FINANCIJSKO PITANJA

1. Razlika između javnog zajma i javnog duga?

Javni dug je širi pojam, obuhvaća obvezu države ne samo na vraćanje javnog zajma već i obvezu
na ispunjenje svih drugih novčanih obveza države po bilo kojoj osnovi. Dakle, svaki javni zajam jest
javni dug, ali javni dug nije samo javni zajam.

2. Razlike između proračuna EU i proračuna države?

Iako proračun EU ima vlastite i neovisne prihode, oni se u osnovi razlikuju od prihoda klasičnih
proračuna nacionalnih država. Proračun EU nema klasične porezne prihode kao što su pdv, porez
na dobit i dohodak. Druga važna razlika je veličina proračuna.

3. Tko izrađuje nacrt proračuna, kome ga dostavlja i u kojem roku?

Ministarstvo financija izrađuje nacrt proračuna za proračunsku godinu ali i projekciju za sljedeće
dvije godine te ih dostavlja Vladi do 15. listopada tekuće godine.

4. Sankcije za države članice EU koje su u prekomjernom deficitu?

Procedura prekomjernog proračunskog deficita je akcija predviđena Ugovorom o Europskoj
uniji, kasnije je još detaljnije obrađena u Paktu o stabilnosti i rastu, a odnosi se na mjere koje
Europska unija poduzima prema državama članicama čije javne financije nisu u skladu s pravilima
koja se odnose na veličinu proračunskog manjka i javnog duga. Države članice moraju imati zdrave
javne financije, što se ogleda u tome da proračunski manjak nije veći od 3% BDP-a i da javni dug
ne premašuje 60% BDP-a. Europska komisija izrađuje izvješća o prekoračenju referentnih
vrijednosti za one države članice kod kojih je to slučaj, te daje preporuke za započinjanje
procedure pri prekomjernom deficitu. Te se preporuke raspravljaju u relevantnim tijelima Vijeća
EU i konačno ih usvaja Vijeće ministara, koje osim odluke o započinjanju EDP-a također daje i
rokove u kojima države članice moraju ispraviti prekomjerne deficite.
Ukoliko tijela EU zaključe da država članica ne poduzima prikladne mjere, usvaja se izvješće o
neispunjavanju preporuka, čije daljnje nepoštivanje može dovesti i do financijske kazne u iznosu
od 0,2% BDP-a, što važi samo za države članice eurozone.

5. Zašto se javni zajam naziva i anticipirani porez?

Jer se uzajamna sredstva moraju vratiti u budućnosti, a to se može učiniti samo iz definitivnih
nepovratnih prihoda, a to su porezi i dr.tražbine, te je zbog toga javni zajam anticipirani porez.

6. Podjela javnih zajmova?

a) Unutrašnji i vanjski; kriterij podjele je mjesto gdje je zajam zaključen i vrsta valute koju
zajmodavac prenosi u vlasništvo zajmoprimcu. Po nekima je kriterij razlikovanja na unutrašnje
i vanjske zajmove prebivalište zajmodavca: ako je u tuzemstvu, govori se o unutrašnjim
zajmovima, ako je izvan zemlje o vanjskim.
b) Dobrovoljni, prisilni i patriotski; javni zajmovi u pravilu dobrovoljni, kod njih vjerovnici na
osnovi svoje slobodne volje daju državi određenu količinu novca ili dr. zamjenjivih stvari u
vlasništvo uz njezinu obvezu da im pozajmljena sredstva nakon ugovorenog roka vrati i plati
kamate. Prisilni; država utvrđuje koje su osobe dužne upisati zajam, kao i iznos koji zajmodavci
moraju izdvojiti na ime zajma. Imaju karakteristike zajma i poreza, zato se i javljaju pod
 nazivom poreznih zajmova. Patriotski; posebna vrsta, najbliži dobrovoljnim, motiv zajmodavca
je svijest o zajedničkoj pripadnosti i međusobnoj povezanosti ljudi jedne države. Zaključuju se
u izvanrednim prilikama poput potresa, suša, poplava, epidemije i dr. Razlikuju se od
dobrovoljnih po tome što je kod njih nazočan element prisile koja je moralne, a ne pravne
prirode.
c) Kratkoročni, srednjoročni i dugoročni; kratkoročni su oni koji se mogu vratiti u roku od 1 do 3
godine, tj. 1 do 5 god. Srednjoročni od 3 do 10, tj. 5 do 15 godina, dugoročni su zajmovi oni
kod kojih zajam dospijeva za vraćanje nakon 10 godina, tj. 15, a po nekima i 20 godina.
d) Zajmovi po paritetu, ispod pariteta i iznad pariteta; paritet zajma označuje jednakost tečaja
zajma s nominalnom vrijednošću obveznica. Ako se obveznice zajma prodaju po svojoj
nominalnoj vrijednosti, odnosno ako je nominalna kamatna stopa zajma jednaka realnim
kamatama zajma govorimo o emisiji zajma po paritetu. Kod zajma ispod pariteta obveznice
zajma prodaju se po iznosu nižem od iznosa označenog na obveznicama zajma. Emisija zajma
iznad pariteta postoji onda kada se obveznice zajma prodaju skuplje nego što je njihova
nominalna vrijednost.
e) Zajmovi s javnim upisom, upis zajma prodajom obveznica banci ili konzorciju banaka i prodaja
obveznica na burzi; emisija javnih zajmova s javnim upisom poznata i pod nazivom direktna
emisija. Zajam se upisuje na osnovi poziva fizičkim i pravnim osobama da upišu zajam. Ova
metoda je jednostavna, djelotvorna i jeftina. Ne javlja se potreba za plaćanjem troškova
posrednika pri upisu, zajam se upisuje na javnim mjestima, negativna strana je u tome što je
potrebno više vremena da država dođe do predviđenih sredstava. Poznato i pod nazivom
subskripcija državnog zajma. Upis zajma posredovanjem banke obavlja se tako da se kao
zajmodavac javlja jedna banka ili grupa tj. konzorcij banaka. Banke zadržavaju pravo da dio
obveznica ili sve obveznice kasnije prodaju drugim zainteresiranim osobama. Poznato i pod
nazivom indirektna emisija zajma. Prodaja obveznica zajma na burzi malokad se primjenjuje.
Slučaj kad država preko ovlaštenih osoba prodaje obveznice zajma na burzi.
f) Zajmovi širih i užih teritorijalnih jedinica; zajmovi užih t.j. novijeg su datuma.
g) Zajmovi za koje se kao vjerovnici javljaju banke, stanovništvo, međunarodne financijske
institucije, država; javni zajmovi se mogu podijeliti i prema kriteriju zajmodavca koji mogu biti
različiti subjekti.
h) Produktivni i neproduktivni; dns se veći dio javnih zajmova može uvrstiti u zajmove koji bilo
posredno, bilo neposredno pridonose unapređivanju gospodarstva i koji omogućuju da se
stvaranjem novog, povećanog dohotka vrate pozajmljena sredstva.
i) Novčani i robni; predmet javnog zajma uz novac mogu biti i druge zamjenjive stvari.

7. Načela zaduženja države?

1. ravnomjerna raspodjela tereta zajma • Teret otplate javnog zajma mora biti raspoređen
ravnomjerno • Dvije mogućnosti: 1) pay-as-you-use načelo; teret zajma treba otplaćivati u
trenutku korištenja određenog javnog dobra financiranog zaduživanjem (primjer: uzimanje
dugoročnih kredita za financiranje cestovne infrastrukture) 2) Načelo međugeneracijske
solidarnosti – bez obzira na korištenje javnog dobra financiranog zaduživanjem, dio tereta
javnog zajma trebaju snositi buduće generacije
2. načelo rentabiliteta • Sredstva prikupljena javnim zajmom treba uložiti u produktivne svrhe
tako da se glavnica i kamate mogu otplatiti iz povećanog dohotka (tj. iz rasta BDP-a)
3. konjunkturnopolitičko načelo • Putem javnih zajmova može se provoditi anticiklička fiskalna
politika – tj. država bi trebala posegnuti za zaduženjem u vremenu krize kako bi potaknula
 potražnju, a u vremenima gospodarskog rasta treba odustati od zaduženja i akumulirati
proračunske suficite
4. načelo preraspodjele dohotka i imovine • Zaduživanje države ne smije kao posljedicu imati
produbljivanje dohodovnih nejednakosti u društvu (u korist male skupine vjerovnika)
5. načelo gospodarskog rasta • Zaduživanje države (javnog sektora) trebalo bi doprinijeti
povećanju društvene produktivnosti • npr. Ulaganja u znanost, obrazovanje, …

8. Oblici bankrota države?

Bankrot u užem smislu; država-zajmoprimac ne udovoljava svojim obvezama prema vjerovnicima
koje proistječu iz ugovora o zajmu.
• Dva podoblika:
1) otvoreni bankrot (repudijacija): država dužnik javno izjavi da odbija ispuniti, djelomično ili u
cijelosti, svoju ugovornu obvezu, odnosno kad izričito odbije priznati postojanje već zaključenog
zajma
2) prikriveni bankrot: država privremeno obustavi vraćanje zajma (moratorij) ili izvrši prisilnu
konverziju zajma ili odustane od klauzule o osiguranju realne vrijednosti zajma.

Bankrot u širem smislu; kad država-dužnik prisilno pretvori jedan ili više kratkoročnih (letećih)
dugova u jedan dug koji će se vratiti nakon dvije ili više godina (prisilna konsolidacija).

9. Leteći zajam?
Zajmovi su prema vremenskom kriteriju podijeljeni na leteće i fundirane zajmove. Letećim
zajmovima država prikuplja novčana sredstva kako bi premostila jaz između vremena nastanka
obveze da podmiri određene obveze i pritjecanja sredstava. Namjena trošenja sredstava
dobivenih letećim zajmom nije unaprijed utvrđena. Svi ostali zajmovi pripadaju u fundirane
zajmove.

10. Subjektivno i objektivno proračunsko pravo?

Subjektivno; skup pravnih propisa kojima je regulirana materija o pravu predstavničkog tijela da
donosi proračun i kontrolira njegovo izvršenje (proračunsko pravo parlamenta). Može biti
apsolutno i relativno, apsolutno je pravo predstavničkog tijela da samostalno i u cijelosti odlučuje
o sastavljanju, donošenju i izradi proračuna, kao i kontroli trošenja. Relativno je ograničeno pravo
predstavničkog tijela da odlučuje o pitanjima proračuna.
Objektivno; obuhvaća one propise kojima je regulirana materija tehničke prirode vezana uz
sastavljanje, donošenje i izvršenje proračuna.

11. Proračunsko pravo?

Onaj dio financijskog prava koji regulira materiju o pravu predstavničkog tijela da donosi proračun
i kontrolira njegovo izvršenje.

12.Vrste prihoda EU proračuna?

Prihodi proračuna EU dijele se na:
a) Uvozne carine – carine i ostala davanja koja se ubiru na temelju Zajedničke carinske tarife pri
uvozu proizvoda izvan EU.
b) Poljoprivredne pristojbe – ova davanja se ubiru pri trgovini sa zemljama izvan EU u sklopu
zajedničke poljoprivredne politike.
c) Prihodi na osnovi poreza na dodanu vrijednost – prihodi se za svaku zemlju utvrđuju
primjenom jedinstvene stope na harmoniziranu poreznu osnovicu koja se određuje prema
određenim pravilima EU.
d) Prihod na osnovi bruto nacionalnog proizvoda – ovaj prihod se računa tako da se primjenjuje
određena stopa na razliku između BNP svake zemlje članice i harmonizirane osnovice PDV.
e) Ostali izvori prihoda – porez na dohodak i pristojbe koje plaća osoblje institucija EU.

13.Cijena korisničkih naknada?

Korisničke naknade bi trebale održavati puni trošak usluge, uključujući proizvodnju,
održavanje i distribuciju, to znači da visina korisničkih naknada treba biti određena graničnim
troškovima i razinom potražnje.

14.Porast državnih prihoda i rashoda po Wagneru?

Wagner 1864. formulirao poznati ''zakon o porastu javnih rashoda'' (Wagnerov zakon);
osnovni razlog porasta državnih rashoda nastaje zbog povećanja djelatnosti države. To
povećanje djelatnosti ogleda se kroz povećanje broja i vrsta zadataka na financiranje kojih je
država obvezna.

15.Rebalans državnog proračuna?

Rebalans proračuna zapravo obuhvaća izmjenu proračunskih iznosa odnosno njihovo

smanjenje/povećanje u odnosu prema planu proračuna donesenom na početku kalendarske
godine. Uglavnom proračun ide u rebalans zbog nerealnosti procjene pojedinih proračunskih
prihoda, ali i potrebe povećanja pojedinih izdataka. Tako je rebalans proračuna, jednostavnije
rečeno, naknadna promjena ili uravnoteživanje financijskog plana ili proračuna, zbog prihoda
ili troškova većih ili manjih od planiranih.

16.Pojam državnog proračuna?

Drž. proračun je osnovni instrument financiranja javnih potreba.

17.Funkcije drž. proračuna?

1. Politička funkcija; očituje se u činjenici što su njime utvrđena i parlamentarno odobrena

sredstva koja su potrebna za ispunjenje drž. zadataka.
2. Pravna; proračun se utvrđuje Zakonom o proračunu te time predstavlja ovlaštenje vladi
da ta sredstva izdaje prema regulaciji propisanoj u proračunskom planu.
3. Gospodarska; obilježava njegovu uključenost u komunikacijske veze s mehanizmom
nacionalne ekonomije
4. Socijalna; proizlazi iz načela socijalne države.

18.Načela državnog proračuna?

1. Načelo jedinstva; zahtjev prema kojem svi prihodi i rashodi države trebaju biti sadržani u
jednom proračunu.
 2. Načelo potpunosti; nalaže unos u proračun svih javnih prihoda i izdataka i to u punom
iznosu, bez odbijanja i prebijanja. Dolazi u dvojakom smislu: formalnom i materijalnom.
Formalni smisao načela potpunosti; podrazumijeva da se u državni proračun unesu javni
prihodi i izdatci. Materijalni; znači da javni prihodi i izdatci mogu biti iskazani na dva
načina: neto iznos, bruto iznos.
3. Načelo preglednosti; pravilo koje zahtijeva strogi red u razvrstavanju i preglednosti
proračunskih prihoda i izdataka.
4. Načelo točnosti/realnosti; zahtjev prema kojem prihodi i rashodi u proračunu trebaju biti
što moguće točnije utvrđeni.
5. Načelo prethodnog odobrenja; zahtjev prema kojem proračun mora biti donesen prije
početka proračunske godine na koju se odnosi.
6. Načelo ravnoteže; jedan od najvažnijih financijskopolitičkih zadataka državnog
financiranja jest u tome da vlada ne dopušta da ono u kružnom toku novca nacionalnog
gospodarstva postane izvorom narušavanja ravnoteže. Iz tog razloga državni rashodi ne
smiju prelaziti državne prihode.
7. Načelo specijalizacije; zahtjev koji obvezuje izvršna tijela vlasti da proračunska sredstva
mogu trošiti samo a) u utvrđenom iznosu, b) za utvrđene svrhe, c) unutar utvrđenog
vremena.
8. Načelo javnosti; zahtjev prema kojem rasprave o proračunu u parlamentu trebaju biti
javne i svi dokumenti moraju biti objavljeni široj javnosti.
9. Načelo periodičnosti; zahtjev koji nalaže parlamentu da se proračun donese za točno
određeno razdoblje.

19.Izrada državnog proračuna?

Naziva se još i proračunski ciklus. Odvija se u nekoliko faza.

a) Prvi korak odnosi se na inicijativu za izradu i donošenje proračuna. Ova inicijativa pripada
u pravilu ministarstvu financija
b) Drugi korak pripada proračunskim korisnicima koji izrađuju prijedloge svojih proračuna
c) Treći korak odnosi se na izradu nacrta i prijedloga proračuna; nacrt proračuna izrađuje
ministarstvo financija. Izrađeni nacrt dostavlja se vladi. Vlada razmatra nacrt te izrađuje
prijedlog proračuna koji upućuje predstavničkom tijelu. U suvremenim zemljama
određeno vrijeme u kojem se mora prirediti proračunski prijedlog, taj vremenski rok je
različit od zemlje do zemlje i u pravilu traje od 6 do 9 mjeseci.

20.Donošenje proračuna?

Onaj dio proračunskog ciklusa koji se odvija u predstavničkom tijelu od momenta prijema
prijedloga proračuna do njegovog usvajanja. Naziva se i četvrtim korakom ciklusa. Postupak
donošenja proračuna započinje raspravama o prijedlogu proračuna. Razmatranje prijedloga
proračuna obično se naziva proračunska debata. Nakon rasprave se glasuje o proračunu.
Proračun se redovito donosi u obliku zakona, te se objavljuje u službenim glasilima.

21.Izvršenje proračuna?
 To je uhodani administrativnotehnički postupak koji obuhvaća: 1. naplatu planiranih
proračunskih prihoda, 2. utrošak proračunskih sredstava u one svrhe i iznosu kako je to
proračunom utvrđeno.

22.Zaključni račun proračuna?

Posljednja faza proračunskog ciklusa. Završni proračun razlikuje se od proračuna po svojoj funkciji;
proračun je planski dokument, a zaključni račun sadrži podatke o stvarno ostvarenim javnim prihodima
i izvršenim javnim izdacima.
Završni račun proračuna donosi se po istom postupku i uz sudjelovanje istih tijela koja su sudjelovala
pri izradi i donošenju proračuna, donosi se u istom obliku kao i proračun.
Izrada završnog računa može biti utemeljena na A) načelu proračunske godine; metoda izrade
zaključnog računa u koji ulaze ostvareni prihodi i izvršeni izdatci u razdoblju od 1. siječnja do 31.
prosinca. B) načelo računske godine; u zaključni proračun ulaze svi prihodi i izdatci koji se odnose na
tu godinu, bez obzira jesu li ostvareni u toj godini.

23.Kontrola trošenja proračunskih sredstava?

- Postupci i mjere koje imaju zadatak osigurati da se proračunski izdatci izvršavaju sukladno
zakonskim propisima, te da se izvršavanje proračuna temelji na načelima zdrave fiskalne politike,
tj na načelima svrsishodnosti i ekonomičnosti.
- Pod pojmom proračunske kontrole u užem smislu podrazumijeva se kontrola nad izvršenjem
proračuna
- Pod širim smislom podrazumijeva se nadzor nad cjelokupnim financijskim poslovanjem političko
teritorijalne jedinice.
- S obzirom na organe koji obavljaju kontrolu razlikujemo:
a) Upravna kontrola
b) Računsko sudska kontrola
c) Politička kontrola
- Prema vremenu kad se provodi kontrola:
a) Prethodna ili preventivna
b) Naknadna ili aposteriozna
- Prema odnosu između tijela koje je nadležno da obavlja proračunsku kontrolu i korisnika
sredstava:
a) Eksterna ili vanjska
b) Interna ili unutarnja
- Prema sadržaju kontrola može biti:
a) Kontrola zakonitosti; treba dati odg. Na pitanje je li prikupljanje i raspolaganje prihodima
zasnivano na pr. propisima ili ne
b) Kontrola svrsishodnosti; treba dati odg. Na pitanje jesu li se korisnici proračunskih sredstava
u trošenju sredstva ponašali racionalno.

24.Upravna kontrola?

Može biti prethodna i naknadna. Najvažnije tijelo upravne kontrole je ministarstvo financija, u
sastavu ministarstva se nalazi posebna služba za proračunsku kontrolu. Obavlja permanentni
nadzor nad ispravnošću obračuna, razreza i naplate prihoda i prihoda lokalnih samouprava. Ovlasti
inspektora porezne uprave široke; pregledavanje financijske dokumentacije i poslovnih knjiga.
25.Računsko-sudska kontrola?
Vanjski neovisni oblik kontrole. Provode ih u pravilu neovisne institucije koje za svoj rad
odgovaraju predstavničkom tijelu. Naknadno se ispituju dokumenti, isprave, evidencije.

26.Politička kontrola?

Provodi predstavničko tijelo nad vladom. Dolazi do izražaja u fazi izvršenja proračuna.

27.Proračunski deficit?

Stanje u proračunu kada su javni rashodi veći od javnih prihoda. Znači da je narušeno načelo
proračunske ravnoteže. Obično se definira kao razlika između gotovinskih ukupnih prihoda i
ukupnih gotovinskih izdataka. (naziva se konvencionalnim deficitom). O fiskalnom deficitu
govorimo kada govorimo o deficitu cijelog javnog sektora.

28.Proračunski suficit?

Stanje kada su proračunski prihodi veći od proračunskih izdataka.

29.Privremeno financiranje proračunskih rashoda?

Mjera koja nastupa kada proračun nije donesen u redovitom roku, u praksi se najčešće
primjenjuju; metoda proračunskih dvanaestina koja polazi od proračuna posljednje godine, te
metoda akontacije tako da akontacije parlament odobrava u obliku proračunskih kredita.

30.Fond?

Posebni instrumenti financiranja javnih potreba po kojem se prikupljena sredstva

upotrebljavaju za financiranje unaprijed određenih zadataka. Možemo reći da je fond
specijalizirani proračun, dok je proračun fond za financiranje mnogostrukih ciljeva i zadataka.
Danas najčešće susrećemo; proračunske fondove (osnivaju se za financiranje određenih javnih
potreba iz nadležnosti države, bitno obilježje je da nemaju svojstvo pravne osobe niti imaju
organe upravljanja) i izvanproračunske fondove ( osnivaju se za financiranje potreba izvan
neposredne nadležnosti drž. organa).

31.Financijski plan?

Dokument u kojem se za više godina (u pravilu za pet) sagledavaju prihodi i izdatci javnog
sektora. Smatra se dokumentom koji služi kao dopuna proračunu.

32.Subvencije?

Državna pomoć poduzetnicima ili fizičkim osobama za koju država ne prima nikakvu
protunaknadu. Najčešći razlozi uvođenja subvencija su gospodarske naravi.
 33.Dotacije?
Najčešći oblik dopunskog financiranja lokalnih jedinica koje nemaju dovoljno sredstava u svom
proračunu. Središnja država nastoji ujednačiti uvjete financiranja javnih potreba na razini
lokalnih jedinica.
Mogu biti namjenske(daju se za određenu svrhu) i nenamjenske. Namjenske dotacije mogu
biti:
a) Dotacije s vlastitim udjelom
b) Dotacije s vl. Udjelom uz ograničenja
c) Dotacije bez vl. Udjela

34.Načela proračuna EU?

1. Načelo godišnje periodičnosti- proračun se odnosi na jednu proračunsku godinu koja traje od 1.
siječnja do 31. prosinca
2. Načelo proračunske ravnoteže- zahtijeva ravnotežu između proračunskih prihoda i rashoda, nije
dozvoljeno zaduživanje radi pokrivanja proračunskog deficita
3. Načelo jedinstva- zahtijeva da svi prihodi i rashodi budu objedinjeni unutar jedinstvenog
proračunskog dokumenta
4. Načelo univerzalnosti- sadrži dva pravila; a) prihodi su nenamjenski i ne mogu služiti za
financiranje točno određene vrste rashoda, b) u proračun se unose svi prihodi i rashodi bez
prebijanja
5. Načelo specifikacije- zahtijeva da sva sredstva moraju imati utvrđenu svrhu i namjenu
6. Načelo jedinice obračuna- jedinica koja se koristi je euro
7. Načelo proračunske točnosti- u proračun se što točnije moraju unijeti prihodi i rashodi za
određenu godinu
8. Načelo transparentnosti- iziskuje da se u proračunu prihodi grupiraju prema izvorima, a rashodi
prema namjenama
9. Načelo razumnog financijskog upravljanja- zahtijeva da se proračunska sredstva koriste u skladu
s načelom ekonomičnosti

35.Postupak donošenja proračuna EU?

- postupak donošenja propisan čl. 272 Ug o EU

- postupak donošenja traje od 1. rujna do 31. prosinca tekuće godine
- u postupku donošenja sudjeluju Komisija, Vijeće i Parlament
- FAZE;
- KOMISIJA UTVRĐUJE PRELIMINARNI NACRT PRORAČUNA
- VIJEĆE UTVRĐUJE NACRT PRORAČUNA
- PARLAMENT OBAVLJA PRVO ČITANJE U LISTOPADU
- VIJEĆE RAZMATRA PREDLOŽENE AMANDMANE PARLAMENTA
- IZMIJENJENI PRORAČUN VJEĆE UPUĆUJE PARLAMENTU
- PARLAMENT OBAVLJA DRUGO ČITANJE I ODLUČUJE O PRORAČUNU
- nakon što je proračun usvojen, tj. potvrđen od strane parlamenta i Vijeća, Komisija je ta koja se brine
za njegovo izvršenje

36. Rashodi proračuna EU?

- Planiraju se u okviru sustava financijske perspektive
- Taj sustav uveden 1988.; prva financijska perspektiva – 1988. do 1992. prvi Delorov paket
- 1993. do 1999. drugi Delorov paket
- 2000. do 2006. Agenda 2000
- 2007. do 2013.
- Rashodi proračuna EU za financijsku perspektivu za razdoblje od 2000. do 2006. bili podijeljeni u
7 stavki:
a) Rashodi za zajedničku poljoprivrednu politiku
b) Rashodi za strukturne operacije namijenjene za ostvarivanje regionalne i socijalne politike
c) Rashodi za nužne unutarnje politike; rashodi za transport, obrazovanje, kulturu,
zapošljavanje…
d) Rashodi za vanjske aktivnosti odnose se na izdatke pomoći zemljama izvan EU
e) Rashodi za administrativne troškove odnose se na troškove institucija EU
f) Sredstva rezerve: služe za eventualne neočekivane izdatke
g) Rashodi za pomoć budućim čl.

- Rashodi u financijskoj perspektivi od 2007. do 2013. dijele se u 6 stavki:

- ODRŽIVI RAZVOJ
- UPRAVLJANJE I ZAŠTITA PRIRODNIH RESURSA
- GRAĐANSTVO, SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA
- EU KAO GLOBALNI PARTNER
- ADMINISTRACIJA
- KOMPENZACIJA ZA NOVE ČL.

37.Što je javno-privatno partnerstvo?

-svi oblici suradnje između javne vlasti i privatnog sektora s ciljem osiguranja sredstava, izgradnje,
obnove i upravljanja infrastrukture ili pružanja javnih usluga.
- Carsten definira JPP kao suradnju kroz postojanost između javnog sektora i privatnih sudionika u
kojoj oni zajednički razvijaju proizvod i usluge i dijele rizik, troškove i resurse.

38.JPP; nedostatci s aspekta javnog sektora?

- Ciljevi javnog sektora su neprofitni, dok su ciljevi privatnog sektora isključivo profitno
motivirani – zbog te suprotnosti ciljeva tvrde da će građani izgubiti kad se privatna
poduzeća uključe u obavljanje onih usluga koje tradicionalno pripadaju javnom sektoru.

39.JPP; prednosti?

- EU Komisija navodi ove prednosti:

- Ubrzanje izgradnje infrastrukture
- Smanjenje troškova ukupnog vijeka projekta
- Bolja podjela rizika
- Bolji poticaji izvedbe
- Poboljšanje kvalitete usluga
 - Proširenje javnog upravljanja

40.Što su potpore?

Nepovratna plaćanja te plaćanja bez protuobveza koja su primljena od drugih država ili
međunarodnih institucija. Tu ubrajamo: ratne odštete, darove za pojedine programe i projekte te
za bilo koju drugu svrhu. Mogu se dobivati i iz inozemstva te i od nadnacionalnih vlasti poput EU.
Dosad nisu sredstva potpora imala značajniji udio u proračunu RH.

41.Fiskalna decentralizacija?

FISKALNA DECENTRALIZACIJA – prijenos prihodnih i rashodnih ovlasti sa središnje na niže razine

vlasti
• lokalne i regionalne vlasti financiraju sve veći broj javnih usluga (npr. javni prijevoz, komunalne
usluge, obrazovanje i sl.), a istovremeno se šire i njihove ovlasti u području javnih prihoda (npr.
novi lokalni porezi)
• u razvijenim državama trend decentralizacije vidljiv od 80-ih godina 20. st. – nastavljen u
državama bivšeg „istočnog bloka” nakon 1990., kao i u državama u razvoju.
Glavni cilj fisk. decentralizacije: poboljšanje učinkovitosti javnog sektora
• ključno pitanje: koje funkcije javnog sektora prepustiti kojoj od razina vlasti?
• stabilizacijsku i redistribucijsku funkciju potrebno obavljati sa središnje razine
• alokacijska funkcija - ovisno o važnosti/karakteru javnih dobara, treba ih pružati ili središnja ili
niže razine vlasti
• temeljni cilj u dodjeljivanju funkcija: minimalni vanjski učinci (eksternalije) - tzv. Oatesov model
• dakle, lokalna javna dobra treba pružati lokalna razina vlasti, a nacionalna javna dobra središnja
država
• primjer različitih javnih dobara: 1) obrana i 2) skrb o djeci

42.Prednosti fiskalne decentralizacije?

1. prilagođavanje lokalnim ukusima – bolje otkrivanje preferencija stanovništva na lokalnoj nego na

središnjoj razini (npr. javna rasvjeta)
2. racionalizacija zakonodavstva – propisi doneseni na središnjoj razini često su preopćeniti i neprecizni
s obzirom na primjenu u različitim lokalnim jedinicama
3. poticanje konkurencije između vlasti – mogućnost seljenja stanovnika (tzv. „glasanje nogama”)
potiče veću učinkovitost i i odgovornost predstavnika vlasti
4. mogućnosti inovacija – u ponudi lokalnih javnih dobara - koje se mogu uspoređivati i primijeniti i u
drugim sredinama
5. mogućnost boljeg povezivanja prihodne i rashodne strane proračuna – oblikovanje modela
financiranja javnih usluga u lokalnim jedinicama prema načelu korisnosti

43.Nedostatci?

1. pojava vanjskih učinaka (eksternalija) • npr. odlagalište otpada

2. gubitak koristi od uporabe ekonomije razmjera • npr. ako svaka općina ima svoju knjižnicu to znači
i povećanje troškova usluge po korisniku
3. problem neučinkovitosti poreznog sustava • zbog pojave porezne konkurencije u slučaju mobilnih
poreznih osnovica i prevaljivanja poreznog opterećenja na stanovnike drugih jedinica 4. dohodak per
capita se razlikuje između lokalnih jedinica što negativno utječe na mogućnost vođenja politike
preraspodjele dohotka na lokalnoj razini

44.Mjerenje stupnja fiskalne decentralizacije?

• teza: RH je visokocentralizirana država • ali kako to izmjeriti? • dva pokazatelja stupnja

decentralizacije: • udio rashoda lokalne države u ukupnim rashodima konsolidirane opće države i •
udio rashoda lokalne države u BDP-u

45.Vrste financijskog izravnavanja?

- Financijsko izravnavanje je ukupnost fin. Odnosa između središnje vlasti i nižih razina vl.

I. horizontalno i vertikalno financijsko izravnanje

1) horizontalno – uređuje financijske odnose između jedinica istog ranga • npr. financijski
odnosi između dvije općine
2) vertikalno – uređuje financijske odnose između jedinica različitog ranga • npr. financijski
odnosi između središnje države i gradova/općina • puno važnije mjesto u proučavanju ima
vertikalno financijsko izravnanje

II. aktivno i pasivno financijsko izravnanje

1) aktivno – uređuje pitanja raspodjele javnih prihoda između teritorijalnih jedinica
(prvenstveno u složenim državama) • raspodjela pojavnih oblika poreznog suvereniteta: kojoj
jedinici pripada pravo utvrđivanja izvora i vrste poreza, pravo raspolaganja prihodima od
poreza te pravo razreza i naplate poreza?
2) pasivno – uređuje pitanja podjele zadataka i mjera iz nadležnosti pojedinih teritorijalnih
jedinica i s tim povezanih javnih rashoda • npr. koja će jedinica biti nadležna za pružanje javnih
usluga u području zdravstva/školstva/obrazovanja?

46.Normativni okvir financiranja JSRL u RH?

• OPĆI NORMATIVNI OKVIR LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE:

• Ustav RH • Europska povelja o lokalnoj samoupravi • Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi • Zakon o Gradu Zagrebu
• POSEBNI NORMATIVNI OKVIR FINANCIRANJA JLRS: • Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave

Ustav RH
• jamstvo prava na lokalnu i regionalnu samoupravu (čl. 133.)
• načelo supsidijarnosti – pri određivanju poslova iz djelokruga JLRS prednost mora imati ona razina
koja je najbliža građanima! (čl. 135., st. 3.)
• načela razmjernosti i solidarnosti – pravo JLRS na vlastite prihode koji moraju biti razmjerni njihovim
ovlastima, a država ima dužnost pomagati financijski slabijim jedinicama! (čl. 138.)

Europska povelja o lokalnoj samoupravi – međunarodni ugovor Vijeća Europe iz 1985., koji je RH
ratificirala 1997.
• hrvatski zakonodavni okvir financiranja JLRS (od 2008.) u potpunosti usklađen s čl. 9. Povelje, koji
utvrđuje osnovna načela financiranja lokalnih jedinica – 8 načela:
1) pravo JLRS na vlastite prihode;
2) načelo razmjernosti (prihoda u odnosu na rashode);
3) jamstvo postojanja lokalnih poreza i naknada kao izvora prihoda;
4) raznolikost i evolutivnost sustava financiranja;
5) načelo solidarnosti (zaštita financijski slabijih jedinica);
6) jamstvo traženja mišljenja od JLRS pri dodjeli izvora financiranja;
7) prednost dodjeli nenamjenskih subvencija;
8) jamstvo mogućnosti zaduživanja JLRS

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – sistemski zakon za područje lokalne i

regionalne samouprave
• donesen 2001., kada započinje prva faza decentralizacije u RH
• uvedeni pojmovi JLRS, proširen njihov djelokrug, ugrađena načela Europske povelje,...

47.Međuproračunski transferi?

• Pojam: izravna doznačivanja – (transferna plaćanja) novčanih sredstava između proračuna različitih
teritorijalnih jedinica
• Osnovne podjele
• Vertikalni i horizontalni • najvažniji su vertikalni: dodjela sredstava lokalnim jedinicama od strane
središnje države
• Opći i namjenski • ovisno o tome je li unaprijed utvrđena namjena trošenja sredstava

Ciljevi i razlozi primjene međ. transfera

• Izjednačavanje rashodnog kapaciteta
• Za nadoknadu učinka prelijevanja i za dodatna dobra
• Za gospodarsku stabilizaciju
• Za nadoknadu izgubljenog poreznog prihoda
• Za izvršenje povjerenih zadataka
• Za regionalni razvoj

Problemi u primjeni međ. transfera

• iskrivljavanje lokalnog odlučivanja – lokalne jedinice postaju ovisne o odlukama središnje vlasti
• problem fiskalnog oportunizma i neučinkovitosti u dizajniranju sustava lokalnih javnih prihoda
• npr. dodjela dotacije za izgradnju vodovodne mreže daje negativni poticaj lok. vlastima da putem
ispravne cjenovne strukture korisničkih naknada namaknu dovoljan iznos sredstava
• umanjivanje odgovornosti lokalnih vlasti
• nepredvidivost i nestabilnost prihoda od dotacija

Značaj međ. transfera

• manje poželjni izvor financiranja jer umanjuju fiskalnu autonomiju lok. jedinica
• potporama opće namjene dati prednost pred namjenskim
• trenutno dobivaju na važnosti u velikom broju zemalja
• udio međ. transfera u ukupnim prihodima lokalnih jedinica u pojedinim državama: Bugarska (70%),
Italija (60%), Litva (57%), Poljska (50%), Mađarska (48%), Slovenija (47%), Danska (39%), Španjolska
(34%), Njemačka (33%), ... • RH – 12%

48.Razlika i sličnosti porez-pristojba?

SLIČNOST S POREZIMA:
• OBVEZNICI: FIZIČKE I PRAVNE OSOBE
• PRIHODI SLUŽE ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA, KAO I POREZI
• DERIVATIVNI PRIHOD DRŽAVE, KAO I POREZI
• RAZLIKE PRISTOJBE/POREZI:
• PRISTOJBE SU PROTUNAKNADA ZA USLUGU KOJU DRŽAVA ČINI OBVEZNIKU, A TA USLUGA MOŽE
BITI: 1. SLOBODNO IZABRANA OD OBVEZNIKA 2. PROPISIMA NAMETNUTA OBVEZNIKU • RELATIVNA
DOBROVOLJNOST (NPR. IZDAVANJE PUTOVNICE, VOZAČKE DOZVOLE I SL.)

49.Carinska unija?

PREDSTAVLJA NAJVEĆI STUPANJ CARINSKE INTEGRACIJE; PODRUČJE NAJMANJE DVIJU ČLANICA KOJE
ČINE JEDINSTVENO CARINSKO PODRUČJE BEZ UNUTRAŠNJIH CARINA I DRUGIH TRGOVINSKIH
OGRANIČENJA TE SA ZAJEDNIČKOM CARINSKOM TARIFOM PREMA TREĆIM DRŽAVAMA;
NAJPOZNATIJA CARINSKA UNIJA DANAS – EUROPSKA UNIJA!

50.Vrste carina?

1. PREMA SMJERU KRETANJA ROBE:

• UVOZNE – DOMINANTNE; POGODNE ZA OSTVARENJE CILJEVA EKONOMSKE POLITIKE
(DESTIMULACIJA UVOZA, ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNJE, ITD.)
• IZVOZNE - IZNIMNO SE PRIMJENJUJU, TAKOĐER IZ RAZLOGA EKONOMSKE POLITIKE
• TRANZITNE - PRI PRIJEVOZU ROBE IZ JEDNE U DRUGU ZEMLJU A PREKO NEKE TREĆE ZEMLJE •
DANAS PRAKTIČKI NE POSTOJE S OBZIROM DA JE PRIJEVOZ ROBE PREKO DRŽAVNOG PODRUČJA
U INTERESU SVIH DRŽAVA; GATT: NAČELO SLOBODNOG PROVOZA ROBE

2. PREMA CILJU UVOĐENJA CARINA:

• FINANCIJSKE (FISKALNE) – SLUŽE PRIKUPLJANJU SREDSTAVA ZA PODMIRIVANJE DRŽAVNIH
RASHODA
• EKONOMSKE ILI ZAŠTITNE – CILJ JE ZAŠTITA ODREĐENE DOMAĆE GOSPODARSKE GRANE ILI
SEKTORA OD INOZEMNE KONKURENCIJE
• ANTIDAMPINŠKE - ZAŠTITA OD UVOZA DAMPINŠKIH PROIZVODA
• PROIZVODI IZ INOZEMSTVA KOJI SE PRODAJU PO NEREALNO NISKOJ CIJENI
• RETORZIVNE ILI REPRESIVNE – UVODE SE KAO PROTUMJERA, ODGOVOR NA CARINE I DRUGE
ŠTETNE MJERE KOJE JE UVELA DRUGA DRŽAVA
• NPR. “RAT PIJETLIĆA” IZMEĐU SAD-A I EU

3. PREMA NAČINU UTVRĐIVANJA CARINSKE OBVEZE:

 • VRIJEDNOSNE (AD VALOREM) CARINE – UTVRĐUJU SE U POSTOTKU OD VRIJEDNOSTI ROBE;
NAJČEŠĆE SE PRIMJENJUJU (NPR. JEDINSTVENA CARINSKA STOPA U RH JE 10% OD CARINSKE
VRIJEDNOSTI ROBE)
• SPECIFIČNE ILI KVANTITATIVNE – UTVRĐUJU SE U APSOLUTNOM IZNOSU PREMA ODREĐENOJ
MJERNOJ JEDINICI (NPR. 50 KN PO JEDINICI UVEZENOG PROIZVODA)
• MJEŠOVITE-KOMBINACIJA VRIJEDNOSNIH I SPECIFIČNIH

4. PREMA NAČINU UTVRĐIVANJA CARINSKE TARIFE:

• AUTONOMNE – CARINSKU TARIFU DONOSI SVAKA DRŽAVA SAMOSTALNO
• UGOVORNE (KONVENCIONALNE) – CARINSKE TARIFE SU REZULTAT SPORAZUMA DVIJU ILI VIŠE
DRŽAVA
5. PREMA VISINI CARINSKOG OPTEREĆENJA:
• DIFERENCIJALNE – PRIMJENA VIŠE STOPE NA PROIZVODE IZ ODREĐENE DRŽAVE, U ODNOSU NA
UOBIČAJENU STOPU
• PREFERENCIJALNE - PRIMJENA NIŽE STOPE OD UOBIČAJENE NA PROIZVODE IZ ODREĐENE
DRŽAVE
• KLAUZULA NAJVEĆEG POVLAŠTENJA (KLAUZULA NAJPOVLAŠTENIJE NACIJE) - DRŽAVE
POTPISNICE MEĐUNARODNIH UGOVORA SA TOM KLAUZULOM AUTOMATSKI OSIGURAVAJU
DRUGIM POTPISNICAMA ISTE CARINSKE POVLASTICE ŠTO SU IH PRIZNALE NEKOJ DRUGOJ DRŽAVI

51.Visina pristojbene obveze, o čemu ovisi?

• ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA VISINU PRISTOJBENE OBVEZE:

1. TROŠKOVI DRŽAVNOG TIJELA – PRI OBAVLJANJU ODREĐENE USLUGE • OPRAVDAVA STAJALIŠTE
PO KOJEM JE PRISTOJBA EKVIVALENT ZA RAD DRŽAVNIH TIJELA • PROBLEM: TEŠKOĆE PRI
UTVRĐIVANJU VISINE TROŠKOVA
2. KORIST TRAŽITELJA USLUGE – VISINA PRISTOJBE BITI ĆE RAZLIČITA OVISNO O KORISTI KOJU
PRISTOJBENI OBVEZNIK IMA OD RADA DRŽAVNIH TIJELA • NPR. PRISTOJBA ZA RJEŠENJE DONESENO U
POVODU ZAHTJEVA ZA STJECANJE PRAVA NA OBAVLJANJE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI - PLAĆA SE
RAZLIČITI IZNOS PRISTOJBE OVISNO O LOKACIJI
3. POSTOJANJE OPĆEG INTERESA – DA SE ODREĐENA USLUGA OD STRANE DRŽAVNOG TIJELA OBAVI
• UKOLIKO UZ POJEDINAČNI INTERES ZA OBAVLJANJEM USLUGE, POSTOJI I OPĆI INTERES DA SE
USLUGA OBAVI(NPR. USLUGE UPISA NA FAKULTETE), VISINA PRISTOJBE BIT ĆE MANJA OD VISINE
STVARNIH TROŠKOVA DRŽAVNOG TIJELA.

52.Municipalne obveznice?

Municipalne su obveznice vrijednosni papiri koje emitira jedinica lokalne samouprave, najčešće je to
grad ili regija, sa svrhom da njihovim plasmanom pribavi sredstva u visini emitiranih obveznica. Takve
se obveznice emitiraju na određeni rok i uz određenu kamatu koja se isplaćuje vlasniku obveznice po
unaprijed utvrđenoj dinamici. Kad istekne predviđeni rok, obveznica dospijeva na naplatu.
Municipalna je obveznica obično dugoročni vrijednosni papir s obzirom na rok dospijeća, no u
određenim slučajevima ona može imati i srednjoročno trajanje. Kao i svi drugi eksterni izvori
financiranja i municipalne obveznice imaju primarni zadatak proširiti potencijal javnih financija na
razini jedinice lokalne samouprave.
 53.Nedostatci vanjskog javnog zajma?

- Povećavaju teret poreznih obveznika

- Financiranje državnih izdataka sredstvima javnih zajmova ocijenjeno kao nesocijalna
mjera jer se na taj način teret za zadovoljavanje određenih potreba sve više prebacuje na
najširi krug građana
- Pridonose i potiču porast državnih rashoda

54.Prednosti?

- Od javnih zajmova će koristi imati i budući porezni obveznici, tj. buduća generacija
- Javnim zajmovima treba financirati izvanredne i nepredvidive rashode
- Na taj se način mogu prikupiti sredstva koja bi inače zbog postojećeg por. Opterećenja bilo
nemoguće prikupiti
- Javlja se umjesto uvođenja novog poreza, u tom smislu se ističe da je ''javni zajam porez
bez prisile''
- Siromašne zemlje u razvoju upućene na korištenje javnih zajmova kako bi dobivenim
sredstvima pokrenule proizvodnju i dr.

55.Ugovor u Maastrichtu?

- Ugovorom koji su čl. EU zaključile 1992., utvrđeni su kriteriji za ulazak u uniju. Jedan od kriterija je
budžetska disciplina koja podrazumijeva:
a) Da godišnji budžetski manjak ne iznosi više od 3 % BDP čl. EU
b) Da javni dug drž.čl. ne iznosi više od 60 % njezina BDP.

56.Konsolidacija i konverzija javnog zajma?

- Financijske operacije kojima država zajmoprimac naknadno mijenja uvjete utvrđene pri
zaključenju ugovora o zajmu.
- Konsolidacija; financijska operacija kojom se zamjenjuje više prije zaključenih ugovora, jednim
novim zajmom s jedinstvenim uvjetima
- Konverzija; koristi se da označi ukupnost promjena onih sastavnih dijelova ugovora o zajmu kojima
se postiže poboljšanje financijskog položaja dužnika, može biti;
a) Prisilna – akt države dužnika kojim ona jednostrano mijenja element javnog zajma, može doći
samo kod unutarnjeg javnog zajma
b) Dobrovoljna – utemeljena je na ugovoru o javnom zajmu, razlikuje se opcijska i fakultativna.

57.Načela fiskalne decentralizacije?

a) Ostvarenje koncepta PUNE ODGOVORNOSTI ODREĐENE RAZINE VL.

b) Ostvarenje TRANSPARENTNOSTI u području financiranja decentraliziranih razina
c) Jasno definiranje OVLAŠTENJA U VEZI S OPOREZIVANJEM I MODELA PODJELE PRIHODA OD
POREZA
d) UKLANJANJE GOSPODARSKIH I SOCIJALNIH NEURAVNOTEŽENOSTI između raznih ter. jedinica
e) ODRŽAVANJE NEOPHODNOG STUPNJA JEDINSTVENOSTI I JEDNAKOSTI PROPISIVANJA POREZA