ISPITIVANJE GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA TLA

ASTM D 422-63 (Reapproved 2007)

1 OPREMA

Za ispitivanja se koristi slijedeća oprema:

Vaga,
razlučivosti 0,01 g (za uzorke do promjera zrna 2 mm ili do mase 1 kg)
razlučivosti 1 g (za uzorke promjera zrna većeg od 2 mm i mase iznad 1 kg)
Mješalica,
električna, s posudom za disperziju uzorka
Areometar,
graduiran za čitanje gustoće suspenzije od 0,995 do 1,300 g/cm3
Menzure,
volumena 1000 ml
Termometar,
razlučivosti 0,5 0C
* Sita
Sijanje dijela uzorka iznad 2 mm radi se na sljedećim sitima (tzv. veliko sijanje):
63 mm - 31,5 mm - 16 mm - 8 mm - 4 mm - 2 mm
Sijanje dijela uzorka nakon areometriranja radi se na sljedećem sitima (tzv. malo sijanje): 4 mm - 2
mm - 1 mm - 0,710 mm - 0,500 mm - 0,212 mm - 0,106 mm - 0,075 mm
*Odabrana sita u serijama ne podudaraju se u potpunosti sa zahtjevima norme, ali zadovoljavaju
osnovni zahtjev norme za jednoliku raspodjelu točaka na granulometrijskoj krivulji.
Štoperica

Otopina
Destilirana voda
Antikoagulans, natrijev heksametafosfat u prahu se otopi u destiliranoj vodi.
Koncentracija za potapanje uzorka je 40 g natrijevog heksametafosfata na 1000 ml otopine.
Otopina prilikom upotrebe ne smije biti starija od mjesec dana. Uz pripremljenu otopinu potrebno je
priložiti evidenciju o datumu pripreme otopine.

2/8
2 PRIPREMNI RADOVI

Pod pripremnim radovima podrazumijeva se priprema uzorka za ispitivanje granulometrijskog

sastava koja se odnosi na razdvajanje uzorka na dva dijela: na dio uzorka koji sadrži samo čestice
iznad 2 mm promjera i drugi dio koji sadrži samo čestice promjera manjeg od 2 mm.
Masa dijela uzorka koji ima zrna veća od 2 mm ovisi o veličini najveće čestice:
- promjer najveće čestice 10 mm, oko 500 g uzorka
- promjer najveće čestice 20 mm, oko 1000 g uzorka
- promjer najveće čestice 25 mm, oko 2000 g uzorka
- promjer najveće čestice 40 mm, oko 3000 g uzorka
- promjer najveće čestice 50 mm, oko 4000 g uzorka
- promjer najveće čestice 75 mm, oko 5000 g uzorka.

Masa dijela uzorka koji ima zrna manja od 2 mm:

pjeskovita tla, oko 115 g uzorka
prašinasta i glinovita tla, oko 65 g uzorka.

6.1 Uzorci koji vidljivo sadrže samo čestice manje od 2 mm

Uzorci ostaju na vlažnosti na kojoj su zaprimljeni u laboratorij. Odvagati količinu potrebnu za

ispitivanje. Za uzorke gline i praha to je 50 g, a za uzorke pijeska 100 g. Posebno odvojiti dio
uzorka za ispitivanje vlažnosti.

6.2 Uzorci koji sadrže čestice veće od 2 mm

Uzorci ostaju na vlažnosti na kojoj su zaprimljeni u laboratorij.

Odvagati reprezentativni dio uzorka toliko velik da sadrži 50 g uzorka s česticama manjim od 2 mm
za glinu i prah, a 100 g za pijesak. Posebno odvojiti dio uzorka za ispitivanje vlažnosti.
Staviti uzorak u posudu, prekriti vodom i pustiti da se natopi. U veću posudu staviti na dno sito 2
mm, preliti vodu iz natopljenog uzorka i doliti vode do 1cm iznad dna mreže sita. Premjestiti
natopljeni materijal iz sita u masama po pola kg, miješajući svaki dio prstima. Svaku grudicu treba
pomoću palca i prstiju izmrviti i izgnječiti. Dignuti sito iznad vode u posudi i završiti pranje pomoću
male količine čiste vode.
Oprani materijal premjestiti u čistu posudu pa nastaviti ispiranje druge količine natopljenog
materijala. Nakon pranja osušiti materijal u sušari na 105 ± 5 0C, vagati ga i zadržati za ispitivanje
granulometrijskog sastava sijanjem.
Posudu u kojoj se nalazi isprani materijal koji je prošao kroz sito 2 mm treba pustiti nekoliko sati da
miruje. Lagano odliti bistri dio, a ostatak osušiti u sušari na 105 ± 5 0C.
Osušeni uzorak je uzorak za granulometrijsku analizu areometriranjem.

6.3 Uzorci koji sadrže čestice veće od 2 mm, a sitne čestice su koherentne i
vezane za krupne čestice

Osušiti uzorak na zraku ili u sušari na 600C. U mužaru pomoću gumenog čekića usitniti uzorak.
Odvojiti i izvagati reprezentativni dio uzorka za ispitivanje granulometrijskog sastava.

Prvo odvajanje: prosijati materijal na situ 2 mm. Kroz sito prođe dio manji od 2 mm koji treba staviti
na stranu za kasnije kombinacije. Ostatak na situ treba staviti u posudu i prekriti vodom.

3/8
Drugo odvajanje: U čistu posudu staviti sito 2 mm. Preliti vodu iz natopljenog uzorka na sito i doliti
vode do 1cm iznad dna mreže sita. Premjestiti natopljeni materijal iz sita u masama po pola kg,
miješajući svaki dio prstima. Svaku grudicu treba pomoću palca i prstiju izmrviti i izgnječiti. Dignuti
sito iznad vode u posudi i završiti pranje pomoću male količine čiste vode. Oprani materijal
premjestiti u čistu posudu pa nastaviti ispiranje druge količine natopljenog materijala. Nakon pranja
osušiti materijal u sušari na 105 ± 5 0C, vagati ga i zadržati za ispitivanje granulometrijskog
sastava sijanjem.
Posudu u kojoj se nalazi isprani materijal koji je prošao kroz sito 2 mm treba pustiti nekoliko sati da
miruje. Lagano odliti bistri dio, a ostatak osušiti u sušari na 105 ± 5 0C.
Osušeni uzorak usitniti i pomiješati s uzorkom koji je prošao kroz sito 2 mm u prvom odvajanju. Iz
toga uzorka izdvojiti reprezentativni uzorak za granulometrijsku analizu areometriranjem.

6.4 Uzorci kod kojih sušenje ne utječe na rezultate ispitivanja

Osušiti uzorak na zraku. U mužaru pomoću gumenog čekića usitniti uzorak. Odvojiti i izvagati
reprezentativni dio uzorka za ispitivanje granulometrijskog sastava.
Prvo odvajanje: prosijati materijal na situ 2 mm. Kroz sito prođe dio manji od 2mm koji treba staviti
na stranu za kasnije kombinacije. Ostatak na situ treba ponovo usitniti u mužaru pomoću gumenog
tučka.
Drugo odvajanje: prosijati materijal kroz sito 2 mm. Dio koji je prošao kroz sito spojiti s dijelom iz
prvog prosijavanja. Iz toga uzorka izdvojiti reprezentativni uzorak za granulometrijsku analizu
areometriranjem.
Ostatak na situ isprati vodom, osušiti, izvagati i zadržati za ispitivanje granulometrijskog sastava
sijanjem.

4/8
3 PROVEDBA ISPITIVANJA

Pripremiti uzorak za ispitivanje prema točki 5. Nakon pripreme uzorak je podijeljen u dva dijela.
Jedan dio sadrži samo čestice iznad 2 mm promjera, a drugi samo čestice promjera manjeg od 2
mm.

7.1 Sijanje dijela uzorka čestica iznad 2 mm

Izvagati masu uzorka za sijanje.

Sita složiti na dno od najmanjeg otvora mreže do najvećeg otvora mreže na vrhu. Istresti uzorak u
najgornje sito i poklopiti. Sijanje se radi bočnim i vertikalnim pomicanjem serije sita. Odrediti masu
uzorka na svakom situ. Izmjeriti promjer najvećeg zrna. Pregledati i odrediti oblik i tvrdoću čestica
šljunka i pijeska.

7.2 Areometriranje dijela uzorka čestica ispod 2 mm

Izvagati masu uzorka za areometriranje. To je oko 50 g za glinu i prah, tj. oko 100 g za pijesak.
Posebno odvojiti dio uzorka i ispitati vlažnost.
7.2.1 Areometriranje
Uzorak za areometriranje staviti u posudu i preliti sa 125 ml otopine natrijevog heksametafosfata
(40 g/l). Miješati dok se tlo jednoliko ovlaži. Pustiti najmanje 16 sati da odstoji.
Sadržaj posude uliti u čašu miješalice. Ostatke uzorka isprati destiliranom vodom uz pomoć boce-
štrcaljke.
U čašu dodati destilirane vode tako da čaša bude puna do polovine. Miješati 1 minutu.
Preliti u menzuru i dodati destilirane vode do volumena 1000 ml.
Koristeći dlan ruke položen preko otvora menzure (ili staviti gumeni čep), okretati menzuru gore -
dolje kroz 1 minutu. Već kod prvih okretanja treba paziti da ne ostane uzorka na dnu menzure, što
se treba spriječiti snažnim pokretima u okrenutom položaju. Menzuru postaviti na radnu plohu i
uključiti štopericu.

Očitanja gustoće pomoću uronjenog areometra rade se u vremenskim intervalima koji daju
jednoliku raspodjelu točaka na granulometrijskoj krivulji. Predlažu se slijedeći vremenski intervali:
- 2 minute
- 5 minuta
- 15 minuta
- 30 minuta
- 1 sat
- 4 sata
- 24 sata

Areometar treba uroniti u otopinu oko 20 sek prije čitanja na približnu dubinu na kojoj će biti čitanje.
Odmah nakon očitanja treba pažljivo izvući areometar iz menzure s uzorkom i vratiti ga u menzuru
s destiliranom vodom kružno ga okrećući (da se isperu ostaci uzorka). Uz svako čitanje na
areometru treba izmjeriti i zapisati temperaturu otopine u menzuri. Čitanje na areometru se
izračuna iz čitanja gustoće tako da se umanji za 1 i pomnoži s 1000. (Na primjer: čitanje gustoće
1,0115 se zapiše kao čitanje areometra 11,5)

5/8
7.2.2 Sijanje
Nakon posljednjeg čitanja areometra istresti sadržaj menzure na sito 0,075 mm isprati vodom iz
vodovoda. Ostatak na situ prebaciti u posudu, osušiti u sušari na 105 ± 5°C i sijati.
Sita složiti na dno od najmanjeg otvora mreže do najvećeg otvora mreže na vrhu. Istresti uzorak u
najgornje sito i poklopiti. Sijanje se radi bočnim i vertikalnim pomicanjem serije sita.
Odrediti masu uzorka na svakom situ. Izmjeriti promjer najvećeg zrna. Pregledati i odrediti oblik i
tvrdoću čestica pijeska.

4 IZRAČUNAVANJE

Masa cijelog uzorka, Muz

Masa uzorka koja se koristi u računanju granulometrijskog sastava je masa suhog uzorka. Uzorak
na kojemu se ispituje granulometrijski sastav se važe prije početka pripreme i masa se zapisuje.
Ukoliko je uzorak vlažan, posebno se uzima uzorak i određuje se vlažnost. Masa suhog uzorka je
masa vlažnog uzorka korigirana za vlažnost.

Sijanje dijela uzorka, čestice iznad 2 mm

Uz pripadajuće otvore na sitima upisuje se masa ostataka (OS) na sitima. Izračuna se postotak
ostataka (POS) na sitima prema masi cijelog uzorka.
POS= (OS/Muk)*100 %
Postotak prolaza kroz sito (PPS) je za prvo sito u seriji (tj. sito s najvećim otvorom) kroz koje je
prošao sav materijal.
PPS = 100 %
Za svaki idući promjer čestica se ovaj promjer izračuna kao:
PPS = 100 - Σ POS
Da bi se dobila masa čestica manjih od 2 mm, tj. masa za areometriranje (AM), treba zbrojiti sve
ostatke na sitima i dobiti sumu ostataka na sitima (SOS):
SOS = Σ OS
Sada je: AM = Muk - SOS
Podaci za crtanje granulometrijske krivulje su veličina čestica (otvor sita) i postotak prolaza kroz
sito.

Areometriranje

Areometrirana masa je masa suhog uzorka (AM) koji je potopljen i na kojemu je rađeno ispitivanje
u menzuri. Ukoliko je izvagan i potopljen vlažni uzorak, posebno se na dijelu uzorka odredi
vlažnost pa se masa suhog uzorka dobiva korekcijom mase vlažnog uzorka za vlažnost (Masa
suhog uzorka je manja od mase vlažnog uzorka!).
U slučaju kombinirane analize, tj. sijanja dijela uzorka većeg od 2 mm i areometriranja dijela
uzorka manjeg od 2 mm računa se faktor redukcije iz postotka prolaza kroz zadnje sito (2mm)
Fr = PPS(2mm) / 100
Za proračun je potrebna i vrijednost gustoće čvrstih čestica, ρ s.
Korekcije čitanja areometra, tj. korekcija meniska cM, korekcija areometra cAR, korekcija
antikoagulansa cAN, korekcija temperature cT i dubina taloženja uzmu se iz podataka o kalibraciji
areometra.
Ukupna korekcija se izračuna kao:

6/8
CUK = CM + CAR + CAN

Tokom areometriranja se upisuje:

- proteklo vrijeme, t

- čitanje na areometru, R

- temperatura, T

Vrijeme očitanja se za svako čitanje treba pretvoriti u vrijeme u minutama, t', radi daljnjeg
proračuna.
Za svaku temperaturu se prema baždarnoj krivulji areometra izračuna vrijednost korekcije
temperature cT.

Za proračun promjera se korigirano čitanje R' izračuna kao zbroj čitanja na areometru R i korekcije
meniska, cM.
R' = R + cM
Dubina taloženja AL, potrebna kod proračuna promjera, izračuna se prema baždarnoj krivulji
areometra, a za očitanja se uzima korigirano čitanje R' (R' = R + c M).
Kod baždarenja areometra, za svako čitanje na skali se iz dimenzija areometra i površine presjeka
menzure odredi dubina taloženja AL. Iz tih podataka formira se pravac čija je jednadžba:

AL = h - R' * f

gdje je

h, dubina taloženja za očitanje R' = 0, a

f , nagib pravca.

Prema Stockes-ovom zakonu promjer je:

___________________
D = √ [30n/980(ρs -1)]* AL/T

gdje je n viskoznost vode (pozi), T je interval vremena (minute) od početka taloženja, ρ s gustoća
krutih čestica [g/cm3].
Korigirano čitanje R'' za proračun promjera izračuna se kao zbroj čitanja na areometru R i svih
korekcija, tj. korekcije temperaure c T, korekcije meniska c M, korekcije areometra cAR i korekcije
antikoagulansa cAN.
R'' = R + CT + CM + CAR + CAN
Postotak prolaza, PP, se izračuna kao:
100 * ρs
PP = R'' * ——————
AM * (ρs - 1)
Izvještaj o ispitivanju granulometrijskog sastava je dijagram ovisnosti dijametra čestica (promjera
sita) i postotka uzorka koji je manji od tog promjera prema ukupnom uzorku.

7/8
5 MJERNA NESIGURNOST

Norma ispitne metode ne navodi podatke o mjernoj nesigurnosti niti o preciznosti metode.
Laboratorij je prepoznao sastavnice mjerne nesigurnosti prikazane slijedećoj tablici.

Sastavnica mjerne nesigurnosti

Mjerna nesigurnost Uzimanje uzorka
uzorka Izrada ispitnog uzorka

Mjerna nesigurnost Uzimanje uzorka

ispitivača Izrada ispitnog uzorka
Provođenje postupka
ispitivanja
Mjerna nesigurnost Sita
opreme 75 mm
37,5 mm
19 mm
9,5 mm
4,75 mm
2,00 mm
850 μm
425 μm
250 μm
106 μm
75 μm
Vaga
Vaga
Hidrometar
Termometar
Mjerenje vremena
Mjerna nesigurnost Dosijavanje zaostale mase
zbog promjena uvjeta Sušenje do stalne mase
okoliša, korekcija i sl.

6 REFERENTNI DOKUMENTI

• ASTM D422-63(2007)e2, Standard Test Method for Particle-Size Analysis of Soils, ASTM
International, West Conshohocken, PA, 2007
• ASTM D421-85(2007), Standard Practice for Dry Preparation of Soil Samples for Particle-
Size Analysis and Determination of Soil Constants, ASTM International, West
Conshohocken, PA, 2007
• ASTM D2217-85(1998), Standard Practice for Wet Preparation of Soil Samples for Particle-
Size Analysis and Determination of Soil Constants (Withdrawn 2007, no replace standard),
ASTM International, West Conshohocken, PA, 1998
• ASTM E11-15, Standard Specification for Woven Wire Test Sieve Cloth and Test Sieves,
ASTM International, West Conshohocken, PA, 2015

8/8