ŠUMARSKI FAKULTET ZAGREB

Zavod za izmjeru i uređivanje šuma

DENDROMETRIJA

VJEŽBA 4
PRIMJERNE PLOHE U IZMJERI ŠUMA

1. UVOD
Izmjera šuma služi za utvrđivanje stanja odnosno strukture šumskih resursa. Radi
racionalnosti izmjera se redovito provodi pomoću uzorka. Jedinice uzorka su
primjerne plohe različitih tipova, oblika i veličina koje se polažu na terenu. Nakon
izmjere (prikupljanja podataka) na plohama obračunom se dobiva procjena (prosjek)
strukture sastojine odnosno šume (cijele populacije). Pouzdanost procjene ovisi o
veličini uzorka (broju ploha) tipu ploha i varijabilnosti same prirodne populacije, te
je procjena to sigurnija što je uzorak veći a varijabilnost manja.
Svrha ove vježbe jest da se studenti upoznaju s terenskim postupcima izmjere i
prikupljanja podataka na primjernim plohama te obračunom osnovnih strukturnih
elemenata sastojine (broj stabala). Postoji mnogo načina rasporeda i tipova
primjernih ploha (vidi udžbenik i upute za terensku nastavu), a u ovoj vježbi
primijenit će se sljedeći osnovni oblici ploha:
• Primjerne pruge
• Kvadratne plohe
• Kružne plohe

2. TERENSKA IZMJERA
Studenti će na terenu postaviti nekoliko primjernih ploha na kojima će mjeriti prsne
promjere stablima iznad taksacijske granice 10 cm, mjereći na svakome stablu po
jedan promjer. Za svako mjereno stablo u terenski obrazac bilježi se prsni promjer
(po debljinskim stupnjevima) i vrsta drveća. Prilikom izmjere osobito je važno
paziti na rubna stabla – provjeravati jesu li unutar ili izvan plohe. Sve se plohe
postavljaju po horizontalnoj projekciji pa je na nagnutom terenu potrebno napraviti
korekciju duljina odnosno površina. Postavljaju se sljedeće plohe:
Primjerne pruge: dva susljedna odsječka (segmenta) pruge široke 10 metara,
duljine po 20 m, položena mjernom vrpcom po zadanom azimutu sredinom pruge.
Za određivanje širine pruge, mjerna se vrpca polaže okomito na pravac kretanja te
se krajevi obilježavaju trasirkama. Svakome stablu mjeri se po jedan promjer u
prsnoj visini, vodeći računa o ispravnom položaju promjerke (vidi udžbenik).
Promjeri se mjere tako da je ravnalo promjerke pod kutom 45° u odnosu na pravac
kretanja sa svake strane (vidi sliku 1.) čime se izbjegava sistematska pogreška
izmjere u slučaju da su stabla eliptična u istome smjeru.

1
 Slika 1.

Prilikom izmjere rubna se stabla eliminiraju tako da se pruga proširuje za 1 m

čime se rubna stabla uključuju u uzorak, ali je zato potrebno korigirati površinu
segmenta pruge (obvezno voditi skicu!).
Kvadratne plohe: jedna ploha s poludijagonalom duljine 15 m postavlja se
tako da se od jednog vrha odmjeri poludijagonala po azimutu do središta i od
središta do suprotnog vrha, a zatim se od središta odmjere poludijagonale okomito
na azimut za preostala dva vrha. Izmjera se provodi kao na prugama s time da se
rubna stabla mjere i evidentiraju kao pola stabla (paziti na oznake u obrascu!).
Ugniježđene kvadratne plohe: jedna ploha istih dimenzija i položena isto kao
obična kvadratna ploha, ali se radi racionalizacije izmjere stabla različite debljine
mjere na različitim dijelovima plohe. Na jednoj četvrtini plohe mjere se sva stabla
iznad taksacijske granice, na sljedećoj četvrtini stabla 30 cm i deblja, a na preostaloj
polovici plohe mjere se samo stabla promjera 50 cm i više. Ravnalo promjerke pri
izmjeri okrenuto je prema (od) središta.
Kružne plohe: dvije kružne plohe radijusa 12,62 m (površine 500 m2) polažu
se postavljanjem središta ploha (trasirka) te izmjerom stabala koja su unutar
zadanog radijusa. Ravnalo promjerke pri izmjeri okrenuto je prema (od) središta
kruga. Rubnim i dvojbenim stablima provjerava se udaljenost od središta mjernom
vrpcom ili Vertexom.
Ugniježđene kružne plohe: jedna ploha zadanog središta oko kojega se stabla
mjere na koncentričnim kružnim plohama. Na manjem se krugu (r = 5 m) mjere sva
stabla iznad taksacijske granice, a na većem krugu (r = 12 m) stabla promjera 30 cm
i više. To praktično znači da se na kružnom vijencu između 5 i 12 metara
udaljenosti od središta mjere samo stabla 30 cm i deblja. Osobitu pažnju treba
posvetiti provjeri rubnih stabala jer se provjeravaju dva radijusa plohe (udaljenost 5
i 12 m), a kod manjeg radijusa ujedno i granični promjeri stabala (oko 30 cm).
Položaj promjerke pri izmjeri isti je kao kod jednostrukih kružnih ploha.

Terenski obrazac
Obavezno popuniti zaglavlje (predjel, datum, prezime). Podatci (broj stabala) se
upisuju po tipu ploha, vrsti drveća i debljinskim stupnjevima. Pri tome treba paziti
na urednost i točnost označavanja broja izmjerenih stabala ( ) i polovice stabla
(┴), te skicirati i napisati točne dimenzije ploha.

2
3. OBRAČUN PODATAKA
Podatci s terenskih obrazaca (broj stabala) prepisuju u obračunske obrasce za
odgovarajuće tipove ploha po debljinskim stupnjevima i vrstama drveća.
3.1. Izračunati i napisati površinu primjernih ploha – ovisno o obliku i dimenzijama
plohe treba izračunati ukupnu površinu plohe (ili više ploha) izraženu u hektarima.
3.2. Prepisati broj stabala na plohama (n) za svaki debljinski stupanj i vrstu drveća
(arapskim brojkama), te pomoću površine ploha preračunati u broj stabala po
hektaru (N/ha). (Paziti na odgovarajuće površine za različite promjere stabala kod
ugniježđenih ploha!)
3.3. Izračunati ukupan broj stabala svih debljinskih stupnjeva na plohi (n) i po
hektaru (N/ha) za svaku vrstu drveća. (provjeriti: ukupan N/ha dobiven umnoškom
zbroja n i površine plohe mora biti isti kao N/ha dobiven zbrajanjem svih
debljinskih stupnjeva!)

NAPOMENE:
• Potrebno je voditi računa o decimalnim mjestima. U obračunu treba računati
sa svim decimalnim mjestima, a iskazati (zaokruživati) sljedeće:
P_plohe na 4 decimale (1 kvadratni metar)
N/ha na 1 decimalu

• Svaki student predaje točno popunjene terenske i obračunske obrasce svoje

terenske ekipe.

MV2014