RELIGIJA

1
 SAŽETAK

Uvod………………………………………………….3
Religijska raznolikost…………………………4
Tipovi religijskih organizacija……………..5
Klasici sociologije religije……………………6
Društvene funkcije religije……………7-8
Religija u modernom društvu……………9
Budućnost religije……………………………10
Literatura………………………………………..11

2
 UVOD
Pitanje što je religija,nesumnjivo zadire u
najintimnije probleme sociološkog pristupa
fenomenu religije.Naime,društvena perspektiva
religiju vidi,proučava ili razumijeva u obzorju
društvenih procesa i društvenih skupina pri čemu
bit samih procesa ostaje predmetom nerazrješivih
sporova. Za većinu osoba religija je organizirani
sustav vjerovanja i bogoslužja koje stavljaju Boga
u središte.
Za druge, religija označava vjerovanje u veći broj
bogova a postoje i osobe koje ne posjeduju neku
tradicionalnu vjeru ili religiju već prakticiraju neku
vrstu vjerovanja na svoj osobni način, nevezano
od organiziranih religija. Ipak većina zemaljskog
stanovništva vjeruje da je nekakva vrhunaravna
sila utjecala na stvaranje svijeta i da ima bar
donekle utjecaj i na život pojedinaca. Svaka religija
podrazumijeva više ili manje jednostavno
učenje koje se odnosi na svrhu i podrijetlo
svega postojećeg.

3
 RELIGIJKSA RAZNOLIKOST
Supernaturalizam
Karakterističan za jednostavna društva.To je
zapravo pripisivanje prirodnim pojavama i
predmetima bezlične i nadnaravne osobine
Animizam
To je vjerovanje u duh ove demone ili slična
mistična bića
Teizam
Teizam znači vjera u bogove i dijeli se na
politeizam i monoteizam.
Politeizam- vjera u više bogova
Monoteizam- vjera u jednoga boga
Sustav apstraktnih ideala
One umjesto usmjeravanja na
bogoštovlje,posvećene postizanju moralne i
duhovne izvrsnosti,tzv. Etičke religije.
Primjer takvih religija su budizam taoizam…

4
 TIPOVI RELIGIJSKIH
ORGANIZACIJA
Tipovi religijskih organizacija su:
Crkva,Sekta,Denominacija i Kult.
Crkva je velika,društveno etablirana vjerska
organizacija s formaliziranom strukturom
vjerovanja,rituala i unutarnje organizacije moći.
Njezini članovi su različitih socijalnih slojeva i sami
su izabrali sudjelovanje.
Sekta je relativno mala vjerska skupina koja se
najčešće odvojila od crkve i ona odbacuje
dominantne vrijednosti i način života u širem
društvu.Za razliku od crkve ona zahtjeva duboko
religiozno iskustvo i odanost grupi.
Denominacija je religijska skupina koja prihvaća
postojanje drugih religija i uglavnom je u suglasju
s vrijednostima društva.Metodisti su jedan primjer
takve organizacije
Kult je manje organizirana i privremena skupina
koja se ne temelji na nekoj razrađenoj doktrini i
ne postavlja velike zahtjeve članovima.

5
 KLASICI SOCIOLOGIJE RELIGIJE
Auguste Comte
Zakon tri stadija.
Društveni napredak vodi do konca religije, a
religija se u trenutku dok nestaje utjelovljuje u
znanost, to jest u viši stadij ljudskog uma i psihe

Emile Durkheim
Funkcija religije u društvenom životu je očuvanje
idejnog i moralnog jedinstva društva.
Sekularizacija modernog društva.
Proučavao australske domoroce.
Religija je društvena kreacija.
Max Weber
Učinici religiozne aktivnosti i neaktivnosti.
Protestanksa etika i duh kapitalizma.

6
 DRUŠTVENE FUNKCIJE RELIGIJE
Socijalna integracija su procesi povezivanja i
ujedinjavanja pojedinaca i skupina u funkcionalno
usklađenu cjelinu; također prihvaćanje postojećih
društvenih normi i standarda ponašanja, koji
pojedincu osiguravaju prihvaćenost i sociološku
potporu. Stupanj dostignute integracije očituje se
u postojanju i djelotvornosti normi, solidarnosti,
te u posebnim simbolima i oznakama koji upućuju
na zajedništvo.
Socijalna kontrola je skup aktivnosti kojima se
nastoji osigurati da većina pripadnika
nekog društva poštuje propisane norme. To se
postiže:
 stvaranjem normi,
 promocijom normi
 sankcijama za nepoštivanje normi.
Pri tome su sankcije za nepoštivanje normi
aktivnosti drugih na ponašanje pojedinca ili grupe
koje za cilj imaju osigurati poštivanja
propisanih normi.
7
Sankcije mogu biti pozitivne (kao nagrade) i
negativne (kao kazne). Dalje, mogu biti formalne
(postoji pojedinac ili grupa koja određuje
usklađenost ponašanja s propisanim normama) ili
neformalne (spontane sankcije).
Ideološke funkcije religije
Karl Marx jedan je od klasičnih predstavnika
kritike religije.On je smatrao religiju iluzijom i
obmanom koja prikriva i opravdava društvene
nepravde i privilegije vladajuće klase.Osim toga
religija može biti podloga za društvene pokrete
koji žele izmijeniti neke pojave u društvu npr.
prava afroamerikanaca.
Utjecaj religije na društvene promjene
Najbolji primjer je Weber koji smatra da religija
ljudima može pružiti motive za ponašanje i
obrasce odnošenja prema svijetu da to izazove ili
podupre procese društvene promjene.
Primjer takve promjene je nastanak i razvitak
kapitalizma.

8
 RELIGIJA U MODERNOM DRUŠTVU
Sekularizacija je proces smanjivanja utjecaja
religije u društvu kako tehnologija i materijalizam
dobivaju sve veću važnost u oblikovanju
vrijednosti i normi u modernim društvima.
Civilna religija je kvazireligiozna vezanost za
simbole i institucije sekularnog života.
Nova religioznost su varijacije postojećih vjerskih
organizacija,potiču iz drugih krajeva svijeta ili
originalni izumi.
Religijski fundamentalizam je konzervativno
stajalište koje zagovara povratak temeljnim
načelima religije i nastoji obnoviti izvornu vjeru
pred brzim društvenim promjenama.

9
 BUDUĆNOST RELIGIJE
Komunikacija usmena u početku, izum tiskarskog
stroja i povećanje pismenosti,širenje u nove
medije
Medijska religioznost-Electronic church se koristi
kao pojam moderne religije.
Globalizacija i budućnost religije,javni
utjecaj,privatiziranje i politiziranje religije.

10
 LITERATURA
Sabino Acquavia, Enzo Pace: Sociologija religija
Hubert Knoblauch: Sociologija religije
J.Kregar,D.Sekulić,S.Ravlić,K.Grubišić: Uvod u
sociologiju
Enciklopedija Sociologije- Stranica na internetu

11