ZAVARIVANJE

POSTUPCI
Ručno elektrolučno zavarivanje
REL
Električni luk se uspostavlja kratkim spojem
između elektrode i radnog komada.

- Elektrode su obložene
- Postupak jednostavan za rukovanje
- Primjenjuje se za zavarivanje ili navarivanje
svih vrsta metala, istosmjernom ili
izmjeničnom strujom
- Postupak je ručni
Prednosti:
- Jeftina oprema
- Širok spektar elektroda
- Koriste se za sve konstrukcijske čelike
- Za sve debljine zavara (1-100 mm)
- Moguće višeslojno zavarivanje
- Zavarivanje u svim položajima
Nedostaci:
- Postupak se obavlja ručno
(veća mogućnost greške)
- Puno dimova (ventilacija)
- Stvaranje troske (opasnost troske u zavaru)
- Prekidi i uspostavljanje luka – greške
Funkcija obloge:

Električna – utječe na stabilnost el. luka

Fizikalna – utječe na zaštitu taline od zraka

Metalurška – u oblozi se nalaze komponente koje

vrše legiranje metala zavara
Zavarivanje s taljivom elektrodom u
zaštitnoj plinskoj atmosferi
Električni luk se uspostavlja između žice i
radnog komada.

El. Luk stvara toplinu potrebnu za taljenje

dodatnog komada i spajanje rubova radnih
komada, a pod zaštitom plina.
MIG – kao zaštitni plinovi koriste se
inertni plinovi (argon, helij ili mješavina
plinova)

MAG – kao zaštitni plinovi koriste se

aktivni plinovi, najčešće CO2 ili
njegove mješavine
Metalna elektroda u obliku žice potiskuje se pomoću
potisnog mehanizma kroz pištolj za zavarivanje.
Plin štiti talinu od štetnog utjecaja kisika i dušika iz
zraka.
Upravljanje može biti ručno, ali i automatsko.
Najčešće se koristi žica punog presjeka koja je
pobakrena.
Koristi se za zavarivanje obojenih metala i
visokolegiranih čelika (metala koji se vežu s kisikom)
Prednosti:

- Brzina zavarivanja (do 1m/min)

- Mogu se zavarivati metali različitih debljina
(tanki, srednji ili debeli)
- Za sve vrste metala
- U svim položajima zavarivanja
- Ručno ili automatizirano
Nedostaci:

- Skupa oprema
- Velika pozornost oko zaštite zbog plina
- Potrebno zavarivati sa dvije ruke
- Opasnost od naljepljivanja
Zvaraivanje s netaljivom elektrodom u
zaštitnoj plinskoj atmosferi
Uspostavlja se električni luk između volframove
netaljive elektrode i radnog komada pod zaštitom
plina.

TIG postupak – korištenje inertnog plina

Visoko kvalitetno i precizno zavarivanje

Toplina el. luka tali i spaja rubne dijelove, a po

potrebi se može dovesti dodatni materijal
Koristi se za zavarivanje aluminija, magnezija i
njihovih legura – izmjenična struja
Za ostale metale – istosmjerna struja

Zaštitni plin – argon ili helij, stvara zaštitnu

atmosferu koja štiti vrh elektrode od kisika i
drugih plinova iz zraka
Prednosti:

- Stabilan luk – visokokvalitetno zavarivanje

- Zavareni spojevi su homogeni, visoke estetike i
dobrih mehaničkih svojstava
- Koristi se za zahtjevne materijale – nehrđajući
čelici, aluminij, titan, bakar
- Najkvalitetniji zavar
Nedostaci:

- Mala brzina zavarivanja (5-10 cm/min)

- Za tanke materijale (do 6 mm deljine)
- Skupa oprema
- Skupi zaštitni plin
- Skupa wolframova elektroda
- Nužna sekundarna zaštita radi oksidacije
Elektrolučno zavarivanje pod zaštitnim
praškom - EPP
Električni luk se uključuje pomoću
visokofrekventnog generatora.
Nakon što je el. luk uspostavljen generator se
isključuje.

Automatski postupak zavarivanja.

EPP postupak se primjenjuje kod zavarivanja gdje
se traži velika količina deponiranog materijala
Ili kod velikoserijske proizvodnje (zavarivanje
propan-butan boca)
Zavarivanje se izvodi u horizontalnom položaju
Značajna je primjena ovog postupka kod
debelostjenih posuda pod tlakom i kod debelih
limova
Prednosti:
- Velike brzine zavarivanja i veća produktivnost u
odnosu na REL i MAG
- Automatski postupak zavarivanja – kvaliteta ne
ovisi o čovjeku
- Visoki stupanj iskorištenja energije za taljenje (0,9
do 0,95)
- Kvalitetan estetski izgled
- Nema otpada žice
- Lako čišćenje troske
- Kratko vrijeme za izobrazbu operatera
Nedostaci:
- Veća cijena opreme za zavarivanje
- Slabija mehanička svojstva zavarenog spoja u
odnosu na REL i MAG
- U tehnološkoj liniji koja koristi EPP automate
obično je potrebna dodatna oprema u vidu
okretaljki, okretnih nagibnih stolova, pozicioneri i
sl.
Plinsko zavarivanje
Plinsko zavarivanje spada u grupu zavarivanja
taljenjem gdje se toplina potrebna za taljenje
dobiva izgaranjem nekog plina (acetilen, propan
butan, vodik,…) i kisika.
To je jedan od najstarijih načina zavarivanja i
polako gubi zastupljenost.
Toplina je više raširena po osnovnom materijalu,
dolazi do sporijeg hlađenja što uzrokuje zaostala
naprezanja i deformacije.
Koristi se pri zavarivanju čelika, sivog lijeva,
obojenih metala (aluminij, bakar i njihove legure)
Pri paljenju plamena najprije se otvara ventil za
gorivi plin i zapali se upaljačem.
Izvori struje