Professional Documents
Culture Documents
Mobilno Rac. Seminarski
Mobilno Rac. Seminarski
BLUETOOTH
SEMINARSKI RAD
BLUETOOTH
SEMINARSKI RAD
IZJAVA: Ja, Armin Imamović, student Sveučilišta/Univerziteta ”Vitez” Vitez, Indeks broj:
0272-14/VIT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad
izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć profesora odnosno
asistenta.
Potpis studenta:________________
1. UVOD.....................................................................................................................................5
4. BLUETOOTH SPECIFIKACIJA.......................................................................................8
5. BLUETOOTH ARHITEKTURA........................................................................................9
5.1 HCI.....................................................................................................................................10
5.2 TOPOLOGIJA MREŽE...................................................................................................11
5.3 BASELAND VEZE...........................................................................................................12
5.4 LOGICAL LINK CONTROL & ADAPTATION PROTOCOL..................................13
5.5 LINK MANAGER............................................................................................................13
5.6 BT STANJA.......................................................................................................................13
5.7 SOFTWERSKI PROTOKOLI........................................................................................14
6. BLUETOOTH INTEGRACIJA........................................................................................15
7. PRAKTIČNI DIO...............................................................................................................16
8. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................20
9. Literatura.............................................................................................................................21
1. Uvod
Bluetooth je specifikacija tehnologije nastala iz potrebe za omogućavanjem bežične
komunikacije. Bluetooth kao tehnologija nije ničiji patent, tj. nikome ne pripada. Temeljno
načelo - ujedinjenje i povezivanje inovativnih proizvoda i kompanija
Bluetooth SIG je u srpnju 2002. utemeljila, svoje glavno sjedište u Overlandu, Kansas,
SAD. Kadar se satoji od izvršnog direktora (Michael Foley), marketinškog direktora (Anders
Edlundand) i manje skupine marketinških, inženjerskih i operativnih stručnjaka. Bluetooth
SIG uključuje kompanije osnivače: Agere, Ericsson, IBM, Intel, Microsoft, Motorola, Nokia,
Toshiba i tisuće manjih drugih pridruženih kompanija.
Unatoč tome što specifikacija Bluetooth tehnologije definira mnoge jedinstvene stvari
vezane samo za nju, mnoge osobine Bluetooth-a su posuđene od drugih bežičnih tehnologija
(Motorolina Piano tehnologija, IrDA, IEEE 802.11, te DECT-a). Prednosti i mane ovih
tehnologija te usporedba sa Bluetooth-om će biti spomenuta kasnije. No, važno je da je
Bluetooth učio od ovih tehnologija, te je jedinstven po tome što omogućava varijabilnost
usluga.
4
2. Povijest i razvojni tijek Bluetooth-a
Prva komercijalna verzija Bluetooth uređaja, objavljena je u lipnju 1999. godine.
Samo ime Bluetooth dolazi od Danskog kralja Harald “Bluetooth” II Blatand, koji je živio u
10st., a ujedinio je Dansku i Nizuzemsku, te je kasnije pokrstio skandinavske narode i
preobratio ih sa poganstva na kršćanstvo.
Zašto je Bluetooth upravo tako nazvan? Prema legendi kralj Harold je mnogo jeo
plave bobice, tako da su njegovi zubi s vremenom postali plavi, tako su tvorci začetka ideje
razvoja Bluetooth tehnlologije odlučili dodjeliti upravo ovo ime zbog kraljevih zasluga u
prošlosti koje bi povezivale određenu povezanost, ali ujedno bi samo ime tehnologije bilo vrlo
atraktivo i povijesno potkrepljeno.
Prve članice koje su razvijale Bluetooth standard, u njegovom samom začetku razvoja
bili su: Microsoft, Intel, Nokia, IBM, itd., da bi im se u prosincu 1998 priključile još 5
kompanija: Intel, Ericsson, IBM, Nokia i Toshiba, s namjerom da formiraju Bluetooth Special
Interest Group (SIG) s tendencijom daljnjeg razvoja i rasta, tako da su do danas 2000
kompanija diljem svijeta članice Bluetooth SIG grupe.
5
3. Namjena Bluetooth tehnologije
Namjena tehnologije je prvenstveno bila dizajnirana kako bi se omogućilo bežično
povezivanje bliskih elektroničkih naprava na udaljenostima od (10cm, 10m, 100m) u
privremenu mrežu, kako bi istodobno moglo komunicirati bežičnim putem više uređaja, kao
što su bežični/pokretni telefon, modem, računalo, miš, mikrofon, slušalica, itd.
Bluetooth posjeduje robusni link, koji omogućuje razmjenu kratkih paketa, brze
međusobne potvrde, te omogućuje frekvencijske skokove, izuzetno se odlikuje po tome što je
jako malih dimenzija, te je neznatni potrošač energije, ali i niskom cijenom tako da je
prikladan za korištenje u svim segmentima ljudskog života.
6
4. Bluetooth specifikacija
Vrsta konekcije:
- Spread Spectrum (Frequency Hopping)
Izbjegavanje kolizije:
- FH-CDMA
Frekvencijsko područje:
- 2.4 GHz ISM
Modulacija:
- Gaussian Frequency Shift Keying
Snaga odašiljanja:
- 1 mw – 100 mw
Maksimalna propusnost:
- 1 Mbps
Domet:
- 10cm/10m/100m
7
5. Bluetooth arhitektura
Bluetooth core specifikacija ima preko tisuću stranica i pokriva sve od samog fizičkog
prijenosa podataka između uređaja do raznih sučelja sa drugim licenciranim protokolima. To
uključuje opise tehnoloških implementacija u hadrverskom i softverskom obliku. Dijagram
Bluetooth protokolne arhitekture je prikazan na slici 1.
U kratkim crtama, arhitekturu možemo rastaviti na dva dijela - donji i gornji, koji
komuniciraju preko HCI-a (Host Controler Interface).
Donji slojevi arhitekture su hardverski, oni se implementiraju u bluetooth modulu, dok
su gornji slojevi u obliku softvera sadržani u domaćinu, uređaju koji će biti bluetooth
osposobljen npr. mobitelu.
Baseband kontroler (LMP+Baseband+Bluetooth Radio) je integriran kao jedan čip.
Taj hardver(Radio i Baseband) i firmware (LMP) upravlja slanjem i primanjem signala i
obradom signala. Njegove funkcije uključuju uspostavljanje veze, podršku za asinkrone
8
(podaci) i sinkrone (glas) veze, kontrolu grešaka i autentifikaciju. Link Manager je softver
koji se nalazi na čipu (firmware) koji daje logiku otkrivanja drugih uređaja u blizini, te
autentifikaciju i konfiguraciju. Čip se pomoću HCI-a (Host Control Interface) spaja na
domaćina koji ima sav potreban softver ( specifikacije BT iznad HCI sloja ) za uspostavljanje
veza za drugim BT uređajima. HCI je standardno sučelje koje je implementirano i u BT
modulu i u domaćinu. Sastoji se od softverskog dijela koji omogućuje transparenciju svoga
hardverskog dijela (USB, RS323 ili UART sučelje) između modula i domaćina.
9
5.2 Topologija mreže
10
Svaka frekvencija je mali vremenski prozor tijekom kojeg se podaci šalju. Svaki paket
podataka može iskoristiti do pet prozora u kojem slučaju frekvencija ostaje konstantna za
vrijeme tog prijenosa. Slika 5 prikazuje komunikaciju Master i Slave BT uređaja koristeći
komunikacijske okvire koji imaju strogo definirano trajanje od 625us po okviru.
11
5.4 L2CAP Logical Link Control & Adaptation Protocol
L2CAP je protokol koji se nalazi na domaćinu i najvažniji je sloj jer svi podaci prije
nego napuste domaćina prolaze kroz njega. Taj sloj koristi ACL vezu koju omogućuje
Baseband. Jedna ALC veza, rezervirana za Link Manager-a je uvijek dostupna između
Mastera i aktivnih Slave-ova. To omogućuje point-to-multipoint vezu podržavajući asinkroni i
sinkroni prijenos podataka. L2CAP nudi servise za gornje slojeve odašiljajući podatke preko
L2CAP kanala.
Tri tipa L2CAP kanala postoje: bi-direkcionalni signalni kanal koji nosi komande
“kućnih poslova”; connection-oriented kanal za bi-direkcionalnu, point-to-point vezu; i
unidirekcionalni kanal koji omogućuje point-to-multipoint vezu, dopuštajući lokalnom
uređaju da bude spojen sa više udaljenih uređaja.
5.6 BT Stanja
Piconet-i se dinamički stvaraju kako BT uređaji ulaze i izlaze iz dometa jedan
drugoga. Uređaj napušta stanje Pauze (niska potrošnja energije, standarno stanje) inicirajući
ili primajući naredbu prozivke (inquiry) ili pažnje (page). Prozivka se koristi kada je
nepoznata adresa ciljanog uređaja. Naredba pažnje sadrži specifični DeviceAccessCode koji
sadrži adresu uređaja do kojeg se želi doći. Kada kontaktirani uređaj odgovori, oba uređaja
ulaze u stanje veze. Inicirajućim uređaj veze postaje Master a kontaktirani uređaj postaje
Slave.
12
Svakom se aktivnom Slave-u dodjeljuje aktivna korisnička adresa (AM_ADDR) s
kojom sudjeluje u Piconet-u slušajući svaki Master-ov vremenski okvir da li ga se adresira.
Dodatno, postoje tri stanja niske potrošnje energije Sniff, Hold i Park. Master može samo
odašiljati uređajima u Sniff stanju tijekom određenih Sniff-definiranih vremenskih okvira. Pa
tako ti uređaji slušaju samo tijekom tih specijalnih vremenskih okvira, ostatak okvira
zanemarivaju. Slave u Hold stanju ne prima nikakve asinkrone pakete i sluša samo da utvrdi
treba li postati opet aktivan. Nadalje uređaj u Park modu ne samo da prestane slušati, nego u
pusti svoju aktivnu adresu. Ostale samo član Piconeta ostajući sinkoniziran sa slijedom
frekvencijskog skakutanja. Slika 6 prikazuje primjer uređaja koji se nalaze u različitim
stanjima.
Slika 6 – BT stanja
13
6. Bluetooth integracija
- Prijenosna i desktop računala
- Printeri
- PDA
- Mobilni telefoni
- Slušalice
- Kamere
- Ostali prijenosni uređaji
- CD uređaji
- TV/VCR/DVD
- Access Points
- Bežični telefoni
- Automobili
14
7. Praktični dio
7.1. Ostvarenje komunikacije putem COM porta
On the development computer, ensure that the Bluetooth antenna is correctly inserted
and installed.
In the Bluetooth properties dialog box on the development computer, change the
discoverability to ON.
On the device, tap the Bluetooth icon, and then tap Turn Bluetooth ON.
On the Bluetooth window menu, click New to launch a search for Bluetooth-enabled
devices.
Select the development computer that you want to connect to using ActiveSync.
When prompted, type a temporary passkey, and then quickly type the same passkey on
the development computer.
Nakon gore opisanog postupka moguće je svaku aplikaciju oslanjati na bluetooth
You now have a Bluetooth connection with your device. To set up ActiveSync,
you create a virtual COM port for this Bluetooth connection.
komunikaciju.
15
Slika 7. Definiranje COM porta u upravljačkom programu BT uređaja
16
Primjer metode u C# jeziku koja prihvaća niz podataka sa serijskog porta te nad njima vrši
nekakvu obradu (prebacuje u «integer» i njima puni red):
pos += 5;
}
}
err = false;
}
}
Kako je vidljivo iz gore prikazanog segmenta koda, metoda se po ničemu ne razlikuje od bilo
koje druge metode ili funkcije koja koristi standardni COM port.
Korištenjem COM komunikacije moguće je napisati program koji će mobilni telefon
pretvoriti u uređaj za daljinsko upravljanje računalom. Takav primjer je open source projekt
«float's Mobile Agent» - fma.sourceforge.net, koji omogućava učitavanje korisnički napisane
skripte u primjerice VB Script jeziku. Isti ovaj efekt, kod novijih uređaja, može se postići i na
jednostavniji način – korištenjem HID profila. Opis ove tehnologije prikazan je u sljedećem
poglavlju.
17
7.2. Ostvarenje komunikacije putem HID profila
Drugi primjer komunikacije koji ćemo prikazati ostvaruje se putem HID (Human Interface
Devices) profila.
Slika 10. Ostvarenje usluge «Mouse & Keyboard» na mobilnom telefonu preko HID-a
Na ovaj način moguće je koristiti mobilni telefon (s već ugrađenim softverom) za npr.
daljinsko upravljanje računalom.
18
8. Zaključak
U suvremenom društvu informacije i znanje postaju ključni resurs, važno je iste dobiti
što brže i na što jednostavniji mogući način. Upravo ova bežična tehnologija nam pomaže u
rješavanju sličnih problema, jer zamjenjuje kablove, nudi sigurno povezivanje s postojećim
podatkovnim mrežama i periferno sučelje, kao i mehanizam za oblikovanje malih privatnih i
ad-hoc grupiranja povezanih uređaja izvan žične infrastrukture mreže.
19
9. Literatura
1) Bluetooth, on-line [http://leut.srk.fer.hr/seminar/bluetooth], učitano: 12.studeni 2005
2) Bluetooth tehnologija, on-line [http://www.ericsson.com/hr/tehnologije/index.shtml],
učitano: 13.studeni 2005, 20:00
3) Bluetooth-kako je Plavozubi postao trend, on-line
[http://josip.purger.com/hardware/bluetooth.htm], učitano: 12.studeni 2005, 19:45
4) Bluetooth Plavetnilo je sve jače, on-line
[http://www.ericsson.com/hr/etk/prenosimo/mobil_06_02], učitano: 16.studeni 2005
5) Bluetooth Consortium, on-line [http://www.bluetooth.com], učitano: 13.studeni 2005
6) Bluetooth Enumeration, on-line [http://www.ericsson.com/bluetooth/], učitano: 14.studeni
2005, 22:45
7) Bluetooth Tutorial, on-line [http://www.ee.iitb.ernet.in/uma/~aman/bluetooth], učitano:
22.studeni 2005, 21:00
8) Bluetooth Network Topologies, on-line [http://www.palowireless.com], učitano:
23.studeni 2005, 22:20
9) Bluetooth Architecture, on-line [http://fma.xinium.com/resources/docs/scripts_sdk.htm],
učitano: 18.studeni 2005, 23:45
10) Bluetooth and Motorolina Piano, on-line [http://www.motorola.com/bluetooth], učitano:
19.studeni 2005, 23:00
11) Bluetooth Standards, on-line [http://www.bluetooth.org], učitano: 17.studeni 2005, 22:00
12) Bluetooth SIG security white paper, on-line
[http://www.bluetooth.com/upload/24Security_Paper.PDF], učitano: 13.studeni 2005
13) Introduction to Bluetooth, on-line [http://www.mobileinfo.com/Bluetooth], učitano:
16.studeni 2005, 20:45
14) Security overview showing tool use, on-line
[http://www.atstake.com/research/reports/acrobat/atstake_war_nibbling.pdf], učitano:
16.studeni 2005 20:30
15) Sve o bežičnim mrežama, on-line
[http://www.tportal.hr/tehnologija/mobiteli/page/2004/11/25/0249006.html], učitano:
12.studeni 2005, 22:30
16) MSDN Library for Visual Studio 2005
17) fma.sourceforge.net, učitano: 10. studeni 2005
20