Download as pdf
samostalnim znaéenjem nazivamo samoznaéne rijed ili samoznaénice, a
rijedi s nesamostainim znaéenjem — suznaéne rijed ili suznaénice
150. Sacra je imenic, kao Sto smo rekl,‘predmet’, pridjeva 'svojstvo", glagola
"radnja’ 'stanj' ii "zbivanj’,priloga ‘okolnost’,broja “koigina’, zamjeni-
ce "zamjena’ prijedloga ‘odnos izmedu sadriaja jedne i sadréaja druge ime-
nice’, veznika "veza izmedu sadréaja jedne i sadréja druge retenice’, u2-
vika‘osioéaiestice‘nijansa znagena’.
151. Pridjev se prilaze imenic, prilog glagolu, bro} imenici prijedlog imenic,
veznik retenici, u2vikrecenici,éestica imenici, pidjevu, prilogu, zarjenic
ilieGenici a zamjenica zamjenjuje imenic
152. Prilozima se izraZavaju okolnostiu kojima se ostvaruje radnja, stane il bi-
vanje glagola. Te okolnosti mogu biti mjesto, vrijeme, nan, uzrok, uvjet
ili namjera, Uz mijesto se postavlaju pitanja gde?, kuda?, kamo?, odakle?,
dokle?, wz nag pitanje kako?, uz uzt0k pitanje zaito?, uz uvjetpitanje pod
kojim uyjetom?, az naraera pitanje s kojom namyjerom?.
153. Cesticama oe izratavaju nijanse znadenja pridjeva, priloge, zamjenica i na-
in ostvarenjasadrtajareGenice. Nijansama znaéenj izazava se pojacanost
ili ubestalost mavenja: jako pametan, rijetho bolestan, vlo dobro, uvjek
nnasmijan, tho god, bilo tko, ma tho, tho mu drago is, a natin ostvarenja
sadr2aja reGenice tvrdnjom (Da. < de li Ivan na tlt?) nijekanjem (Ne. <
Ie ti Ivan na iter?) upitom (Zar < Zar Ivan ide na iclet?), wavikora (Gle
< Gile, van ide na izlet!) i modalno8éu Zasigurno < Ivan ée, zasigurno, igi
na izle.
154, Nesamostalnost zatenja éestice potvrduje se njezinim spojem s pridjevom
i prilogom. Uz spo) naime éstica + pridjev postal se jedinstveno pitanje
kakav? (Ana je vrlo dobra uéenica < Kakva je Ana uéenica?), a wz spoj 8e-
stica ~ prilog jedinstveno pitanje kako? (Ana radi vrlo dobro < Kako radi
And?).
155, Takvu ulogu (ulogu éestica) mogu imati i rijeti poput neobicno, azbilno,
savrSeno, poredano i s., koje (wz glagole) imaju ulogu priloga. Usp.: On
Je neobigno miran (neobigno kao éestica — u znaéenju ‘izvanredno') prema
‘On se ponata neobiéno (neobicno kao prog —u zagenju "na neobigan na-
in’) Neke su takve rjeti kao prilozi Zak neobitne w prirodnoj komunikaci-
Ji. Usps On je potpuno neuraéuntiv.
156. Uz glagole se moze naci se u ulozi éestice iu ulozi zamjenice. Njome se w
uloziéestice tore povratni glagoi. U takvoj je ulozi se sastavni dio i mor-
foloskoga i leksickosemantickogs ustojstva glagol. Takvi su glagoli:bo-
Jatt se, smijati se, nada se, kajat se, Cut se itd. Med njima nema para-
lelnihoblika bez se — popat budi se: buditi(nekoga). Njihovo se znatenje
ostvaruje unutar pojedinagnoga subjekta ili unutar vise subjekat, Tipigni su
takvi sativn glagoli glagoli kojima se radnja ostvaryje "u dovoljnoj mje
1: najesti se, napiti se, naraiti se, naivati se itd. (Lat. sais znati “do
sta’) (O sativnim glagolima v, par. 234.)
157. Takvi su glagoli (s €esticom se) i glagolitipa narjecati se (svadati se, ruko-
vail se, sastat se, rastat se itd.) koje karakterizira uzajarmmost (povratnoga)
‘znatenja. Oni pretpostavljaju vezu znatenja jednoga subjekta s drugim sub-
jktem ilijednih subjekata s drugim subjektima,
158, Uz treéu skupinu glagola s éesticom se pojavijuju se paralelni glagoli bez
estice se. Takvi su glagoli tipa micatt se (buditi se, miriti se, osjeéati se,
-zabavljati se itd.) (Paralelni su im glagoli: micat, bud, mri, osjeéati, za-
‘bavljat.) Znavenje se takvih glagola ostvaryje i unutar subjekta (subjekata)
edu subjekata. Medu njima ima i glagola koji znate isto i sZesticom se
i be2 beste se, npr. Setat se i Setat
189. Cet skupinu glagola dine glagoliukojima se nije desta, nego zamjeni-
a (v Kojima oblik se sto nasuprotobliku sebe).Takvi su glagli ips xp
11 se (rial se, odjevai se, oblat se, sola se, obvi se itd) U nih
zamjenica se ima ulgu njhova objekta, Sto zai da joj je uloga iklutivo
Sint,
Osnove glagolskih oblika
160, Svaki glagolski oblik ima svoju osnovu: infinitiv ~ infinitivau osnovu, pre~
zent~ prezentsku osnovu, aorist~ aoristnu osnovu, imperfekt — imperfektnu
‘osnovu, imperativ ~ imperativau osnovu, glagolski pridjev radni ~ osnowu
slagolskoga pridjeva radnog, glagolski pridjev trpni ~ osnovu glagolskoga
pridjeva trpnog, glagolski prilog sadaSnji ~ osnovu.glagolskoga priloga sa-
daSnjeg i glagolski prilog prosli~ osnovu glagolskoga priloga proslog,
161. Polaziéna je osnova za neke glagolske oblike infinitivaa, a za neke prezent-
ska, Infinitivna je osnova polazitna za aorist, imperfekt, elagolski pridjev
radni, glagolski pridjev trpni i glagolski prilog prosti, a prezentska za im-
perativ i glagolski prilog sadagnii
162, Svaki se glagolski oblik tvori samo prema jednoj polazisnoj osnovi. Ni za
{edna se osnovu ne moze resi da je jednaka bilo kojoj drugoj osnovi. Isto se
tako ne moze resi da je osnova jednaka korijenu i obrnuto, Glagolski je ko-
rijen jednomorfemsko, a glagolska osnova dvomorfemsko ustrojstvo,
163. Svaki se glagolski oblik prepoznaje po sufiksalnome morfemu svoje osnove,
Po njemu je infinitiv ~ infinity, prezent ~ prezent, aorist ~ aorst, glagolski
pridjev radni — glagolski pridjev radni itd. Tako je prezent ~ prezent po su-
fiksalnim morfemima svoje osnove d, €,/8 i.
164, Naglsak je sastavni dio osnove, pa i on moze sudjelovati u njezino} pro-
jeri: pis-a-t) (infinitivna osnova) ~ piS-é-(m) (prezentska osnova), nés-i-
(i) (infinitivna osnova) ~nbs-i-(m) (prezentska osnova) itd 165.
166.
167.
168.
168.
170.
Sve su takve promjene naglaska uvjetovane morfoloskim zakontostima,
pa ih zato smatramo morfoloskim, ane fonoloskim finjenicama. (On dakle
u hrvatskome jeziku moze bit razixovan bilo na leksickome (usp: sién-
ca ~ umanjenica od sjéna i sjénica ~ ptica) bilo na morfoloskome planu
(asp: grdd0 prema grado i evi-O prema cyj-ov-). Tako je is dudi-
rom (kvantitetom) (sp: vonit-a~ git jednine i vojuik-d - genitiv mno-
ine).)
Osnova glagolskoga oblika moze biti altemirana, npr. pée--(m) (prvo lice
jednine) i pek-0-() (webs ice mno2ine),eit(m) (pro lice jednine) i ét-
‘(a (ese lice mnoFine) it. (je u morfemu -aj- medusamoglasnigko (i-
tervokalno) ).
Glagolske vrste
Zb0g razligtostinjihove infinitivne i prezentske osnove glagole dijelimo na
veste, a viste na razrede.
U hevatskome jeziku ima Sest glagolskih vista. Prva vrsta ima osamneest,
preporie-a-t, proésiti > proué-vacti i uklji-iti> ukljud-ivat
Morfemi -a-, -ava- i -iva- glase i -ja-, -java- i jiva- kad korijenski morfem
ispred sufiksalnoga morfema -i- zavrSava na suglasnike i skupove suglas-
nik: b, df, m, mp. , tv 2 sl, sm, zn, st, 2d, Tada j zabtijeva njihovu
jotaciju: (b) prispodéb-i-ti > prispodébl-a-ti, sukdb-L-ti > sukoblj-dvacti i
am.
22,
a3,
214,
uhis-i-1 se > ucubl
vats; (@) prédvid-je-ti> predvieasti, prilaged-i-i
se i ugrad-i-ti > ugrad-iva-ti; (f) zaSardf-i-ti > zaia~
“iti se (‘pojaviti sé) > pomalj-a-ti se, isél-i-ti > iselj-dva-
tii ostakl-i-ti > ostaklj-iva-ti; (m) pripitom-i-ti > pripitomlj-dva-ti i namam-
namamij-iva-ti; (n) zaéin-i-ti > zacinj-a-ti, usitn-i-ti > usitnj-dva-ti i
zastein--i > zasiranj-vats (p) skip-rti > skipl-at, zaeep-iti > zacepl-
-dvoetiiishlép-ieti> ishlaplj-ivact; (3) oglis-i-ti > oglas-ava-ti i oglis-i-ti >
ogles-va-ti; () obrét-i-t se> dbraé-at se, razgélits-t se> razgoliéavati
se izipant-i-ti > zapamé-ivat;() pozdrav. > pozdravlnat iskriviti
> isleivi-éva-ti i ugléti> uglal-vast (2) Spaz-i-ti> opd-ast, size >
_suéiva-tii zaréz-iti se> zarai-iva-ti se; (6) izmisl-i-ti> izmiSlj-a-ti, zapésl
11> zaposlj-dvacti i zapdsl-ieti > zaposlj-iva-ti; (sn) zakdsn-i-ti> zakainj-dva-
tivaabjesn-itt> raabjein-tvat; en) ispricn-ti> isprandvatiispréen-
sbtl> isprain-ivct; (of) ulést-ti> ubiS-at, upropastiti> ypropast-éva-ti
i promést-isti> premaSé.int (2d) ubrézdi-t> ubratd.ivath
Jedino glagoli prvoge razreda prve viste ‘wore nesviSeni oblik glagola su-
fiksalnim morfemom -i-. Pritom im se samoglasnik korijenskoga morfema ¢
rijenja uo: pré-ves-O-1> pre-vdd-i-t, dé-nes-O-ti> do-nés-i-t itd. (Taki
glagoliu suvremenoj razgovorno} komunkaeijirado prelaze u tvorbeni mo-
del ipa poréd-i-ti > porid-at,pa glase (i) prevadati, dondsat itd)
Ima glagola koji su u jednome obliku i nesvréen i sureni, dakle su dvo-
Vidi. Tako npr: véeerat, dbjedovari, druékovari,ri¢at, vidi, srédati
itd. Takvi glagola ima najvi8e medu posudenim glagolima na -ira.ti~iz-
-ir-a-t: organizirati, sugerirati, dekorirat,ignorirat, aktualizivat, urbani-
irri, shematiirat itd. Njihova se nesvréenost, odnosno svienost moze
prepoznati samo u kontekstu. Usp.: On snijek tako vedera (nesvri.) i Kad
veéeras, dodi, pa éemo porazgovarati (sv). Da bi bili komunikaciki pro-
Ziij, joni znadu dobii prefiksalne morfeme koji glagole Sine svrsenima
poveéerati, poriéar itd ii nesvrsenima: ruédvat,razminirdvat itd.
Sufiksalni morfem -(a- esto zahtjeva duljenje prethodnoga sloga. Zato
62-¢ ispred njoga postati a (dugo o daje a): slomi-ti > slém-a-ti, wrdn-i-t
> weinj-ati, poréd-i-ti > pordid-ati it. To je razlog za8to ée pri zamjeni
suficsalnoga morfema -a- u svrSenome glagolu pregledati sufiksalnim mor-
femom -a- u nesvienome glagolu pregledati dosi do razlike w naglasku
jedroga i drugoga glagola: prégledati(svt8. gl.) i preglédati (nesvr. gl.)
(Danas se glagol preglédati sve Ge8ée zamjenjuje vidski prozimijim glago-
Jom pregledévari.)
U gagolima prve vise iu nekim glagolima druge vrste (sa sufiksalnim mor-
femom -nu-) morfem -a- te glasovi i skupovi glasova ji, ji ijeu korijensko-
:me morfemu izazivaju promjenu suglasnika k,g, hue, 2s (i)tak(Oinu)(t)
> (ishticla)i), (e)rek(OV(i) > (shric(a(t), Astek(ON() > (ishieeta)tt,
(predsiek(O)(t) > (pre)siiée(a)ti, (preg (Oinu)t)> (s)pré=(a)t),(izhda-
(iu)(t) > (e)ais(a(t i sh 215, Promjenu g u 2 izaziva i suodnos sufiksalnoga morfema -a- s prethodnim
samoglasnim 7: (isrg(O/mu)(t) > (3)t2(a)(t).
216, Sufiksalni se morfemi -G)a-, -(ava- i -()iva- ponekad pojavijyju u istim
‘glagolima: ukist-i-ti> uktt-a-t, ukrSt-dva-t i uleSé-tva-ti U tome se sluts
just, kako vidimo, uz sufiksalni morfem -ja-jotacijom mijenja u st. Tako je
najSeSée i sa sufiksalnim morfemom -java-: wkrStdvati,iskoriStévatl, upro-
‘paitdvati, uvritévat itd. (Rijetki su oblici sa 5 uz -fa- i -java- ~ usp. proci-
‘Séatl i proci8éévat.) Jedino se wz. sufiksalni morfem -jiva- pojavijuje samo
Sé: ukrictvat,iskoriséivati, zamaséivati, upropaséival itd
217. Budui da se na sufiksalnim morfemima -@Java- i -()iva-nalazi (na prvome
slogu) dugouzlazni naglasak, ispred ajih su slogovi krathi, pa se ie kao re~
fleks glass jar u glagolima prema kojima se wore pretvara u je ili e (prema
pravilu Syie > Sve): primijéniti > primjenjvat, navijéstit > nanjescivat,
onesvijésii > onesviesivat,ukliiéstit > ubljeSivat,wejénit > ucjenjiva
1, osliépiti > osljeplivati,docifépti> docjephjiva, nalijépit > naljepli-
vari, odjli> odjeljivai, pobiéditi> pobjedlvai, stiiésniti > siesnjdvat,
sdlijébiti > wdlebljivai, istrjebti > istrebljivat, otrijéznti > ometnjivat,
obrijépti > okrephjivat, nastrijéliti > nastrelfivati, zaprijéeti > zapreciva.
1, poteijépiti> potkrepljvat itd. (Pravopisom su dopusteni i oblic isrje-
biivati, onjetnjvat, okrjephifvat, nastjeljivat,zaprieeivati, potrjephiivati
)
218. Glagoliprveidruge vrste ispredsufiksalnih morfema-O-i-mu-je produljuju
Ije:nidje(O/nu ti) > nade) (a)ti),(rasjimie(O)() > (razhumiie(o)(a(),
(préjhae(O)() > (pro)hie(o)a)() (v je tw medosamoglasnigko) it
219, To se dogada i sa sufiksalnim morfemom e-v glagolima detvrte vrste tipa
sogarjet i zastareti koji se ne zamjenjuje sufiksalnim morfemima -()a,
-Gjava- i -Gpiva-: sagérje(O)(ti) > sagoriie((a)ti i zastarje(O)(t) > za-
starjé(oVa}t.
220. Isto je tako i sa je w korjenskome morfemu glagola éetvite vist tipais-
poxjeit: ipovied((t) > ispovitéd(a)(), zapavjed() (a) > zapovijéd(a)(i),
propovied(i(t)> propovitéd(a(t) ia.
221. U glagolima sloZenim od leyjeistvorenim sufiksalnim morfemom -a- ese u
keorijenskome morfemu mijenja u fe: polerje)(t) > polje(a)(i),léGje)t)
> iljé(a(t id. Tako je i sa e i fv glagolima slozenim od 18/fégnut
(leg(Oinu)(i)) i fei (i(O)(t): poleg(O/ma)() > poiiéwra)t) i pai(O)(n)
> polijewayt.
222. Unnckim glagolima druge vrst ispred sufiksalnoga morfema -nu suglasnici
(Korijenskoge morfema) dk (iz suglasnika 5), (izasuglasnike 2), 1b is-
‘adaju, ali se u nesvréenim glagolima sa sufiksalnim morfemom -<- vraéaju
prokitna)(ti) (< prékid(nu)(t)) > prekid(a)ti), briz(nu)(t) (< brigginu)t)
> briag(ai(i), ststmyi) stisk(mu)t)) > stisk(a(), pokeém)(t)
pokrétinu)(i) > pokreta)i) i posite) i) (< pogibfnu) (tl) > pogib(at).
223 U glagolima tipa uskddit, uméeiti i rastOciti suglasnik je é w alternaciji sa
suglasnikom k: uskée()(ti) > uskak(a)(t), umd) < wmak(a)() i ras-
13e()() > rastdk(a).
226, Pri vorbi nesvréenoga glagola od glagola tipa zabrimutin se odvaia i Got
om) mijenja w nj: zabrin(u)(t) > zabrinj(éva)(i). U sklads time suglasnis-
ise kup sm mijenja un: ztism(u) (i) > zeus(évay(i) (Zauinjvati mote
last i zgutGivari~ prema modelu zgitst(n)(ti) + jiva(ti) > zeusé(iva)(t).)
ajima se dakle (san isn) dogada ono Sto se dowd san ism kad m pripada
kkorjenskomu morfemu: razvédn(i)(t) > razvodnj(ava)(t) i zakism(i)() >
zakainj(dva)(t.
226. Specifiéne promjene dozivliavaju glagoli prve vrste, posebno u svome ko-
sijeskom morfemu. U njima ispred nastavka -i suglasnici d it postaju s:
JeradO+ti > kristi i pletOnti > ples, b — ps: greb+ Ott > grépsti, @
keg ti 1~€:rek+O1i> 786i, mog+Oti> maéi i vriet Ot > vie
‘To we dogada i sa d* ru glagola iti (< d+ O+ i) U glagoa tpa rds ispred
nastavka i suglasnik fispada: rast OF ti> rast.
225,
227. Privorbi nesvréenih oblika glagola od svrSenih u glagolima prve vrste naj-
eke sudjeluje suksalni morfem -()a- (velo rijetko sufiksalni morfemi
(Java: i-()iva-) Taj morfem utjeée na ove promjene korijenskoga morfema:
1. dugo & postaje im ili inj: 6A)22(O)(i) > (sa)zim(a)(t) i (ps)e@(ov(n)
> @pajeini(ayir);
2.kratko e u glagolima tipa sdzreti postae ie: (sazre(O)(ti) >
(6a)zrif&()(a)(t) (v je tu medusamoglasnitko);
3. dugo ¢ u glagolima tipa 2K postaje in 23)RE(O) A) >
callin,
4.va u glagolima tipa sdzvati postaje i: (sd)2va(O)(x) > (a)zi(a)a);
5. sla u glagolima tipa sldti postaje Silj: (pd)sla(O)(tl) > (po)silj(a)(tiy,
6.rau glagolima tipa sabrati postaje i: (si)bra(O)(a) > (sabira)()s
er glagolima tipa siti postaje ir: (sir(OVt) > (sa ir( at);
8. riféu glagolima tipa iimrifti postaje ir: (A)mrj@(O)t) > (idmir(a)(),
(présdriie(OVt) > (prijdira\i)
9.i7u glagotimatipa psi postje ip: (p)si(O)() > (p)sip(ats
10,0 u glagotima tipa pdmodi postaje a: (po)mog(O}(t) > (polmeg(a}().
& Ae ~
©
:
ORM Tn
S|
sas ESE
piisojofiou ©
Vidskoznaéenjske faze
228. Nesvrieni glagoli imaju nasuprot sebi surSene glagole i, obmuto, svrSeni
slagoli - nesvriene glagole. Svrfeni se glagoli tvore od nesvrSenih glagola
prefiksalnim morfemima, a nesvrSeni glagoli od svrSenih glagola sufiksal-
sim morfemima,
229. U tome smislu postoje tri faze. U prvoj su fazi nesvrseni glagoli, w drugoj
svrseni glagoli (stvoreni od nesviSenih glagola prefiksalnim morfemima),
2.4 treéoj nesvrseni glagoli (stvoreni od svrSenih glagola sufiksalnim mor-
femima). Usp. (1) sj86i > 2) présjedi > (3) presifécat, (1) Basti > (2) pré-
bosti> (3) probeidati, (1) mati > (2) namdéiti> (3) nameikati, (1) Kapati >
(2) okdpati > 3) okopevatl, (1) stti! > 2) zaititti > 3) zastcivati, (I) tri-
jebiti > (2) isrijebiai> (3) istrebljivat, (1) lifépii > (2) nalipiti > (3) na
Vepljvatt id. (Pravopis dopusta i oblik isirjebtjivat.)
230, Ponekad se u prvoj fazi ne nalazi nesvrseni, nego svréeni glagol. Usp.: (1)
186i > (2) izreéi > 3) izricat, (1) ize > 2) odieeti > (3) odizimati, (1) digi
> (2) padiét> (3) podizat id
Glagolskovidska znagenja
231. Sufiksi i prefiksi pribavliaju glagolima specifigna znaéenja. Ta znaéenja
Zovu se glagolskovidska znaenja, Neka od njih pretpostavijaj jednu, a
neka tri glagolskovidske faze (prvu, drugu i treéu). Prvu fazu predstavljaju
nesurseni, drugu svrseni (stvoreni od nesvrsenih prefiksalnim morfemima) i
treéu nesvrseni glagoi (izvedeni od svréenih sufiksalnim morferima -()a-,
-()ava-i (iva). Usp.: (1) bisti> 2) prébosti> (3) probidati, (1) mish >
Q) razmisii > 3) razmisijati, (1) drati> (2) predrati > (3) preorévat, (1)
ail > (2) dsmisliti> (3) osmitlivai, (1) pisati> 2) ispisari > (3) ispisi-
ati, (1) Sti > 2) zat > (3) zaiicivar
232. Ima glagola koji se u tetoj fazi mogu tworti dvama i trima sufiksalnim
rmorfemima. Usp: (1) kdpati > (2) okipati > 3) okdipat i (1) képati> (2)
okdpati > (3) okopavati, (I) eistti > 2) poeistt > (3) poéiseat, podiféévati
i pociséivat, Ponekad nema glagolau prvojfazi, npr. (1) (..) > 2) navijé-
sti > (3) navijétat, navjestavat i navjeivat
233. Prvu fazu mogu predstavljati i sven glagoli. Usp. (1) kazati> (2) iskézati
> (3) iskaziva, (1) réei > 2) poreéi > 3) poricat (1) dist > (2) podiei >
@) podiza.
236, Evo tih glagolskovidskih znasenj:
1, Sativno znagenje. Ono se izrte sativnim glagolima, To su glagoli koji-
‘ma se irite dosta radnje (lt. satis = dosta). Tvore se prefiksima na-i i
i povratnom desticom se. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i treéoj
lagolskovidskoj fazi: najesti se — najédati se, ndpiti se ~ napijati se,
amériti se — izmeirat seit,
2. Intenzivno znaBenje. Ono se izrite intenzivnim glagolim (lat. ntendere
= napeti, napregmuti). To Su glagoli kojima se izriée radnja do vrhunca
valje subjekta, NajteSée se tore prefiksima raz-,uz-iza- i povratnom ée-
sticom se. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i te¢oj glagolskovidskoj
fai: razijitti se — razljuéivat se, uzbiidii se — uzbudivati se, zaljibiti se
~zaljubljivati seit
3, Inkoativno znavenje. Ono se izrite inkoativnim glagolima (lat. nchoare
-apotinjati). To su glagoli kojima se izrite potetni dio radnje. Tvore
se prefiksima po- i za-, Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i treéoj gla-
sgnlskovidskojfazi: poleijeti- polijétatl, zardniti ~zardnjat itd.
initivno znatenje. Ono se izrte finitivnim glagolima (lat. fnis = kraj,
zavretak). To su glagoli kojima se iziée zavréni dio radnje. Tvore se su-
{kom do-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i treéoj glagolskovidskoj
fazis dordditi —doradivati, dovriti— dovrSvat it
5, Deminutivno znagenje. Ono se izrise deminutivnim glagolima (lat. de-
‘minuere = umanjivati). To su glagoli Kojima se izrige radnja manja od
bine. Tvore se prefiksima po- i pro- te sufiksima -uc-, -uck-, -ok-, ok,
lak, -u-,-usk-i dr. Glagoli s prefiksima mogu pripadati drugoj i treéo}
slagolskovidskoj fazi: poigrati se — poigrévati se, prosétatl~ prasetévati
itd, Sa sufiksima su jednoglagolskovidski: syjtlicat, pjevickati, grickati
(6 ispadnutim 2), Hila, bacdkati se, moljakat, pleviit, julfiskati se
dr,
Gilagoli pjeviienut (iz aspodjele okn k ispada),Iiljnuti (iz raspodjele Ik
‘ispada) i njima sligni pokazuju da i takvi glagoli mogu podlijegati ela-
gpolskovidskim promjenama.
6, Augmentativno magenje (lat. augere = povecati). Ono se izriée aug-
rentativnim glagolima, To su glagoli Kojima se izriée previge radnje.
‘Tvore se prefiksom pre-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i treéoj
slagolskovidskoj fazi: préjest se — prejédati se, presélit! — presoljévati,
-prezisiit se ~ prezasi¢ivat se it,
7. Fejorativno zna8enje. Ono se izrie pejorativaim glagolima (lat. peior =
gor). To su glagoli Kojima se izrite radnja s nijansom pogrdnosti. Tvore
se sufiksima -ek-, -car- i -kar-. Usp.: pruféknul se, vucdiratl se, piskaratl
in,
8, Majorativno znagenje. Ono se izrite majorativnim glagolima (lat. ma-
ior = veéi), To su glagoli kojima se izvite radnja veéa od druge. Tvore
se prefiksom nace. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i treéoj glagol-
skovidsko fazi: nadj
‘ati ~ nadjadvivati,nadvlddasi~ nadvladaveri, nad-
midtriti— nadmudrivat itd. 7 ia ee
235,
236,
237.
238,
239.
9. Totivno zagenje. Ono se iziée totivnim glagolima (lt, torus = sav),
‘To su glagoli kojima se izrge sva radnja (od poéetka do kraja). Svi su
svrfeni, Sto znati da pripadaju drugoj glagolskovidskoj fazi. Tvore se
Prefiksima: i~ izgrddit), po-(posprémit) o- (Sbavit), na- (namémiti),
5- (siti itd
10, Durativno znaéenje. Ono se izrige durativnim glagolima (lat. urabilis
= trajan). To su glagoli kojima se izrige radnja Sto traje (neprekidno),
Swi su nesvrSeni, Sto znati da pripadaju prvoj i treéoj glagolskovidskoj
fai Oni koji se tvore od prefigiranih nesvrsemih glagola tvore se su-
fiksima -()a-, (Java-i (iva: mislti—izmitliati, gréditi izgradivati,
isati ~ ispisivat itd.
1 Distributivno znagenje. Ono se izrie distributivnim glagolimea (at di-
stribuere = raspodijelit). To su glagoli kojima se iztie raspodjela rad-
nije. Tvore se prefiksima po-, poiz~ i i- koji se dodaju vee prefigiranim
‘slagolima, Pritom ne mijenjaju njihov vid. Usp.: pordzmjestti — poraz-
‘mjéstati, porazdijélti ~ porazdieljivati, posprémiti ~ posprémati, pois-
‘kékati~ poiskakivat ili ispoiskakivati.
Glagolski obli
Glagolski se oblici dijele na jednostavne i slodene. Jednostavni su glagol-
‘ki oblici oni koji se wore od jednoga glagola, a sloPeni oni koji se tvore od
z0bh-é-m,
© aed:
268,
49.
250.
2st.
282.
‘micati— mic-jém™> mié-&-m, gladati ~ gldd-j@-m> glod-é-m, vigati ~ vig
e. -m, mhati — mah jé-m> ma8-E-m, skakati ~ skékJé-m> ska
-é-m, hrémati— hrém.jé-m > hramlj-&-m, sipati ~ sip-j@m> sipl-2-m, plsa-
m> pil-é-m, métati ~ metjé-m > meé-é-m, pozivati~ pasiv.jé-m
> posivlj-e-m, kézati ~ kdzjé-m > kaz-&-m,
‘Sa suglasnitkim se pak skupom sk stapa u Sil Sé: iskan!—Isk-f@-m> Bem
1/%86-8-m, Takvo stapanje glasova s glasom j nazivamo jotacijom, a! izmedu
bij, mij,pijte vif umetnuto (epentetsko)
Prezentsku osnovu sa sufiksalnim morfemom -jé- imaju i glagoli treée vr
ste sa sufiksalnim morfemom infinitivne osnove -ja- i njegovom inagicom
wae: grijasti~ grijé-m, Kftevacti~ Kjcfé-m,
U éetvrtome razredu trese vrste dijelovi sufiksalnih morfema infinitivne os-
nove -om , -ev- iio u prezentskoj osnovi altemiraju sa -u-, pa i u nj-
‘ma prezentska osnova zavrSava sufiksalnim morfemom -jé:: kup-dv-a-ti ~
ip-usjé-m, bié-ev-acti ~ bié-usfém, smanj-ivacti~ smen)-ucjé-m.
‘Medusamoglasnitkim se v (kao v u kij-va-tt) mode nazvati i vu drugome
razredu pete viste(takvo je ono po podrietlu), pa se zajedno s prethodnim
samoglasnikom a odvaja od sufiksalnoga morfema prezentske osnove -d
proué-dv-a-ti~ proié-ai-d-m.
U skladu s time mozemo govoritio alteriranoj prezentskoj osnovi kad je
rijeb 0 glagolima tipa kdpati: kip-d-m/kip-a-G)i. (J se stavlja u zagrade
jer je medusamoglasnigko,)
U glagolima jedanaestoga razreda prve vrste suglasnici se (Korijenskoga
morfema) k, g i h ispred sufiksalnoga morfema prezentske osnove -@- mi-
jenjajuu é, £1 &: pei (< pek-O-1) ~ pek-&-m> pOé-d-m, madi (< mog-Orti)
= mog-8-5 > mi2-25i vii (orh-O-ti) ~ vrh-E-m > vis-B-m. Ondje gaje toga
sufiksalnog morfema -2- nema (u treéemu licu mnozine svih takvih gla-
‘gola i u prvome licu jednine glagola mid, ti suglasnici ostaju nepromije-
neni. Zato i ondje govorimo o altemiranim osnovama: péé-2- // pék-O.,
‘mal-&- // még-O- i vi-&-// vih-O-. (Sufiksalni morfem prezentske osnove
-O- stoji nasuprot sufiksalnim morfemima prezentske osnove -2- i -i-. Usp
ple-&(m) /plet-O-(a), p8e-Em) / pek-O-(a)\ misli(m) / misl-O-@).)
Najvece se promijene u ustrojstvu prezentske osnove dogadaju u korijensko-
me morfemu glagola prve viste. U odnosu prema korijenskome morfermu
inginitivne osnove Korijenski morfem prezentske osnove glas: u glagolima
tipa £eti 2¢-O-1) zm (2m-é-m), u glagolima tipa pdt (pi-€8-0-1) én (pd-
én-é-m), glagolima tipa 221i (28-0-t)) Zanj (i, rijetko, én) (Zanj-2-m) (i,
rijetko, £n-d-m), u glagolima tipa klée (Kl8-O-1) kun (kin-@-m),u glagolima
tipa Kitt (da-0-1) kolj (klj-®m),w glagolimetipa 2vati (evd-O-t)zov (zdv-
-é-m), uw glagolima tipa s/t (slé-O-) Salj i rijetko, lj) (alj--m) (i ijet-
ko, 5f-8-m), u glagolima tip brat (brd-O-t) ber (bér-é-m),w glagolima tipa
170i (6-O-i) tar (tér-B-m), w glagolima tipa mitt (mj—-O-t) mej (mel
253.
254.
-m), 1 glagolima tipa drijéti (drjé-O-1) dr (dr-é-m), glagolima tipa dénijatl
(dé-nijé-O-ti) nes (do-nés-é-m), w glagolima tipa smjéti (smjé-O-ti) smij
{(omiy-é-m) i glagolima tipa pasiti(pd-si-O-ti) sp (po-sp-é-m). (U oblict-
‘ma je Saljem i Zdnjem a nepostojano a (Sliem > Saljem i anjem > Zanjem),
‘Ono je tu fakultativne naravi: i moze se i ne mora umetai.) (J sew smijem
‘mode tumaditi i kao medusamoglasniko J)
Korijenski morfem prezentske osnove jednostavnoga glagola i glasi -id-, a
Korijenski morfem slodenoga glagola(s prefiksom) id-ili-d~. Tako prezent
od iti (id-O-t) plas td-&-m, prezent od naiéi (nanid-O-ti) ~ ndvid-é-m, a pre
zent od pai (po-td-O-ti) ~ p6-d-
U skladu s time izdvajamo ove tipove prezenta:
1. plet-é-m, plore, plet-é0, ple
6. kapu-jé-m, kipucj@-5, kipu.j@-O, Ripu-jé-mo, kipu-jé-te, kipu-()i:
-mo, pode, pod-O-i.
Ss
J
s
Ss
~~
is}
S a, oF noel]
ortega] oop
seer] —ornoureger|
ebay T yo |
| | Paty] 1] | Imperfekt
3\ Isl lg ai ial ig 2
lis al igi si fal 3) kl 288 Ings je agi ob kaj se itive ol sco wane
Hale AW ES 3 ‘yer e prea ining} cov 10 tk ds we ufc morfe ak
5 F at 3) festa, ina eva aon sf
RAAB AHMAR | none
lg] ig 3] isl |g! gi le
a a aa |
4 F fel isl ste, ipa.
| | 1 | | | } 257. Sufksalni morfemi imperfektne osnove -dva-, -ivé-, -ova-
PRCROMURCCERORE ji eflsloe mori infinitive osnove mibli-a-h, grib-je-ti— “h, sli-
Ey zie igi Zig] lg G8d-ti~ (shiek ja-h) > slifee-a-h, Bid-je-ti~ (Bide ja-h) > Hid-d-h, Sardfi-
1 Fy TAR Aer i fi ~ Gérdfjan) > Krdfah, vd ~ Odie) > hola, lon
iL] H |e yy ist igh Bimjeti~ (gineJeh) > sila, rin-Ft~ (ro
st iS ERR fe
fe BR Gl RT RI
Bel 13) tay VE Sy AS) St A}
41 (8 ae a] Sl S| 1) > fries, voit ~ (We) > vObteh, mist
Bee \§ (Ee) iS} [a] 3} 8] 2 > miiljah, Kismsiti~ (kisnsj-h) > kiin-a-h, prézni-ti ~ (prdz:
rf Ig rerery] 14 pratn-a-hi éisti-ti (st ja-h) > 86a,
| at tel | | 260, Iso eto dognda isa sufikssnim morfemom inf ee
| als! || iit le iitivasossove sme. Te e-
© aise val 3) |! safes ge sai svar sp apr sn 2 a
sas Tasiiss Seige atom spa v slike skupove Sy 29 etl Hinseh>
eslsials/ale| lg Rioja Geomect- cengaeh> cen () [areteor] oregon] weiter]
finitivne osnove -O.-. Pritom se suglasnik ju njemu stapa sa zaveSnim su-
glasnicima korijenskoga morfema k, g, hu ¢, %,§: vik-O-ti— vidkjé-h >
iksalni morfem imperfekine osnove -/a- zamjenjuje sufiksalni morfem
vied,
261. Su
262, Sufiksalni morfem imperfektne osnove -i/2- zamjenjuje sufiksalni mortem
1e osnove -O- i pritom se prethodni suglasnici u korijenskome mor-
infin
ju U6, 2, s: plee-O-ti > plet-ija-h, pBk-O-ti > pee-ifa-h,
femu k, g, h mij
Wh-O-n> vis-llah.
%
a
g
@
zg
3
i
£
j
ag
SE
;
&
zauzima manje prostora od adekvatna glagolskog oblika za izrazavanje pro-
slagola, U novije se vrijeme potinje rabiti i u slanju poruke e-postom, jer
Slosti
Mr TT UE TT
(Teeted| ented] ouroed]
ad] weird] vind] 0
taioad| arm)
meme] em
aid] —_ouraerd
Sees
ous phapall
ows sey] ovtiet| en] |
[neem serine| owe tee rtin|
meio] aoa eree| reed
[__meee] seer ae
(rer casefen] oreo] — ema ether
cusp] orem] yoo] pom]
na] aioe] our yera| ora
cusoiee] worm reed]
bk meee] ame cused] ereidal —— ore-ida| woh)
[sess [_aeeridria| owen] oe
{ ‘my 0-fuoe| wep tio] —_ owrp-luos] _ orp-luou] arotuo] wa-tuoa)
eee] — are] — ema] — ang] sen] veo
AO Aorist
266, Aorist je glagolski oblik kojim se izradava proslo svrSeno vrijeme, Tvori
se prema infinitivnoj osnovi, ito tako da se sufiksalni morfemi infinitive
osnove -: jes om, ava, -iva-,-ova-, -eva- Zamjenjuju sufiksal-
nim morfemima aotisine osnove -O-, «a, +,
evar, -0- -e- i na njih domeéu (aoristni)nastavei
1-0, -smo, se, 8
265. Te aorisine osnove éesto altemiraju s osnovama drugoga i tregega lica jed-
nine tako da im se promijeni i mjesto i karakter naglaska, a morfemi -a, -i-i
-ru- postaju dugi. U tim licima postaje dug i zavréni samoglasnik a u sufiks-
alnim morfemima -ava-, -iva-, -ova- i -eva Isto tako i zavréni samoglasnici
korienskih morfema glagola prve vrste ai i. Dugi samoglasnici 2 iz osta-
{ju onakvi kakvi su u Korijenskim morfemima. Isto tako i e, je i je. Zaveéni
se suglasnici korijenskih morfema kg, h ispred sufiksalnoga morfema -e-
(prvom palatalizacijom) mijenjaju u é % $, a suglasnicki skup sk ue. (V. 0
tome par. 97.) Pritom se je ispred é mijenja u ij.
266. Uzevsi u obzir sve to, tipove bismo aorista mogli prikazati ovako:
1. (nf. dpler-O-t) o-plét-o-h, d-plet-e-O, d-plet-e-0, o-plét-o-smo,
orplét-o-ste, o-plet-o-8e;
2. (ink. pd:jed:0-1i) pé-jed-o-h, po-jed-e-O, po-jed-e-O, po.jed-o-smo,
porjed-o-ste, pé-jed-o-Ke;
3. ink. d-greb-O-1/) é-greb-o-h, degreb-e-O, d-greb-e-O, é-greb-o-smo,
Gegreb-orste, éegrebro-Se;
4, (int, iegriz-O-tl) irgriz-o-h, iegriz-e0, i-grie
inegrissoste, iegriz-ose;
5. (inf, dé-nes-O-ti) do-nés-orh, divnes-e-O, di-nes-e-0, do-nés-o-smo,
do-nés-o-ste, do-nés-o-8e;
-gris-o-smo,
6. (int, i-c¥p-O-1) issofp-o-h, is-cFp-e-O, Is-cFp-e-0, Is-chp-o-smo,
is-ctp-o-ste, is-cip-o-fe:
7. (ink. po-si-O-ti) po-sii-O-h, po-
Posii-O-ste, posi O-
8. (ink. s8-22-0-11)
SGe$0-O-ste, si-26-O-ie;
9. (ink. pd-£e-O-1) po-20-O-h, pi
porke-O-ste, po-te-O-5e;
10. (ink. i-pel--11 is-pek-o-h,is-peée-0, is-peé-e-O, is-pek-o-smo,
Ispeko-ste, s-pek-o-ie:
0-2-0-0, pi-Fe-0-smo,
11. (ink. pd-stig-O-1) po -stig-o-h, pd-stié-e-O, pi-stié-e-O, po-stig-o-smo,
posstig-o-ste, pastig-o-Fe;
267.
12. {inf d-vFh-O-ti) d-vFh-o-h, D-vFE-e0, BvFs-e-0, d-vFh-o-smo,
darhe-o-ste, b-vFh-o-5e
13. {inf ists (h-muctis-tisk-o-h,isctif-e-O,
is-tisk-o-ste, Is-tisk-o-Se;
14. {inf prd-K12-O-t) pri-klé-O-h, pro
précklé-O-smo, pro-klé-O-ste, pro-klé-O-8e;
15. (ink. prd-drja-O1) pro-drij@-O-h, pri-drié-O-0, pri-drije-0-0,
pré-drije-O-smo, pro-drije-O-ste, pri-drije-O-se;
16. (ink 28-pi-O-1) 2a-pi-O-h, -pi-O-0, 28-pi-0-0, za-pi-O-smo,
rapl-O-ste, 2a-pi-O-Se:
£-0, is-tisk-o-smo,
, pri-Kle-0-0,
17. (ink. pd-sjek-O-ti) po-sjek-o-h, pd-sif&é-e-0, po-sijee-e-0,
o-sfek-o-smo, po-sjek-o-ste, péesjek-o-
18. Gat. po-vik-muti) po-itemuch, pd-vik-ni-O, pO-vik-nit-O, po-vik-nu-smo,
po-vik-muste, po-vik-muse;
19, inf, préd-vidje-t) préd-vid:je-h, préd-vid.je-0, préd-vid-je-0,
préd-vid.je-smo, préd-vid:je-ste, préd-vid-je-Se
po-misl--0, po-misl--0, po-misl-ismo,
20. (inf. pd-mist-i-tt) pd-misl
po-misl-i-ste, pO-mislinse:
21. (inf. ot pur-dve-t) o-put-dvah, Bt-pul-ovd-0, dt-put-ovi-0,
‘ot-put-bvacsmo, ot-pul-dva-ste, ot-pul-dva-se;
22. ink. ie-ié-evart) i-bid-eva-h,i-bid-evd-, ix big-evd-0, ie-bid-evarsmo,
-bié-eva-ste, i-bid-eva-se;
23. (inf, po-dar-va-ti) po-dar-iva-h, pO-dar-1va-O, pO-dar-ivi-O,
po-dar-iva-smo, po-dar-iva-ste, po-dar-iva-Se.
U suvremengj se komunikacijiaorist zamjenjuje perfektom svrsenih gla
‘gol, U novije se vrijeme, kao i imperfekt, potinje rabiti pri slanju poruke
SMS porukom, jer zauzima manje prostora od adekvaina glagolskog oblika
‘2a iaradavanje prodlosti. Imperativ
268. Imperativ je glagolski oblik kojim se izazava zapovijed, zabrana, molba,
Zelja, opomens itd. Tvori se prema prezentskoj osnov, ito tako da se nje-
Zinisufiksalni morfemi-é,-i- i ~d- zamijene sulksalnim morfemima nje-
‘gove osnove ate se suiksalne morfeme dodaju nastavei -O-
(Ga drugo lice jedhnine),-mo (2a prvo lice mnozine) ite (za drugo lice mn0-
Zine).
1. Sufiksalni morfem -i imaju glagoli Kojima prezeniska osnova zavréava
sufiksalnim morfemims -2- ir, sufksalni morfem -- glagoli kojima pre-
zentska osnova zavrSava sufiksalnim morfemom -é-,@sufiksalni morfem
slagoli Kojima prezentska osnova zaveiava sufiksalnim morfemom
/--(-af- je inatica morfema ~a- u reéemu lieu mnozine ~ é-a()-i).
Ispred sufiksalnoga morfema j- slog je uvijek dug:
1. (prez, pléeé-m — pléti-O, plet-i-mo, plet-ite;
2. (prez. tem-&-m — tzm--0, izm-i-mo, izm-i-te,
3. (prez, pi
4. (prez,) &i
6. (prez) itd-m ~ Gi-dj-0, eitaj-mo, ete
IL Od glagola jedanaestoga razreda prve vrste imperativ se tvor tako da se
‘uzme alternirana osnova prezenta u treéemu licu mnoZine i dometne su-
fiksalni morfem -i-, koji pritom mijenja prethodne suglasnike k; g. hw
1. (prez.) pek-O-il~ pec-i-O, pe-i-mo, pee--te;
2. (prez) strig-Oni— serz-i-O, strle-i-mo,strz--te;
3. (prez.) vih-Ouit— vis-i-O, vis-I-mo, vis
4, Pritom se je u korijenskome morfemu glagola tipa s/8¢i ( vidi-o-O, vidje-la,vidje-.
1 U glagote jedanaestoga razreda prve vrste izmedu korijena i sufiksalno-
‘ga morfema -/- umeée se a (koje nazivamo nepostojano a). Nakon toga
I prelazi uo:
3. (inf. osm, r2k-O-(1) rek-al-O > rék-a0-0, rék-l-a, rékl-0;
4 (it osn. mig-Ot) mog-al- O> migrao-0, mba, me
5. nf. osn, vPl-OXt)) vFh-al-O> vih-a0-0, vi
TIL U glagolima prvoga razreda prve vrste suglasni
ga morfema -l- ispadaju:
6. (inf. osn, pl&t-O-(t) plet-O > ple-1-0 > ple-o-0, plé-t-a,plé--o;
7. Gif. o8n, krd-O-(t)) krad-l- O > kra-l- O> kri-o-O, kré-a, kris,
‘Ako se pritom ispred sufiksalnoga morfema -0- nade samoglasnik o, udru-
Ze ses njime u dugo 6:
8, (inf. osm. tbod-O-(0) ubod- 1-0 > ubo-I-O > ith-0-0-0 > itb-6-0,tbo-
La, ibo-L-o.
1 dispred sufiksalno-
IV. U glagolima sedmoga razreda prve vrste ije ispred sufiksalnoga morfe-
sma --ispads:
9. (ink. osn. iorije-O-(1)) umr-I-0 — iimr-o-O, ima, tpt,
V.U glagolima devetoga razreda prve viste i drugoga razreda éetvrte vrste
Je 8 ispted sufiksalnoga morfema -o- mijenja ui:
10, (inf. osn, iimje-O-(1) umje-I-O —umje-0-O> itmi-o-0,iumje-t-a, iimje-
bo.
‘To se dogada i sa jeu glagolima osmoga razreda prve vist. I ono se ispred
sufiksalnoga alomorfa -o- mijenjaw é
11. (inf. osn, dénije-0-() donije-I-0 > donije-o-0 > dani-o-O, dnije-!-
-a, donije-Lo.
U suvremenome se hrvatskom jeziku to s glagolima tipajést i sjést (u zna-
enja 'smjestiti se") ne dogada:
12 (inf. osm. jéc-O-(¢i) jed-1-0 > jel-O > J8-0-0, jé-ba, jé-L-0;
13. (inf. osn. s[8d-0-(t) sjedh1-O > sje. > sf8-0-0, sjé--a, sf-b0.
(Netada je j20 glasilo io (ali: j8la, jlo) i sj20 ~sto (ali: sla, sjéto).)
U ghgolima osamnacstoga razreda prve vrste¢ ispred sufiksalnoga alomorfa
-o- tkoder moze prijei ui, Zato u vezi s njima imamo dvojako rjeSenje:
14. fing. osm, sdzre-O.() sazresLO > sezre-o-0 / sizr-o-O / sizre-La,
aizrero
Kad je pripada sufiksalnoma morfemu, pravilo Srje > Srene dele, Zat0
se few plagolima tipa pomédret ponaa kao iw ostalim glagoima sa sufik-
Stinim morfemom je:
15. (ink on, (po)méj-O-) pomodrje1.0 > pomodrje-o-0 > pomédr-
2-0, pomddrjer-a, pomédre-O-Lo.
“Tako seje pona iu glagolimatpascrje:sazriea™ storia (sarelasizrje-
Jo) glagolima tpauzivrjeti:weavrjeo > wedurio (uzavrel,uzavrjelo). U
Sms glagolima medutim na mest jeu proses pojavlo jedinstveno e, pa
‘oblici o Kojima je rij glse i szrei~ sdzreo (sdzrela,sdzrelo) i wzevreti
= wrivreo (ware, wzavreo)
U oblicima glagolskoga prijeva radnog tipaiimrla, melo, dari itd. r je
samoglasnicko (f):iampla, imylo, impli itd. No w oblicima tipa imro to r
‘mote i ne mora biti samoglasniko: myo i imro. _2ro-ean|
eroud, eros)
nl rows!
“—ermete|srmeina| rowed) crm] pa
rege] a 4-o00-dey] Freed) orrong-aiy|
—epmicye|
TOW ~
g
Glagolski pridjev trpni
272. Glagolski pridjev trpni (zove se joS i particip perfekta pasivnl) wvori se
tako da se sufiksalni morfemi infinitivne osnove -a-,-ava, -iva-, -ove,
eva zamijene sufiksalnim morfemima ~dn-, -dvin-, iv -oviin, evan,
sufiksalni morfemi infinitivne osnove ii je-sufuksalnim morfemom-jen-,
sufiksalni morfem infinitivne asnove -ru- sufikselnim morfemom -nit- ©
sufiksalni morfem -O- suiksalnim morfemima -en-, je vent kofi-
rma se dodaju nastavei -O (za muski rod), -a (za Zenski rod), -o (2a srednji
rod)
1. (ink. osn. (s)Rép-a(t))— iskopan(O),iskopan(a, opin;
2 (inf, osn,(u)-nistva-(1)) unistavan(O), unittavan(a),unistavan(o),
3. (inf, osn.(is)-pit-inat) igpitivn(@),isptivan(a),ispitivan(oy,
4. (inf. osn. (po kup-dva-(4)) pokupovan(O), pokupovin(a), pokupovanto),
5. (inf. osn, bié-evati)) ~ bidevn(O),bigevan(a), bigeviin(o);
Rijetko su glagolski pridjevi tvoreni od takvih glagola sufiksalnim mor-
femom -a-: nizgrandi(@) (od razgrinat), iraéundt(@) (od uradinati), pd-
ravnai(@) (wz paravnan(O)) (od pordvnati). Glagoli éetmaestoga razreda
prve vist tipa znati imaju u glagolskome pridjevu strukturyistoyjetnu sa
strukturom glagolas infntivnom osnovorn na -a-. Oni imaju ponekad su-
fiks -dn-, ponekad sufiks ~ ividen(Q), irdden(a), irdiden(o},
7. (ink osn vid-je-() vidhjen-(O) > viden(O), viden(a, video)
Kako vidimo, j iz. morfema -jen- zahtijeva jotaciju prethodnih suglasnika.
Evo stalin suglasnika i suglasnikih skupova koji su podvrgnuti jotaci-
dis ink. osn, réb--(r)) rablien(@), (int. osn, bée-(t)) hdéen O), (int. ost
(a)saraf-i)) Saraljen(O), (ink. osn. (2a)-mbli4ti)) zdmoljen(C), (nt.
sn, prim-i4@) primljen(O), (ink. osn. (po}tép-i()) patoplien(Q), (int.
sn. (u)-rds-i(t)) ukraien(Q), (int. osn. (i2)-mis--(t)) izmisljen(O), (nt.
sn. (0B) idsn-i-(1)) dbjasnjen(O), (inf. osn. (6)-
You might also like
- SartreDocument2 pagesSartreKlara MajetićNo ratings yet
- Knjiga o JuditiDocument1 pageKnjiga o JuditiKlara MajetićNo ratings yet
- Sve Glasovne PromjeneDocument4 pagesSve Glasovne PromjeneKlara MajetićNo ratings yet
- Glagoli ZadaciDocument2 pagesGlagoli ZadaciKlara MajetićNo ratings yet
- Lingvistika Fonologija I FonetikaDocument33 pagesLingvistika Fonologija I FonetikaKlara MajetićNo ratings yet
