istinsku
463

isto vanjskom
- po svojoj slobodnoj inicijativi -
Slob
-
nepravde opt
je sloboda stvorenja, ili darovana sloboda, koju valja prihvatiti poput klice i odgovorno se potruditi
lnom zakonu univerzalnog
mora izbjegavati. To svjetl
de jer ga
drugoga kao jednakoga nama samima. Naravni
obvezama.
Ma koliko njegova
, njega se
464

potpunome skladu s djelovanjem Duha.
postavlja
Sloboda je otajstveno sklona izdati otvorenost istini i ljudskome dobru i
treba bi
nad drugim; on objavljuje da se sloboda ostvaruje u darivanju sebe. Svojo
- - -
pred
radikalne jednakosti i bratstva medu ljudima, neovisno o njihovoj rasi, naciji, spolu, porijeklu,
kulturi, klasi.
(usp. Jak 2,1-
ici ovisnosti.
Samo ujedinjenim djelovanjem ljudi i naroda koji se isk
st
odigrati i funkcije koje mora
465

-
ne na logici egocentr
u svim dimenzijama i na svim razinama koje su dostupne njezinim
jedu svih svojih funkcija. Tako bimo upali u
reda koji je isti

Kompendija socijalnog nauka Crkve
135- 148)
svake osobe stvorene na sliku Boju i otkupljene krvlju Isusa Krista temelji se i govor o ljudskim
pravima.
ebu da se
postojan smisao. Stoga je ljudska osoba - stvorena na s
1,26.28-30) -
466

sp
- - neposredno
'gospodarskih, socijalnih, kulturno-
Gibanje prema ot
za djelotvorno davanje odgovora na potrebe koje su nerazdvojno povezane s ljudskim
ljudsko dostojanstvo - preko njihove afirmacije - univerzalno djelotvornije priznavalo i promicalo
je duboko
bio,
ljudskoga dostojanstva i podrazumijevaju, na prvome mjestu, zadovoljenje bitnih potreba osobe na
zeto usmjeren
467

na rast pod srcem
koja je pogodna za razvoj vlastite osobnosti; pravo na dozrijevanje vlastite inteligencije i vlastite
ko bi se oplemenila dobra
sinteza tih prava jest, u stanovi
etuje ostvarenje svakoga drugog prava i - - zahtijeva
bilo
od
Prava naroda i nacija

- je istinito
osobito, ugnjetavanje
solidarnosti s drugim nacijama.
anu i promicanje
468

samoj.
Pastoralno zauzimanje razvija se u dvama smje
prokazivanja, a ovo posljednje ne smije zanemariti ono prvo, koje mu daje pravo opravdanje i snagu
io djelotvornije, takvo je zauzimanje otvoreno ekumenskoj suradnji,
dijalogu s drugim religijama, svim pogodnim kontaktima s vladinim i nevladinim tijelima, na
ko
postojanja uvijek je bilo stalni napor Crkve uime mandata kojega je primila od Gos .
(Kompendija socijalnog nauka Crkve 149 -159)
U svome soc
-
puninu smisla - proizlazi nadasve iz dostojanstva, jedinstva i jednakosti svih osoba. Prema prvome i
svakoga subjekta
moralno djelovanje pojedinca ostvaruj
- - za dobrim to
nosti -
-
njegove
osnovanosti.
vjerske slobode.
u njegovu
traganje za dobrom drugoga kao da je vlastito dobro.

469

dobara -
prebogatih i bezbrojnih -
st,
po sebi dospjeti do svojega potpunog razvoja; iz toga proiz

- materijalna, kulturna, moralna, duhovna -
stvorenja
- -
-ekonomsko
Medu br
vi.
(Kompendija socijalnog nauka Crkve 164 - 168)
4.8.4. Ljudski rad
i i dostojanstvu ljudskoga rada,
-Job 3 8-41; Ps
-6) i
kao dragocjeni
o svojem narodu i pastir o svome stadu.
470

U Stvoriteljevom planu stvor
ast mu
-7).
prokletstvo. On postaje muka i kazna zbog Adamova i Evina grijeha, koji kidaju svoju prisnu
skladnu vezu s Bogom (usp. Post 3 6-
-
gledano -
jer se u njemu ne mo
koji u zemlju zakapa talent (usp. Mt 25, 14-30) i hvali pouzdanog i mudroga slugu kojega gospodar
Mt 9, 37-38). Za te radnike
ljude da ne dopuste da ih rad zarobi. Oni se moraju
Mt
6, 19-
smisao i svoju vrijednost nalazi samo ako je

-42).
- -
-14; Mk 3, 1-6; Lk 6, 6-11;

13, 10-17; 14, 1-
koji se treba posvetiti Bogu i drugima. Oslobodi
usmjerava
stvaranje.
- na
-17). Stvoren u njemu i po njemu,
otkupljen od njega, s
slijediti i dovesti do ispunjenja.
Rad je temeljna dimenzija ljudskoga postojanja kao sudjelovanje ne samo u djelu stvaranja
a Stvoriteljem i
471

povijesne obveze, pa ni od rada (usp. 2 Sol 3,7-15) koji je sastavni dio ljudske zbilje, premda nije
drugoga (usp. 2 Sol l, 6-12); apostol Pavao
11-
u potr
Ljudski rad ima dvostruku dimenziju: objektivnu i subjektivnu. U objektivnome smislu on je
jednostavnu robu ili neosobni element proizvodnog organiziranja. Rad, neovisno o njegovoj manjoj
svesti na puko sredstvo proizvodnje, na
Subjektivna dimenzija rada mora imati prevlast nad objektivnom, jer je to dimenzija samoga
usmjeren prema subjektu koji ga obavlja, jer cilj rada, bilo
razumijevanja u
upozoriti na sposobnost suradnje jednoga kolektiva, koja je plod ulaganja u uzajamne pouzdane
unutarnja logika proi
. s
smije biti razlog za zabranu rada i razvoja drugoga. Vlas
472

Sredstva za proizvodnj
irenja rada i
stavl
kriterijima pravednosti
razvijenih zona i nerazvijenih zona, ako ostanu centralizirana u najbogatijim zemljama ili u rukama
Tomu pridonosi utemeljenje dana Gospodnjeg. Vjernici, tijekom nedjelje i u drugim danima
zapovjedno
morati odlikovati, tak
Pravo na rad.
dobru ljudske obitelji. (Kompendija socijalnog nauka Crkve 270 287, dijelovi)
Razmisli! Jesam li svjestan ljuds
473

- no ne bogatstvo ili
luksuz - promatra kao blagoslov
- -
-
novi savez i upisati novi zakon u srce vjernika (usp. Jr 31, 31-34).
stvari koje posjeduje, a n
nim
pripada Bogu.
i o gospodarskim dobrima, o bogatstvu i o
solidarnosti i u di
pravdu
u iz prilika bijede i ropstva. Kada se to
U svjetlu Objave, gospodarsko djelovanje treba shvatiti i obavljati kao zahvalni odgovor na
-17), u zauzimanju oko njegova

-30; 2, 15-16; Mudr 9, 2-3)
primljenim darovima, pa i materijalnim darovima, djelo je pravednosti prema sebi samima i prema
ljeno -
h, onda i gospodarstvo i
telja iznutra osvjetljuje
15-16). Doista, 'sve stoji u njemu' je

izmiriti sa sobom sve' (isto, 1, 19-
18),
474

jednom imamo udjela u punini koja je 'nastanjena u Gospod
Bogatstvo postoji da bi se dijelilo

Dobra, premda
ka,
razlozima i potrebama gospodarstva, djelovanje na ekonomskom polju mora se otvoriti moralnim

-
svrha svega gospodarsko-

- ekonomske
Moralna dimenzija gospodarstva pokazuje da su gospodarska djelotvornost i promicanje
ako se nadahnjuje na pravedn
cijelih naroda ili
krepost solidarnosti kako bi se u duhu pravednosti i

ljubavi suzbijale - gdje god da se otkrije njihova prisutnost -
kon (Kompendija socijalnog nauka Crkve 323 332 dijelovi)
zajednicom, u isti mah je znak i jamst
475

-
ga
slobodnoga djelovanja pojedinaca i skupina, nego ga mora disciplinirati i usmjeravati prema
oraju ravnati pojedinci i
se uvijek odvijati u granicama moralnog reda, i to s ciljem da

- -
Subjekt pol
a onih koji vladaju
vlasti.
Vlast mora dopustiti daje vodi moralni zakon: cjelokupno njezino dostojanstvo proizlazi iz
priznaju jedan te isti zako
e obvezna taj
sobe: prema
romicati kao element objektivnoga moralnog zakona,
interesa."
Vlast mora objavljivati pravedne zakone, to jest zakone u skladu s dostojanstvom ljudske
njegov posljednji izvor.
dobra, ne slijedi svoj vlastiti cilj i stoga se delegitimira.

476

zakoni
odbijanje ujedno je i osnovno ljudsko pravo koje - -
suradnju, pa niti formalnu, u onim djelima koja su u
Sustav demokracije
Zahtijeva da se ost
uvjer
kompromitira njezina stabilnost.
temelja i za
nju nisu vjerodostojni s
oji nikakva posljednja istina koja vodi i usmjerava
'mora
Kompendija socijalnog nauka Crkve 393-400; 406-407)
predstavlja prema tome formalno sudjelovanje.
- prema situaciji -
partijskog programa ili da ih podupiru, nego da glasaju za manje zlo.

Tko se daje birati kao zastupnik na listi stranke, u kojoj u ime discipline i frakcijskog
pristanka mora podupirati prot
477

alnom
- - ne daje
uje formalno u
zakona, tada u danim okolnostima mora glasovati za manje zli zakon -
svoj doprinos tome?
napretke do
svega k njemu uprav
votne uvjete,
stv
om'
-
-
ka bi
mogla - uz ispravnu primjenu -
478

o dostojanstvo u
bez
i poljoprivrednom
da stvara svijet vlastitim radom,... da se to odvija uvijek na temelju prvog izvornog dara stvari od
bi joj pomogao da se razvije u skladu sa svojom biti, koja je bit
j je koji
Kompendija socijalnog
nauka Crkve 456 461)
doista kao ljudi i vjernici

mislimo da se moramo brinuti o prirodi, koristiti je za onu svrhu za koju je stvorena; kada govorimo
svrsishodna. Ima smisla govor
olji i prema vlastitim

-
biljkama, prirodnim tvarima -
sustavu kao
479

vitaln
Odgovor
ige za one
djelotvor
nute
zdravstveni
s
s Bogom, prirodi se - -
do ponovna otkrivanja prirode u njezinoj dimenziji stvorenj
(Kompendija socijalnog nauka Crkve 466-467 i 487)
4.8.9. Promicanje mira
Jedan od velikih potreba u svakoj povijesnoj epohi, a posebno danas je istinski rad na
kim naumom, mir je

-
miru. Bog stvara svaku stvar i svekoliko stvorenje tvori skladni skup, dobar u svakomu svojem
dijelu (usp. Post 1, 4. 10. 12. 18.21.25. 31).
Post 4, 1- -9). Mir i nasilje ne mogu obitavati u istoj

-9).
480

Gospodin svrati pogled svo
Taj mir stvara plodnost (usp. Iz 48, 19), blagostanje (usp. Iz 48, 18), napredak (usp. Iz 54,
13), odsutnost straha (usp. Lev 26, 6) i duboku radost (usp. Izr 12, 20).
-
mesijansko doba (usp. Iz 11, 6-
va ostala spasenjska dobra.
-4). Kraljevstvo Mesije upravo je kraljevstvo mira. Isus je
s Bogom (usp. Ef 2,14-
20, 19.21.26).
vijest mi
-
- radi
Mir je vrednota i univerzalna obveza te svoj temelj ima u razumskom i moralnom poretku
nego se zasniva na
riznaje
481

osoba i ako ljudi s povjerenjem i slo
je nasilje ne
ost, predmet ruganja u
pristupom
koji izazivaju ratni sukob, nadasve onih povezanih sa strukturnim stanjima nepravde, bijede,
ime mira
- da su se sva ostala sredstva kojima bi se tome

- da postoje ozbiljni uvjeti uspjeha; - da
Ako takva odgovornost opravdava posjedovanje sredstava dovoljnih za ostvarenje prava na
pravedn
Kompendija socijalnog nauka Crkve 488- 493)
482

i ljudske zajednice. On je
vrijednost, temelj mira i demokracije.
-3).
odredi c
Bogu otkrije posljednji smisao svoga postojanja: Crkva dobro zn
483

temelj one stabilnosti i smirenosti, onoga unutarnjeg i vanjskog poretka, privatnog i javnog, koji
i golemi napori koje treba napraviti da bi se ostvarila takva obnova, pa i zbog mnogostrukosti i
ozbiljnosti uzroka koji izazivaju i pothranjuju nepravedna stanja kakva danas postoje u svijetu. Ali,
Zapravo, u srcu kulturalnoga pitanja jest m
nas spasiti formul
poznati, ljubiti,
jest sve do
Gospodin je
et ne ostaje zatvoren u sebe
ovjek slika Stvoriteljeva i pod otkupiteljskim je utjecajem Krista, 'koji se na
svjeto
moralna uvjerenja koja iz njih proizlaze mjesto su susreta medu k

volje.
a, prema
ani budu duboko njezini uvjereni svjedoci i da

-
izljeva lj
484

zaboraviti da se cjelov
nije kadar priznati drugu vrijednost i drugu istinsku zbilju osim materijalnih dobara, dok
- -
dobrohotna ljubav koju nazivamo 'mi
stoga naju
(Kompendija socijalnog nauka Crkve 575-583)
4.9. Kontemplativno - aktivno apostolatska duhovnost
U povijesti duhovnosti,
kontemplativne i apostolatsko-misionarske duhovnosti, a nerijetko se smatralo da kontemplativni
ski,
kontemplacija i apo , onda se oni ne mogu uzajamno
a proizlaze te dvije stvarnosti i koji ih sjedinjuje jesu milost i
.
i ta ista ljubav koja spoznaje
Ljubljenog. Ljubav kontemplacije ne motri Ljubljenoga samo zato,

, i upoznaju Boga i da ga uzljube, a to je apostolat.
bl. Marija Terezija od Sv. Josipa
karmelsku je
kontemplativnu d
apostolat
485

karmelsku duhovnost i put sv. Terezije Avilske u smislu izravna apostolatskoga i misionarskoga
sestre bavile aktivnim pastoralom. 257 Za nju je

kontemplacija apostolat je Majka i
Utemeljiteljica a izravno apostolatsko djelovanje, i to na temelju
duhovnoga puta kojim interpretira i samu sv. Tereziju Avilsku.
kao 'pravi majstor', kako se sama nazivala.

Ovu veliku sveticu dao mi je Bog za zakonodavku i uvijek sam se trudila da ispunjavam
drugom visokom zatvorenom ogradom. Ali uza svaki samostan imamo ili dom za djecu ili dom za
bi je velika revnost
258
' '
koje su prave misionarke u
259
djecu
260
.
ljubavi i zbog toga je tako jasno da apostolat sam po sebi ne
latskom
, potrebno je da
mu prethodi osobno e
a vjernika, a posebno onoga koji radi u apostolatu, izvor je
duhovnosti Crkve i apostolata.261 Tek pod tim uvjetima apostola
Boga, a ne puka socijalna aktivnost. Zbog toga
svega mora svakoj biti jasno, da mi, pokraj svega posla, nismo aktivni red, nego kontemplativni red;
ne dvorimo samo stare ljude i
e kontemplativna
262
257
A. Sicari, Contemlativi per la Chiesa. L'itinerario carmelitano di s.Teresa d'Avila, Rim, 1983., str. 173 193.
258
, str. 136, 137.
259
Neobjavljena pisma, pismo br. 1616b.
260
, str. 62.
261
M. Pigna, Valore ecclesiale della vita interiore, u Rivista di vita spirituale, 5 6, 1968., str. 265 280.
262
486

263
spasenjsk
264
Ova dimenzija ne samo da je bila prisutna,
a Srca Isusova.
spasenjem svakoga , tj. prelasku na

k
265
pismo
u njemu je prepozna a Sina. Ustrajnom molitvom bl. Marija Terezija sve je
njegovu beskraj
u neizrecivim
266
a
267
, tako je i njezi jom privesti

a
srce ispunja
' '
koju nam je Bog dao
avlju punom predanja da pridobijete
tvrdih srdaca koja nisu odabrala dragog Spasitelja za svoj uzor, koji je bio blag i uvijek pun ljubavi.
268
Kontemplacija Isusova otvorenoga Srca i preobilje ljubavi koju je iskusila tjeralo ju je da

: Da, to je prava ljubav, to je preobilje
263
, str. 15.
264
Benedikt XVI.,
, 2006.
265
Djelo , str. 11.
266
Isto, str. 132.
267
Isto.
268
Probudimo se u Bogu! Izbor iz pisama, str. 25, 26.
487

269
o bi trebalo da mi nemamo nikakve druge misli, nikakve druge

270
j. na posjete obiteljima tijekom kojih ih se

postu
samo do malena
271
nije pokolebalo. Iskustveno je znala da je , zato je svojom molitvom
272
Prvo sredst st molitva i ona je dostupna svima u svakom trenutku. Srce
ne samo jednu,
273
Posebno su joj na srcu bili
radi toga je
sestrama: Memento morientium! Mi Jesu, misericordia! (Sjeti se u
U konkretnomu apostolatskom radu s djecom, starijima, obiteljima bl. Marija Terezija je
a Srca Isusova, a ta je
274
ljubav: Ona koja je bila
a b
svega:
275
Nastojanje da drugi iskuse
a Srca
276
.
Ova dimenzija osjetljivosti na
u
u a njezinu se
va Srca:
277
Dakle, apostolatska dimenzija koju j Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI kao plod
svoga , ali
iju je vidi
i za
; ne uzimati u dom toliko djece ili staraca
misijama. Ali ne lakoumne i mlade sestre. Svaka provincijalka mora svoje sestre poznavati i samo
278
koja nam dovikuje:

269
Probudimo se u Bogu! Izbor iz pisama, str. 85 86.
270
271
272
Neobjavljena pisma.
273
274
Isto, str. 243.
275
Isto, str. 158.
276
Neobjavljena pisma.
277
Benedikt XVI., Pismo vrhovnom poglavaru
, 2006.
278
488

' '
misije uzela kao svoj poziv. Nikada nisu djeca bila, (prva)
glavna svrha, ili kako neke smatr
279
280
spasenju svijeta.
Akvinski preuzima od sv. Dionizije Areopagita zajedno
poslanja Crkve.281 Al
,
odnosu na druge ljude jer
je da
282
.
U misijama koje je obavljala sa sestrama ponovne
sakramentalne prakse.
su posredno za cilj pripraviti za
susret s Bogom po sakramentima.
-misijama. Neprestano je izlazilo nekoliko
283
284
.
Kada bl. Marija Terezija od Sv. Josipa govori o misijama,
perspektivu. Ne zaustavlja se na predominatnoj eklezilogiji svoga vremena prema kojoj je Crkva
u odgovorni za Crkvu, papa i biskupi,
istodobno
sakramenata i vjere. Majka i Utemeljiteljica Karmela BSI, osim ove dimenzije u poimanju misija,
a na zemlji svim
vjernicima i nevjernicima.285
onima koji nisu
286
izgubiti, ali kako bi se mogle obogatiti milostima
279
Isto, str. 85, 86.
280
Sv. Toma Akvinski, 3. Sent. 35,1,4,2.c.
281
J. Lozano, , u Rivista di vita spirituale, 3, 1971., str. 235 250.
282
283
, str. 147.
284
-Terese od Sv. Petra.
285
L. Gallo, , u Rivista di vita spirituale, br. 4 5, 1975., str. 420 437.
286
, str. 149.
489

sa svim srcem
287
ai
na svijet.288
Zbog toga treba naglasiti odnos p
Isusova,
289
.290 Njezin recept za veliku ljubav, tj.

je: treba dopustiti Duhu Svetom da
291
Razmisli: Kako su u mo i kontemplacija i apostolat? Imam li u srcu
ogra
uvjet Crkve.
nadnaravne
- - pastoralnih
ljanja u
odobrio nedostatak jednolikosti
ukusa,
287
, 1925., str. 27.
288
J. Castellano, La missione nel dinamismo dello Spirito Santo, u Rivista di vita spirituale, br. 4 5, 1975., str. 398 415.
289
Djelo , str. 113.
290
Isto, str. 192.
291
Usp. Neobjavljena pisma, pismo br. 1113.
490

mora postojati potpuna sloboda odabira sklonosti, zanimanja, struka, poslova i osobnih zamisli o
- svatko
vjeran svojem pozivu - moraju biti jedinstveni u Kristu, u njegovoj ljubavi i nauku. U svemu
sol zemlje i svjetlost svije
u bolesnoga
-38) Ne donosi lagodan
Nitko nije izuzet: ni zbog godina, ni zbog zdravlja, niti zbog posla kojim se bavi. Nema
moraju postati prvim i izra
Mladi, djeca, starci,
ohladila, bud
prijatelje...
491

oga' (Iv 6,68) i
- doista -
Oni
odgovore: 'Gospodinu treba.
pobj
prijeko potrebno sre

Bogu, iako plodovi kasne.
potpuno povjerenje
potpunosti njegovo osobno uzvr
ima,
pokorom, iskrenom brigom za druge
elje na zemlji i brigom za dobrobit
Razmisli! Jesam li svjestan da je Isus znao za sve slabosti svojih apostola pa ih je ipak
ostima?
492

PETI DIO:
PRIJELAZ PREMA PUTU SJEDINJENJA
potrajati dugi niz godina. Radi se samo o nekim dominantnim temama i iskustvima a ne o strogo
ma i
ova je spremnost na umiranje
Na putu duhovnog rasta na putu prosvjetljenja koji smo do sada opisali, spominjali smo
prepo neke duhovne
primjer kada sv. Ljudevit Montforski
sredstva (usp. LJVM 181-
Mariji.292
vrhunaca svetosti i mistike.
Ova sredstva u svojoj nutarnjoj duhovnoj dinamici razvoja ukazuju istovremeno na nutarnju
dinamiku istanje d
Naim
om vjernik odgovara
Montfort ovako motri:
iz same njegove
la se u smrt da ga spasi, ona ga ljubi kao svoga brata i prijatelja,
i pravo
292
Insieme... sulle orme degli apostoli poveri. La
formazione alla vita monfotrana. Rim, 2005. str. 76 -89.
493

Ta je knjiga kao pismo ljubljene svom ljubljen
da tek
I koliko
64-70).
rasporedu sredstava nalazi se postupni put rasta l
zazivanoj M
293
svetosti.
koja postaje neprestana i prelazi s meditacije na kont
eta, to je potpuno predanje Mariji.
Pojam
oznaje,
293
P. Humblet, I Nimega,
1994. str. 30-40.
494

sama, njena uvjerenja, moral i ljestvica vrijednosti.294 Kv
svijeta
je
zauvijek. Sami ti i j
Na duhovnom putu, kao i kod drugih krjeposti i duhovnih stvarnosti, postoji jedan put i
295
-183).
i i postati sveta i
294
u Kateheza, 28, (2006.), str. 86 -75
295
dinjenje s Kristom
na O. Maire, Uomini di desiderio, u Rim 2003, str. 61 150.
495

eg
jim
ju u srcu tu
-11).
da ugodi Bogu,
emu, u svim situacijama te mu daruje spremnost

296
Montfort pjeva:
ubavlju, i
ako me posvuda ismijavaju, zatvaraju mi vrata, iako posvuda nailazim na protivljenje. Cijeli je
-8).
i istovremeno je
296
C. V. Truhlar, nav. dj. str. 38 - 48.
496

297
nepos
arem mi udijeli milostinju namijenjenu siromahu ispunjenom vjerom. Mudrosti, bojim se
postojana i trudim li se
Bogom ili ona gasne i prestaje?
o molitvi kao i o
tradicija
nama pobudio svijest
svim srcem svoji
avi, poniznosti,
(LJVM 184)?
297
V. Battaglia, Cristologia e contemplazione, Bologna, 1997, str. 147-149.
497

prakticiranju molitve postoje profinjenije napasti koje su odraz duhovnih lutanja. Na neke do njih
radosti u molitvi, a ne Boga samoga.298

molitvu da bi vodila sazrijevanju,
Boga
299
u kojima se ostvaruje i razvojni put molitve od meditacije do
kontemplacije. Montfort opominje:
-
vjerom, i ne oslanjati svoje molitve na osjetne utjehe, vizije ili kakve posebne objave. Mada sve to
neba da ga uvjeri, jer
Tr
nu, a ne vide da ih je
298
Raspravi, a u br. 97-
299
Vidi cjeline 4.1. 4. i 5.8.
498

opet sa
JVM 185-190).
, Zdravo Marijo, Slava Ocu treba pratiti mislena
300
ne smiju biti svojev
blago.
O razvojnom putu molit

bolje objasniti. Poznato je da razvojni put molitve prati duhovni rast i sazrijevanje kao njegov
sastavni i bitni dio.301 vnoga
grijeha, vjerujte mi: pr
siti. Samo ako,
Osobama koje su se obratile i obnovile svoje krsne zavjete, Montfort kao u jednom dnevnom
302
o idu i
-30).
prati razvojni put molitve.
meditaciju. To je misao sv. Tome Akvinskog;303
o sjedinjenje s
meditatio
vjerskim istinama uz
300
Vidi poglavlje 4.2.4.
301
M. Herraiz, Meditazione, u DM str. 803 807.
302
303
499

contemplatio
monahe i
304
govorili,305
govori o neprekidnoj molitvi kao sredstvu postizanja Mudrosti, onda podrazumijeva i ovaj razvojni
U istom odlo
e,
svom vjerom i
-2).
molitve
188).
Svetac je
esta molitelja
304
prisutan ljudska aktivnost i nazivao ju je pojmom
zadobivenu kontemplaciju vidi P. Gabriele di s. Maria M., Contemplazione acquisita, u Rivi 1949, str.
23-43.
305
O tim temama vidi poglavlja 4.1.2.; 4.1.3.; 4.1.4. te 4.1.9.
500

o je usmena
vidjeti ili os
usnama i Zdravo Marijo

-27; 32-36).
kroz duhovni rast i sazrijevanje postaje i molitva kontemplacije:

306
i Zdravo Marijo
krunice pod izgovorom jednog sav
molite ovako:
ponor. Vjeruj m
-78).
krunica bitno kontemplativna molitva, moljenje koje zahtijeva miran ritam i gotovo misaono
307
rijina osobnog iskustva, izrazito je kontemplativna
pogibao da
a da bi
306
e i meditacije
krivovjeran. Montfort aludira na svoje suvremenike i njihove sljedbenike Madame Guyon ( + 1717.) i biskupa F.
307
Zagreb, 2003. str.159.
501

308
Sv. Ljudevit, koji je sam bio veliki molitelj i promicatelj svete krunice, poziva vjernika da
vnu
molitvu.309
nespojive, te kao da mnogi sveci, koji su bili vjerni molitelji krunice, nisu bili uzdignuti do
ostale pobo
ti krunicu. Uzgajajte i
(TSK 4-5).
krunice nije obavezna u savjesti te je izostaviti nije grijeh. Ili bolje, moli samo jedan njen dio. Tvoje
ova milost da se ustrajno moli do smrti.
-150).
Iako sv. Ljudevit redovito na sve na
308
Papa Ivan Pavao II., Krunica Djevice Marije, Zagreb 2003, str. 17-18.
309
D. Mastalska, Il Rosario via alla preghiera mistica secondo la Rosarium Viginis Marie, u Associazione Mariologica
Polacca, La vergine Maria nel magistero di Giovanni Paolo II, Vatikan, 2007, str. 123 143.
502

naravnom, zbog boles
ja boljega sredstva nemam negoli ispitati da li mu je drago moliti Zdravomariju i krunicu. Velim:
vrhunaravnoj, moliti je,310 ali mu j
sazrijevanja i
vjernika. Kontemplacija se, dakle, javlja u dinamici duhovnoga rasta kao
pre
sjetila te sjedinjenje
311
Sv. Alfons Liguori govori o rastu same kontemplativne molitve koja prolazi kroz faze i
kontemplativnog mirovanja, preko pozitivne (potv

kontemplacije nadnaravne sabranosti i smirenosti (mira), te negativne kontemplacije jasnog
iju vrsta sjedinjenja s Bogom
312
kontemp
310
II.,8,1i I.,8,3.
311
F.Ruiz, Dinamica spirituale II, (skripta) Rim 1990., str. 39 - 40, autor slijedi karmelsku nauku na koji se odvije i mi
pozivamo.
Alfons Liguori,
Sav tvoj, Zagreb, 2007., str. 27-48.
312
Sv. Alfons Liguori, nav. dj. str. 24-
prep
503

kon perioda ozbiljnog
jepostima (usp. TSK 65) i to je molitva
kontemplativna m
prepusti se njemu, pusti da on djeluje i moli u
manje ra
1). ljenja vodi prema sjedinjenju
nosi i barem prva iskustva konte
duh i promjene koje se
313
Ne zaboravimo da je obnova krsnih zavjeta i
koji
-
i koji pripadaju Isusu Kristu, Utjelovljenoj
313
P. Humblet, nav. dj. str. 46 49; P.M. Esher, Mortificazione, u DM str. 899.
504

314
Ovim nam
(Lk 14, 33-35), mrtvljenje (Kol 3, 5; Rim 8, 4),
315
mrtvljenje kao jedn
Kristu, potrebno se ra
bilo da jedem ili pijem. Od najboljeg stavljenog na stol, od rijetkoga, od mjesta, od ugodne vijesti,
njego -46).
zadovoljstava u kojima treba
dinamike koje u
razvojni put prema kontemplaciji to je sveta
dinamici s
krjeposti
314
Montfort aludira na novozavjetni tekst koji govori o kr tenju i umiranju starog ovjeka te ra anju novoga: Dakle, s
njim smo zajedno ukopani po kr tenju u smrt da bismo, kao to je Krist uskrsnuo od mrtvih O evom slavom, i mi ivjeli
novim ivotom (Rim 6,4)
315
505

Mudr 8, 7) (LJVM
99).
U tom novom duhovnom kontekstu u kojem je djelatan Duh Sveti, Mudrost postaje
je:
pobijedio svijet i samoga sebe. Iako ta ljupka gospodarica svojim beskrajnim svjetlom pozna i
jer je njihov broj tako

svoju nutrinu i tako umrtvljen da je dostojan nje i njezine osobe, njezina blaga i njezina saveza. Da
mojte se
slijedite ih. Ne mislite, ne govorite i ne radite kako rade svjetski ljudi. Njihova se nauka tako protivi
Te
Da zadobijemo Mudrost, potrebno je mrtviti svoje tijelo, ne samo tako da strpljivo
e strogosti
ne
23) (LJVM 195-201).
506

njime. T
za potpunim sjedinjenjem.
vljenje, najmanje izgleda kao dar, osobito ako se nema na pameti
obara
pokornika.
A
posjedovanju Mudrosti, odnosno sjedinjenju s Isusom s
Mrtvljenja su prema sv. Ljudevitu uistinu takva samo kada nisu odraz svoje volje nego kada se
ad se
opustiti i ponositi one patnje i muke nutarnje i vanjske
507

jedanput zauvijek, nego je to sastavni dio dinamike duhovnog sazrijevanja. Rast u ljubavi prema
nije pristajanje iz ljubavi na
rlim
-20).
Bogu ko
u Raspravi i Marijinoj tajni
u izabranicima. Svi patrijarsi, proroci i sveci Staroga zavjeta molili su, vapili i zazivali da se k njima
gospodaricom i prijestoljem Mudrosti. Ona je toj Mudrosti dostojna majka, jer ju je utjelovila i
osti, ne kao da bi ona bila iznad nje, tj.
dijete, a Marija Isusova majka. I kao takva, ona ima nad njim vlast, i on joj je u
smije
anstva, poklad njegovih dobara,
508

silazi ni jedna milost, a da ne prolazi po njoj kao po kanalu. I od njezine punine svi mi primamo,
bilo kakvu milost, bilo nadu u spasenje, jer nam sva ta dobra od Boga dolaze po njoj. Ona je tako
milosti i slave. To su misli i izrazi svetih otaca. Ovdje ne navodim latinske tekstove da budem
kratak. No dala nam ta ljubezna vladarica ne znam kakv
Mudrost pokazuje sv
m i milinom
-208).
Montfort inzistira na Marijinoj ulozi u utjelovljenju te u jednom paralelizmu motri
316
liki dar Mudrosti,
u nj smjestimo. No ne znamo li kako je n

strastima, i kao takvo nedostojno da bude stan tako plemenitoj i svetoj gospodarici? Pa kad bismo
dostojno? Evo velike tajne, evo divnog savjeta: neka Marija u
Od svih sredstava da zadobijemo Isusa,
316
Tu temu smo detaljno razradili u cjelini 2.7.
509

ani i ukorijeni u nama po
209-214).
predati i posvetiti Mariji u svojstvu roba kako bi se ona nama darovala i nastanila u nama i postala
a Presvetoj Djevici?
je pra
skrupula, ustrajna, bez okretanja i nevjere, sveta, bez preuzetnosti i raspojasanosti. Ne budimo u
snama i izvana. Ne budimo ni u
napasti.
mrijeti bez ispovijedi. Nastojmo se upisati u
njoj i Is
510

su Salomonov primjer
ili mudriji od
finjenih i vrlo iskusnih neprijatelja,
prirodnu prevrtljivost, ne vjerujmo u svoju mudrost ni u svoju revnost! Marija je mudra, povjerimo
sve njezinim rukama. Ona
aje. Predajmo joj
par excellence vjerna Bogu i vjerna
-222).
same sebe
, dok je ona oslonjena na primjer Isusa Krista. Upravo po
samo
(LJVM 220).
Razmisli! Oslanjam li se i koliko na Mariju kad pristupam Isusu? Smatram li se dovoljno
5.5
Kada sv. Ljudevit Montforski
ili izvan s
511

se i na tu duhovnu dinam
ovaram: Jest, sasvim je istinito da
-154).
Treba dobro shvatiti ovu nauku koja ima svoje temelje u Novom zavjetu. Marijina prisutnost
za spasenje svijeta u naj

317
shv
ma, a poglavito u patnjama i
nepotpuno, zbog nutarnje na
Isusove pobijede i proslave, te dara Duha Svetoga i milosti, vjernik u svemu ima perspektivu nade.
krivim nagla
317
L. Fanzaga, idamento a Maria, Milano 2005. str. 143-147.
512

a.318
e, toga
prostire s jednoga kraja svijeta na drugi i blagotvorno upravlja svemirom (usp. Mudr 8, 1)? Ona ima
utjeloviti da po
nih pobjeda i ukras njena
i i neshvatljivi! A kako je tek neizreciva njezina ljubav prema tom

-168).
je. Upravo zbog toga
konkretiziraju u svakodnevici kao nasljedovanj
ljubav Isusu Kristu, Utjelovljenoj Mudrosti, jesu njegove boli koje je htio podnijeti da nam
Krista, raspetoga
Malo po malo koliko se vjernik
sa
318
kao gore citirani tekst i drugi tekstovi iz Rasprave.
513

tnje u njemu.
kad Isus m
319
bavi, koja bi bila samoj
sjetilnosti; ljubav koja proizlazi i
proizlazi od
radost
duhovn
-53).
-
320
319
AA.VV. La passione secondo i quattro Vangeli, Brescia, 1983, str. 82- 84.
320
P. O. Maire, Uomini di desiderio, u Spiritu monfortana 1., Rim 2003, str. 95-97.
514

mehanizmima, nema izravnog svjesnog i voljnog utjecaja pa nije za njih ni posve moralno
. Naime, grijeh unosi nered u volju i razum, krivo usmjerava
ednjem cilju i ujedno sav sklad sa samim
v 12, 31) koji
i u srce, ostavi bezvrjednosti, sva izvanjska dobra, za tebe neka budu dobra
ako bismo
-
39).
za molitelja
321
321
u ZOV-u, XIII., 2 (35), 2006., str. 17-22.
515

nasljedovanja Isusa Krista u
g otpora te
322
Na putu sazrijevanja i rasta u vjeri u Krista, a po sv. Ljudevitu i po predanju u Marijine
to poziva
slatka znanost iskustva istine i daje nam u svjetlu gledati najskrovitija otajstva vjere, a me
ubavi:
lagano vodi u luku spasenja. Nosite strpljivo svoj kri
ljubiti Spasi
postajemo dostojna djeca nebeskog Oca, dostojni udovi Isusa Krista i dostojni hramovi Duha
izvor svih slasti i utjeha i je
apstraktno samo kao
drih i
10, 21) (LJVM 174).
322
Glasnik srca Isusova i Marijina, 3. 2007. str. 383.
516

323
sotone; trpjeti malo ili mnogo, ali za Bo
birati
vjernosti Bogu. Radite, dakle, poput trgovaca pred svojom blagajnom: upotrijebite sve, nemojte
je samo ubod muhe i igle, ili ma kakva
svega crpsti korist
atramo boljima od drugih. Tu bi svetac htio
a takvi su najbolji
Npr. imate kakav nepotreban predmet koji vam je osobit
pobijedite s
nagraditi neizrecivo
-62).
Kao i svi drugi stavovi i krjeposti tako i vjernost, postojanost, ustrajnost u nasljedovanju
stvarni stupanj
u njemu i
323
Pravila za no
517

ako razgovarati s Bogom neprestano i prisno
I.
(Job 7,17
mislimo
voje nezahvalnosti i
Kako majka doji svoje dijete i igra se s njime u svom krilu, kako
(Iz 66,12-
nade.
postajemo dragi prijatelji samog svoga Stvoritelja:

(Mudr 7,14). Bog u tu svrhu, da bi
sebe samoga
da ragovara s nama u prisnosti.
nama: (Iv 6,56). On te toliko ljubi da

a.
Moj je dragi moj, a ja sam njegova (Pj 2,16). Moj Bog se posve
predao meni, a ja se posvema predajem Njemu; On me izabrao za svoga odabranika, a ja izabirem
(Pj 5,10).
ljubavi, umjesto da si
mi se gadi svaka
ponizno:
518

(Ps 72,25-26). Samo Ti si jedini Gospodin moga srca, moje
volje; Ti si jedino moje dobro, moje nebo, moja nada, moja ljubav, moje sve:
tvoje navezanosti na zemlju, da bi te privukao svojoj ljubavi..
alozima svoje ljubavi prema tebi. Bog se
Tvoju sliku ucrtao sam na dlanove svojih ruku, tvoje zidine su uvijek preda mnom (Iz 4,16).
zacrtanu na svojim rukama da nikada

neprijatelja? Znaj da je u Meni neprestano briga o tvojoj obrani, da je nikada ne mogu zaboraviti.
ga
Otac nebeski darovao: Isusa Krista. Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga Sina jedinoga
On koji, dakle, svojega vlastitoga Sina

a je predao za nas, kako da nam s Njime ne daruje sve? (Rim 8,32)
(Izr 8,31). Bog te ljubi? Ljubi ti Njega.
Njegova slast je prebivati s tobom, a tvoja neka bude prebivati s Njime, te provesti cijelo vrijeme
nosi u sebi, ima raj u svome srcu.
ati da
VIII. Tvoj Bog je uvijek prisutan uz tebe, ili bolje u tebi.

se i jesmo
slobodno i povjerljivo.
sredstv
(Ps 33,16)
519

Njegovog st
Nalazim se sa
li ne prezire
dobar Gospodin (Ps 34,9).

XI. Svjetski prija
mojim tegobama (Mudr 8,16-

misli na tebe, tako da kad se po no
prak Govorim mu u snovima.
prikazati i rado trpjeti za Njegovu slavu i ljubav. No kako On nikada ne propusti da ti se predstavi u
daleko od tebe, kako je to
divnu zapovijed: (Pnz 6,5).

XIII. Nikad ne zaboravi, dakle, na Njegovu stalnu prisutnos
koje su ti stvari potrebne ka
oliko
ljubi i tako se brine o tebi, kao da nema na koga drugoga misliti nego samo na tebe.
Toliko se brine za tvoju korist te izgleda da samo misli kako upotrijebiti svoju svetu
Blagoslivljaj Boga u svako

vrijeme i moli Ga da upravlja tvoje putove, i da svaki tvoj naum po Njemu uspije! (Tob 4,19).
potrebno otkrivati Bogu svoje potrebe ako ih On vidi i poznaje
bolje od mene? On ih poznaje svakako, no Bog pokazuje da ne poznaje one potrebe o kojima Mu ti
ipak
Gospodine, pogledaj moju bol
volju Tvoju; smiluj mi se: ili me oslobodi ili mi daj sn
(Mt
11,28).
520

XVI.
eci svome Stvoritelju i reci Mu:
neka je u skladu s oni
Gospodine, tako daleko? (Ps 9,22).

samo Tvoju ljubav; po milosti svojoj pomozi mi, ne napusti me, molim Te. A kada je duhovna
punim m (Mt 27,46). No to ti je
Sve vodi k dobru

Gospodin je moje svjetlo i moj spas, koga da se bojim? (Ps 26,1).
u Te se uzdam: U Tebe se, Gospodine, uzdam, ne daj da
se ikada postidim
pouzdao u Boga. (Sir 2,10). Misli na to da te tvoj
Bog l Gospodin se
brine za mene
(Ps 4,9).
XVIII. Iskreno uspravite svoje misli Gospodinu
vati, kako tvrdi sv- Jakov:

pravednost (Jak 2,13). Tako nam napominje sv. Petar da u strahovanju za svoje interese, bilo
(Pt 5,7). Ah, kak - Bog koji
od koljena do koljena nad onima koji Ga se boje

dijelove Svetog pisma, tako da pridign
dobru; idi o
(Hab 3,18).
521

a je
(Ez18, ..). Oh,
- - nije mi milo da umre
grijesi crveni kao grimiz, p
te, znajte, pa da
zaboravlja sve njezine grijehe: spominjati (Ez 18,22). Odmah
rana:
ljubim Tebe.
si rekao Magdaleni: grijesi

vjeran.
svoga (Rim8,32). Reci Mu povjerljivo:

ljubav tog Tvog Sina oprosti mi
odmah Bogu nakon pada u grijeh, te ponoviti to sto puta
odmah
Prijatelji koji s
a Boga. Jednom je
XXIV. U bilo kakvoj sumnji, u potrebi za savjetom, bilo za tebe ili nekog drugoga, kako se
Stavi svoju r
(1 Sam 3,10).
o za ove posljednje: Gospodine,
522

(Mt 6,9-10), neka bude blagoslovljeno Tvoje sveto Ime od svih ljudi, neka kraljuje Tvoja ljubav u
svim srcima po svijetu; ne dopusti da odem bez ijedne milosti za te nesre
molila.
nosti da Te napustim i
Tako je uzdisala sv. Terezija i radov
u razgovoru sam sa svojim Bogom:
Mariji. Ponavljaj
523

Zdravo Marijom
propusti duhov
ti ih je oprostio, te zagrli I
samo ti, Gospodin (Ps 4,9).
put, tri puta na dan, litanije Bl. Dj. Marije, Zdravo Kraljice, Zdravo Marijo i
Slava Ocu, isto tako dobro je izmoliti
Marije; isto tako Neka je hvaljen danas i uvijek Isus u Presv. Olt. Sakramentu; izmoliti molitvu
prignuti glavu na Slava Ocu i na
zazive Svetog Imena Isusova i Marijina; prisustvovati sv. Misi; izmoliti molitvu razmatranja;
kapular, pomoliti se svom
Netko se hvali kolima,

netko konjima, a mi se hvalimo imenom Gospodnjim (Ps 19,8).
ci: Ako su te
Kristom
propasti?
mirisima, reci: Evo koliko prekrasnih stvorova je stvorio Bog na zemlji za mene da ih volim, a
kakove mi tek ljepote sprema u Nebu! Govorila je sv. Terezija kada je promatrala lijepa brda ili
,
Nebo i zemlja i sva stvorenja govore mi da Te ljubim. Govori se da je neki
ranjava ljubav pr
ritelja. Kao
524

bes
ha moje mladosti (Ps 24.7).
dio neko janje,
darovao Presv. Sakrament Euharistije.

XXXVI.
ezija je
odvrgavanja volji
molitvu: Gospodine, pomozi

mi, ne prepusti me meni samoj.
koji Ga zazivaju:
(Ps 85,5).
525

Razmisli! Iz ovoga opisa nutarnje dinamike rasta u prisnosti s Bogom koje stvari u ovom
e na putu prosvjetljenja i rastu prema

sjedinjenju s Bogom
duhu i istovre
adobile i dublju spoznaju

324
grijehe svijeta.
svojevoljnih grijeha nego prema nasljedovanju
Na putu duhovnoga rasta od samih
ljubavi.
ojanje. Prema
moraju zahvaljivati Bogu na tom velikom daru, koji j
nemaju vjere.
bespotrebno uzdrmati njihovu vjeru.
324
Le tre eta della vita interiore, la via illuminativa dei
proficenti, edizione Vivere in, Rim 1984.
526

je na primjer ova: Tko zna,
da li je to sve istina? -
dovoditi u sumnju stvari koje su jednom objavljenje i dokazane i za kojem smo shvatili da su takve.
Uz te razloge zdravog razuma treba dodati i molitvene zazive: "Vjerujem, Gospodine, pomozi
moju nevjeru" (Mk 9,23).
u Crkve, jer je tako u posjedovanju istine. Ali tu priliku
sumnjama.
solidnim dokazima, sve dok nam svijetlo ne uspije ras
Uznapredovale
One s l
koji su za ljude bez vjere katkada tako neshvatljivi
. Njihovi se
koje oni rado promatraju kao uzor i tako izbjegavaju opasnosti da ih zavedu primjeri koje vide u
vojim djelima,
raditi tako kao da

dosljedno u praksi trebamo se brinuti samo o svom osobnom nastojanju.
527

.
nade, a to su preuzetnost i zdvajanje. Trebaju paziti i na to da se ne navezuju na stvorenja kako bi

mogli svoju nadu osloniti na Boga.
Uznapredovali baju ne samo u kreposti nade nego u sinovskom pouzdanju u Boga,
govore sa Psalmistom: "Ne bo
24,36).
je sv.Vinko
Uznapredovali se znadu dalje, radi toga pouzdanja u Boga, kloniti pretjeranog pristajanja
postavi prema njima ometaju njeno nastojanje prema Bogu. Da izbjegne da ga ona posve ne zarobe,
najdrago
sretne smrti.
Dakle i druga bogoslovna krjepost ufanja ima svoj razvoji
a krjepost nade
ispuniti.325
uzdao u svoje vlastite snage ili u neku vrstu
Ljuds
na putu. Pa ipak na putu rasta u
325
G. Barbera, Speranza, u DSM, str. 1623-
na njene karakteristike po nauku sv. Ljudevita.
528

pripisuje duhovne pobjede nad porocima, grijesima, zlim sklonostima, kao i duhovni rast, a sve to
naginje
neuspjehe.
du, dovodi u pitanje sve sporedne oslonce i
ostaje nepobjedivo postojana u predanju punom

326
Ova
nepobjediva postojanost nade u
Na taj
potpunog predanja u Boga.

u ljubavi prema Bogu
se o
to povrijedili njegovu slavu.
Ako ustraju njihova ljubav postaje zahv
njegovim
ljubav-
Uznapredovali
326
-97; R. Garrigou Lagrage, nav. dj. 131-141.
529

mu s
Tako da po
Teotim I,V,1)
Ova se ljubav pretvara u ljubav koja suos
kao
to i
Ne smije se biti
svojih slugu, to jest one unutarnje kr
koje su sredstvo krjeposti, ali nisu one prave krjeposti. Jer kad bi bila ta djela sredstvo krjeposti a ne
530

da se
sjetilnost neprestano mrtvi iz ljubavi prema krjeposti.
ela k mojoj istini, nego
u zemlju poniznosti (koja je dojilja i hraniteljica ljubavi), gdje je uzrasla ova mladica i stablo
i rekoh da je
koje vidi i raspoznaje da ih je prim
nezahvalna na
na sebi bilo
proizlazi iz spoznanja sebe.

.
kruga; kad bi, naprotiv, bilo izvan zemlje, stablo bi uginulo, niti bi dalo ploda dok ne bi bilo
531

mnom.
la
mogu mu biti oduz
meni za ljubav
sve proizvode djela i plod milosti.

Svako d
hvate kao sredstvo, a ne
u kao
o, ne samo ne bi imao
To vam je pokazao slavni Pavao, moj navjestitel
onim dugo
Koji ta
ti da je svako
krjeposti, a ne kao da su glavna krjepost.
532

jerom i s urednom ljubavlju.
u krjepost, to ne bi bila ljubav uredna i prosvijetljena, nego slijepa i
o da mi sa svom
tvar s obzirom na sebe i s obzirom na drugoga.
va
tako veliku ustrajnost sve do kraja, da ide od neba do zemlje, od ljubavi prema meni do ljubavi
i je prema
-11)
533

zlobnici preziru, kore i op
roga reda sipao na nj
nikak
obilatije rodi.
Gledaj
Bogu ina dobru i na zlu glasu poput sv.
glasa, na
(Filoteja III, 3)
O blagosti prema
Sveta je krizma, koju po predaji apostolskoj upotrebljava Crkva
Gospoda N
spomenuh, balsam
No pazi, Filotea, da ova tajanstvena krizma sastavljena od blagosti i od poniznosti bude u tvome
dvije
uza svu prividnu krotkost i poniznost planu kao risovi. Vele
534

srcu. Ako li nas ubodu i ugrizu klevetnici i neprijatelji, a mi se nadmemo, planemo i razjarimo, znak
ukratko:
kim, i ni pod kojom izlikom ne otvaraj ljut ini vrata svoga srca. Sv. Jakov veli kratko i bez iznimke:
, ali blago i mimo.
. Augustin Profaturu, da ne damo ljutini u svoje srce, pa bila pravedna,
utinom (a to nam
nego da se srdimo umjereno i pametno.
emu zalihu blagosti i
jezikom, t. j. u srcu. A nije samo m
O blagosti prema sebi.

535

Tako i mi bolje kaznimo sami sebe, ako se kajemo mirno i ustrajno, nego kad se kajemo gorko,
je srce. Evo
svojs
kajanje utjehom i blagim svetim pouzdanjem u Boga. Nasljeduj onoga velikog pokornika, koji je
st slaba, bijeda kukavna? Ipak od
Filoteja III, 8-9)
e su u njoj. Ta cjelovitost osigurava jedinstvo osobe i
(KKC, br. 2338).
esti, da
536

gubi svim vanjskim tjelesnim sjetilima te mislima i p
a su joj zlatne
Rekoh barem, jer je mogu i umoriti, kad ludosti i razbludne misli navedu tijelo na razbludnu
rodoskvrnju i u preljubu. Ove su posljednje besramnosti samo grijesi, a druge su, kako veli
estim i razbludnim mislima, koje mu nisu okaljale tijela,
dotaknu jezikom slatkoga badema, pretvore ga u
Filoteja III, 13)
duhovnoga
i napredovati bez postavljanja temelja istinskoj poniznosti.
udaljen
ano (usp 1 Kor 4,7),
vlastite i grijehe drugih.

injenju ne smatra
537

zapisa: neshvatljivo, kako su se sveci mogli smatrati gorima od svih ljudi.
g svoje
327
O toj svijesti vlastite krhkosti koju su sveci imali kao plod duhovnoga rasta sv. Augustin
Ispovijesti I,2)
Bogom. Ova jednostavnost se
koju Bog vodi putem jednostavnosti je sklona ne iznositi javno svoje kvalitete i
brote i Ljubavi.
putove i da je Bog sve prisutan te mu se u svemu klanja i slavi ga.
uzljube. Pred sobom ima lik Isusa Krista kojega nastoji nasljedovati i ovoj proslavi Boga, a uz sve
ijetljena vjerom,
327
Isto, str. 15, 16.
538

II
PUT PROSVJETLJENJA
kao dio puta duhovnoga rasta u sedam stupnjeva

mo put prosvjetljenja kao dio puta duhovnoga rasta koji u
sv.
o postupnosti puta duhovnoga rasta
Devet hridina. Uz ove
Saudreau u svojoj poznatoj studiji.

prikazu puta sjedinjenja.
STUPANJ
1. VILSKE -
anosti.
prethodne tegobe ulaze u
obavljanja pokore, svojih satova
mo dar, a ne
zasluga.
po Gospodnjoj dobroti nalaze u ovom stan

makar ne bili redovnici, bila bi velika stvar - -
539

relativnu, dosta veliku, nutarnju slobodu i sigurnost. Ali, ipak Terezija jako opominje da ta
je same
Terezija Avilska kada govori o 3. odajama koristi lik
materijalnom smis
tome protivi. Treba puno poniznosti, gotovo krik Terezije u broju Z III. 1, 7 ... poniznost i
toga? Farizej u hramu. Dok hvali se svojom p

zbog toga. To je ta zapreka 3. odaja. To je prikrivena oholost kao takva, i postoji opasnost vratiti
opi
mjer
imaju i vlastitih iluzija. One imaju jako visoku misao o seb
to
ne provede.
ni ni svojevoljni
aske
i se
540

ost vodi
ti i
pohvalama svojih kr
smo njom dobro pred Bogom opskrbljeni, on koji je kirurg ne
To su i odaje
kada se lako okrenuti nazad i vratiti. Lik koji sv. Terezija ima pred sobom u ovim odajama je
- barem ona to misli - svojim djelima bez
u
imati povjerenje u njih. Tako pada u opasnost da postaje gluha za daljnje pozive ljubavi.
problem njihovog stanja
o
-
t.
sebe s drugima, trpe kada vide da su drugi bolji od njih ili da imaju neke povlastice. U
541

od drugih pa mak
U biti poniznost je ta koja treba povezivati djela i
ni koj
nego treba biti dokazana djelima
smatraju da su to neke velike svete stvari -
trebali biti dobri kao oni. Oni se skandaliziraju
jako odmjeren, narcisoidan ili samodopadan. Bez prevelikog entuzijazma i bez velikih poleta
bi
zapravo opisuje
Ili na pro
za ljubav. Usprkos svih ovih

542

najpotrebnija je meditativna molit
va potreba dviju kreposti. Prva je poniznost koja bi nas trebala voditi do prave spoznaje nas
ma kakva ona bila, a ne imati zahtjeve pred dragim Bogom. Tak
naklon prema nama,
beskorisnim slugama. 2. paziti na poniznost. treb
u odaju pa tako i za ovu
velikog stupnja pobjede nad samom sobom i grijesima, strastima, ima jedan duboki mir, ne pada u
kao d
s - zloga duha. Ovoga puta Gospod
meditacija koja malo po malo ide

328
2. PARALELIZAM SA NUKOM BL. HENRIKA SUSONA:
328
U usporedbi sa sv. Terezije A
a daljnji
nutarnja kont
543

Odgovor
neki s
Odgovor:
ako se ikada budu
Odgovor
t?
Odgovor
Odgovor
toliko koliko to mogu podnijeti.
: Reci mi, Ljubavi moja, jesu li ti ljudi jako odabrani?
Odgovor
ali s
Odgovor
: Tako dakle, ovim ljudima nedostaje poniznost kako to meni izgleda?
Odgovor
Bog vidjeli da im zasja svjetlo predanja pred njima tamo se odmah pojavi neprijatelj i zbunjuje ih
dobro zna i prepoznaje da ako se predaju
praksi i privukao bi ih visokim i otajstvenim stvarnostima koji su njima skrivene i nepoznate.
Odgovor
onoga kojim sada hode ako
544

Odgovor: Svaki nedostatak predanja, ma kako bio mali koji
prethodnih hridina.
Odgovor
bliskost i milinu koju Bog objavljuje u ovom vremenu svojim posebnim duhovnim prijateljima.
svoje bliske prijatelje.

Odgovor do
dostojan. Ipak neka bude tvoja, a ne moja volja.
da on u svom studiju redovito prikazuje nauk od

iznositi taj dio njihova i
Cilj duhovno
e ostaje prisutna i
osobno.
Vrijedi i obrnuto, vjernici koji su duhovno uznapredovali i u dobroj mjeri sazrjeli, mogu imati borbe
svijetlu spoznavati Boga, sebe i odnose s drugima. Njegova savijest postaje profinjenija u mislima,
u sudovima i djelima, zato treba posebno paziti da ne padne u skrupule ili se obeshrab
radosti. Sv. Dorot
u kome n
545

ovog puta je ozbiljan i trezven napor
kako
-31).
vima, borbom s
i kori
ii
neur
enja prethodi putu
546

sredstvima i di
losti
provesti kroz pasiv
prosvjetljenja u kome prevladava borba s lakim grijesi
kojega se oso
duhovne utjehe kao
puta.
kojega
promjenljiv u neprestanom raznolikom gibanju. Sad izroni od nade, sad potone od straha, sad
drugome.
pokazivati prema lijepoj zvijezdi sjevernici. Neka se sve oko nas i u nama uzburka i poremeti, neka
n
od nje: ni gn
smije rastaviti od svete ljubavi, koja je osnovana u Isusu Krstu.
547

Ova neogra
drugo
e mu
stanu uzdis
se iza ljetne sparine pljuskom salije, ali ne prodre u zemlju, p
nevolje na svijet
slike.
nam i izvanja djela
skitij
548

utjeha svjetovnih, a kamo li da bi za njima ginuli i uz njih prianjali. Ovo ti je mala slutnja besmrtnih
izviru iz Boga, No ako su ove slasti samo zbog nas slatke, ako smo pored njih radoznali, opori,
svadljivi, nestrpljivi, s
4. Kad nas obaspu ovakve slasti i utjehe: 1. Moramo se najprije jako poniziti pred Bogom.
zato nije dobar onaj, koji je prima. 2. Priznajemo, da smo mala djeca, kojima treba mlijeka. Zato
darove pa ih cijenimo uvelike, ne zato, jer
Mnogo
ponizno primimo, upotrijebimo ih marljivo prema nakani Boga, ko

daje ove slasti?
- kad otrgnuti od njih srce i
na Kalvariji
-
razgovori se vjerno sa svojim ispovjednikom, da te
Filoteja 4,13)
549

A Bog se dakle duhovnim utjehama
op
Saudreaua a ovom stupnju duhovnog
mogu joj biti na veliku duhovnu ko
putovima.
Saudreaua
duhovni boj.
na duhovnom putu rasta koji je
jedva ukorijenjene.
obavljaju, a svjesno ili nesvjesno spremne su da se proglase svetima i sa
pokvar
hoda i napreduje d
ublju, iako se
egu.
sjetila Saudreaua
nom smislu, na primjer duhovna oholost itd.
na se ni na svoje n
akav je sam. Tako i mi bolje kaznimo sami sebe,

550

sve kajanje i ljutnju utjehom i blagim svetim pouzdanjem u Boga, nasljeduj onoga velikog
Bog sam u s
razloga nego li zbog Boga. Saudreaua alo vremena provele u utjehama
samodopadnosti
Ko i kada
se u
551

za vremena nakupimo. Koji Izraelac ne bi zorom nabrao mane, ne bi mogao ni kad se sunce rodi, jer
bi se sva rastopila.
rca i zove nas, da se vratimo na
r smo bili neiskreni i nevjerni njegovoj ljubavi, jer smo je zanemarili, da
mrze umjetni miris; ni slasti Duha svetoga ne mogu se slaviti s patvorenim svjetovnim nasladama.
dobiti ni poslastica za malu djecu.
Gospa - a bogate je otpu

duhovne.
u sebi, zah
1. Ponizi se duboko pre
3. Pohiti k svome ispovjed
ko
obilnim milostima i darovima kao Abrahama.
pomrsi
govorio u svim svojim

tugama i nevoljama.
552

e se
Tako se, Filotea, dog
rada obilje pravih

kreposti, kao strpljivost, poniznost, umiranje sebi, odricanje i samozataju.
progonima, pokaz
(Filoteja 4,13)
smanjuje sjet
a. Lallemant
io
ad smo pozvani k velikoj
s Bogom -
golotinju duha, koja bi nas pripravila na puno sjedinjenje s Bogom. To su spone kojima nas
smrti i vidjeti da smo se dali zabavljati sitnicama kao djeca.
553

drugima. To je pogr
Savjeti Saudreaua
govoru
4. RAZMATRANJE I MOLITVA SABRANOSTI
Stupnjevi molitve: Molitva treba biti podvrgnuta razvoju koji je vlastit svakom prijateljstvu:
osoba. Ideja o razvoju unutar molitve kao odnos s Bogom, jedan je od postulata (pretpostavki)
ema: postoji oblik

ivna
orma zauzima priveligirano mjesto.

te u .
U knjizi meditativna molitva zauzima mali prostor, sa samo jednim stupnjem:
livena ispunjava
blis
jednostavni oblici temeljne situacije: sjedinjenje.
U
prvih triju odaja. Drugi i tr
tirati kako, u
554

ide laznom usponu od
Molitva sabranosti - Karmel jako inzistira, i to s pravom na meditaciji, i to je temeljna
molitva i onda imamo razvojni put od meditacije prema kontemplaciji. Ova molitva sabranosti je
jako u cjelokupnom molitvenom zdanju i duhovnom zdanju o kojem govori Terezija Avilska.
Molitva sabranosti je molitva jednostavnosti.

sti duhovnog
jednostavnosti gleda jasnije, prodire dublje i ljava

postaje "pogled" -
Molitva jednostavnosti je milost, nagrada za vjerno i ustrajno razmatranje. Iz njega raste i u nj se
.
molitvu molitvom sabranosti, ona govori,
puta mora se trsiti i boriti. Cilj
a drugoga.
se
Put k
(pogl. 14-21; 25-31 i 37-

40) a, napose u (V-VII).
Premda je Francisco
te
.
O ca i praktikanata Osunine metode,
555

Koment koji jesi na nebesima , pita se:
i dalje nastavlja go
1)
usporedbi
Definicija Sada kada je Terezija
povl
ima stanovito djelovanje. Ne znam
utvrdu zato da se
U molitvi sabra
556

-pomalo zagospodariti
Aktivna sabranost osobnoj

inicijativi
-
- svetica zatim nastavlja:
jer je,
a
Primjena metode sabiranja Ova molitva je ponajprije metoda sabiranja a tek drugotno nova
met
spontanim razgovorom, itd.).
Bude li govorio, neka se nastoji sjetiti da Onoga s kime govori ima u samome sebi; bude li
dulje vrijeme ostavio samoga svoga Oca kojega treba. Ako bude mogao, mnogo puta na dan, a ako
ne, neka bude malo. B
dade, ne bi to zamijenio ni za kakvo blago
Augustinova: Bog je "intimior intimo meo et superior superiori meo". Nije ovdje, naodmet navesti
da Gabrijel od Sv. Marije Magdalene (1893-
razdoblja, u svo
ne
izn
Osim ovakvog spontanog razgovor

, , a svijesti te prisutnosti
557

o i sam jednostavan kontemplativni pogled329.
da imate pred sobom sam

srce
vot
- veli ona - ik koji je
Za razliku od nekih suvremenih meditativnih i samospoznajnih metoda, sabranost za
pokr
biti prisutan Kristu.
Dispozicija za kontemplaciju-
.330
ubrojiti
znamo da se u tome sastoji bit molitve prema Tereziji331.
329
3). Tajna terezijanske
us gleda, i
kih
330
molitvu mira, jest da Bog boravi u nutrini
trini (na primjer: govoriti s Njim u vlastitoj nutrini,
'recoger(se)' en santa Teresa se Jesus (1560- Monte Carmelo (1980) 3, str. 501-531. Str. 528-529.
331
do odaja
Temas
teresianos, str. 132-133.
558

Ona sam pot
molitvene stupnjeve:
postaviti dobar temelj i, s time da
-8).
To je Terezijina metoda meditacije. Metoda vrlo jednostavna, prilagodljiva svakome koji u

Svi je mogu prakticirati,
332
:
(P 29, 7).
koji je stvorio i njega i zemlju, i naviknuti se da niti gledaju niti budu tamo gdje se zabavljaju ova
neka smatraju da idu po vrsnome putu
5). Uvjerena
Puta k
terezijanska metoda molitve u aktivnoj fazi.
u nama, da bismo se odavale stvarima ovoga svijeta, za
TRI STAVA PREMA NAUKU SV. TEREZIJE KOJI SU OKOSNICA I KOJI SU JAKO
a. Potpuno samodarivanje samoga sebe prema Tereziji Avilskoj sam asketski napor, sav trud
332
vlast nad voljom i na njenu se naredbu
liko bogatstvo iznutra.

ivi vi e u Bo joj prisutnosti jer zna da ima Gosta i ne ostavlja ga sama. 28, 11; vi e se trudi da ne bude prljava.
Santa Teresa maestra di
orazione, str. 154-156.
559

- Kada je d -
prema ulivenoj kontemplaciji.
Koje su karakteristike tog potpunog samodarivanja? Potpuno darivanje, u karakteristici

tog Kristovog potpunog samodarivanja nama. Isus je potpuno darovao samoga sebe nama, i onda u
sa svoje strane u tom kontekstu, sa svoje strane nastojati oko svega toga. Druga karakteristika da je
to neprekinuti dar samoga sebe,
po
usu uvjete, Isus
Bilo koje
povjerenje, da li se mole Isusu da poraste njihovo povjerenje u Njega, i odgovor je uvijek nikada.
To su zamk
nikakvoga puta daljnjega nema. To isto vrijedi za predanje, ja nemam predanja u ruke Isusove, prvo
Isuse daj da moje predanje poraste. To su te dvije temeljne dinamike za svaki nutarnji stav. To sam
b. Poniznost
vota kojega su dosegle postaje im
povezan je sa njenim nutarnjim stavom koji je bio u tom stavu poniznosti.
- sv. Terezija Avilska
bijede. Na tom putu
biva ljubi poniznost,

a to da smo mi krhki, slabi, ovakvi, onakvi, to je istina pred dragim Bogom, mi smo samo stvorenja
560

a i meditacije, i to je dobro, ova poniznost o kojoj
sklonosti, i
spoznaju poniznosti.
lost nije bilo njezina vlastita truda, niti je
ka
ravljeno
inteligencije, sposobnosti, duhovnog dosega (ja sam najduhovniji i najsvetiji).

eg
korijenja oholosti. Sv. pater
eo
kojima mi nastojimo toliko mucati, ako ne barem govoriti. Sredstva za postizanje poniznosti:
oga sebe,
- Potpuno samodarivanje Bogu

- Poniznost
-
Ima jedna povezanost u du samodarivanje Bogu,
Poniznost u
c.
561

oso
ri o spoznaji
svoje bijede, oni govore ovako, da je to zbog negativnog utjecaja sv. Augustina i negativnog
Vatikanski koncil, uzmite Radost i nadu, br. 10 i 13, gdje
da u svoje srce nalazi da je sklon zlu,
To Crkva
Sada idemo u IV. odaje
resija, to ti nije dobro.
hitjeli brzo, odmah, sada. Jedan talijanski autor R. Marin nabraja koliko su sveci prolazili kroz
po z
562

5.
TIJEKOM PRVOG PERIODA DUHOVNOG RASTA
Tekst koji slijedi je od sv. Alfonasa Liguoria
O vi
(sabrane iz nauka sv. Terezije Avilske)
svojevoljnog grijeha - ma kako maleni bio neka vas Bog oslo
pa makar pao i 100 puta na dan. I
njima i sebi.
se du
ukusu.
5. Radovati se u duhu
Dio 5)
e treba gajiti veliku ljubav prema molitvi
toga se n
koje je Isus Krist zadobio svojom krvlju.
prikazivati tijekom dana B
mjestu )
563

A u stvarim
Pobijedi sama sebe
svijest da Bog je prisutan. Tko uistinu lj
njegove ljubavi, na primjer: Isuse moj, ljubavi moja, sve moje. Ljubim te svim srcem. Tebi
I
m djelovanju bilo duhovnom bilo tjelesnom

Dobra nakana se naziva duhovna alkemija
d svih obaveza i
posebnom svecu
Gle postavljam te danas nad narode ... da
ima da mogu dati duhovnim
jedna
iti ljubljen i ukazao na zahvalnost koju

trebamo imati prema Isusu koji nas je ljubio do te mjere da je umro za nas, te na opasnosti u kojima
prvenstveno na meditaciju, kontemplaciju,
O molitvi meditacije
564

ops
grijeh.
zaustavlja pred
duh Bogu i misli na istine vjere, na zadnje stvari
Neka je opomene
.
ugustin, Gospodin
Molite
Bogu. Sigurno nema prikladnijeg vremena za moliti od mentalne molitve, meditacije.
molit
donio
kreposti za koju se zna da smo u njoj slabi.
je obavl
ivot 19, p. 139)
ne!
nje ne
kada se d
565

ljuba
vdje novim ispovjednicima dati kratku pouku o ulivenoj molitvi kontemplacije i njenim
O mrtvljenju
O mrtvljen
nju i tako sve izgubi.
leda da neki
Nema sumnje da nutarnje mrtvljenje strasti je glavno koje t
strasti koja njom

svojevolja.
govorio da onome koji ne odobrava pokoru ne treba dati povjeren
566

tjel
Za bilo kakvo mrtvljenje koje dopusti pokorniku, da on ne bi pao u ispraznost neka mu ka
A najbol
Bog u prijateljstvo s
16).
Sada se pitamo da li se kreposna djela trebaju pokazati
ili ih treba skrivati.
Odgovara se s razlikovanjem:
kao pristupanje sakramentima, meditacija, pohodi Presvetome, biti sabran i sudjelovati u svetoj
..
Djela koja su vanredna i koja odaju posebnost kao vanjske pokore, ciliciji, moliti s rukama u
Tekst koji slijedi je od sv. Ljudevita Montofskoga
koji su se nakon katehetskih propovijedi u misijama istinski opredijelili za Boga, obnovili krsne
zavjete i posveti
jednoj svojoj pjesmi.
duhovnoga rasta. Donosimo cjelovit tekst pjesme:
567

Izvrsnost i odlika :
oje svijetlo, tvoju milost i
iskreno, bez ljudskih obzira prema svijetu, bilo da nam laska
Dnevna pravila:
i mjestom,
za Boga
nego sjednem za stol molim za blagoslov. Kad jedem ja sam ljubazan, umjeren i pristojan, skroman
kru
Pravila za vremenska dobra: Kako nisam stvoren za zemlju nego za besmrtno dobro, ja se
niti sudim
568

milosti
bez parada u mom
osporavanja, bez ljutnje, bez izvanredne radosti.
Na drugoj st
ava jedinstvena i
plemenitosti, ako nisu plemeniti u srcu, ako ne op
:
kugi propalo mnogo i najsvetijih. Umjeren sam i u neophodnim zadovoljstvima. Da bih pripadao
Isusu Kristu, potrebno se raspeti. Uvijek se umrtvljujem i u tijelu i u duhu, a da to nitko ne
d
to treba izbjegavati:
ide Boga samoga, jer nam zatvara nebo. Izbjegavam i njegov privid pa i u najmanjim prigodama.
sim ove
mu je potrebno
569

ih
osudila s njihovom lijepom praksom i
zatim radim taj
svojim srcem on je moja slava i moja sre
Boga sve moje dobro. I kako bih bio vjeran Bogu sve predajem njoj. Ona je moja kraljica, a ja
njego
prolazi kao nedostojno moga srca, cijenim samo milost i ljubav svoga Spasitelja. Neka svijet pjeva i
Bogu svim svojim srcem, on je moja
pjesmi
razmatranje, redovitu sakramentalnu praksu, izbjegavanje grijeha i
oje su
570

a, vladanju, odijevanju, ishrani, ljudski zdravom ritmu dnevnoga
sve pretpostavke za duhovno sazrijevanje.
6.
RASTA PRVI TRIJU ODAJA
oda
v, redovito i
or ne
napredovati.
sebe, ist
ovitosti.
Kristovim duh
duhovna
u prvom
dodatku za 3 odaje koji nosi naslov paralelizam sa nuko - za daljni put rasta
lo na razini
571

odr
ljubav.
STUPANJ
kustva, ali imaju i daljnje
Molitva ulivene sabranosti i smirenosti
postojano ukorijenila u Bogu.
na da su o tome dosta
sak stavljen na ljudski
IV, 1, 1).
a) problem rastresenosti u molitvi

b) molitvu ulivene sabranosti
c) molitvu smirenosti.
a) U vezi s problemom rastresenosti, Terezija iznosi svoje osobno iskustvo:

-
- Rast
klonulosti jer je
14).
Naglasak je stavljen na srce jer voli se srcem, pa i onda kad nismo u
572

Glavno upozorenje ovdje
tako, nije ni jeftino ni jednostavno.
U ove odaje rijetko kada ulaze otrovna st
apanjenosti. Jer kada je stalna, ne

izgnanstvu. (Z IV. 1, 3)
Sv. Terezija Avilska jasno ukazuje da je put
o znam da
kontemplativni, jer ih Svojim ustima hvali i smatra prijateljima... Vjerujem da oni od djelatna
pojaviti i jedne
e za Bogom, nema volje za
mlakost, tada osoba nemarno obavlja svo , duhovno je lijena, te ih
p
rastresenostima Z IV. 1, 7
da Te ljubim, to su prave molitve sestre.
itve. Puno
573

la shvatiti da misao (ili imaginacija, da se bolje shvati)
nije razum, te sam to pitala i rekao mi
malo zadovoljstvo. Jer kako je razum jedna od
nezreo
da izgleda da
sam izbezumljena .
putu zbog nedostatka znanja!
vlja,
i nam se da smo izgubljene i da smo

potratile vrijeme provedeno pred Bogom; a d ve bliskim odajama, a
tako da nas to ne tr
(Z IV. 1, 8- 9).
ba napredovala u
i duhovni rast osobe koja ide dalje. Traje sve do

posljednjih odaja, to imate u Z IV. 1, 13.
da djeluju volja i razum . (Z IV. 1, 12- 13.)
molitvi. Kao da si
Bogom, a
bilo razborito, niti pak moliti,
574

pripravna za svako dobro. Ali ovaj razum333 it
Katkad se smijem i prepoznajem svoju bijedu te ga promatram i

-
kad bi kod mene vidjele ovu nep
stranu
svojim putovima.
P 31, 8 -
u
molitve pod isprikom da su mol

nego i .
ktivnih problema, bolje da
-
kontemplativni put iznosi na vidjelo.
slikom dviju slika: dvije vode, kao
svom nutarnjem duhovnom stanju.
333
575

(Z IV. 2, 9) va za ovaj
lu
govori o toj molitvi sabra
nju strah od eventualnih opasnosti, a to nije niti istinska meditacija niti ljubav prema Bogu. Ali isto
- ako ju se nastoji slijediti srcem -

stupnjev usmenu molitvu vezati kontemplativnu molitvu. (Put
25.1. 25.3)
1
, te
- -
ra u
pretrpjele zato da ga se stekne na zemlji. To je dar njezinoga i nebeskoga Gospodara koji, na kraju,
daje onako kakav jest. -2)
Terezija definira meditativnu moli

mora
se
e gledati predmete oko sebe i neke
576

.
i sami u sebi,
razmatranja ta da bude prisutna s Kristom u njo
bilo poticajno po razmatranju Krista u

Getsemaniju. Kao jednu sintezu meditativne molitve koja ide prema molitvi sabranosti, Sicari
oj molitvi
Peta hridina334
Odgovor
vidio i da
ostajalo na petoj hridini.

da se tako malo ljudi uspne na ovu visoku hridinu i
tako ih malo na njoj ostaje?
Odgovor
avoga puta koji vodi
: Predragi moj, koji su ovo ljudi koji borave ovdje gore?

Odgovor
Odgovor
Odgovor
na njemu ostanu, Bogu su jako dragi.
onu?
Odgovor
: Ljub
334
U usporedbi sa sv. Terezije Avils

ovdje op odajama ili u usporedbi sa naukom sv. Ivana od
577

Odgovor
Odgovor: Da, a zli duh je uhvatio sve ove osobe velikom udicom koja se zove
nepostojanost.
Odgovor
-
postojanost boravka na petoj hridini.
Odgovor potpuno umrtvljena. Ipak ovi ljudi su puno
:
Odgovor
335
Odgovor
u hridinu jedva jedna ostaje na ovoj hridini.
Odgovor
prostrana i lijepa. Ali bilo je jako malo ljudi koji su tu boravili i ma kako ih malo bilo, bili su
prekrasni i ljupki za vidjeti.
vi ljudi! Koje su to
Odgovor
: Tko su ovi ljudi?
Odgovor lasnicima.
Odgovor
nav
Odgovor
o sada
vidio.
duhovnoga rasta, put prosvjetljenja, a

opisuju jeposti predanj
U usporedbi sa sv. Terezije Avils
imaju i daljnje
ai
j
prigoda da bi se postojano ukorijenila u Bogu.
578

Odgovor
neprijatelja.
: Ljubljeni moj, j
Odgovor
: Otkud to da ovi dragi ljudi ne napreduju?

Odgovor
iznositi taj dio njihova i njegova nauka jer smo ga gore donijeli. Izn
zrelosti u vjeri te ostvariti skladan i cjelov
te
(GS 37).
336
Na stupnjevima u
ljubavi. Pa ipak ne uspijeva se osloboditi navezanosti na samu sebe, svakog lakog grijeha kao i
tom smjeru.337
Na ovom stupnju
koje smo prije, a glavni nagla
mogu buditi i suprotne
336
Svetac u br. 188. opominje da se duhovni rast ne shvati vremenski brzopleto, nego da se on
337
I Rodrigez, Purificazione, u DES, 2097. 2100.
579

daljnjim duhovnim rastom.338
je s Isusom. Duh u kome se
raste je Duh Kristov.
vrijednost razmatranja osobe i nauke Isusa Krista te postaje poticaj za daljnji duhovni rast. Dakle,
jedan
prvenstveno se trudi oko rasta u dobru i krjepostima, nasljedovanju Isusa Krista, ljubavi prema
a borbu protiv lakih grijeha i navezanosti na
gubljenja sebe, svojih komoditeta i negodovanj
sredstvo
post
potpuno prikazala Bogu,339

svakodnevnici, Montfort tako profinjeno opisuje u pjesmi
nas zahti
velikoga Boga koji ga ljubi? O velikog li prijezira prema tako velikom Gospodaru! Dobri Bog u
s onima koji su sveti. Podijeljeni smo! Bog odmjerava i
mal
338
F. Ruiz, Maturazine spirituale, u DES II., str. 1549.
339
Tu potpunu narav sebedarne ljubavi posvete smo u poglavlju 3.2. ove knjige.
580

odjedanput do velikoga grijeha, niti dobar postaje odmah zao, nego ponor priziva ponor jer se
do potpune
dvije obale.
Daleko od nas te nevjerne
vjerno i slobodno srce bude izvor nasljedovanja cijeloga m
istu ljubav kojom
sne posljedice na ljudskom i duhovnom planu. Kada
krjeposti
duhovnu spoznaju samoga sebe i pravu poniznost.340
blago. Bogu
darovi. Bogu hvala, Bogu hvala! Od tebe dolazi moja svetost, moje bogatstvo i blagostanje i sva
-18; 21).
ma, izabirem te za svoga kralja i
iako me posvuda ismijavaju, zatvaraju mi vrata, iako posvuda nailazim na protivljenje. Cijeli je
340
Kada
581

spo
obnoviti svoja teme
bolno se podnose, s njima se ne mirimo
dovoljno svoj duh mol
sasvim
zavlada. Prije nego nas Gospodin izbljuva iz svojih usta, treba se prenuti i preporoditi. I ovdije je
341
Sv. Ljudevit sigurno nije bio pao u mlakost ali se borio sam sa sobom, slabostima i
napastima
po predanju ukorijenila samo u Bogu. I takva bolna iskustva su sastavni dio puta prosvjetljenja i
Bijeda
enje u Boga
v broj,
mi nude svoje usluge, s namjerom da se i ja
341
, nav.dj. str. 402.
582

kraljevima. U svakom se trenu
dje
tvojim okriljem, ja sam na sigurnom, protiv tijela, svijeta
adosti
sobnom i naporom da se usprkos svemu ostane vjeran Bogu, a to je upravo dokaz i sazrijevanje u
be, a otkriva nam tajnu ustrajnosti svoga
povjerenje, donosilo mir i ra

-182). I ne samo to, prema
s vlastoj
jnu koju ne
u Isusa po
krhkost te otkriva posvetu Isusu po Mariji kao d
ujedini s Isusom Kris
po predanju u njegovu volju, bez obzira na sjetilne utjehe i radosti.
u kome ne pada u svojevoljni grijeh, pa ni laki.

583

Osoba koja kr
bav i poniznost jer
rasta koja vodi putem prosvjetljenja sv.
kako bi se protjeralo ovu profinjenu pakost.
-31).
vidjel
napastima, zlim sklonostima
d njim
vlastite naravi i
misa na
neurednoj strasti, onda je put duhovnog rasta p
posobnosti i talente, naprotiv kod
borba s
584

sredstvima i dinamikama koje smo opisali u prethodnom pogl
nosno kada
prakse
svojim naporima potpomognutima
etoga
enja
poroke. Naproti
rotiv
juje
strah od odricanja i mrtvljenja. Bog kao pedagog koristi duhovne utjehe i kada opada njihov
585

dostignutim ciljem, a u biti osoba je jako slaba u krijepostima koje su jedva ukorijenjene. Te
posjedovanja Bog
vit ukazuje na ovu
lakih grijeha i nesa
egu.
malim djelima ni pred Bogom, ni pred drugima, ni pred samima sobom. Stvarna opasnost je da se
ostavljenog duha svijeta.
ljub
e i ljubavi puno spontaniji i neposredniji
od potpunog odricanja iz ljubavi zbog Boga samoga.

znaje u sebi prisutnost zlih
pov
586

Zbog sveg
prkos njegovih
jenja.
ulazi u pasivni dio duhovnog
oslobodio je od nje same, na
ivan znak na putu
ponizno i strpljivo prihvatiti i ponijeti ta
nija i najkrhkija. Ta
stanja se mogu izmjenjivati s fazama utjehe ili kao kontinuirana pa i dugi niz godina. Takva
Odnos prvog i drugog dijela duhovnog puta.

pr
u koje ide sve do prezira sebe.
onaj samo koji je ljuba
meditacija, a njoj kategorijalna, diskurzivna spoznaja Boga.
587

stvorenja i slobodan za Boga, te samo njega smatrao svojim osloncem, izvorom, uzrokom i
Spasitelje
Odnos askeze i mistike, prvog i drugog dijela duhovnoga puta je samo jedan specijalni
hovnoga
da Bog ustegne sebe, to jest kontemplaciju, mistiku i nadnaravni dio puta onome kojega je pripravio
mistici pasivan, i to je temeljna karakteristika mist
ne m
kao o integralnom dijel
Boga svome stvorenju. Il
cijom,
kako bi je uveo u kontemplaciju, u proces izravnog i neposrednog djelovanja u njoj i kako bi je
Od samog ula
342
342
Telologia spirituale, Milano 1987, str. 473 490.
588

oga
Dakle molitva ulivena sabranost i smirenosti o kojima svetica govori u ovim odajama su
Postoje mnogovrsne definicije
kontemplativne molitve nas, dakako, ovdje
obi oji naime duboka veza
razvojnog procesa. Kroz rast u ljubavi i sama molitvena komunikacija postaje intimnija i
jednostavnija: od jednog hladnijeg i udaljenijeg stava prema sve dubljoj prisnosti i jednostavnosti
susreta sve do sjedinjenja osoba
Terezija pod kontemplacijom podrazumijeva molitvenu formu u nj
stupnjevima (molitva sabranosti, molitva mira i molit
molitve
Uspon na goru Karmel II, 14,
akti
Thomas KEATING, Otvorena svijest, otvoreno srce. Kontemp greb,
2000., str. 211.
Bogu po intuiciji uma i

prianjanju volje, jednostavno i smireno, bez ikakvog napora i razglaba
re
Metodi di orazione mentale, Genova, 1957., str. 289-290.
Jeronim, Zagreb, 2004., VI. 3., str. 245.

omatra predmete, koji su kadri da nas
ganu. Kontemplacija naprotiv baca jednostavan i cjelokupan pogled na predmet koji ljubi. Ovo da
VI. 5., str. 250.
589

od Boga ADDALENA,
molitveno
BERNARD,
osredstvom
Balsamo,
nim kriterijem;
kojom je
o i
birale ga, sada je njihov rad obustavljen od strane
dolazi sa kontemplacijom, a u intenzitetu tog sjedinjenja (ili pasivnosti) ovisi visina

kontemplativnog stupnja. Tako u molitvi sabranos u molitvi
mira obuzeta je samo volja i volja
trajnosti) sve do habitualnog stanja

aktivnost
tko Mu govori, te mu iskazuje
skupa pretrpjele zato da ga se stekne na zemlji. To je dar njezinoga i nebeskoga Gospodara koji, na
kraju, daje o
poje
intuitivnu ljubavnu
koje koristi da bi, u ovom kratkom tekstu,
590

S obzirom na spoz
slikama gerirati nego li jasno iznijeti ono neizrecivo.

diti nikakvom
ezija razlikuj zivne meditativne
izra ova, koristi

latinizirani teolo
Samo za tu molitvu ona rezervi
ili pak .
rijateljstvo s Bogom se
pojedno
koja stoji na prijelazu iz meditacije u kontemplaciju.
po
p
srca. Na toj terezijanskoj molitvi, kao i na nauku njena suvremenika, sv. Iv
i ulivene kontemplacije, nazvav
nazire kontemplat ojanju, dakako potpomognutom

mi
Poziv na kontemplativnu molitvu
na ostaje privilegij nekih
drugu privilegiranu grupu osoba? Tere
ti vrata
a molitva u uskom smislu
591

Gospodnjom u mnogo godin
daje
Gospodin
Ovo sjedinjenje ona ipak ne smatra neophodnim za svetost, niti Bog t
nje) ne ostanu bez nade; jer se do istinskog sjedinjenja vrlo
Svetica to sjedinjenje iznimno cijeni i smatr
vot. U problematiku
vod
e, ako ne shvati istinu da je to stvar koju
otvorenost. Premda Tere

ali odmah nastavlja
592

onima, koji
privilegijem.
ne misli kontemplativn
stana,
eg molitvenog stupnja nalazi u
ali
-rova Duha
Postulazione
Generale dei Carmelitani scalzi, Milano, 1953., str. 416.
pretpostavku da postoje kontemplativni stupnjevi manjeg intenzitet
skustvena spoznaja Boga
ga poniznoga i dobroga i govoriti drugima o
spoznaju kako je Bog istovremeno trojstven i jedinstven. Nije to mogla opisati niti prenijeti svojim
593

stavljeno od dviju
Kontemplativna spoznaja Boga je dakle izravna, intuitivna, a ne racionalna, jasna,
hrvatski prevesti izrazom "molitva motrenja" za razliku od meditacije koja je "molitva razmatranja".
prelasku iz meditacije u kontemplaciju, a kad se radi o je
govoriti kako sam najavio.
koje
ji se od porasta u svetosti i
Dispozicija za kontemplativnu molitvu
a o onom
templativne ako ih ne posjeduju i budu li
pretpostavlja svakoj tehnici i metodi, te rast u

kreposti smatra temeljnom dispozicijom za kontemplaciju
594

uvjerena da su istinske kreposti poduprte
mi
CASTELLANO CERVERA,
-
-
-
-
doctrina Teresiana. Sobre grandes temas de la espiritualidad, Centro de Espiritualidad Santa
Teresa, Castellon, 1981., str. 45.
nja kontemplacije koja je za nju milost koju se ne
Za nju kontemplacija je ostvarena molit
intimni razgovor s
Koliko
na brdu Kalvariji, i u vrtu i, na taj
-4,6)
napok
595

ra svijest
sastoji bit molitve prema Tereziji
ljubavi, jer kako se nalaze blizu same vatre, mala je iskrica dovoljna pa da se zapali.
-
-156.
P 28, 3; s
usmenom molitvom. P 28, 4; P 29, 6; i razmatranjem ili meditacijom. P 28, 4.
pretjeranosti u odricanju, bez kompliciranosti u
Temas teresianos, str. 132-133.
sabranosti stoje, n
se
Jesus (1560- -531. Str. 528-529.
Nakon ulaska u vrtim odajama u

meditativne prelazi u kontemplativnu. U kontemplativnoj se molitvi sam Bog neposredno i izravno
molitvi. U
596

meditaciji ili razmatranju imamo diskurzivnu spoznaju Boga, to jest kategorijalnu, normalnu,
razvijene na temelju stvorene stvarnosti koja se radikalno razlikuje od nestvorenoga i neizmjernoga

Boga, pa mu nimalo ne odgovara. Bog ne potpada pod pojmove i izraze kategorijalno
suprotstavljena ili nepomirljiva, nesvediva jedan na dr
imanentan i transcendentan svome stvorenju.

izrecivoga Boga, spoznaje
nadspoznatljivu ljubav Kristovu (Ef 3,19), vidi Boga kojega nitko od ljudi nikada ne vidje niti
stvoriteljskoj prisutnosti, nego i po milosnoj, sakramentalnoj i osobnoj.
nap
Bogu, napredak na cilju.

U gi
na temelju djela svetoga Grgura
Lubaca.
Ovdje na zemlji kao
naravi, modalitetima i periodima. "Nego,
-13).
povezano u biti posve nadnaravno, slobodno od Boga dano, da se ne da isforsirati jer tko od ljudi
597

obodan nekome se
nekome tko za nas nema vremena, tko za nas nije zainteresiran, tko nam je potpuni stranac.
nikada ne vidje niti
svega stvorenoga, ne potpada pod slike, ideje i oblike. On je onaj kojeg oko nije vidjelo, kojeg uho
mora prerasti u kontemplaciju.
ije mudrost,
o citirali,
prepusti Bogu kako bi on oblikova u nama, finim dlijetom, kao umjetnik, polirao i brusio, i
prepustiti Bogu da nas povede putevima koje ne poznamo i na kojima nismo nikada bili. Ali oni
putem gdje nisi" (1 US 13,11).
598

sam u uvodnom predavanju da je vrijeme prelaska iz meditacije u kontemplaciju, iz prvog u drugi
silama u
prema Bogu
kao daljnja sredstva da ih priprave i naviknu na duhovne stvari putem osjetnih, da se tako oslobode
koje duhovna osoba treba imati u sebi da po njima pozna da li je u to vrijeme prikladno ili ne,
napustiti razmatranje" (2 US 13,1).
Naime, ljubav spada pod volju, a spoznaja pod razum. Nema na naravnoj razini ljubavne spoznaje
racionalna, diskurzivna spoznaja. No lj
l -
vrtih odaja: ULIVENA SABRANOST.
Uvodna napomena:
duhovnih rastresenosti, koje redovito prate iskustva kontemplativne
molitve.
to imate u Z IV. 1,9 - 13.
...
potratile vrijeme provedeno pred Bogom; a d ve bliskim odajama, a
I
..
Gospodin je ,
apadati, kao
uspijem nekad dati da shv
. (Z IV. 1, 9, 12- 13.)
Na temelju ovog nauka treba dobro shvatiti dinamiku do
599

ali ta iskustva kako sam
rikazu krivog nauka o kontemplaciji koji je Crkv
nauku o tim pitanjima ko, iako
Ovo napominjemo da ne bi netko
ikom opasnosti
opasnima za duhovni rast.
Vjerujte mi, dakle, i n
posjedovali molitvu zaveo da padnu . (P 21, 6-7)
U drugom poglavlju 4 odaja Terezija govori o molitva ulivene sabranosti sastoji se u

no njezinim djelovanjem, nego
pripominje Terezija (Z IV. 3, 1).

Evo tekstova u kojima sv. Terezija opisuje dinamiku molitve ulivene sabranosti:
1.
iako je to korisno
aokupljena, to jest svojim
spominj
provode dane i godine sa stranim

jer ova je navika
-2)
600

vo
- otprilike to vam ovako izgleda,

kada sam ja razgovarao sa osobom u Italiji, ona ovako opisuje svoje stanje, jedna potpuna
To je jedan toliki polet nuta
v, zov
- tu se govori o toj ulivenoj

sabranosti. Ulivena sabranost je nutarnje sa
ljubav u susretu prema Bogu.
dar.
nemojte mis
djelom kod onih koji su u takvom stanju da to ne mo
(Z IV; 3,)
nadnaravni svijet.
- odi ulivenoj sabranosti.

Terezija o tome govori (Grados de oracion a.8)
601

-
dobrote i ljepote.
- u uranja kao uzeta pred tolikim
- Jako svijetlo o Bogu i njegovim otajstvima koje dobiva u trenutku koje ne bi mogla zadobiti dugi
niz godina po meditaciji i studiju.
jasno Gospodinov poziv na nutarnju sabranost:
svoju slabu poniznost da mi nikad nisu
da
molitve i meditaciju te i
kakvim vlastitim naporom.

- astaviti put duhovnoga rasta.
h odaja: MOLITVA SMIRENOSTI
acije
ovdje se pretvara u susret. To
Molitva smirenosti - dob ronjena u

zarobljena ljubavlju,
uliveno znanje obljeni" u istoj mjeri kao i volja, oni znadu
slobodno lutati i voditi do ras
izrazit radosno,
602

vodu ne
/Z
IV. 2, 6).
9).
Opis molitve smirenosti
htjela drugo do li ljubiti
tijelu i veliko zadovo -3)
U prvim trima odajam inom djelatan, a sada Bog preuzima
Katekizam govori da duhovni rast vodi prema sjedinjenju s Kristom i to sjedinjenje naziva se
ali nisu svi
ji nisu zemaljske. Da bi Terezija Avilska to
Molitva mira ili molitva smirenosti.
oje je Bog, i kako Njegovo Veli

kad se udostoji udijeliti kakvu vrhunara
kao ova ovd prelijeva se ova

vod
ovo zadovoljstvo i milinu . (Z IV 2,4)
Glava razlika izm
vati ili
603

a joj sve smeta da
ljubi; ipak nisu toliko izgubljene, jer mogu misliti na Onoga pokraj kojega se nalaze, jer su obadvije
nego bi rado rekle sa svetim Petrom: Gospodine, napravimo ovdje tri sjenic
sjedinjenja s Bogom.
molitve smirenosti
1.
2.
3.
4. Ljubav prema mrtvljenju i pos
5.
6.
7.
1.7.)
ga ona ljubi.
604

s
nutarnj
prvi stupanj kontemplativne molitve navodi

sebe, nestaje
sluganski strah, Napominje ipak, da
. (Z
IV 3,9)
A
mu, vodi prema potpunijem predanju nas samih Bogu
Premda su kontemplativne milosti
njima
, 15). Svetica zato u tom podru

s bi nezdravom pretenzijom da
. (Z III, 1 6i 7)
U sklopu
otkrivenja),
bav, koju trebamo bezreze

.
POPRATNI FENOMENI KOD MOLITVE SMIRENOSTI
Prvi je U knjizi vot
samo kao j
ona sam opominje da je u nekim stvarima promj
sjedinjenja, dakle n
da voda milosti
Ja ne znam druge izraze kojima bih to iskazala niti kako bih objasnila, niti
605

zlikuje od molitve smirenosti kada je samo volja
ora biti, a ona, 343

ga
i 6)
Drugi popratni fenomen tijekom molitve smirenosti je opijenost ljubavlju. Jako veliki
ljubavlju koji se na van pokazuju kao ludosti ljubavi

radosti, da pjeva pohvalne pjesme i iskazuje svoje nutarnje stanje duha.
takvom. Znam jednu osobu344
Bogu. Htjela bi da joj
345
ponovno mora vratiti njegovim brigama i obvezama?
sjedinjenja.
a.
b.
343
344
Ona sama. - toji u autografu.
345
606

neka shvati da se ne pregovara s Bogom snagom ruku, te da su one
ov
smutljivac. A ako mu ona
ovoreni,
nam Bog udijeli tako veliku milost, nego jedino njegova dobrota, te uvidjeti da smo tako blizu,
proizi
- kako sam rekla-
nju, osim
c. Dakle u molitvi smirenosti ila u molitvi sabranosti,
veliki pedagog, onda Terezija
iko ljubavi htio iskazati prijateljem i pokazati im to
ti
ako se izgub . (Z IV. 3,10)
uvrijedi
607

KADA JE IZVANJSKA SEBI SLABA ,
U SEBI UVIJEK JAKA DA SE ODUPRE , ICIJA,
BILA AJI, , AKO SE POKLOPE OVA DVA ELEMENTA. ZATO
ROST BDIJENJA. TEREZIJA GOVORI (Z IV. 10,) PAZITE DA NE PADNETE, A U Z
IV. 11 M ISKUSTVIMA KOJI SU , MOLITVI SABRANOSTI I
SMIRENOSTI, A TO JE ZBOG PREISCRPLJENOSTI POKOROM.
d.
d smrtnoga grijeha iz kojega bi se odmah raskrajana podigla.
veliku milost da stignu do ovoga stanja, da upoznaju sebe i uvelike cijene, s poniznim i svetim
ponosom, zato da se ne vrate na egipatske lonce. Ako pak zbog svoje slabosti i opakosti te nevaljale
premda bi bilo pravo da
Gospodina te snagu da se digne. I neka vjeruje i vjeruje, ako se od nje udalji, da je u opasnosti, po
- kako sam rekla - sudim po sebi...
15,3)
njihovom mozgu to izgleda
ore, tu je
lo. Treba shvatiti, kad je ta stvar uistinu od Boga,
k tome kod ove molitve, ako se ne radi o slabosti kako sam rekla ne dolazi dotle da obara
i neka vas prisili da nemate toliko
prirodna snaga ako se time izgubila. Ako je pak po prirodi tako slaba da joj to ne bude dosta,
608

tome kako
(Z IV,
3,11-13)
f. Tijekom iskustva opojenosti ljubavlju.
prak
DODATCI
4. 1 nauk o dinamikama iskustva ulivene kontemplacije
Bog ima glavni udio je
U svoj em '"Nadnaravnim zovemo
ivnu, i drugu pasivnu; ova

-
koliko on prima istinu na prvi jednostavni pogled, pod utjecajem nebeskih darova Duha Svetoga
je i razuma. U njemu su te sposobnosti kao
. Kontemplativna spoznaja
nastaje afirmacijom ili negacijom.
1. Prva,
neki n
609

a.
d prije, da je Bog
b.
jedan
jesam, a Ti si onaj, koji nisi!
c. Tako da nam ulije neke misl
d.
Akvinski tvrdi za Mojsija i za sv. Pav
2. emo kontemplativna spoznaja nastaje negacije ona nam
pamet, to je
sv. Dionizije Areopagita
zna
Ona je posve uronjena u tom predmetu i ne pripada ni sebi ni drugima. Sjedinjena sa nepoznatim
a zapazi samo s
samo to, da Ga dohvatimo putem negacije.
najizvrsnijih
- na zemlji
Njemu jedan
mplacija je dovoljna,
610

jer joj taj pogled, iako taman - ne oduzima njezine slobode.
opijena. Ona se gubi
atre i mijenja se
najsjajnije svijetlo, nekad neosje
je u isto vrijeme i pasivna i aktivna.
koje upravlja njenim pogledom, njezinim razumom i srcem prema predmetu koji kontemplira, to
zanosu.
g jedinstva Bog zaustavlja djelovanje razuma - ne potpuno -
ko, da
ima, koji s
- da se tako izrazimo -
induktivna ni deduktivna spoznaja, kojom, spoznajem Boga nego Ga spoznajemo jednostavnom

intuicijom, koja ipak nije jasno gledanje Boga. Ona ostaje i dalje tamna i zbiva se kao nekim
dodirom s Bogom, koji n
naklonostima.
to, nisam
611

mogao unaprijed osjetiti njezin dolazak, ali nikad nisam mogao osjetiti njezin dolazak ni odlazak.
On ne daje osjetiti svoj, dolazak nekim vanjskim znakovima, galamom

svoga glasa ili tutnjavom svoga koraka. Ne poznajem dakle njegovu prisutnost niti po njegovim
pokretima, niti po svojim sjetilima, nego kako san; vam rekao -
gledanja, ali koja se u svojoj posljednjoj analizi svodi, na vjeru i ima dio na njezinoj tajnovitosti.
sam u sebi, iako
e njegovo lice
i ljubi Boga u sebi, u njegovoj beskrajnoj biti. Ipak, uvijek postoji neka spoznaja, koja prethodi
na njih djelovalo. Ali ostaje istina,

poznajemo,
ispunjena radostima i milinom. Ima temperamenata, koji vid
-
da je
pa radilo se u mojoj pretpostavci i osj
612

A s druge strane najizrazitija je p
sv. Dionizije Areopagita
lazi u tajanstvenu sferu svetog ne
Ona je posve uronjena u tom predmetu i ne pripada ni sebi ni drugima. Sjedinjena sa nepoznatim
naj izvrsnijim dijelom sa
samo to, da Ga dohvatimo putem negacije.
duha s Bogom, -
e eliminirao svaki bitak, koji poznaje.
Drugi element radi kojega
i poznaju je, a oni, koji je nisu
-
koja je puna zasluga, koje su stekle, i koje su - po svojim krepostima - -
diti
na drugu. Ali kad ona postane intenzivna, tada je
613

da ipak pri
tome ne izgubi slobode ni svoje djelatnosti.
toga katkada nema posebno u suhoj kontemplaciji, koju je opisao sv.

Ivan od
KORISTI KONTEMPLACIJE
o ih imamo od pojednostavnjene molitve razmatranja i molitva

jedne milosti, koja
je djelotvornija.
a)
- stvorenja, da zajedno
s njime blagoslivlju
b)
smo stvoreni jedino zato,
emo s pravom
a.
ije analizirali
dobar; milosrdan, pravedan i jak. On je ljubav, itd. da ne nabrajamo svojstva i neizmjerne
614

njegove
njegovih Hipostaza, koje su ili Otac ili Sin ili Duh Svet i kako je svako od njihovih svojstava sam
njihovih svojstava ima ih neizmjerno -
djelat
naporima u mnogo godina".

tako jasna, gdje ona ostaje nejasna i konfuzna.
b.
karakterizira posebnim osobinama.
ljubi Boga, ne sama po sebi, nego po Njemu. To je divljenja vrijedna
"... da ljubav, kojom si mene ljubio, bude i u njima, i ja u

njima".
om stanju ljubi Boga radi, onoga,
a od
spoznaje ga mnogo bolje, nego li onaj, koji Ga spoznaje samo studijem, jer nam iskustvo stanovito
Tako je na primjer -
suptilni teolog Ocham. Ovaj Ga je bolje poznavao po znanosti, a ona opet po iskustvu i to ju je
serafskoj ljubavi.
c. u svim moralnim krepostima, posebno
Ostavljamo po strani pitanje, koje je prijeporno, to jest za sada, ostavljamo po strani pitanje
615

2. Koji su znakovi poziva na kontemplaciju
- kako
izvanredn
kreposti, a ipak
Ima ih opet i drugih, koje

su na taj put dovedene, i na njemu tako naglo napreduju, da izgleda, da taj napredak nije u razmjeru
s njihovim krepostima.
dana Bog ju je
m opet i drugih, koje su
nstveno zove na
- nadodaje on - - nakon sto

-
(U II, 13)
-a zatim: poniznost! Poniznosti
kontemplacijom, one osobe, koje su s
stvarima. Uvjerena sam i u to da Bog - ostavimo li Ga, da djeluje po svojoj slobodnoj volji, ne
a.
uznemir
616

je privezan uz neku osobu, uz kakvo odijelo, uz knjigu uz kakvu s
kakva ptica vezane za no
b. Druga krepost, koja se tr

- po svojoj
aviti
Bogu.
stranu djelovanje razuma, kod molitve i pojednostavniti s
- -
pokornike, da neprestan
c.
odricanjem.
d.
e.
f.
1. Raz
jedne misli na drugu u

- -
nadoda je Svetac -
sjetilo na bilo koji posebni predmet nutarnji ili vanjski.

-I
koja djeluje bez naprezanja i u dubokoj sabranosti, -
da se namjerno usmjeri na vanjske predmete.
a je crpsti cijevima
617

jim
- - povezivanjem ideja.
jednostavna i sa
partikularni. koji mogu spoznajama i pojmovima djelovati na razum i na osjetila. A kako ta
To sveta
ona je i manje
postojati
s istim svecem -
oju zadnju
j Ne smijemo je dakle ni silom
ostima, koje smo naveli. Treba osim toga imati na pameti i to, da - ako
-
618

piscima da sv
raz
Kako
molitva smirenosti.
2. U kontemplaciji kod molitve sjedinjenja
3. Ako pak zahvati kontemp

- zanosno sjedinjenje, koje nazivamo duhovnim zarukama jer u
i
4. Na vrhuncu je molitva trajnog sjedinjenja ivenoj

kontemplaciji-
- no
gledanje Boga.
4. 2.
utjehe.
619

o kako svi
najstra
upotrebu ispovjednicima:
milosti neusporedivo naprednije od drugih koje ih imaju u izobilju". (2 US 22)
slast, izgled, nego na ljubav koju one prouzrokuju". (3 US 13)
4. 3.
i, to je onaj dio duhovnog bogoslovlja koji se bavi
intimna
nastojanja. To je zemaljski predujam nebesk

Mistika je vjerski prafenomen, poznat svim religijama (taoizam, brahmanizam, zen, orfejski
i dionizijski misterij, gnosis/. To je tzv. "naravna mistika" . U bilo kojem obliku da nam se
predstavlja, naravna mistika se nalaz
-
-
Bog se lj
ado govori (II Kor. 12, 2).
620

Areopagita
azzi, Tauler, bl. H. Suso, sv.
Ivan Vianey, sv. Mala Terezija, bl. Elizabeta od pr. Trojstva, Ch. de Foucauld, G. Galgani,
Newman, K. Emmerich, Edith St
nam Bog ostaje sakriven .

Uza sve to - -
ika koje Crkva nije
na zemlji, a sastoji se od
346
motrenju i iskustvu, uzdignuta iznad same s
zbog vlasti
jelo u njoj. Kontemplativna
o sjedinjenja.
Osim karmelskih svetaca i sv. Alfons Liguori navodi i rast same kontemplativne molitve
acije nadnaravne sabranost i smirenosti
razlikuje: jednostavno s
347
vu je
prisutnost.
nastojanja.
346
C.V. Truhlar, L esperienza mistica, Rim, 1985., Izvrsna studija o svim bitnim el
Jaegen,
347
Sv. Alfons Liguori, nav. dj. str. 24-45. Na samo njemu svojstven genijalno jednostavan
ovdje spomenuli.
621

Ako bis
neposrednom iskustvu sjedinjenja s Bogom gledanog kao prisutnog i transcendentalnog. To
i
o se Boga daruje ili objavljuje, ili onoga
nutarnji govori, krvarenja, izbijanje svjetla,
kakav dokaz svetosti osobe. Bit mistike nije u tim fenomenima koji kod nekih mistika mogu
potpuno izostati kao kod sv. Terezije od Djeteta Isusa ili sv. Dominika Savia.
ljubav
iskustva.
lementi iz drugih skupina.
e i apostolat, a
mistika u tom djelovanju. Kao predstavnike te mistike, autor navodi sv. Ignacija Loyolskog, sv.
Vinka Paulskog i bl. Tereziju iz Kalkute.
i sudjelovanje u
348
Gradivni elementi mist
razdvajanja koje odvajaju pojedine elemente.

1. Mis
si je mistik sam priskrbio i
otajstvu. Postoji diskontinu
manipuliranja otajstvom. Pasivnost
ravna i vodi tu aktivnost; to je i iskustvo jedne nove sile koja proizlazi iz Drugog ili iz otajstva koje
348
Ch. A. Bernard, nav. dj. str. 496- 498.
622

egzistencijalnu promjenu i sve skupa postaje unutarnji izvor religiozne energije. Mistik je skupa
ima svijest - a to je neka nova stvar - da je nadvladao stanje podvojenosti: da

suprotnosti svijeta fenomena i on ostvaruje koincidenciju suprotnosti.
i tip intuitivne i unitivne
om spoznavanja stvarnosti. Radi se o novom tipu spoznavanja

skrivene i otajstvene stvarnosti. Redovita, diskurzivna, apstraktna i sastavljena spoznaja nestaje,
daje mjesta izravnom i jednostavnom pogledu koji se istovremeno identificira sa spoznatim i
nadi
iskustvena i ukusna (slasna).

Da li ova spoznaja i ovo iskustvo pretpostavljaju jedan istinski kontakt s apsolutnim,
odnosno Apsolutnim? Spoznajno je iskustvo ovdje bez sumnje, transcendentnog karaktera; prelazi
posjeduje jednu refleksivnu spoznaju sposobnu percipirati nematerijalni objekt, neku

vrijednost, apsolutno, Boga samoga.
ubini u dodir s Bogom, i to u tom smislu da se u
ramentalnoj, posvetnoj,
J. Marechalu. Ova intuicija (kontakt) nije plod osobnog procesa interiorizacije nego je slobodni dar
a
iskustva koja se daju i precizno datirati jer su povijesnoga karaktera. Ponekad, ali ne uvijek,
-
si na primjer ekstaze, ugrabljenja, svjetlucavost, mirisavo
-normalno. Ne
dolaze onda ti fenom
naravi
623

smrti, umiranju svijetu, osjeti
4. 4. Prikaz krivog nauka o kontemplaciji koji je crkva osudila

pitanjima
La :
: Montanisti,
- zabluda je kvijetizam.
1. Molinin grubi, prosti kvijetizam

2. Fenelonov profinjeni i produhovljeni kvijetizam
3. Polu-
Molinin Kvijetizam
Mihael
Rimu i upravo u tom je gradu rasijao svoje zablude u dva djela, koja su imala veliki, uspjeh: Guida
espiritual i Orazione de quietude".
Njegova je temeljna zabluda u tvrdnju,
Da bismo b
Molinine zablude:
Molinina zabluda:
strasti.
Molinina zabluda:
tako da ga ne treba obnavljati.
Molinina zabluda: 3.
ispovijedanja, itd.
3. Kontemplacija u sebi sadr
Molinina zabluda:
izgubiti se u
4. Prvotni objekt kontemplacije je Bog sam, dok je Isus u njoj sekundarni objekt,
posrednik, niti od toga, da ide k Bogu po Njemu.
624

Molinina zabluda:
Molinina zabluda: 6. Ne treba si zadavati brige, da, se opiremo napastima. I najprljavije slike
g sjedinjenja s Begom.
kontemplacije prerano, i da se taj posao prisvaja sebi, a k tome, ako nije prije toga umrtvio svoje
strasti i vje
Fenelonov profinjeni i produhovljeni kvijetizam
posljedica koje je iz nj -
a zatim u
nekoj mjeri i samoga Fenelona (1651- 1715). koji je u svojem djelu L' explication des maximes des
saints sur la vie interieure
vog motiva vlastite koristi.
tvrdnje.
nema mjesta.
2. U posljednjim
krepostima.
Sigurno je, da je taj kvijetizam mnogo manje opasan nego onaj Molinin. Ali spomenute
osljedica.
2. Isto je tako kriva i druga propozicija. Bez sumnje je bil
625

-
posti.
Sv. Terezija -
Polu-
velikih zloporaba.
koje su malo uznapredovale dispozicije pasivnosti koje u stvari odgovaraju samo putu sjedinjenja.
je nego je to
-
mjesto koje
Boga i ljubavlju prema Njemu, daje Mu se slava, a spoznaja i ljubav u isto v
promatramo zasebno.
i.
odluke, koje - sebno ispitivanje savjesti koje se
strastima i grijesima da ih se iskorijeni.
sjedinjenja s Bogom i do pasivnog stanja.
4. 5. Krunica je i meditativna i kontemplativna molitva
rakteru molitve svete

626

jedan od
raspaljuje srca i
bolje objasniti. Poznato je da razvojni put molitve prati duhovni rast i sazrijevanje kao njegov
sastavni i bitni dio.349
g duhovnog puta.
krunicu, da biste up
Osobama koje su se obratile i obnovile svoje krsne zavjete, Montfort kao u jednom dnevnom
utem
350
toj razboritosti ili se radi o
-30).
prati razvojni put molitve.
meditaciju. To je misao sv. Tome Akvinskog;351
Svetac je jasan. Razvojni put
Razmj
188).
349
M. Herraiz, Meditazione, u DM str. 803 807.
350
351
3.
627

kroz duhovni rast i sazrijevanje postaje i molitva kontemplacije:
352
i Zdravo Marijo
krunice pod izgovorom jednog
ve koje
j mi, dragi subrate svete krunice,
om
-78).
krunica bitno kontemplativna molitva, moljenje koje zahtijeva miran ritam i gotovo misaono
353
Marijina osobnog iskustva, izrazito je kontemplativna
pogibao
, pa da bi
354
Sv. Ljudevit, koji je sam bio veliki molitelj i promicatelj svete krunice, poziva vjernika da
ativnu
molitvu.355
352
ljudsku odgovornost i
krivovjeran. Montfort aludira na svoje suvremenike i njihove sljedbenike Madame Guyon ( + 1717.) i biskupa F.
sti.
353
Zagreb, 2003. str.159.
354
Papa Ivan Pavao II., Krunica Djevice Marije, Zagreb 2003, str. 17-18.
355
D. Mastalska, Il Rosario via alla preghiera mistica secondo la Rosarium Viginis Marie, u Associazione Mariologica
Polacca, La vergine Maria nel magistero di Giovanni Paolo II, Vatikan, 2007, str. 123 143.
628

nespojive, te kao da mnogi sveci, koji su bili vjerni molitelji krunice, nisu bili uzdignuti do
ostale
moliti krunicu. Uzgajajte i
vjeke vjeko
(TSK 4-5).
krunice nije obavezna u savjesti te je izostaviti nije grijeh. Ili bolje, moli samo jedan njen dio. Tvoje
darova milost da se ustrajno moli do smrti.
(Otk 2, 10) (TSK 149-150).
Iako sv. Ljudevit redovito na sve
naravnom, zbog bol
ja boljega sredstva nemam negoli ispitati da li mu je drago moliti Zdravomariju i krunicu. Velim:
629

vrhunaravnoj, moliti je,356 ali mu
Sv. Alfons Liguori govori o rastu same kontemplativne molitve koja prolazi kroz faze i
kontemplacije nadnaravne sabranosti i smirenosti (mira), te negativne kontemplacije jasnog

. A i u samom sjedinjenju svetac
duhovni brak kao vrhunac

357
je prema
vidjeli on priznaje vrijednost kontemplativne molitv
za
zbog toga ostaje neis
Isusa Krista j
1).
356
II.,8,1i I.,8,3.
357
Sv. Alfons Liguori, nav. dj. str. 24-
630

- kao
Prvi ra
Drugi je razlog
nadnaravne pretpostavke, da bism
normalno i redovito. Drugi opet, koji su aktivniji i koji
izvanredno i posebno stanje.
pog
promatra produljenje aktivnog stanja, jer i
sistem, koji mu izgleda utemeljen na boljim razlozima.
1. Narav ulivene kontemplacije
stavlja u pasivno stanje i koji nam daje spoznaju i ljubav prema Bogu, koju mi moramo samo
ulivenih? Postoje dva suprotna sistema:
631

Teorija o naprednoj spoznaji: Ova teorija, koja se poziva na autoritet Pseudo-Dionizija,
razlikuje se
direktno osje
postoji neka intelektualna intuicija Boga i nerazdijeljenog Trojstva, misli, "da visoka kontemplacija
korelativom: ne
imamo molitvu sabranosti
kontemplacije.
Teorija posredne spoznaje:

kontemplativca - - posredna, da je u isto vrijeme nejasna i tamna, sve
ako je kao eksperimentalna. Na prvim se stupnjevima Bog zadovoljava time, da baci svoju svjetlost,
-eksperimentalnu
Mi se
Bez sumnje, mnogi mistici upotrebljavaju izraze, koji su malo smioni, pa izgleda na prvi
v, veselje,
632

pozivu.
tog pojma, koji imaju jedni i drugi o kontemplaciji.

- - mnogobrojni autori,
kleru. Pokrenute su i neke Revije - posebno La vie spiritualle

Garrigou-
kratko njegovih dokaza;
posvetna, ili kreposti i darovi. A ti darovi u nama s ljubavlju rastu i kad se posve razviju, djeluju u
je ovdje na zemlji kao
razvitak samo u mistici.
ovdje na zemlji v
o.Maumigny. Poulain, Bainvel, T. de Guibe -
potreban
dokazano, da sedmerostruki darovi odgovaraj
dokazati, da darov
molitve: a to ne izgleda neprijeporno.

Isto tako nije dokazano, da darovi djeluju uvijek na
633

Bez sumnje izgleda, da su
drugih, koje Bog - svojom slobodnom voljom -
ostaju na putu diskurzivnog ili afektivnog razmatranja i koje su ipak uzori herojskih kreposti, i u
kad pitamo te osobe ne nalazimo kod njih nikakvih tragova kontemplacije, barem ne habitualne.
, da
svakoga pojedinca.
Znamo, da se svetost sastoji u ljubavi, u bliskom stalnom sjedinjenju s Bogom. A kontemplacija je

u sebi s
primile ulivenu kontemplaciju.

avni organizam (posvetnu milost, kreposti, darove),
nas stavi u pasivno stan
tvrdnje:
634

stupnjev
ivota na ovom svijetu
Klementa Aleksandrijskoga pa sve do sv
slobodan uvijek u dijeljenju svojih darova, i koji znade prilagoditi svoje djelovanje temperamentu,
ra
i stvoreni - -
ti u bliskom i stalnom sjedinjenju s Bogom, katkada
hero
- barem
habitualno -
ga pis
ja zvanja?
u tradicionalnoj nauci. S jedne strane
kontemplativnim ili barem vrlo gorljivim zajednicama. Kad oni dakle tvrde, da svi ili gotovo svi
ntemplaciju posebni
e, koje su u stanju milosti,
i na
vrijeme dovodi na put koji vodi u kontemplaciju. Ostalo
635

sjedinjenja. Svak
-
sjetil
jetljenja, to jest tamo, gdje Bog
jelima samo o
s kojeg polazi.
milosti, a ne da ide pred njima.
ovdje sad neposredno zanimaju:
Drugi
Sakramentalnog Isusa i Gabrijel od svete Marije Magdalene. Pozivali su se na tekst svetog Ivana od
otvaranjem "prozora" Bog

kontemplaciju.
a koji ga posve obuzima. No nad
koji mu drago.
636

osti...) kojega poznajemo na temelju javne
otriti i svaki drugi imanentni objekt u ovome svijetu.
zove grijeh. Postoji peccatum originale originans i peccatum originale originatum. Onaj prvi je
pravi grije
otiv Boga. Onaj drugi (peccatum
prvoga grijeha proizlazi i vodi ka konkretizaciji u svakom osobnom grijehu, ali se radi u stvari o
stanju pomanjkanja one milosti
Tako se i ste
grijehom.
Analogna tvrdnja tvrdi da se neka stvarnost posve podudara i posve razlikuje u isto vrijeme
nekim drugim imenom. U s
kontemplacijom".
rugi izrazili po jedan
aspekt otajstva koje je sastavljeno od dviju naizgled nepomirljivih tvrdnji. Istina je da Boga ne
zi u
5 rolaze kroz
kontemplativni dio puta duhovnog rasta
Tekst koji slijedi je od sv. Alfonsa Liguoria
637

ednik treba dobro shvatiti kako je
ulivene od milosti bez da on djeluje,
u molitvu sabranosti kontemplativno mirovanje
Ova sabranost, ovdje mislim na naravnu jer o nadnarav
otajstvo.
stici da iako je ova molitva
S ovom vrstom vezanja j
koja a i mirovanja,
kontemplaciju koja se naziva zadobivena, to jest onu koja jednim
pogledom spoznaje istinu koji je prije s umovanjem i naporom spoznavala.
jer ne
medita
jest duha.
638

znaju svoje bijede i
Boga koji
dobro.
osne kontemplacije, kao
i samoj.
t
Bogu.
tami i zbrci, ne mogu do
Boga.
Tereziji, da nitko ne gubi Boga bez spoznaje da ga gubi.
koje kada se trpe s predan
jetiti da i nakon
639

Slijede savjeti od Tanquerya
htjeti na
beskorisno time se baviti.
kroz dulje vremena u afektivnoj molitvi,
-
-
stanje -
Da bi izbjegao drugu pretjeranost duhovnik mora imati na pameti, da se Bog, koji je uvijek
u po
njegove darove.
zanemaru
plodonosnoj molitvi.
ovakvih iskustava. Ako s
radi u
640

meti, da upravo Boga
svidi, da nam to odbije. Jedino Bog sam dosta.
Ne smijemo zaboraviti ni na to da je ekstaza obmana, ako je u isto vrijeme - prema izjavi sv.
kontemplaciju. Pater Baltazar Alvarez koji je bio ispovjednik sv. Terezije, izjavljuje jasno da je
potrebno, ostavit
je potrebu bdijenja, da hi
bez posebne milosti. A takvu milost Bog daje poniznima, koji s. ne pouzdavaju u sebe, nego sve
svoje pouzdanje stavljaju u Boga.
a) igla do kontemplacije prije nego je dovoljno ukrotila svoj e strasti. Umjesto
nje i
-
joj je potrebno ponizno i ustrajno nastojanje, da se opet popne i da se opet vrati na vrhunce. Na
b)
vidu, da si nametne
641

c) - u kontemplaciji nalaziti samo
tada oni postaju slatki.. Ja sam to iskusio., ah. Imao sam
Da skupimo sve u je
posavjetovao s Duhom Svetim.
djela, ima katkada - istika"-
b. drugi su afektivne naravi. Ovdje spadaju: ekstaze i plameni ljubavi.

eni koji se odnose na tijesnost. Ovdje spadaju: stigmate, krvave
1. E, SPOZNAJNE NARAVI
poznaju ili drugih ljudi.

Mnogi sveci su imali ovaj dar. Dosta se prisjetiti sv. Tome, sv. Filipa Nerija, sv. Josipa iz
Ivana Marije Vianeya i sv. patera Pija koji su godinama ovaj dar prakticirali tijekom ispovijedanja
ga je
da je bio zaboravio.
642

psiholog mogu uvidjeti stanje njihova pacijenta.
Na primjer koja je slika ili krunica
stav
PRIVATNE OBJAVE
Narav privatnih objava:

ih objava. - - nadnaravno
Crkve, tada se radi o javnoj objavi, (na primjer objave Srca Isusova sv. Margareti Mariji Alaqoce), a
nazivamo privatnom objavom. Ovdje govorimo samo o toj posljednjoj.

Uvijek je bilo privatnih objava. Sv. Pismo i postupci za kanonizaciju nam za to daju
dovol
h Crkva odobrava, ona nas time ne

- tako nam veli papa Benedikt XV. - da ih mogu
objavljivati za pouku i poticaj vjernicima: pristanak dakle, kojim pristajemo uz te objave nije
Ipak mnogi teolozi misle, da same osobe, kojima su te objave dane i one, na koje se odnose,
mogu u to vjerovati pravom vjerom, samo ako imaju sigurnih dokaza u njihovu vjerodostojnost.
popratnih slika.
tijelo od mesa i kosti, dosta je da bude zamjetljivog oblika ili svijetlog izgleda. Tako na primjer
samo jedan)
Spasitelja.
643

dalekim krajevima: tada se radi - -
nastaju bilo preko ideja,
bistra, ali traju
Pavla na putu u Damask, bilo u isto vrijeme tjelesno, kad je vidio sjajnu svjetlost, imaginativno, kad
koja su od Boga,
i ivati.
stvari se ti
razum.
nutarnjim govorima imamo 3 vrste, sv. Terezija
-2):
jni govor
Terezije
a tebe ljubim'.
spoznati kada ti govori dolaze od zloga duha oholost. Ljudi se ohole jer misle
644

koji Bo
zu svome
Njegova
amo ovih bitnih komunikacija
Sveci se nisu nikada pozivali na to. Bilo koja osoba
druge stva
Sveci ne idu tim putem. Ona je napisala pismo, pa ako Kri
sjedinjenje. To posebno pokaz
Spasite
"Oni im daju poticaj, veli on, da se na ovaj i
Bog dade, da upoznaju ovo ili ono, za njih same ili za druge. Te su osobe tada dosta nespretne, da
dati pravila,
645

Pravila za razlikovanje objava
Da bismo mogli dobra razlikovati prave objave, i da bismo znali prepoznati ljudski udio,
avila odnose:
i d) na znakove, koji ih prate.
Pravila, koja se odnose na OSOBU, koja prima objave
sjedinjenja s Bogom. Osim toga je potrebno - - poznavati svojstva i
i nadnaravna svojstva.
je zahvatila psiho-
- Od koga je primio svoju naobrazbu? - Nije li joj razum oslabio kakvom
Obzirom na moralnost, je li osoba posve iskrena ili ima naviku da
m ti "vidovnjaci" daju.
ponizna, ili se naprotiv voli isticati, pripovijedati svuda i svakome o svojim duhovnim darovima.
objavama, nego su po tim svojstvima izjave vidovnjaka samo vjerojatnije. A ako ih nema - iako to
ne dokazuje da nema ni objava - o vjerojatno.
- i to brojniji -
Pravila obzirom na PREDMET objave
kih istina, na primjer

646

Radi li se o kakvom spornom pit
g,
"Ova milost Go
Da je to potjecalo od zloduha, bilo bi sve protivno. Ona spoznaje razgovjetno, da joj je tu stvar dao
nje
8,5)
647

intelektu
tu i razum. Tako nalazimo u privatnim objavama zablude onoga
neb
koje su imale vi
vidjela, da se sv. Ana tri puta udala, i kako joj dolaze u posjet sa svojom brojnom obitelji. Katkada
svoga Reda.
gov
priznaje, da su djela, koje su napisale objavljenja Mariji Agreda. Katarini Emmerick i Mariji
nije dosta mudrosti i opreznosti u ispitivanju privatnih objava.
ati u pitanju privatnih objava
njezinu odnosu prema Dogmatici i Liturgiji.

ja izabranica za ustanovljenje blagdana presvetog
godina iza toga je biskup iz Liegea uveo taj blagdan u svoju biskupiju, a 6 godina iza smrti
papa Urban IV. u cijelu Crkvu godine 1264. Tako je isto i blagdan presvetog
Srca Isusova odobren mnogo godina nakon objave sv. Mariji Margareti i s razloga, koji su posve
neovisni o samim objavama. Iz toga slijedi za nas pouka, kojom se moramo okoristiti:
648

zadovoljiti samo s jednim
mnogo manje v
treba biti jako oprezan i obziran i na koncu, da ih prije treba odbaciti, nego li prihvatiti.
"A treba se bojati vazda kod
sigurno ne prihvatimo objave, nadodaje:
(U I,10).
ugleda, da ih rasvijetli i da ih privede k istini.

''Strogo smo naglasili, da
prezirno odbijati sve njihove izjave, koje im se u toj stvari dadu. Time se zatvaraju vrata svakom
(U II, 20).
mudrosti. Tako su se vladali Sveci. Sveta Terezija, koja je imala tolike objave, ne htjede, da njezini
Petra Alkantara, sv. Franje Borgija i sv. Ljudevita Bertranda.

ilo, da svoga
uz spoznaju a odnose se na posebne sposobnosti i darove koje su neki sveci
Po posebnoj milosti sv. Katarina Sijenska je u jednom
prekrasnim rukopisom. Isto se dogodilo i bl. Ozani iz Mantove.

Bl. Gregorio Lopez koji nije studirao po ulivenom znanju imao je
649

Sv. Katarina Aleksnadrijska je po ulivneom znanju bila
Nadnaravno poznavanj Sv. Getruda Velika, sv. Katarina Sijenska, sv.
teologije.
Uliveni dar za neke umjetnosti: Toma Kempenac, Jakopone iz Todija, sv. Franjo A
za arhikteturu i kiparstvo, sv. Cecilija i sv. Katarina iz Bolonje za slikarstvo i glazbu, sv. Vinko
2. VANREDNI MIST
i ovakva njihova klasifikacija. Ovdje spadaju: ekstaze i plameni ljubavi.
EKSTAZE. Kako se razvija kontemplativna molitva tako sve
da zaboravlja, ne vidi i ne
svrho
Zanesenome izgleda kao da je uznesen na nebesa. Extazu redovito prati radost
jednoga dana s njom sjediniti.
dijelova, koji su vlastiti za ona dva, obustavljene djelovanja vanjskih osjetila.
su prikovana uza Boga ili uz predmet, koji On pokazuje.
Uronjavanje u Boga ima svoja dva glavna razloga, divljenje i ljubav, kako to vrlo lijepo
-6)
ko
povezana ljepota i dobrota. divljenje koje iz toga nastaje, je vrlo ugodno. Kad se svidi Bogu i
kojega razum promatra
-
650

predmet kojem se divimo: koliko zbog divne ljepote koju mu Bog otkriva toliko i zbog novosti te-
ugodna za gledanje".
Uz divljenje nadolazi i ljubav. "Ta zanosna ljubav ovako djeluje na volju Bog je takne
neosjetilnog stanja, pa ostavlja sve svoje zemal

od spoznaje nego od veselja ne od divljenja nego od ljubavi, ne od znanja, nego od iskustva; ne od
Uostalom divljenje raste s ljubavi i u, i ljubav s divljenjem:

"R
ga
obuzme, da zaboravljamo na sve da vidimo i ljubimo samo Njega.
PLAMENI LJUBAVI.
prenosio na okolne osobe i predmete te je uzrokovao toplinu kod njih. To se

stupnjevima.
Kao jednostavna nutarnja toplina.
toplinu u cijelome tijelu
jao svoju nogu u
Izvanjska opeklina i paljenje.

izlijeva ljubavi u svome srcu da je lanena tunika koju je nosio na sebi bila opaljena u predjelu srca.
usred zime bacio i kadu mrzle vode a u njegovu procesu za kanonizaciju ostalo je zapisano da se
voda u koju se bacio u brzo jako zagrijala.
i ovakva njihova klasifikacija. Pod time se imenom razumijevaju pojave, koje djeluju istovremeno i
651

LEVIJACIJE, UZDIZANJA, LEBDENJE U ZRAKU. Lebdenje je pojava, koja se sastoji
i u velike visine to
Copertino, sv. Petra d' Alcantara, sv.Franju Ksaverskog, sv. Ljudevita Montfoskoga. Jedno od
usadi ga bez ikakve muke u rupu, koja je za to bila iskopana.
e podignuti ni uz veliku silu.
Bibliji, s lica Mojsija kad se v

kao na primjer kod sv. Ljudevita Beltranda, sv. Igancija Loyoskoga, sv. Franje Paulskoga, sv.
m
njegov glas koji govori iz tog oblaka.

U biti radi se o
ris
neki ugodni miris. Kad je umrla sv. Terezija, voda u kojoj su joj prali tijelo, ostala je mirisna. Kroz
jezina groba, a kad su je iskopali, njezinim je udovima
Katarine de Ricci, sv. Gerarda Maicalla, sv. Franje Paulskoga, sv. Geme Galgani, sv. patera Pija.
DUGI POSTOVI.
Dr. Imbert-Goubeyre nabraja posebno, neke
14 godina".
NESPAVANJE. Treba spomenuti i pojavu nespavanja kod nekih svetaca. Sv. Macarije iz
Aleksandrije je proveo 20 godina bez spavanja, bl. Augeda de la Cruz je provela 8 zadnjih godina
bez sna, sv. Koleta je spavala samo 1 sat tjedno, Tako je sv. Petar Alcantara, kroz 40 godina,
spavao svak
etu kad je Isus ulazio kroz zatvorena vrata u sobu gdje su bili
GIPKOST.
652

o u svome
BILOKACIJA. Ovo je jed
fenom
sv. Alfonsa Luguorija.

Sv. Klementa pape, dok je slavio misu u Rimu u jednom trenutku narodu je izgledalo kao da je
Za sv. Alfonsa Luguorije je ostalo zapisano u njegovu procesu za kanonizaciju da je 21. 9.

1774. dok je kao biskup bio u mjestu Arinezu kao pao u san. U tom je stanju ostao dva dana, a kad
OBNOVA I RAZMJENA SRDACA. Povijest
Velika, sv. Ludgarda, sv. Marija Magdalena de Pazzi, sv. Katarina de Ricci, sv. Ivana di Valois, sv.
Margareta Marija Alacoque, sv. Mihael de Sanctis, bl. Osana iz Mantove, bl. Katarina iz
Racconigli, bl. Agneza Lnageac.
njezin ispovjednik bl. Rai

otaca dominikanaca u Sijeni kad je pala u ekstazu. Kad se povratila iz ekstaze podigla se kako bi se
vratila u svoj samostan. U jednom trenutku je obavi neka nebeska svijetlost i u svijetlu se ukazao
uzeo tvoje srce sada ti dajem sv
KRVAVE SUZE I ZNOJ. Tijekom
zavjetu se govori o Isusovom krvavom znoju e Getsemaniju prije muke. (Lk 22,44)
Terese Neumann.
STIGMATE.
653

pojavljuju najedanput, ne uzrokuje ih nikakva vanjska povreda i iz njih povremeno curi zdrava krv.
stigmate ili se ra
dodijava jer ja na svome tijelu nosim biljege Isusove. (Gal, 6,17)
jednom svo
tome posve uspio i na dan
tajstveni utisci ljubavi koji poput raspaljene
Sv. Terezija ovako opisuje to iskustvo:

o jednoj vrsti rane koja
boku. Ov
odgovara unutarnjem ubodu ili rani, rana pokazati izvana, kako se je dogodilo svetom Franji kad
onih ljubavnih r
io Job u svojim ranama, kad je rekao Gospodinu: Vrativ se k meni
a se boje. Ali, kad je
postavlja uzde u usta brzom konju duha,
654

pritiskuje um bremenit mislima." (Plamen ljubavi II, 2-13).
okovi ti
spektakularne ali imaju manju duhovnu vrijednost.
Znakovi za raspoznavanje stigmata
rave stigme.
sko vrijeme,
blagdan Gospodnji.
tijela dovodi do gnojenja, pa i kod

medicinskih sredstava i traju katkada po 30 ili 40 godina.
Raspetom Spasitelju
5.
ojedinim bolesnim pojavama, koje imaju

svoj izvor u psiho nervozi, a posebno u histeriji. Neki opet vide u tome neku vrstu ludila. I sveci
daju dojam zdr
655

Usporedimo li one, koji boluju od psihoneuroze, s onima koji su zanosno sjedinjeni s Bogom,
nastaje neka ujedna
lektualnih i
moralnih sila.
iskustvima stekli nove spoznaje o Bogu, o njegovim svojstvima, o vjerskim istinama, o samima
na
nih histerika i psihopata!
je od
slikom ili idejom, koja opsjeda.
tijesno sjedinjena s Gospodinom Bogom, da se svjedoci zanosa, kao na primjer oni, koji su vidjeli
ne dive! Pa i tijelo, kako to veli sv. Terezija, umjesto da bude iscrpljeno poprima, zanosu nove
snage.
opisani prizori i sve se
Kod mistika se naprotiv radi o stalnom porastu spoznaje, ljubavi prema Bogu i ljubavi prema
bli
imovno stanje svoje obitelji, koje je bilo stradalo
656

Francuskoj. Sveta Katarina Sijenska koja je umrla u 32. godini, i koja kroz dugo vremena nije znala
To su dakle: dragovoljni darovi, izvanredni i prolazni, koje Bog daje izravno za dobro
istina.
3) Dar vjere, ne sama krepost, nego jedna posebna sigurnost koja je u stanju, da izvodi
8) Dar jezika, koji je kod sv. Pavla dar molitve na stranom jeziku s nek
Prema vrlo opravdanoj opasci sv. od
Treba izbjeg
le sklonosti,
se radi o djelovanju zloga duha.

657

kad je izazivlje
ugih. Drugi puta se opet pokazuje u zavodljivim
bulam
opet zagrljajima, koji imaju za cilj izazvati na zlo, kako to sveti Alfonz Rodriguez pripovijeda sam
za sebe.
kazivanja jednostavne halucinacije, koje
bi morao ispitati,
higijenom.
ne vjerovati, bez ozbiljnih razloga, u pra
pomagati mu mudrim savjetima.
- - dogodila kakva, neurednost bez ikakva
savjete, koji odgovaraju njihovom duhovnom stanju.
se kani moliti, ako se je bojat
658

ijelu zaposjednute
- i preko njega -
djeluje i na sposobnosti i to u onoj mjeri, u kojoj su one u svom djelovanju ovisne o tijelu.
- izgleda -
kako je n
izlazi kako ga je volja''.
mona, zaposjedne jednu te istu osobu: to pokazuje
ludila, koji su u
napamet, govori i razumije jezik, koji joj je doista nepoznat.
ozbiljno ispitati, stvar. Radi li se na primjer o dalekim stvarima treba ispitati i biti siguran, nije li ih
su li se one ispunile upravo
zla, koja slijede iza sretnih uspj
oji je
upravo sada prisutan u zaposjednutome.
659

- -
Uz ove
upotreba egzorcizama ili blagoslovljenih stvari, osobito, ako se to primjenjuje bez znanja osoba
koje su navodno zaposjednute. Ima ih na primjer, koji prilikom dodira jednom svetom stvari, ili dok
samo kod onih, kod kojih se to radi bez njihova znanja. Naime, ako oni to opaze, mogu se i sami
razbjesniti bilo zbog svoga straha i
nego se izjasnimo.
e su
bolesnih, koji govore nepoznatim jezicima,
Ako su se koji puta

pravila, koja je dao Obrednik. Da bi se izbjegle ovakve zablude, zgodno je i dobro je, da stvar ne
rastrojenog stanja.
djelovan
te stvari. Sveta je Terezija imala posebno pouzdanje u blagoslovljenu
Egzorcizmi (zaklinjanja)
660

e
molitvama ili drugim obrascima. I laici mogu moliti te molitve, ali, jasno, ne u ime Crkve.
Obrednik propisuje
i molitvom, jer se taj rod izgoni samo tim sredstvima.

ako se iz vrlo
neka egzorcista ne bude sam sa zaposjednutom osobom. U njegovoj se pratnji moraju nalaziti
treba da budu prisutne, - -
e nastaviti pitanjima. On mora
opre li se -
opiranjem.
- -
Ne smije se dopustiti svjedocima egzorcizma - kojih u ostalom mora biti samo malo da
661

662

2 662 Sustavni-prikaz-duhovnog-rasta-PUT-PROSVJETLJENJA PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2 662 Sustavni-prikaz-duhovnog-rasta-PUT-PROSVJETLJENJA PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SUSTAVNI PRIKAZ PUTA DUHOVNOGA RASTA

Temeljne prakse i dinamike ovog dijela puta duhovnoga rasta

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Uvod o putu prosvjetljenja

2. TEMELJNE DINAMIKE DUHOVNOG ISKUSTVA

2.3. Posveta kao

3. IVJETI TEMELJNU DINAMIKU

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

3.7. Praksa zadobivanja oprosta

3.9. Razlikovanje duhova

duhovnog puta rasta

Duhovni rast i rast u krepostima

2.1. BOGOSLOVNE KREPOSTI

Ljubav prema Bogu 187

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

2.3.1. Poniznost nasuprot oholosti

2.3.2. Sloga nasuprot zavisti

2.3.7. Marljivost nasuprot li

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

2.9. S SVIH KREPOSTI U LJUBAVI

DJELOVANJE I DAROVI DUHA SVETOGA NA PUTU NA PUTU PROSVJETLJENJA

Definicija darova Duha Svetoga

3. 3. ULOGA DAROVA U RAZMATRANJU I KONTEMPLACIJI

3.4. DUH SVETI I MARIJA

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

5.5. Nasljedovanje Krista p

kao dio puta duhovnoga rasta u sedam stupnjeva

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

Popratni fenomeni kod molitve smirenosti

4. 1. skustva ulivene kontemplacije

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

t, iako prisutan u djelu, u drugom planu. U tu se svrhu

kao takav i upravo u tome je originalnost ove knjige.

atskoj i Italiji s raznim molitvenim grupama i pokretima.

PRIKAZ PUTA DUHOVNOGA RASTA U KONTEKSTU ZNANSTVENE

Definicija pojma duhovnosti

ustvo, opisuje njegov postupni razvoj i daje nam

Metoda studiranja duhovnosti.

svesti na dvije temeljne metode.

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

2. Deduktivna ili doktrinarna metoda.

ih valja znati staviti z

etno je predstavio jednu

Aleksa Bemigar smatra da se na

Duhovna teologija kao duhovni put:

Tako strukturiranu duhovnu teologiju iznosio je u svojim predavanjima gore spomenuti

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

se dakako o osobnom iskustvu, ali ne odijeljenom od zajednice vjernika. Ono je utjelovljeno u

koje je prvenstveno osoba Isusa Krista. Ovaj

e kvalificirano iskustvo svetaca

duhovne teologije. Hans Urs von Balthasar (1905.-

: Autori ovakvog usmjerenja polaze od Objave

Povijesni kontekst problematike kako prikazivati put duhovnoga rasta

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

ila se i druga struja

u samo izraz "asketska

omova "Asketski direktorij" i

teologije prema duhu i principima svetoga Tome Akvinskoga".

Drugi su u gornje tri tvrdnje vidjeli izraz tr

ontemplacija nije molitva koja bi imala isti karakter kao i ulivena

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

imanentni objekt u ovome svijetu.